Tečaj XXXIII.

pmaffiM^uia, i&raart

hPY. slav. šumapskc^a dpužtva fe'

r

• i lŠ^

Izdaje

hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo.

Uredjuje ANTE KERN.

It i lazi svak i mjeaeo

Z A G R H B 1 9 0 9

Jeftimba za krčenje šumep Kod gospodarstvenoga ureda petrovaradinske imov. obćine u Mi-

trovici održati će se u 11 s. do podne na 15. lipnja t. g. ustmena jef­timba za krčenje drvosjeka i to:

1. u šumi Draganovci oko 80 jutara uz izkličnu cienu od 150 K po po'jutru; i

2. u šumi Dobreču oko 25 jutara uz izkličnu cienu od 100 K. Povadjeni panjevi pripadaju poduzetniku. Pobliži uvjeti mogu se

saznati kod rečenoga ureda i kod imovnih šumarija u Moroviću i Klenku

Broj 4498/09.

Oglas dražbe hrastovih stabala. Za dan 16. lipnja 1909. razpisuje se ovim dražba hrastovih sta­

bala u šumi z. z. Koledinec i to: 346 kom. procienjenih na 852'52 m* tehničko uporabive robe, te 1147 prost. m. ogrieva, uz izkličnu cienu od 17.753 K. Nadalje 170 kom. hrastovih stabala iz Sume z. z. Bolfan procienjenih na 297 m^ tehničko uporabive robe, te 384 prostm. m. ogrieva, uz izkličnu cienu od 7.782 K. — Nadalje 594 kom. hrastovih stabala iz šume z. z. Kućan procienjenih na 296 m' tehničko uporabive robe, te 401 prostor, m. ogrijeva uz izkličnu cienu od 6871 Kl

Pismene ponude uz žaobinu od 107o °* izklične ciene, imadu se predati do 11 satih 16. lipnja 1909. kod podpisane oblasti, gdje se i po­tanji dražbeni uvjeti viditi mogu.

Kr. kotarska oblast

U L u d b r e g u 19. s v i b n j a 1909.

Upravitelj kr. kot. oblasti: Medvedović v. r.

Obaviest. u sjednici društvenoga upravIjajućega odbora od 9. svibnja t. g.

jest pod točkom IV./2. prihvaćen novi cienik za oglase u Šumar, listu, te je uvrstbina za oglase za buduće ustanovljena sa: za cielu stranu 16 K, za polovicu strane 9 K. za trećinu strane 7 K, te za če­tvrtinu strane 6 K.

BROJ 6. U ZAGREBU 1. LIPNJA 1909. GOD. XXXffl.

ŠUMARSKI LIST P r e t p l a t a ^ z a nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno — Članarina" iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za. >Šuni. list« K 4 u ime preplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini

broj »Šum. lista« stoji I K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo družtva.

U v r s t b i n a za o g l a s e : za 1 stranicu 16 K; za */> stranice 9 K; za '/s stranice 7 K '/j stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.

Kontrola šumsko-računarskog poslovanja krajiških imovnih obćina.

Mnogi Blučajevi praksom uvedeni i mnoge naredbe u šumsko-računarskom poslovanju krajiških imovnih obdina nisu potanko poznate odgovornim računopoložiteljima i to s toga što nisu nigdje sustavno sabrane i objelodanjene. K tomu pri­dolazi još i to, što osobito za kontrolu toga poslovanja imovnih obdiua ne postoje specificirani propisi, nego se ono, što nije posebno propisano, ima provesti prema nauci o računoslovju i obdim propisima za zajedničke državne i zemaljske uredbe.

Da se 8 toga s jedne strane računovodje, odnosno raču-nopoložitelji imovnih obdina, a s druge strane oni, koji to po­slovanje imaju kontrolirati, uzmognu s tim propisima upoz­nati, te time u praksu uvede korektno i jednolično uredovanje, nastojati demo u toku ove rasprave djelomice te propise su­stavno poredati i obraditi.

Cisti računi pokazuju u gospodarenju, kakav je polučen uspjeh u stanovitom razdoblju. Čestom se kontrolom ustanov­ljuje, da li su računi vodjeni u redu i da li se osnivaju na istinitim podatcima. Kontrola odkriva oštedenje imovine, koje je hotimice ili nehotice počinjeno. Valjanim de se pregledanjem unapred zapriečiti oštedenje imovine, a točnim će se izpitiva-njem računa ustanoviti počinjena šteta.

— 202 —

Pregledavanje imovinskog stanja u naravi na licu mjesta, naziva se škontracijom.

S jedne strane, da kontrola može u svako doba ustano­viti izpravno stanje imovine, a s druge strane, da se ne zabo­ravi, dužna je blagajna imovne obdine svaki poslovni slučaj, čim 86 dogodi, odma unieti u blagajnički dnevnik pod po­sebnim člankom.

Blagajne su dužne u odredjenom roku predložiti na izpi-tanje sve račune, obložene sa izvornim izpravama. Kontrola preuzimlje prispjele račune na temelju popisa odpreme, te jedan popis providjen zaporkom preuzeća vraća uredu, koji je pred­ložio račune.

Za krajiške je imovne obdine uvedena cenzura naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje po­slove, od 8. ožujka 1883. broj 9167., te je odredjeno, da go­spodarstveni ured propisane blagajničke dnevnike i to :

A) za imovno-obdinsku imovinu, B) za tudje novce i druge pologe i C) za lugarsku mirovinsku zakladu, vodi u dva primjerka,

to jest jedni dnevnici su »pro domo« i drugi dnevnici u čisto-pisu ili izvoru.

Mjesečni blagajnički dnevnici u izvoru, koji se na koncu mjeseca zaključuju i propisno podpisuju, imaju se do konca svakog narednog mjeseca na kr. zemaljsku vladu, odjel za unutarnje poslove, odpremati zajedno sa prepisima zapisnika o doznačivanju drva, žirovine i pase.

Imovno-obdinski dnevnik ima se prije odpreme na meri­tornu cenzuru, kod gospodarstvenog ureda kontirati u svrhu točnog sastavka gospodarstvenog izkaza i računarskog zaključka.

Svi dnevnici se moraju valjano i toČno sa svim odnosnim spisima (dokumentima) obložiti, a broj priloga na hrbtu označiti.

Kod odašiljanja obloženih dnevnika ima se priložiti od-premni izkaz, na kojem računarski ured kr. zemaljske vlade potvrdjuje primitak obloženih dnevnika.

— 203 —

Nadalje ima gospodarstveai ured na meritornu cenzuru •predložiti putem kr. vladinog odjela za unutarnje poslove, oblo­ženi uporabni izkaz o šumsko-gojitbenim radnjama nakon iz-vedenja svih radnja i konštatovanja po upravitelju gospodar­stvenog ureda na licu mjesta u prisustvovanju šumara, da su sve radnje valjano provedene

Ako je prigodom izvadjanja osnovanih radnja nastala po­treba, da se troškovni proračun prekorači, onda ima gospo­darstveni ured prigodom podneska uporabnog izkaza na cen­zuru, prekoračenje temeljito obrazložiti i pokride izvan prora­čuna zatražiti.

Predlaganje izkaza o rukovanju i računskog zaključka, te našastara o zgradama i prometnim spremištima i inventara o naŠastarskim predmetima, na izpitanje, ima se takodjer obaviti putem vladinog odjela za unutarnje poslove i to do konca travnja za prošlu godinu.

O uspjehu meritorne cenzure blagajničhih dnevnika i inih računa dostavlja kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje po­slove gospodarstvenom uredu opazke i nadopazke, a ovaj ima davati razjašnjenja i nadrazjašnjenja u ustanovljenom roku. U V. (poglavlju) odlomku naredbe od 25. travnja 1906. broj 27.711 odredjuje se ovo:

Da se napose ujednostruči postupak kod izpitivanja mje­sečnih blagajničkih dnevnika i putnih računa članova zastup­stva i gospodarstvenih odbora, kao i činovnika imovnih obdina o vanrednom putovanju, odredjuje se još sliedede:

»Računarski ured kr. zemaljske vlade imati će sve opazke i nadopazke na blagajničke dnevnike i putne račune, dostavljene mu na izpitanje po kr. zemaljskoj vladi, posebnim dopisom neposredno priobditi gospodarstvenom uredu dotične imovne obdine, koji de svoja razjašnjenja i nadrazjašnjenja takodjer ne­posredno podnieti računarskom uredu kr. zemaljske vlade

Kada koji blagajnički dnevnik, odnosno putni račun ko­načno izpitan i uredjen, odnosno obredjen bude, izvjestiti će računarski ured o tom kr . zemaljsku vladu, odjel za unutarnje

— 204 —

poslove, koja de to priobćiti gospodarstvenom uredu imovne* obdine uz povrat blagajničkih priloga, odnosno dotičnog putnog računa.

Ako izmedju računarskog ureda kr. zemaljske vlade i go­spodarstvenog ureda imovne obćine prigodom izpitanja blagaj­ničkih dnevnika i putnih računa nastane priepor, koji se ne može medjusobno izravnati, tada može jedan i drugi ured za taj slučaj zamoliti posredovanje odnosno dalnju odredbu kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove".

Proračun je glavna podloga za kontrolu, jer se na toj osnovi ima ustanoviti, da li su odobrene proračunske stavke pravodobno i u redu svrhi privedene.

Na kontrolu spada: I. Izpitivanje računa.

II. Računska parnica. III. Škontracija t. j pregledanje imovinskog stanja na

licu mjesta.

I. I z p i t i v a n j e r a č u n a .

Izpitivanje je računa potrebno, da se ustanove pogrieške, koje nastanu bilo usljed neznanja, ili nehajstva odgovornih ra-čunopolagatelja, bilo hotimice da računopoložitelji neovlašteno izrabe svoj službeni položaj, te da se okoriste na štetu imovne obćine.

Cenzuranti moraju posjedovati kvalifikaciju šumarske i ra­čunarske struke, te praktično u svakoj grani sudjelovati, da mogu uspiešno izpitivati račune.

Cenzura vodi za račune očevidnik, u koji se unašaju svi podatci. Računska cenzura izpituje istinitost računskih stavaka tako, da se dovrši za svaku godinu do konca prvog četvrt-godišta naredne godine.

Ne smije izpitivati računa onaj cenzurant,^ koji je u rod­binskom odnošaju sa računopoložiteljima, ili koji je provea-Skontraciju imovine.

— 205 —

Prigodom izpitivanja računa valja paziti n a : 1. Izpilanje i pregledanje računa sa formalne strane; 2. izpitivanje pojedinih računskih stavaka i zaključaka; i 3. potraživanje zatajenog poslovanja.

1 . I z p i t a n j e i p r e g l e d a n j e r a č u n a sa f o r m a l n e s t r a n e .

Čim prispije račun valja ustanoviti, da li sliedi pravo­dobno iza ved prije predloženog računa, da li je na vanjskoj strani ubilježeno ime, prezime i čin odgovornih raČunopoloži-telja, te broj priloženih dokaznica, da li su brojke čitljivo une­sene, a sadržaj stavaka jasno i uredno napisan, da li je račun paginiran t. j . da li su listovi označeni rednim brojevima, da li su svi stupci sbrojeni, da li je račun propisno zaključen i podpisan po odgovornim računopoložiteljima.

Račun se vrača na preinaku ili dopunjenje jedino onda, ako su pogrieške takove naravi, da se ne može provesti dalnje izpitivanje.

2. I z p i t i v a n j e r a č u n s k i h s t a v a k a i z a k l j u č a k a , t e p r i l o ž e n i h i z p r a v a .

Ponajprije se ustanovi točnost prenosa imovine. Početni blagajnički ostatak mora biti točao prenesen iz prije predlo­ženog računa. To se ustanovi tim, što se žurnalizirana pre-nosna stavka sravni sa blagajničkim ostatkom u mjesečnom zaključku prije predloženog računa. Obnalaz se označi poslov­nim brojem uručbenog zapisnika, pod kojim je izpitan savezni i pred tim prispjeli račun, te to cenzurant potvrdi vlastoručnim podpisom.

Nakon toga se kontrolira izneseno stanje sbrojnih iznosa i prenosa, te medjutim provedenih zaključaka,

Izprave su dvovrstne i to naložne, koje dokazuju pravnost računske stavke i ovršne, koje dokazuju istinitost računske stavke.

Izpitivanje izprava obavlja se uzporedo sa izpitivanjem po­jedinih stavaka, Biljegovka se prekriži, glavna se obilježja

— 206 -

pođvuku virgulom ( \^ ). Pregledavaju se podpisi ovlaste«^ nih OBoba. Pokraj podpisa nepismenih stranaka mora biti znak križa, te podpis podpisatelja i još jednog svjedoka. Izprave od maloljetnih stranaka ili onih. koje stoje pod skrbničtvom, moraju sadržavati privolu ili odobrenje nadtutorstvene ili nadskrbničke oblasti. Svaka se izprava, koja je izpitana i u redu nadjena, providi znakom pravosti, naime prevuče ravnom crtom.

Razumieva se, da je strogo zabranjeno rađiranje, kao i svaki izpravak na dokaznici. Ako se ali u blagajničkom dnev­niku opazi očita pisarska pogrieska, to se može izpraviti tako, da ostane jasnom prvobitna ubilježba.

Brojevno izkazane stavke moraju biti izpravne i doka­zane sa doznačniih naredbama, ugovorima, namirama i protu-namirama.

Osobna se beriva činovnika i službenika gospodarstvenog ureda i šumarija izplaćuju na temelju izkaza obloženih sa pro­pisno biljegovanim namirama. Izkazi se za beriva napose sa­stavljaju i žurnaliziraju za gospodarstveni ured, a naposeb za svaku šumariju. Obrazac je za izkaze C. i D. propisan na­redbom kr. zemaljske vlade od 16. prosinca 1882. br. 47652.

Nije opravdano zahtjevati od likvidatora, da obistimbene zaporke prema propisu i odbitku beriva u likvidacionalnoj knjigi A stavlja na one namire, koje prileže izkazu. Propisani je izkaz za beriva blagajnička izprava, a priložene su namire sastavni djelovi te izprave. Kad je izkaz beriva sravnjen i iz­jednačen u pogledu obistinjene izplate beriva i odbitaka u li­kvidacionalnoj knjigi A, suvišan je posao još po tredi put na namiri razvrstano označivati beriva i odbitke pojedince i ukupno, te nije propisan u naputku C k zakonu od 11. srpnja 1881. o krajiškim imovnim obdinaraa, a odnosi mnogo vremena. Osim toga prema §. 69. naputka C ima obistimbena zaporka ozna­čiti i izraziti onu svotu, koja se unaša u blagajnički dnevnik. Iz toga proizlazi, da mora biti ukupni likvidni iznos u izkazu beriva jednak onom u blagajničkom dnevniku i obistinhenoji knjigi H .

— 207 —

Likvidator sravni izkaz sa propisom beriva i odbitaka pojedinih učestnika provedenih na listu obistimbene knjige A. Svaku namiru redom izpita, a to označuje tako, da biljegovku precrta unakrst i glavne oznake kao svotu, pravni naslov tražbine, vrieme pripadnosti, naslov blagajne, datum i podpis podvuče virgulom, te izpod zaključka podpiše svaku izpitanu namiru. Za manjkavo biljegovane ili oštedenom biljegovkom providjene namire, sastavi nalaz za prikratu biljegovine i pred­loži nadležnom kr. poreznom uredu.

Likvidiranje se obavi zajedno nakon sbrojnog iznosa u za­ključku izkaza od beriva, sa likvidnom zaporkom. Izpod zaključka se naznače članci dnevnika, pod kojim su zaračunani u pri­mitak odbitci. Iskaz beriva podpiše osim protustavnika i upra­vitelj gospodarstvenog ureda, da ne mora privremenom osoblju stavljati zaporke na namirama o izpravnosti pogodjene zasluž-bine i trajanja službovanja.

Samo one namire, u kojim se ne slažu potvrdjena beriva sa unesenim u izkazu, nakon što je sravnjen sa likvidacional-nom knjigom A, provide se izpod zaključka obistimbenom za­porkom. Isto se tako stavi obistinbena zaporka, kaa se poje­dine namire odieljeno realiziraju. Zaporka sadržaje list (folio) knjige A. kvitirani i likvidni iznos, zatim pojedine odbitke.

Svaka promjena ili nova doznaka beriva mora biti doka­zana, s toga se zaključak gospodarstvenog odbora i naredba kr. zemaljske vlade u ovjerovljenom prepisu priloži prvoj na­miri, koja se realizira.

U beriva šumarskih činovnika spada plaća, stanarina, kad nema stana u naravi, putni paušal, ili pauial za uzdržavanje konja, odšteta za deputatno zemljište i za deputatni ogriev. Ako se daje deputatno zemljište i ogrievno drvo u naravi, tada pre­staje novčani relutum. Plača se i stanarina izpladuje mjesečno, a paušali i deputati četvrtgodišnje unapried.

Lugari osim plače i stanarine dobivaju kod njekih imovnih obina putni paušal i paušal za odielo. Osim spomenutih be­riva dobivaju šumarski činovnici i lugari razne druge paušale,

- 208 —

kao što su pisaći paušal, stanarina za uredske prostorije, te odšteta za grijanje i čisdenje takovih. I ova se beriva izpla-<$uju mjesečno unapried.

Odbitci se od beriva moraju pravodobno i izpravno zara­čunavati,

Izplata se beriva obavlja na prvi dan svakog mjeseca. Čim likvidator sravni pojedine izkaze beriva sa propisom beriva i odbitaka u likvidaeionalnoj knjigi A, unese tada sbrojne iznose u odredjene stupce svotnog (sumarnog) izplatnog izkaza prema odtisnutom obrazcu (vidi str. 209.). Kad sve unese, tada sbroji sumarni izkaz i uruči protustavniku. Polag njega provadja protustavnik beriva i odbitke u blagajničke dnevnike. U zadnjem stupcu izkazanu ukupnu svotu izvadi na dan izplate iz glavne blagajne, razvrsta, te razdieli prema naslovima. Rukovanje je novčanih vrednota najveće na dan izplate osobnih beriva, oso­bito kad pada izplata na uredovni dan, jer onda dolaze i druge privatne stranke. Sumarni izkaz nije propisan, ali je od velike praktične vriednosti, jer se prigodom sastavka odkriju i odma odstrane eventualne pogrieške, ako nastanu prigodom likvida-čije. Zurnalizirauje se obavlja lahkoćom, pošto se uz malu pažnju ne može uvući pogrieška. S toga je potrebno, da ga svaki gospodarstveni ured uvede, te da po jedan primjerak priloži svakog mjesera medju blagajničke priloge, jer će jed­nako dobro poslužiti cenzurantu prigodom izpitivanja računa. Gdje se sastavlja sumarni izk&z, razumieva se, da nije potrebno u zaključku pojedinog izplatnog izkaza naznačiti članke dnev­nika, pod kojim su odbitci zaračuuani u primitak.

Prema §. 7. zakona od 11. srpnja 1881. obvezani su šu­marski činovnici prigodom prvog namještenja i prigodom svakog promaknuća u veću plaću, ostaviti jedan dio plaće, u korist zajedničke mirovinske zaklade. Ovakav se ostavak odmjeri kod prvog namještenja sa jednom trećinom ostatka plaće preostalog nakon odbitka svote od 600 K ; a kod svakog promaknuća sa jednom trećinom iznosa, kojim je plaća povišena. Odplata je redovno u 12 jednakih mjesečnih obroka, a iznimice na

- 209

ca N

i

i o > co

at M N 03

o S

1 «.,d. .„3

o

To;iqpo inđn^fi

-.

-

-•p "i !

ujBSnj sqoi£)

sonuđ in iopag

souuđ inCi3in9x

<«

W «t-i

M

•P •% !

•Aonip s o n u j '^^

8nBjqBZ 9n3qpn8

B^mAonip 9qo[0

-Aonij 9inA9praBf

BnuTJAioax

= * •

bd ^-H

t « M

biil

Ct-I

u;

•P •» !

«AU9q qpi?n8iđ BpBn^B^j

BAOJ đn2[ez Bz s o u u j

=*-!

M e+H

!

npB[đ 130 i'^ Binfnpgid ^BJAOJ iVij

:^8ncij •feSBig

.... —

Bqrojsuj —

o

i '^

-H

i : ]

Bžojud Cojg (

1,1 1 1

o a a,

P

'3

a -o 3 o a lA a

>o 03

«

1 1

1 <

1 1

t 1 1 .2,

i s

1 1

i

i

.- .il^ippBiMllwMt>p

- 210 —

molbu pojedinca može kr. zemaljska vlada dozvoliti uplatu «-20 mjesečnih obroka, Odplatui se obroci uztežu redovno o<i plaće, te koncem mjeseca sa unišlim globama činovnika odpre-maju u kr. hrv.-slav. zemaljsku blagajnu. Osim ovih prinosa doprinašaju ircovne obdine u rečenu zakladu 107o izoos sve­ukupnih činovničkih plada, koji se svake godine u proračuna osigura i najednom uplati u kr. hrv.-slav. zemaljsku blagajnu u Zagrebu.

Činovničkom mirovinskom zakladom upravlja kr. zemalj. vlada istim načinom, kao i učiteljskom obskrbnom zakladom..

Službene se takse činovnika i službenika imaju odpisati, ako državni ili zemaljski činovnik ili službenik umre, bude umirovljen, ili u obde iz službe izstupi (§. ii. odpisa financi-jalnog ministarstva od 4. kolovoza 1858. sadržan u drž. zak. listu br. 116. g. 1868. str. 116. nar. kr. zem. vlade, odio unutarnji broj 11503. ex 1886.).

Takse (odredbine) ne plaćaju privremeno namješteni či­novnici (Dopis kr. financijalnog ravnateljstva u Zagrebu od 1. svibnja 1872. broj 6079. Naredba kr. zem. vlade, odio unu­tarnji br. 1691. ex 1872.)

. Svi su šumarski činovnici dužni polag ustanove §. 9. ci­tiranog zakona položiti jamčevinu u iznosu jednogodišnje plaće. Usljed molbe se iznimice rieše dužnosti polagati jamčevinu šumarski pristavi dodieljeni taksaciji, obzirom na okolnost, što obavljaju ta­kove poslove, koji ne stoje u savezu sa novčanim rukovanjem. (Na­redba kr. zem. vlade, odio unutarnji broj 5685 i 95236 ex 1904.; broj 11468 i 20620 ex 1905., te br. 14401 ex 1906.).

Jamčevine se podmiruju u gotovom novcu ili u vriednost-nim papirima, sposobnim za jamčevine te prema burzovnom te­čaju od dana njihovog položenja,

Vriednostni se papiri poput ostalih žurnaliziraju u nomi­nalnoj vriednosti i pohranjuju u glavnoj blagajni imovne ob-ćine. Na molbu pojedinca može kr. zemaljska vlada dozvoliti, da se podmiri službovna jamčevina ostavci od plaće u 36 jed--nakih mjesečnih obroka.

- 211 —

Tražbine krajiške imovne obdine protiv njenih činovnika, koje se izvode iz službenog odnošaja, imadu se utjerati admi­nistrativnim putem i bez utjecaja suda u smislu zadnje alineje spomenutog §. 9. u savezu sa previšnjim riesenjem od 8. ko­lovoza 1834., proglašenim odpisom dvorske komore od 1. pro­sinca 1834. i previšnjeg riepenja od 11. prosinca 1841., pro­glašenog odpisom dvorske komore od 3. siecnja 1842. broj 60G93. (Naredba kr. zem. vlade, odio za unutarnje poslove od 1. prosinca 1907. br. 68195).

Prema zakonu o stegi ovršnog prava kod ovrha radi nov­čanih tražbina od 18. siečnja 1883. (Vidi: Sbornik 1883. komad V I . str. 237,) mogu se u ovrhu uzeti plaće i miro­vine do jedne tredine, uz ograničenje, da ovršeniku ostane u pladi netaknut godišnji dohodak od 1600 K., a kod mirovina dohodak od 1000 K. Gospodarstveni ured ima prosuditi, da li se ovrha prema zakonu može provesti ili ne, te na temelju sudbene odluke provesti dozvoljenu ovrhu, a ne treba čekati' posebnu molbu vjerovnika za realiziranje ovrhe.

Ovrha radi uzdržavanja supruge, djece ili roditelja ovrše-nikovih čini iznimku, te se može dužnikova plada zaplie-niti do 600 K., a mirovine bez svakog ograničenja.

Za suspendirane činovnike ima se u slučaju razstave, ovrha za suprugu izvadjati od alimentacije (Naredba kr. zem. vlade, odio unutarnji od 9. travnja 1906. broj 19627.).

Suspendiranom šumarskom činovniku pripada odšteta za izradbu i dovoz deputatnog ogrievnog drva, jer je to sastavni dio stanarine, pa kad ostaje ciela stanarina, tad ga ide i taj accessorium. Relutum za deputatno zemljište daje se uredniku, da lakše drži konja, te je u uzkom savezu sa paušalom za uz­državanje konja. Suspendirani urednik ne uživa paušal za uz­državanje konja, ni deputat za zemljište, s toga to pripada njegovom zamjeniku (Naredba kr. zem. vlade, odio unutarnji od 2ii. listopada 1899. broj 63174.).

Svaka imovna obdina, osim petrovaradingke. ima svoju' lug irsku mirovinsku zakladu. Aktivnom je proglašena jedino

— 212 —

lagarska ruirovinska zaklada gjurgjevačke imovne obćine, te se lugarima i njihovim udovama i sirotama odmjeruje ob^krb-nina po zakladnim statutima. Dok se ostale zaklade ne pro­glase aktivnima, odmjeruje se u području ostalih imovnih obdina obskrbnina po zakonu od 10. ožujka 1892, o umirov-Ijivanju i obskrbi zemaljskih urednika i službenika u kralje­vinama Hrvatskoj i Slavoniji, te njihovih udova i sirota. Lugari upladuju u zaklade prema statutom temeljnu glavnicu jednom za uviek u iznosu od 100 do 200 K i redovne mjesečne pri­nose po 2 do 4 K. za vrieme aktivnog službovanja, Obročni se prinosi uztežu redovno od plade, te se sa eventualnim lu-garskim globama zaračunavaju u dnevnik 1 ugarske mirovinske zaklade. — Imovne obćine u proračunu osiguravaju različito ustanovljen prinos i svake godine uplaćuju najednom u takovu zakladu. -^ Savezno je sa ustanovom §. 32. zaa. čl. X X I X . g. 1875. odredjeno naredbom kr. z maljske vlade od 21 . pro­sinca 1900, broj 85122, da gospodarstveni ured tečajem siečnja svake godine predloži nadležnom kr. poreznona uredu izkaz u dva primjerka, u kojem valja navesti ;

a) Ime i prezime urednika i službenika, te umirovljenika i udova. Čije redovne plaće mirovine i milostinje dosižu ili premašuju iznos od 200 K godišnje;

b) iznos godišnje plaće ili mirovine; i c) iznos odmjerene tecivarine. Odmjerena se. tecivarina ima odbitkom od plaće ili miro­

vine u jednakim mjesečnim obrocima ubrati i koncem svakog mjeseca kr. poreznom uredu uz protunamiru odpremiti, dočim propisivanje iste u likvidacionalnoj knjigi ima usliediti na te­melju jednog primjerka izkaza, kojeg će porezni ured nakon odmjerenja povratiti gospodarstvenom uredu. Glede nastalih promjena svake godine ima se glavnom izkaza priklopiti pri-pisni i odpisni izkaz, Podjedno imaju gospodarstveni uredi, da ovjerovljeni prepis obredjenog izkaza priposalju računarskom uredu kr. zemaljske vlade službene porabe radi.

Putne pristojbe članova gospodarstvenog odbora i zastup-.stva imovnih obćina, te šumarskih činovnika i lugara uredjene

— 213 —

su posebnim propisima, a ne napominju se s razloga, što su vrlo različite, te što je nade, da de se na.skoro poboljšati i je­dinstveno urediti prema današnjim poskupljenim životnim na­mirnicama.

Predujmovi se u ime putnih troškova izpladuju zaokruženo u čitavim krunama do Vs aproksimativno proračunanih tro­škova. Privremene namire za predujmove vidimuje upravitelj gospodarstvenog ureda u znak doznake.

Zaslužbine se dnevničara za pisarniČke poslove u gospo­darstvenom uredu i šumarijama, te lugarskih pomodnika ili zamjenika za odsutne lugare, bilo radi vojne dužnosti ili do­pusta, ustanovljuju pogodbom obzirom na sposobnost i mjestne prilike. Ovakove se zaslužbine izpladuju uz namire, koje se unesu u redovni mjesečni izkaz beriva, a kada se napose iz­pladuju, ima upravitelj gospodarstvenog ureda za namještenike u gospodarstvenom uredu i upravitelj kotarske šumarije za namještenike u području šumarije, zaporkom u namiri potvr­diti izpravnost pogodjene zaslužbe i obavljenog službovanja.

Stvarni se izdatci preliminiraju svake godine u proračun pod naslovom redovne potrebe, kao za pisade stvari, za ogriev i razsvjetu, za najamninu uredskih prostorija, za nabavu po-kudtva, za nabavu knjiga i tiskanioa, za podmirbu pristojba za oglas dražba, jeftimba i natječaja i t. d. Stvarni se izdatci re­aliziraju na temelju razredno biljegovanih namira. Sve račune o nabavljenim ili popravljenim predmetima ima urednik, koji ih naruči, ili organ, kojemu su predani na porabu, u zaporki potvrditi, da su predmeti u redu prispjeli, te naznačiti redni broj našastara, pod kojim su uneseni. Ovlašteni urednik jamči imovnoj obdini ovom potvrdom za kolikodu, kakvodu i točnost preuzeda.

Pristojbe za poštarinu izpladuju se na dostavnu knjigu, u koju su unesene i potvrdjene uredovnim pečatom i podpisom poštanskog činovnika.

Najamnine za uredske proistofije izpladuju se na temelju najamnih ugovora, koje je sklopio gospodarstveni odbor, a pO' tvrdila kr. zemaljska vlada.

— 214 —

Šumsko gojitbene radnje, radnje oko reambulacije i tak-sacije, obavljaju imovne obćine u vlastitoj upravi, te se pod­miruju gotovinom, a insolventni štetočine! odradjuju u naravi za odpis njihove dužne šumske odštete. — Izplata se provadja na temelju uporabnih izkaza sastavljenih u smislu §. 41 . na­putka C i prema novim obrazcima, propisanim naredbom od 16. veljače 1898. broj 1468. Uporabnim izkazima prilažu se pro­pisane dokaznice kao platežniee, odradtii izkazi, namire i po-hvalbeni zapisnici, ili potvrdnice odobrenja.

Gradnje šumskih puteva, zgrada i drugih prometila izva-djaju poduzetnici prema sklopljenim ugovorima sa gospodar­stvenim odborom, koje ugovore odobrava kr. zemaljske vlada. Zaslužbina se izpladuje prema ugovorenim uvjetima na temelju obračuna, kojem se prilaže pohvalbeoi zapisnik o valjanosti izvedenih radnja.

Državni porez dospijeva na platež u prvoj polovici svakog četvrtgodišta. Na uplate se prije dospielog roka priračunavaju naknadni kamati, a za podmirbu iza dospielog roka prirezuju se zatezni kamati. Na naknadu zateznih kamata imaju se pri­godom cenzure pritegnuti odgovorni raćunopoležitelji, koji pro­puste pravodobno podmiriti poreznu dužnost. Državni porez uplaćuje se u blagajnu kr. poreznog ureda na temelju uredovnih namira ili poreznih knjižica, u kojima je za svaku godinu oz­načena porezna dužnost, Sve dotle, dok se ne propiše tekuda porezua dužnost, vrijedi za temelj odplate lanjska rezna dužnost.

Propis i podmirba obdinskog i školskog prireza opisana je ved u posebnom članku u broju 11. i 12. Šumarskog lista za prosinac 1908.

Kako se odmjeruje i podiže obskrbnina imovno-obdinskih činovnika, službenika, njihovih udova i sirota, opisano je u Šumarskom listu za lipanj i srpanj 1907. Isto tako je bilje-govanje opisano u Šumarskom listu za prosinac 1906., a odtis-nuto je i u Šumarsko-lovačkom koledaru, kojeg izdaje i ure-djuje kr. zem. šumarski nadzornik I. razreda Andrija Borošid.

— 215 —

Stipendije se i podpore podieijuju na temelju zaključka gospodarstvenog odbora, kojeg potvrdjuje kr. zemaljska vlada. Doznacna se naredba priloži u ovjerovljenom prepisa prvoj namiri, na koju je štipendij izpladen. Takovu namiru kao i naredne vidimuje nadležno ravnateljstvo u znak, da stipen­dista napreduje u nauku, jer mu se u protivnom slučaju obu­stavi dalnje uživanje stipendije.

Stipendije se izplačuju mjesečno unapred na razredno bi-Ijegovanu namiru stipendiste, a mogu se izplatiti na uredovnu namiru ravnateljstvu zavoda za cieli semestar. Ravnateljstvo tada obavlja mjesečnu izplatu na biljegovane namire. Obusta­vili se stipendija tečajem semestra, ma bilo s kojeg razloga, tad se uz protunamiru ostatak odpremi u blagajnu gospodar­stvenog ureda.

U primitak se imaju za dobe zaračunati svi propisani prihodi i eventualni zatezni kamati.

Šumske pristojbe za prodane proizvode, gradju, gorivo, pašu i žirovinu zaračunavaju se na temelju doznačnih zapisnika, u kojima je naznačena količina i novčana vriednost prodanih šumskih proizvoda. Doznačni zapisnici izpitaju se u brojevnom pravcu, a u pokrajnom se stupcu stavaka naznače svote i Članci blagajničkog dnevnika imovno-obdinske imovine, pod kod kojim su zaračunane u primitak.

Utržci polučeni dražbenim putem od zaplienjenih šumskih proizvoda, zaračunavaju se u dnevnik imovno-obdinske imovine na temelju dražbenih zapisnika.

Provadjanje dražbenih razprava propisuje § 94 naputka C. Svaki dražbeni zapisnik osim šumara i lugara podpisuju i dostalci. Dražbeni se zapisnik mora providiti zaporkom odo­brenja. Gdje je ponuda ravna ili veda od izklične ciene, vla-stan je gospodarstveni ured odobriti dražbeni zapisnik. U slu­čaju, kad se ne poluči izklična ciena, ima se izhoditi dozvola od kr. zemaljske vlade, da se može prihvatiti ponuda.

Oružnicima, financijalnim stražarima i drugim službenicima, koji ne služe u imovnoj obdini, te po svom zvaničnom položaju

— 216 —

nisu dužni šumske kvarove potražiti ili najaviti, pripada na ime uhvatnine četvrti dio polučenog čistog utržka kad zapliene kriomčarene šumske proizvode. (§. 66. šumskog pravilnika 1860. — k. k. Armee-Verordnungsblatt 1860. S. 127. Na­redba kr. zem. vlade, odio unutarnji od 11. srpnja 1892. br. 59192. ex 1891.) Uhvatnina se izpladuje na razredno biljego-vanu namiru, koja se prilaže dražbenom zapisniku.

Zakupnine se zaračunavaju na temelju zakupnih ugovora za šumska zemljišta, za nuzgredne šumske proizvode (sišku i gubu), za lovišta i slične prihode, koji se izdavaju u zakup Takovi se ugovori prilože u ovjerovljenom prepisu kao prilog blagajničkom dnevniku, da se konstatira pravilnost i dospielost ugovorene zakupnine.

Odštete za šumski kvar podmiruju se u gotovom novcu ili se odpisuju. Uplate se u gotovom zaračunavaju na temelju imenične položnice ili onakove, koja glasi na svotni iznos. U imeničnim su položnicama stranke poimence navedene sa upla­ćenom odštetom bilo u obćinskom poglavarstvu ili gospodarstve­nom uredu. Obične položnice imaju sadržavati zaporku onog ureda, koji ih izdaje, da je naznačena svota istovjetna sa ukupnim iznosom imenične položnice. Šumske se odštete odpisuju insol-ventnim štetočincima, koji odradjuju u naravi za svoju dugo-vinu kao nadničari prigodom izvadjanja raznih šumskih radnja, zatim razne neutjerive tražbine. Odradjene se šumske odštete provadjaju u izdatak u dnevniku imovno-obćinske imovine na temelju odradnih izkaza ili protunamira, kao zaslužbina za obav­ljenu radnju, te se odma pod narednim člankom zaračunavaju u primitak kao odplata dužne šumske odštete. U odradnim izkazima su stranke poimence naznačene sa zaradjenom svotom, dočim je u protunamirama zaporka, da je naznačena svota istovjetna sa odradnim i odpisanim iznosom odradnog izkaza.

Neutjerivima se smatraju propisani dugovi onih štetoČinaca: a) koji su pomrli, a nisu ostavili nikakova imetka, te

nemaju izravnih potomaka, koji bi se mogli pritegnuti na platež, a ako su siromašni, na odradjivanje u naravi;

— 217 -

b) koji su se izselili, a nisu ostavili imetka, niti im se-potraživanjem moglo ustanoviti sadatije boravište ;.

c) koji su puki siromasi, te radi dokazana golema siro­maštva ne mogu gotovim podmiriti dužne šumske odštete, a pored posvemašnje staračke nemodi ne mogu steći potomaka, niti mogu duga odraditi u naravi.

Prema tomu nastavljene izksize izpita ovrhovoditelj na licu mjesta prigodom provadjanja ovrhe, te obloži negativnim plje-nitbenim zapisnicima, k je mora vidimovati obćinsko pogla­varstvo, zatim župni ured, ili parohijalno zvanje, ili rabinat.

Tako uredjeni izkazi iznesu se na pretres pred zastupstvo^ koje na temelju obrazloženja stvori zaključak, da se upitne tražbine odpišu izkazanim iznosom, Cieli predmet predloži tada gospodarstveni ured na izpitanje i odobrenje kr. zemaljskoj vladi. Na temelju vladine naredbe sa svim izpravama glede odobrenog odpisa, stave se takove pasivne tražbine u izdatak u blagajničkom dnevniku, te istodobno zaračunaju u primitak pod narednim člankom kao odpisane tražbine dužne šumske odštete.

Za ubrane šumske odštete, koje pripošalju občinska po­glavarstva, pripada obdinskim organom za uderivanje različito, za nekoje imovne obdine od 5 do 157o-ni iznos od ukupne svote, te im se izpladuje na razredno biljegovane namire, koje vidimuje nadležno obdinsko poglavarstvo.

Svi se novčani suvišci imovne obdine, pretekli nakon po-krida tekudih troškova, upotriebljuju za nabavu vriednostnih papira navedenih u naredbi kr. zemaljske vlade od 3. stude­noga 1882 broj 14895. Nabavljeni se vriednostni papiri vin-kuliraju i pohranjuju u kr. hrv.-slav. zemaljskoj blagajni u Zagrebu, napose za svaku imovnu obdinu kao nepotrošiva šumska glav-niba. Na kamatne arke od vinkuliranih vriednostnih papira podiže gospodarstveni ured svake pol godine dospjele kamate, te na temelju dopisa ili protuuamire zaračunava u primitak u blagajnički dnevnik kao redovni prihod. Na temelju naredbe kr. zemaljske vlade, kojom se gospodarstvenom uredu saobduju

17

— 218 -

izžriebarii ili na novo nabavljeni vriednostni papiri za nepo-trošivu šamsku glavnicu, žurnalizira gospodarstveni ured takove provedbom u dnevniku imovno-obdineke imovine, te izvorne naredbe pohrani kao dokaznice imovinskog imetka u tresoru glavne blagajne, a ovjerovljene prepiše upotriebi kao blagajničke priloge. Omanji novčani iznosi potrebni za pokride tekude po­trebe, ulažu se u domade sigurne novčane zavode, te se uložna knjižica providi zaporkom, da se uložak izpladuje jedino na uredovne namire gospodarstvenog ureda.

Glavnice lugarske mirovinske zaklade takodjer se ulažu u pupilarno sigurne vriednostne papire, koji se odma prigodom nabave vinkuliraju, te pohranjuju u blagajni imovne obdine.

Osim toga izdaje lugarska mirovinska zaklada zajmove privatnim strankama uz hipotekarnu sigurnost na prvom mjestu. Pr i tom se posveduje osobita pažnja, da redovno unilaze do­spjeli kamati, kako nebi zastarom propali na štetu lugarske mirovinske zaklade.

Drvotržci i poduzetnici polažu jamčevine na sklopljene prodajne, najamne, gradjevne i druge ugovore u lO'/o iznosu od ugovorene svote u gotovom novcu, ili pupilarno sigurnim vriednostnim papirima, koji imaju prometnu vriednost. Vinku-lirani vriednostni papiri (bez kuponskih araka) nemaju pro­metne vriednosti, te nisu prikladni za jamčevine. Manje jam­čevine u uložnicama novčanih zavoda bez ikakove zaporke, vriede samo uz punomod vlastnika uložnice, kojom opunomo-duje gospodarstveni ured, da može uložak podidi u svako doba. Kuponi se od trgovačkih i činovničkih jamčevina odrežu baremj jednom na godinu i uruče uz potvrdu vlastnikom. Potvrde o zadnjim dospjelim i izdanim kuponima prilažu se medju vriednostne papire vlastnika jamčevine.

Kada poduzetnik ili drvotržac udovolji ugovorenim uvje­tima, zatraži potvrdu od gospodarstvenog ureda ili kotarske šuma­rije, te na temelju takovog certifikata i sa 1 K biljegovane na­mire ili potvrde, u kojoj na zaključku naglasi, da nema nika-kove daljne tražbine protiv imovne obdine, može podidi svoju jamčevinu iz blagajne gospodarstvenrg ureda.

— 219 —

Mjesečni se zaključak blagajničkog dnevnika provadja prema naredbi kr. zemaljske vlade od 14. rujna 1891. broj 12.219, te se posije zaključka razvrstano navedu vriednostni papiri pohranjeni u blagajni imovne obdine, a posebice vried­nostni papiri od nepotrošive šumske glavnice, koji su pohra­njeni u kr. hrv.-slav. zemaljskoj blagajni u Zagrebu.

3. P o t r a ž i v a n j e z a t a j e n o g p o s l o v a n j a .

Potraživanje se obavlja inkontiranjem ili ovjerbom, sustavnim zaračunavanjfm, osobito izkazivanjem aktivnih i pasivnih za­ostataka, te svestranim izpitivanjem poslovanja odgovornih urednika.

Namira nije dovoljan dokaz za priznanje izpravnosti, ved je potrebno inkontiranje. Inkontiranje je sravnjivanje vedih iz­dataka, koji su preneseni u primitak u drugi račun iste ili koje druge blagajne. Inkontiranje dokazuje, da izdatak ili pri­mitak u jednom računu (blagajničkom dnevniku) odgovara pravodobnom i valjanom primitku ili izdatku u drugom računu. Inkontiranje zametne onaj cenzurant, koji naidje u dnevniku na izdatak Medjutim nije riešen dužnosti, da sastavi izkaz inkontiranja drugi cenzurant, koji naidje na odgovarajude pri­mitke. Inkontiranje se označi datumom i člankom, a suglasje, te dobu izdatka i primitka potvrde cenzuranti podpisom i kra­ticom ink. (iukontirao) pokraj iznosa u blagajničkom dnevniku, kada je blagajnički dnevnik u istom uredu. Ako li je blagaj­nički dnevnik u drugom uredu, tad cenzura sastavi i pošalje posebni izkaz sa potrebitim podatcima, kojeg drugi ured pro-vidi člankom i podpisom, te u roku od 14 dana povrati prvo­bitnom uredu.

Opažene se nesuglasice prigodom inkontiranja odstrane shodnom odredbom, dočim se sumnjivi slučajevi prijave kr. zemaljskoj vladi. Za izkaze inkontiranja vodi se posebna oče-vidnost i nakon 14 dana požuruje povratak.

— 220 —

Najveće zloporabe i pronevjerenja su odkrivena inkouti-ranjem, te kontrolom sbrojtiili iznosa i prenosnih stavaka.

Osobita je s toga briga cenzuranta, da ove dužnosti pomno izpunjava.

U sustavnom zaračunavanju bdije cenzurat nad tim, da li su sve pristojbe došle do podmirbe.

Ako ima nepodmirenih primitaka, tad se izpituju razlozi za takove zaostatke.

Naročito valja paziti, da li su provedeni svi poslovni slučajevi, koji su odredjeni jednom doznakom.

Glavno je sredstvo za potraživanje pokusna i svestrana individualna likvidacija. Prema odredbi se pozovu pojedine ili sve stranke, koje su u poslovnoj svezi, te se ustanovi prema izdanim izpravama po odgovornim organima, da li su u pravo vrieme točni iznosi zaračunani.

Izpitani se računi provide zaporkom, koja sadržaje stranu očevidnika (knjiga za očevidnost stanja prispjelih te izpitanih računa), broj uručbenog zapisnika i polučeni uspjeh cenzure.

Za izpitane i u redu nadjene račune izvjesti se kr. ze­maljska vlada, da izda absolutorij (konačno riešenje) odgo­vornim računopoložiteljima.

11. R a č u n s k a p a r n i c a .

Provadjanje ustanova računskog parbenog prava spada u dužnost organa, koji upravljalju imetkom, te su obvezani pola­gati račune i nositi za isti karnostnu i materijalnu odgovornost.

Sve prispjele realizovaue, te izpitane i u redu nadjene računske izprave budi kojeg imena, moraju se probušiti okruglim šnpljim željezom na shodnom mjestu tako, da se ista izprava ne može ponovno realizovati (nar. 11, svibnja 1874. br. 6665).

Za svaku se računsku granu izdaju opazke u obliku upitaka.

Računska se parnica povede na one račune, koji ni^u-nadjeni u redu

— 221 —

Manjkave se stavke obilježe u daevaiku pokraj iznosa sa M (manisano), ili sa O (opaženo); ili sa N B (nota bene).

Cenzura iznese takove slučajeve u opazke. To je razpravni spis, koji se odpremi računopoložiteljima na razjašnjenje.

Ako li se razjašnjenjem dovoljno ne odstrane manjkavosti, tad se sastave nadopazke, na koje slijede nadrazjašnjenja.

Dvokratnom takovom izmjenom razpravnih spisa medju cenzurom i odgovornim računopoložiteljima završuje se račun­ska parnica.

Nakon cenzure vračaju se prilozi gospodarstvenom uredu na pohranu. (Naredba kr. zem. vlade, odio unutarnji od 10. travnja 1902. broj 25761),

Opazke t^adržaju u glavi broj uručbenog zapisnika, naslov, te naziv blagajničkog dnevnika i razdoblje, za koje je položen, zatim čin, ime i prezime odgovornih računopolagatelja. Nakon toga se napisu manjkave stavke svaka pod posebnim rednim brojem ili §om, a u zaključku se prema naravi predmeta od­redi za razjašnjenje rok od 14, 30, 60 do 90 dana.

Svaka manjkava stavka se samostalno razpravi. U sa­stavku se mora jasno i kratko izraziti manjkavost stavke.

U opazkama, niti u razjašnjenju ae smije se izticati su­mnjičenje, prikorivanje, osobni napadaji, ni nikakove uvriede.

Računopoložitelji ne smiju držati, da opazke nose osobni žalac, već da ih kontrola sastavlja radi opravdane zaštite inte­resa imovne obdine i stranaka, koje stoje u poslovnoj svezi sa imovnom opčinom.

Čim koji ured primi opazke, dužan je primkom potvrditi pri­mitak računarskom uredu. Razjašnjenje mora biti kratko, strogo se valja držati predmeta, te pravodobno i izcrpivo odgovoriti.

Ako se niti u nadrazjašnjenju ne odstrane manjkavosti, tada cenzura sastavi očitovanje na kr. zemljsku vladu, da prema stanju predmeta odluči naknadu ili povratak.

Gospodarstveni ured je dužan razjasniti opazke u slučaju, kad od računopoložitelja tamo samo jedan služi, a da su svi drugi premješteni. Ako li su svi računopoložitelji premješteni, tada

— 222 —

gospodarstveni ured priobdi osnovu razjašnjenja svakom poje­dinom računopoložitelju, koji to potvrdi primkom i sastavi raz­jašnjenje te povrati putem istog ureda.

Odštetu iza umrlog račanopoložitelja nosi oatavina do iz­nosa baštine, solidarno sa ostalim na životu. Za umrle, duševno ili tjelesno nesposobne računopoložitelje daju razjašnjenje na­sljednici, ali nisu odgovorni za posljedice.

Ako je u opazkama odredjeni rok premalen, mogu raču-nopoložitelji tražiti produljenje i u slučaju uskrate mogu uložiti utok na kr. zemaljsku vladu.

Ako raćunopoložitelji u odredjenom roku ne podaesu razjašnjenje, tada su manjci mučke priznati, te se oglušnom od­lukom presude na naknadu.

Nakon oglušne odluke u roku od I5 dana može samo jednom predložiti opravdanje kr. zemaljskoj vladi onaj računo-položitelj, koji nije mogao pravodobno pružiti razjašnjenja radi neodklonive zaprijeke.

Ako se uvaži opravdanje, odredi se novi rok za razjaš­njenje, a kad se odbije, tada stupa u krijepost oglušna odluka.

Pravomoćno osudjeni su dužni u opredijeljenom roku pod­miriti naknade odredjenim načinom u odluki. U koliko se to pro­pusti, pobire se naknada ovrhom. Svaka odluka sadržaje provedbu-za slučaj pravomoćnosti. Na pladu, mirovinu i jamčevinu vodi se ovrha upravnim putem, a na ostalu imovinu i ostavinu putem nadležnog suda. Baštinici odgovaraju do visine naslje-djene ostavine.

Naknada se provadja sudbenim putem na temelju pravo­moćne osude.

Za pogrieške podredjenih činovika ili namještenika imaju obvezani raćunopoložitelji pravo regresa na naknadu, u čem iz­riče odluku kr. zemaljska vlada. Ako podredjeni umru, nastupa pravo regresa u smislu privatno pravne — odredbe.

Isto tako imaju pravo raćunopoložitelji tužiti sudu pri­vatne stranke, kada u svoje vrieme nisu podmirile pristojbe usljed pogriešnog obračuna ili inog razloga.

— 223 -

Ako presudjeni na jednom ne mogu podmiriti naknade, tada mogu n roku od 15 dana, nakon što su primili odluku, moliti obročnu odplatu.

Propuštanjem molbenog roka gubi se rečena pogodnost. Naknade se zaračunavaju pozivom na odluku ili opazke u dnev­niku one grane, za koju su ustanovljene. Prigodom kvitiranja se u namiri uviek iztakne razlog uz propisne podatke nastale naknade, bilo usljed računske opazke ili odluke.

Odluke se uručuju uz primku, koja se povrada u roku od 8 dana (>nom uredu, od kojeg je stigla.

Dan uručenja odluke ne broji se u prizivni rok. Ako zadnji dan pada na blagdan ili nedjelju, tada iztiče rok u na­redni radni dan.

Ako se molba odprema poštom, mora biti predana uklju­čivo do zadnjeg dana odredjenog roka. Molbe predane nakon minulog roka, ne razpravljaju se, ved odbijaju rreda radi.

Cenzura vodi očevidnot rokova u očevidniku. Prispjele opazke su dužni računopoložitelji pomno čuvati

pod ključem. Ako se opazke ne priobde d vrieme od 3 godine, nakon

što je položen račun, nisu računopoložitelji obvezani na razjaš­njenja i naknade osim čina, koji dira u kazneni zakon. U tom slučaju ih neriešava krivnje, niti izdani absolutorij (računska odriešnica).

Štete, koje nastanu radi kasnog izpitivanja računa, naime kada se nakon što su računi preuzeti, propusti tečajem 3-juh godina izdati opazke, padaju na teret i odgovornost kontrolnih organa.

III. Š k o n t r a c i j a i l i p r e g l e d a n j e i m o v i n s k o g s t a n j a n a l i c u m j e s t a .

Škontracija ima zadaču ustanoviti, da li je suglasno stanje imovine u naravi i u novcu, sa stanjem izkazrnim u računu. Škontracija se dieli u redovnu, slučajnu i iznenadnu.

— '224 —

Redovnu škontraciju vrši svake sedmice odgovorni upra­vitelj sa podredjenim urednicima, da se uvjere, da li stanje imovine u računima izneseno, odgovara stanju pohranjene imovine.

Slučajnu škontraciju odredjuje kr. zemaljska vlada sa znanjem upravitelja gospodarstvenog ureda, povodom elemen­tarne nepogode (vatre, poplave), ili u slučaju odkriveue kradje, provale, ili usljed promjene medju odgovornim računopoložite-Ijima, bilo povodom premještenja, dopusta ili umirovljenja.

Iznenadna škontracija ima zadaću, da uz pregledanje stanja imovine ustanovi, da li rukovanje sa novcem ili inim dobrom teče prema postojećim propisima. Kr. zemaljska vlada odredjuje takovu u neopredieljenim* rokovima, a da za to ne doznaju odgovorni računopoložitelji.

Izaslanik pazi, da nitko ne dozna za dobiveni nalog, a najmanje odgovorni računopoložitelji, ili pridieljeno im osoblje. Izaslanik putuje tako, da odma iza dolazka započme škontra­ciju, makar je istog dana ne može obaviti. Dobiveni nalog pokaže odgovornom upravitelju, da ga uvjeri, da je ovlašten provesti škontraciju. zatim odgovorne računopoložitelje upita, da li su svi poslovni slučajevi žurnalizirani, te pohranjene sve novčane vrednote i efektuirane sve odpreme? U koliko nebi sve bilo uredjeno, ima se odma provesti. Nakon toga se za­ključaju sve blagajne, u kojima je pohranjena novčana vred­nota. Ključeve i dvogubke od jedne brave zadrži izaslanik, a ostale ostavi upravitelju, zatim preuzme sve blagajničke dnev­nike i račune, u koje se provadjaju imovinske promjene. Redom od zadnje škontracije ustanovi izpravnost prenosnih stavaka, te sravni dokaznice sa unesenim pi'omjeuama.

Dokaznice potanko ne izpituje, jer to spada na cenzuru. Kontrolira izpravnost sbroja pojedinih stupaca i dalnjih pre­nosnih stavaka, te u koloni predmeta »intra magiuem« stavi zaključnu zaporku.

Najprije se naznači početni i posljednji članak u škontra­ciju povučenih poslovnih slučajeva od mjesečnog svezka bla-

— 225 —

gajničkog dnevnika, a onda se u kratko izpuni dan, mjesec i godina, kada se je provela škontracija, dan i broj naloga, kojim je odredjena slučajna ili iznenadna škontracija, zatim se izkaže uspjeh prometa novčane vrednote i to u prvom redu primitak, u drugom redu izdatak, a izpod toga razlika kao ostatak, koli gotovog novca, toli i vriednostnih papira.

Blagajnički ostatak ili preizdatak izpiše se slovima, te za­ključnu zaporku podkriepe vlastoručnim podpisima odgovorni računopoložitelji i izaslanik.

Za više se dnevnika sastavlja obnašašde, u koje se unese naziv od svakog dnevnika, blagajnički članci, koji su povučeni u skontraciju, sveukupni primitak, izdatak i ostatak ili preiz­datak, kako pokazuje zaključna zaporka.

Sbroj svijuh ostataka nakon odbitka eventualnih preizda-taka, pokazuje stanje imovine, koje mora biti suglasno sa sta­njem pohranjenim u blagajni. Cim se sastavi i zaključi obna­šašde, započme izaslanik pregledati stanje imovine t. j . brojiti gotovinu i pregledati vriednostne papire i drugo dobro. Klju­čeve predaje redom od svake blagajne onomu, od kojeg je pri­mio, zatim se otvori blagajna i prebroje se sve pohranjene novčane vrednote, koje popiše izaslanik. Urednik, koji vodi blagajnu, dužan je brojiti novčane vrednote, da se u slučaju manjka nebi izgovarao, da je nestao prigodom brojenja.

Papirni novac, koji je prispio izravno iz austro-ugarske banke, te je providjen unakrst sa neoštečenim zametkom, na­dalje kovani novac n originalnim vrećicama sa pečatom kov­nice, ne broji se pojedince, već se uzme vrednost označena u zamotku. Zaraotci sbrojeni po odgovornim računopoložiteljima važu se i pokusno se prebroje.

U blagajnu se pohranjuje samo ona novčana vrednota, koja je provedena u dnevnicima.

Strogo je zabranjeno računopoložiteljima pohranjivati u bla­gajnu svoju ili tudju privatnu imovinu. O količini novca sastavi se novčanik i unese u obnašašče po vrsti i broju komada, a na koncu se iznese sbrojni iznos.

- 226 —

Svaki pojedini vriednostni papir pregleda izaslanik, te ustanovi, da li je providjen serijom i brojkom, zatim sravni brojeve sa izkazom vriednostnih papira, koji je pohranjen u tresoru medju efektima, te sadržaje popis svijuh vriednostnih papira.

Od vinkuliranih vriednostnih papira pregleda kamatne arke, da li su pravodobno podignuti i u primitak zaračunani svi dospjeli kamati, a od vriednostnih papira, koji nisu vin-kulirani, pregleda kamatne arke (talone i kupone), da li su dospjeli kuponi unovčeni, a na iztekle kupone, da li su na temelju talona nabavljeni novi kuponski arci. Pokraj kupon-skog arka mora priležati potvrda vlastnika, kojotu potvrdjuje primitak zadnjih dospjelih kupona. Obveznice privatne naravi moraju imati zaporke o gruntovnom osiguranju.

Prema dnevnicima popisu se vriednostni papiri u izkaze po naslovu, nominalnoj vriednosti i ukupnom iznosu, te se sbrojni iznosi unesu u obnašašde, kojemu se prilože izkazi o popisu vriednostn'h papira.

Vriednostni papiri žurnaliziraju se po nominalnoj vried­nosti, jer država jamci samo za nominalnu vriednost svojih i drugih vriednostnih papira, za koje je preuzela garanciju, te što se pladaju kamati prema nominalnoj vriednosti.

Burzovna vriednost je podvržena promjeni. Ocevidnost ta­kove vrednote morala bi se neprekidno izravnavati. Gdje je veda količina različitih vriednostnih papira, tamo nebi mogli svladati urednici takovo poslovanje, koje inače u normalnim prihkama uspješno vrše

Imovina stvarne vrednote sravni se sa zaključkom stvar­nog računa.

Posije stanja imovine kontr> lira se vodjenje obistimbenih i li-kvidacionalnih knjiga. Godišnji zaključci pojednih proračunskih stavaka uzporede se sa zaključnim računima. U premjerbenim,. doznačnim i dražbenim se zapisnicima izpitaju pokusno obračuni, te sravne uplate i povrate pristojbe sa blagajničkim dnevnikom..

Riešenja novčanih spisa izpitaju se sa uručbenim zapis­nikom, a nakon toga se ustanovi, da li su blagajničke prosto-

— 227 —

rije prikladne i prema propisom dovoljno osigurane protiv vatre i provale.

Nadje li izaslanik prigovora dolazka novčane pošiljke pri-redjene za odpremu, to može jednu ili više otvoriti, da se uvjeri, da li sadržaju označenu količinu vrednote.

Prispjeli a nezaračunani novac se propisno žurnalizira prije, nego li se zaključe blagajnički dnevnici. Za oštečene i krivotvorene se novce pozovu računopoložitelji, da ih zamjene sa odgovarajućom izpravnom vrednotom

Ako se na škontraciji odkrije manjak, tad se po vlastitoj uvidjavnosti shodno odredi prema veličini vrednota.

Za male se iznose do 50 K. pozovu računopoložitelji, da ih odma podmire.

Dosiže li manjak 200 K, tad se sa računopoložiteljima ponovno pregledaju dnevnici i prebroje vrednote. Na zahtjev se odgovornim računopoložiteljima dozvoli kratki rok, da raz­jasne stanje.

Ne odstrani li se ni tada razlika, tad se pritegnu na pod-rairbu.

Ako manjak premašuje 200 K, podnese se prijava kr. zemaljskoj vladi i pričeka uputa. Odkrije li se dokazano pro-nevjerenje, tada se prijavi nadležnom kr kotarskom sudu, te osigura predbilježba na nepokretnu imovinu raČunopoložitelja, ako takovu posjeduju. Ujedno se nastoji bieg zaprieČiti.

Ustanovi li se prigodom brojenja novčanih predmeta višak, to se zaračuna u primitak u dnevniku za tudje novce i druge pologe.

Ako računopoložitelji naknadno opaze pogriešku, nisu vlastni izplatiti novac, već stanje razjasniti kr. zemaljskoj vladi, te zatražiti dozvolu, da svoje novce mogu podignuti. Ako li ne naidju na pogriešku, pričeka se dok prodje cenzura, pa de se u konačnom riešenju shodno odrediti.

Nakon svega toga sastavi se škontralni zapisnik, u kojeg se unese uspieh škontracije, želje i molbe upravitelja i blagaj­ničkog osoblja. Cieli se taj škontralni operat predloži kr.

— 228 —

zemalj. vladi sa posebnim izvješdem, u kcjem se izcrpivo opišu nedostatci i stavi predlog, kako će se odstraniti pronadjene manjkavosti.

Ivan Orćević, kr. vi. rač. savjetnik.

Šume i šumarstvo u Bugarskoj. Bugarska je zemlja vrlo šumovita. Pošto njezine šume

zapremaju skoro 30% čitave površine, to ona spada medju naj-šumovitije zemlje Evrope, te medju njima zauzima četvrto mjesto. Polag najnovijih statističkih podataka čiiava površina bugarskih šuma iznaša 2,607.684 72 ha, od kojih odpada na državne šume 736.006*82 ha, na obdinske šume 1,395.942*11 ha, na školske, crkvene i manastirske šume 35,965*40 ha i na privatne šume 439.770*39 ha. Po tomu državne šume za­premaju Va. obdinske Va, a privatne šume skupa sa školskim i manastirskim '/j čitave šumske površine.

Posjedovni odnošaji šuma su se mjenjali godimice tako, da je danas teško barem i približno točno ustanoviti vlast-ništvo suma.

Turski zakon nije poznavao vlastništvo šuma, osobito ne za Bugara, koji se je smatrao kao raja. Zato su se u tursko doba sve šume nalazile u rukama države, dočim je narod imao samo pravo uživanja. Dakako da ovo pravo nije bilo uredjeno ničim drugim, nego tradicijom, koja je dozvoljavala svakomu sječi i krčiti šume koliko god i gdje god mu je bilo drago. Privatno vlastništvo Bugara na sumu priznaralo se samo onda, kad bi se steklo kupom od Turaka. Nastupom ali bu­garske samostalnosti znatno su se promjenili posjedovno-pravui odnošaji suma. Sve šume, koje su bile bliže napučenim mje­stima, bile su proglašene kao obdinske, a zatim je vedina tih šuma jednostavnom podjelom ili usurpacijom, prešla u ruke privatnika. Kao državno vlastništvo ostale su jedino one šume, koje su se nalazile u visokim planimama, daleko od napučenih mjesta, te one šume, koje su bile vlastništvo čistih turskih sela, iz kojih su se Turci izselili, te tako odnosne šume ostale bez vlastnika. Tečajem vremena, te uplivom stranaka, koje su

— 229 —

ta državna dobra rabile u političke svrhe, zamrsili su se po­sjedovni odnosaji još većma, a posljedica je bila sva sila parnica, koje još i danas traju, usljed česa danas nije mogude ustano­viti pravog vlastnika skoro ni jedne obdinske ili državne šume.

Šume Bugarske su jako nejednolično rastresene po čitavoj zemlji tako, da dok na jednim mjestima (kotari Peštera, Sa-mokov, Berkovica, Trojan i t. d.) zapremaju skoro 9 0 \ čitave površine, na drugim mjestima (kotar Orjehovo, Bjela Slatina, Nikoplj i t. d.) zauzimaju jedva 2°IQ, dapače mjestimice ih niti ne ima.

Ta nejednoličnost, te pomanjkanje prometila uzrokom je, da je Bugarska usprkos tako veUke šumske površine, primo­rana da uvaža gradjevno, dapače čak i ogrievno drvno izvana. To vriedi naročito za onaj dio Bugarske, koji se zove Dunavska ravnica, u kojemu u nijednoj šumi ne ima drva sposobnog za gradju, te ee stoga potrebiti gradjevni materijal dovaža iz Ugarske i Rumunjske.

U bugarskim se šumama nalaze sve vrsti plemenitoga dr-veda i to koli listače, toli i crnogorice. Od listača najvedu po­vršinu zaprema hrast lužnjak i kitajak, te cer, koji se sad u čistim, sad u mješovitim sastojinama, šire u velikim povr­šinama po ravnicama iztoČne Bugarske, te po južnim obron­cima i prigorju Stare Planine i Srednje gore. Iza hrasta do­lazi bukva, koja zauzima sjeverne strane svih planina, gdje sa­činjava sad čiste, sad mješovite sastojine (u Staroj Planini sa grabom, hrastom i briestom, a u Rilu i Rodope Planini sa jelom i smrekom).

Sume crnogorice (iglade) zauzimaju 3. mjesto, te se na­laze pretežno u Rilu i Rodope Planini na turskoj medji, gdje sačinjavaju sad Čiste smrekove, borove i jelove, sad mješovite sastojine tih trijuh vrsti drveća. U Staroj Planini (na Balkanu) nalaze se samo mjestimice i to samo na najvišim mjestima, gdje sačinjavaju malene i kržljave, Čiste ili sa bukvom pomje-Šane sastojine.

U prijašnje doba bili su i vrhovi Stare Planine pokri­veni sa Čistim četinjavim šumama, kako to i danas svjedoče njihovi ostanci, ali pošto ovi vrbovi vedim dielom sačinjavaju

— 230 —

uzvišene ravnice, koje su bile veoma zgodne za pašnjake, to je na njima šuma radi paše bila raznim načinima uništena, te ti vrhovi pretvoreni u neizmjerno velike pašnjake, koji su ali danas skoro u cielosti obrašteni sa borovicom (Juniperus lito-salis), tako da sad kao pašnjaci ne imaju skoro nikakovu vriednost.

Grab, koji se nalazi kao primjesa skoro u svim šumama, uslied svoje ustrajnosti protiv zuba blag«, na mnogim mje­stima, osobito po strmim i kamenitim obroncima, sačinjava sad vede sad manje, skoro čiste sastojine.

Brest, jasen i klen nalaze -se kao primjesa u šumama, koje se nalaze u prigorju i ravnici, te u močvarnim predjelima. Jedino oko briegova Crnog mora u blizini Varni, te u poriečju rieke KamČije sačinjava brest i jasen čiste sastojine tih dvijuh vrsti drveća, te tvore šumu „Longoza", koja je stekla svietski glas, te koja zaprema oko 32000 ha. Ta šuma je još u tursko doba čuvana u ratne svrhe, a isto tako još i danas uzdržaje se ona za iste svrhe i čuva se od vojniČtva. Zato je ona dobro uzčuvana, te u dobi od kojih 100 —120 godina imadu jase­nova i briestova stabla 120—150 cm. u prsnom promjeru i 30 i vise metara visine

Po vrsti uzgoja otpada na visoke šume 1,009.394-54 ha, a niske i srednje ],598.290"18 ha. U visokim se šumama vodi pretežito neuredna preborna i oplodna sječa, a u niskim i srednjim šumama čista sječa. Od tih šuma obzirom na jur spomenute nesredjene posjedovne odnošaje, te nadalje s razloga^ što su šumari obterećeni kojekakvim administrativnim poslo­vima, te pošto se moraju brinuti ne samo za prociene prijav­nica, nego još moraju sami izdavati kaznene odredbe, odpre-mati ih na izručivanje, primati utoke proti njima, zaštićivati odredbe kod sudbenih rasprava, davati utoke na presude i t. d. to se oni sasma malo bave pravim tehničkim poslovima — nije danas još ni jedna šuma gospodarstveno uredjena po zahtje­vima nauke o uredjivanju šuma. S toga se danas gospodaienje manje više sastoji u sječi šume, te se u njekim posjede puno manje, a opet u drugim puno više, nego li to dozvoljavaju stojbinski i sastojinski odnošaji same šume. Pomladjivanje i

— 231 —

uzgoj šuma prepušten je samoj naravi, te se za to nitko ne brine, te je djelovanje šumara upućeno jedino na to, da taj naravni pomladak uzčuva od zube marve, a biti de još vrlo sretan, ako mu to podje za rukom.

Ako se po broju promjena šumskih zakona može prosu-djivati napredak šumarstva koje zemlje, to bi Bugarska bila jedna od najnaprednijih zemalja, jer od godine 1887. pak do 1904. promjenila je ona 6 šumskih zakona i više od 10 na­putaka, kojima se uredjuje šumarstvo i šumarska služba. Da­pače i danas postojedi šumski zakon, koji je stupio u kriepost 1. travnja 1904. doživio je ved godine 1908. promjenu njekih Bvojih ustanova, a sad ved zagovaraju i njegovu podpunu pro­mjenu. Taj zakon koji je u svojoj cielini sasma moderni šumski zakon, imao je najglavniju svrhu, da čim prije uredi pitanje o vlastništvu šume. Ali pošto su stranke one ustanove, koje to pitanje uredjuju, jako zlorabile, zakon je djelovao baš obratno, pak sad je pitanje vlastništva šuma još zamršenije, nego što je bilo prije, jer su postale preporne i one šume, kojih vlast-ništvo prije nije bila prieporno.

Po § 17. šumskog zakona vrhovni nadzor nad svim šu­mama u carevini vodi ministarstvo za poljoprivredu i trgovinu, kod kojega se nalazi posebni šumarski odsjek, tako zvano >gorsko otdeljenije« sa jednim šefom zvanim »načalnik otde-Ijenija« i dvojicom pomodnika, te jednim glavnim nadzornikom i jednim šumskim inžinirom. Polag istog §a razdieljena je či­tava Bugarska u 6 nadzornih šumskih okružj saa 6 šumarskih nadzornika tako zvani „gorski inspektori« na čelu, te u 40 šumarija, kojima upravljaju šumari, ili kako ih zovu »Ijesni-čeji«. Šumarije pako diele se u šumske revire ili tako zvana >gor8ka stopanstva« (šumska gospodarstva). Osim ovog stalnog šumskog personala, koji je u šumskom zakonu odredjen, una­šaju se godimice u državni proračun svote za uzdržavanje po­trebitoga broja pomodnika šumara, taksatora, mjernika i drugog pomodnog šumsko tehničkog osoblja

Za nadzornika, šumara i taksatora mogu biti imenovane osobe, koje imaju višu, ili u pomanjkanju ovakovih i onakove osobe, koje imaju najmanje srednjo-školsku šumarsku nao-

— 232 —

brazbu, a prvi moraju imati još k tomu najmanje 5 godina šumarske službe.

Za poraodnike šumara imenuju se osobe, koje imaju srednju šumarsku naobrazbu, ali u pomanjkanju ovako vili, mogu biti namješteni i oni, koji imaju nižu školsku šumarsku izobrazbu. Osim državnih imade još i obdinskib šumara. Naime po usta­novama § 19. šum. zakona su ona sela, obćine i privatnici, koji imaju više od 5000 ha., dužni namjestiti svoje posebno šumarsko osoblje.

Za čuvanje šuma uzdržava se potrebiti broj državnih lugara i nadlugara (tako zvani »mladšiji i staršiji gorski stra-žari«), računajud za svaku osobu najviše 1500 ha. šume. Od lugara se zahtjeva, da su podpuno zdravi i da su ovršili svoje vojničke dužnosti, a od nadlugara da su svršili nadlugarsku školu, ili da su služili kao lugari najmanje 5 godina.

Lugare i nadlugare, na zahtjev šumara, imenuje nadzornik u Čijem području se nalazi dotična šumarija, dočim sve drugo šumarsko osoblje imenuje ministar poljoprivrede.

U čitavoj Bugarskoj u državnoj službi ima 6 nadzornika, 46 šumara, 30 pomodnika šumara, 100 nadlugara i 400 lugara. Obdinskih šumara ima oko 30, a obdinskih i privatnih lugara i nadlugara ima oko 1000 ljudi. Prema tomu odpada na jednoga nadzornika okruglo 467.947 ha šume, na jednoga šumara 65.192 ha, a na jednoga lugara okruglo 1738 ha šume.

Po pladi razdieljeno je čitavo državno šumarsko osoblje u 3 lugarska, 2 pomodno — šumarska, 3 šumarska i 2 nad-zornička razreda, te dobivaju: 1. lugari bez konja 660 franaka god. plade ^ ^ tomu još odjeio i obu-

" J " ' ca (svake godine zimsko 2. lugari na konju 840 franaka god. plade !• i ljetno odijelo i kapu, n ^^ • 1 •• ni^r^ o ^ ^ ^ svake druge godine 6. nadiugari na konjima 1200 iran. g. plade) vojničku kabanicu.) I I . razred pomod. šumara 1800 fran. place P« godišnje 300 fr u ime T J ' V o o o n t 1 ' JpauSala i putnih troš-1. razred pomoć, šumara 2220 iran. place j kova.

I I I . razred šumara 2400 franaka plade 1 e godišuje 360 fr. u ime I I . razred šumara 3000 franaka plade i paušala i putnih troš-I. razred šumara 3600 franaka plaće J ° ' '

I I . razred nadzornika 4200 franaka plade 1 ^ godišnje 600 fr. u ime T J j -1 ^OAA £ 1 1 ' ^paušala i putnih troš-I. razred nadzornika 4800 franaka place J kova.

— 233 —

Drugih beriva državno šumarsko osoblje ne uživa, osim jtdino u iznimnim slučajevima, kada uredjiva kod privatnika i to samo u stanovito doba godine. U takovim slučajevima dobiva putne troškove po kilometru i po činovničkom zakonu, te Vs od svoje dnevne plaće kao dnevnicu

Plaču obćinakih šumara i lugara odredjuje občina, ali polag § 21 . šumskog zakona ona ne može biti manja: za šu­mara od 1800 fr. za nadlugara od 900 fr. za konjanika lugara od 600 fr. te za pješaka lugara od 480 fr. godišnje.

Ova bi plača, uzevši u obzir mjestne prilike, sasma do­voljna bila, kad bi šumarsko osoblje uživalo malo veču stalnost u službi. Ali na žalost u Bugarskoj nema šumara, koji u prvim godinama svoga službovanja, nije bio barem dva puta premješten, a u više slučajeva još i otpušten od službe. O stalnosti lugara ne može biti ni govora jer njega odpuštaju od službe ne samo kod svakog izbora, nego u više slučajeva i kod sastavka pri­javnice proti kojem selskom birtašu ili bogatašu, koji se broji u redove vladajude stranke.

G. Petroff, carski bugarski šumar.

Osobne viesti. Imenovanja Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ime­

novao je: 1. Kr. kot. šumara I. razr. Ljudevita S z e n t g y o r g y i j a i kr. šum. pristava I razr. Milana D j u r e k o v i ć a , kr. šumarskim po­vjerenicima u IX. čin. razredu extra statum, ostavljajuć ih i nadalje na dosadanjem mjestu službovanja kod šumarskog odsjeka kr. hrv. slav.-dalm. zem, vlade

2. Računarskog vježbenika kod otočke imovne obćine Milana Z u-b u n d ž i j u privremenim računarskim pristavom u XI. čin. razredu kod spomenute imovne obćine.

3. Absolventa zagrebačke šumar, akademije Savu B e l a n o v i ć a i vlastelinskoga šumar pristava Luku Š n a j d e r a privremenim šumar, vježbenicima kod petrovaradinske imovne obćine.

4. Dnevničara Milana B a n j a n c a akcesistom u XI. čin. razredu kod gospodarstvenoga ureda I. banske imovne obćine u Glini.

G. i kr zajedničko ministarstvo unaprijedilo je profesora i upra­vitelja šumarske škole u Sarajevu, Dpi. for. Ferdinanda H o 11 a u VII. činovni razred. 18

— 234 —

Umro. Dne 20. svibnja t. g. umro je u Senju Mijo K r i š k o vi ć, nadšumar ogulinske imovne obćine u 48. godini života. Umro je nakon kratkog bolovanja od otrovanja krvi uslied čira {Antrax). Rodio se je 9. rujna 1861 u krasnom hrvatskom Primorju u ubavoj Kraljevici. Šunarstvo je učio i svršio na domaćem križevačkom učilištu g. 1883. Služio je ponajprije kratko vrieme kao šumar manastira Beočina. U ko­lovozu g. 1884, imenovan bje šumarskim vježbenikom kod ogulinske imovne obćine, kod koje je proveo i sve ostalo vrieme sve do svoje smrti i to kratko vrieme kod gospodarstvenoga ureda u Ogulinu, a zatim kao upravitelj šumarije u Brinju, Drežniku, Krivomputu, a od godine 1904. u Senju, kamo je bilo premješteno sjedište krivoputske šumarije.

Pokojnik je uuao obsežnu stručnu spremu, a bavio se je i perom, te je kao takav suradjivao i u Šumar, listu, u kojem se nalazi više njegovih šumarsko-stručnih rasprava, a ima u njemu i njekojih rasprava o njegovim izumima. Pokojnik se je naime u dokolici bavio veoma mnogo mehanikom, izumio njekoliko izuma i na nje dobio patente, nu radi pomanjkanja novaca nije ih mogao prvobitno eksploitirati. Kada je pako bio sastavio nešto sredstava, pojavio se je požar, koji je ne samo u pepeo obratio zgradu šumarije u Brinju, nego i Kriško viceve modele i patente. UsHed toga slučaja izgubio je volju, te se više nije takovim stvarima bavio. Pokr jnik je bio dobar drug i veoma jakoga i stalna značaja. Oplakuje ga supruga i neobskrbljena djeca.

Slava mu i vječni pokoj!

Društvene vijesti Sjednica društvenog upravljajućega odbora obdržavana je dne 9.

svibnja t. g. te je medju inim zaključeno pod točkom III. da ovogo­dišnja glavna skupština šumarskoga društva ima biti u Zagrebu na 8 kolovoza t. god. a nakon toga da se ima učiniti izlet u šumu „Kotar", vlastničtvo grada Petrinje. Šuma „Kotar" je vanredno poučan objekt koli obzirom na uzgoj, toli i na uredjenje šuma, te možemo stoga go spodi sudrugovima, koji žele vidjeti upravo idealno lijepe hrastove sa-stojine, najtoplije preporučiti sudjelovanje kod toga izleta.

Zapisnik spisan 19. prosinca 1908. u .Šumarskom domu" u Za­grebu prigodom obdržavanja sjednice upravljajućeg odbora. Prisutni : I. Podpredsjed.; Robert Fischbach. II. Podpredsjed.: Josip Havas. Tajnik: Andrija Borošić Blagajnik: Ljudevit Szentgy6rgyi. Odbornici: Ivan Kolar, August Ružička, Marino de Bona, Anie Kern, Ivan Partaš, Rude pl. Rukavina, Vilim Dojković i Vinko Benak. Izpričali se : Pr. g. grof Marko Bombelles predsjednik, te odbornici Mile Maslek, Julio Kuzma, Dragutin Lasman i Dragutin Trotzer.

I. Podpredsjednik Robert Fischbach u zastupanju predsjednika otvara sjednicu, pozdravlje srdačno prisutne odbornike zahvaljujuć im se na mnogobrojnom posjetu, — te prije nego li prelazi na dnevni red sjednice, priobćuje da je odbornik družtva g Pavle Barišić nadšumarnik petrovaradinske imovne obćine u Mitrovici umro, a kod sprovoda nje­gova da je hrv. slav. šumarsko družtvo zustupao društveni odbornik kr. drž. šumarski savjetnik u Vinkovcima g. Julio Kuzma, koji se je u ime društva sa pokojnikom nad grobom oprostio — Podjedno pred­laže predsjedatelj, da hrv. slav. šumar družtvo u ime vienca na odar pokojnikov, uplati u pripomoćnu zakladu svotu od 40 kruna.

— 235 —

Prisutni odbornici uzimajuć tu žalostnu viest na znanje, prihvaćaju predlog glede vienca, te ustajuć sa svojih stolica klicu pokojuiku „slava!"

Nakon toga prešlo se na razpravljanje sliedećeg ustanovljenog dnevnog reda.

Točka I. Čitanje zapisnika prošle odborske sjednice i glavne skup­štine, odnosno riešenje u istima navedenih predmeta ustupljenih u dje­lokrug novog upravnog odbora društva i to :

1. Molba pokusne postaje u Mariabrunnu za podporu u svrhu iz­danja šumarske bibliografije (toč. 5. sjed. upravnog odbora od 2. X. 190H.) Društv. tajnik izvješćuje, da je ta molba dostavljena prema od­nosnom zaključku upravnog odbora gg. profesorom šumar, akademije Pr. Ks Kesterčanku i Ivanu Partašu na mnienje, pa dočim je profesor Kesterčanek to svoje mnienje pismeno pređsjedničtvu predložio, to prof. Partaš želi glede upitne molbe svoje mnienje ustmeno priobćiti. — Za­ključuje se, da se riešenje upitne molbe ostavi in suspenso doik i gosp. profesor Partaš predloži svoje mnienje pismeno.

2. Riešenje molba za popunjenje mjesta pazikuć^ u Šumarskom domu. (toč. 7. sjed. upr. odb. od 2. X. 1908.)

Društveni tajnik predlaže, da se s razloga, što još sadanjem pređ­sjedničtvu nisu poznati molitelji, te što su dogovori glede iznajmljenja daljnih prostorija Šumar, doma zem eraru u nastavne svrhe jur u te­čaju, — u opće prepusti pređsjedničtvu riešenje pitanja glede promjene li napuštanja mjesta pazikuće u Šumar. domu.

Predlog se prima time, da se odbor o posljedku uredovanja imade obavjestiti.

3. Odpis kr. zemalj. vlade, odj. za bogoštovje i nastavu glede sta­narine za drugog podvornika akademije, (toč. 17. sjed. upr. odbora od 2. X. 1903.), prema kojem vlada nije voljna plaćati stanarinu za istoga.

Zaključuje se, da se imade ponovno podnjeti obrazložena pred­stavka kr. zemalj. vladi, odjelu za bogoštovje i nastavu, i ztimoliti istu. da odgovarajuću stanarinu za upitnog podvornika, koji stanuje u Šu­marskom domu, ipak dopita, jer stan istoga nije u odnosnom najamnom ugovoru, sklopljenim izmedju hrv. slav. šumar, družtva i hrv. zemlj. erarom, naveden, pa stoga imade i zemalj. erar za stan toga podvor­nika, koji sada lih samo za akademiju službu vrši, stanarinu posebno plaćati.

4. Paušal urednika Šumarskog lista i Lugar, viestnika za mjesec kolovoz 1905. izplaćen je dva put i time društvena blagajna oštećena za 88 kruna 33 fll.

Odbor zaključuje nakon toga, što bje konštatovano, da je druš­tveni organ za mjesec srpanj i kolovoz 1905. uredio i izdao g. Andrija Borošić u ime oboljelog urednika prof, 1, Partaša, a g. prof. Fr. Ks. Kesterčanek, kao nasliednik predpomenutog urednika tek onaj za mjesec rujan t!}05., da se s razloga toga, što družtvo plaća urednički paušal samo za faktično uredjeni i izdani broj Šumar, lista, a ne za uredji-vanje i izdavanje toga lista uporabljeno vrieme, imade g. Kesterčanek pozvati, da nepripadno i samo pomutnjom izplaćen mu urednički paušal za mjesec kolovoz 1905. iznosom od 88 kr. 33 fll. blagajni hrv. slav. šumar, družtva vrati.

- 236 —

5. Predaja šumar, muzeja u upravu kr. zemalj. vlade (toč. 6. sj. glav. skup. od 3. X. 1908.) Društveni tajnik čita sastavak odgovora, te će ga predsjedničtvo društva na temelju zaključka glavne skupštine od 3. listopada 1908. toč. 6. podastrijeti kr. zemalj. vladi, odjelu za bogo-štovje i nastavu na njezin odpis glede preuzeća muzeja (9. VI. 1908. br. 112()6), uz točnu naznaku uvjeta, pod kojima se šumarski muzej predaje u upravu kr. zem vlade.

Sastavak odgovara prima i odobrava se, te podjeđno zaključuje, da se s razloga toga, što kr. zemalj. vlada nije voljna za prostorije u kojima je upitni muzej smješten, plaćati stanarinu, jer sadanji muze-jalni predmeti ostaju vlastničtvo šumar, družtva, posebnom predstavkom zamoli kr. zemalj. vlada za primjereno povišenje sadanje družtvene pod-pore iz zemaljskih sredstava. Odnosnu predstavku imati će posebno izaslanstvo upravljajućeg odbora .šumarskog društva, nadležnom mjestu predati, a društveno predsjedničtvo ovlašćuje se, da za predaju pred­stavke odredi najshodnije vrieme, te u izaslanstvo pozove dotične druš­tvene odbornike, koji bi predstavku predati imali.

Točka II. Izvještaj o primopredaji društvene uprave ponovo iza­branom upravnom odboru,

Društv. blagajnik čita zapisnik spisan prigodom primopredaje društvene blagajne iz kojega proizlazi da je :

a) blagajnički dnevnik „Pripomoćne zaklade" zaključen bio sa go­tovinom od 2196 K. 70 fil.

koja se nalazi u : 1. 4^2 7o založniei hipotekarne banke u Zagrebu serija 1. br. 966 sa 1000 K. 2. uiožci I. hrv. štedione u Zagrebu br. 03876 na 1196 K. 70 fil.

što čini ukupno 2196 K. 70 fd. a osim toga da imade ta zaklada još i 1000 K glavnice, koja je po­zajmljena šumar, društvu prigodom gradnje Šnmar. doma uz kamat­njak od 47o-

b) blagajnički dnevnik društvene imovino, zaključen bio sa goto­vinom od 5701 K. 83 fll. koja se nalazi u

1. 47o založ. hrv. slav. zem. hipot. banke u Zagrebu, serija I. br 960 sa

te 4V,7o iste banke Ser. III. br. 525 . . . . 2. Gheque knjižici korner, banke u Zagrebu „ 3. ulož. I. hrv. šted. u Zagrebu br. 139342 „ 4. gotovom novcu „

što čini ukupno 5701 K. 83 fil. kao i to, da su mu predane sve isprave glede gradnje, oporezovanja, zajma i iznajmljenja Šumar, doma, te svi za vodjenje blagajničkog po­slovanja i evidenciju društvenih članova potrebni iskazi i dnevnici.

Društv tajnik priobćuje, da je preuzeo doduše knjižnicu i razne društvene spise, nu bez ikakove predaje po prijašnjoj društvenoj upravi.

Prima se na znanje, te podjeđno zaključuje, da se u štedionam uloženi novac »Pripomoćne zaklade" kao i družtvene imovine, po svojoj razpoloživosti prema odnosnim proračunom, upotriebi za nabavu 4'/27o galožnica I. hrv. štedione ilj hipotekar. banke u Zagrebu.

1000 K. 1000 K. 2127 K. 409 K. 1165 K.

08 fll. 64 fil. U fil

- 237 —

Točka III. Riešenje molba sa podpore. Društv. tajnik predlaže: I. izkaz stigavših 14 molba za podporu iz Pripomoćne zaklade II. izkaz stigavših 7 molba za podporu iz društvene imovine.

Odbor zaključuje, da se prema razpoloživim sredstvima Pripomoć, zaklade podijeli iz iste u ime podpora za godinu 1908. po 50 kruna sliedećim udovam i siročadi: D. Lajtmanofić, Petri Simić, Julijani Kardić, Milki Giirtler, Marici Vibanić, Marti Radošević, Mariji Furlan, V. i J. Šipek, te Herzl Mariji — dočim stigavše molbe za podpore iz društvene imovine ne može uvažili, jer nije u proračunu društvene imovine za god. 11)08. u tu svrhu ništa predvidjeno.

Točka IV. Izbor urednika za Šumar. List i Lugar, viestnik. — I. Podpredsjednik priopćuje, da je dosadanji urednik družtv. organa grsp prof Kesterčanek dne 15. X. 1908. položio uredničtvo lista. Usljed toga, da je predsjedničtvo privremeno povjerilo bilo uredjivanje društvenog organa g. šum. zem. nadz. i odborniku družtva A. Kernu, te predlaže, da se isti kao takav i definitivno izabere.

Predlog se prima, te g. A. Kern izabire za urednika Šumar, lista i Lugar, viestnika.

Točka V Izbor upravitelja Šumar. doma. I. Podpredsjednik priobćuje, da je dosadanji upravitelj Šumar,

doma i bivši odbornik družtva g. kr. drž. šumarnik Albert Rosmanith prestao biti upraviteljem doma, pa stoga predlaže, da se novi upravitelj izabere.

Za upravitelja Šumar, doma izabire se društveni blagajnik g. Lju­devit Szentgy6rgyi, koji i stanuje u tom domu.

Točka VI. Izvještaj glede iznajmljenja daljnjih prostorija Šumars. doma kr zemalj. eraru u nastavne svrhe. — Društv. odbornik g. prof. Ivan Partaš priobćuje, da bi vis. kr. zemalj vlada bila sklona uzeti u najam prostorije u društvenoj zgradi „Šumarskom domu" i t o :

1. U prizemlju na iztočnoj strani stan sada šumara Erny-a. zatim sobu lovačko-ribarskog društva.

2. U II. katu na istoj strani stan sada šumara Szentgy6rgyia, te sobicu za preparatora uz muzej.

3. U prizemlju na zapadnoj strani stan sada udove Sehlegl. Sta­nove pod 1 . 1 2 . trebala bi vis. kr. zem. vlada od I. travnja 1909, a stan pod 3. od 1. rujna 1909. .

Isti odbornik stavlja upit uz koje uvjete bilo bi društvo voljno navedene stanove dati vis. kr. zem. vladi u najam uz dodatak, da bi ovi stanovi služili u stanovne svrhe.

Nakon svestrane razprave zaključuje upravljajući odbor sliedeće: 1. Upravni odbor voljan je iznajmiti rečene stanove u navedenu

svrhu. 2. U ime stanarine traži uprav, odbor za sva iri stana paušalnu

svotu od 4500 kr (četiri hiljade pet stotina kruna) godišnje. 3. Vis, kr. zem. vlada dužna je sama nositi troškove adaptacije

stanova u potrebite svrhe, te je nadalje dužna po izminuću najamnog ugovora navedene prostorije o svom trošku stavili u ono stanje, u kojem su se nalazile u času iznajmljenja.

— 238 —

4. Pristojbe za potrošenu vodu i rasvjetni materijal, zatim najamni novčić ima plaćati vis. kr. zem. vlada, koja je podjedno dužna nositi i troškove za manje popravke i oštećivanja, kako je jur ugovoreno do-sadanjini najamnim ugovorom od 15 rujna 1901. za iznajmljene pro­storije u I. katu.

5. Najamni rok teče od 1. travnja 1909. za sva tri stanari traje na isto vrieme kako je navedeno u spomenutom najamnom ugovoru od 15. rujna. 1901.

6 Upr. odbor zaključuje, da izmedju šum. muzeja i sobice pre-paratora, te stana u II. katu ne smije biti slobodan prolaz za nikoga. U slučaju da se u iznajmljenim prostorijama uredi kemički laboratorij, pak da se usljed toga eventualno povisiti mora pristojba za osiguranje zgrade, tad će biti vis. kr. zemalj vlada dužna, da višak osjeguravajuće pristojbe društvu posebice nakuadi

7. Društveno predsjedništvo ovlašćuje se, da na temelju ovih glavnih točaka sklopi sa vis. kr zem. vladom najamni ugovor i u bu dućoj sjednici o tom izvještaj podnese.

8. Vis. kr, zem. vlada neka se umoli, da društv. predsjedničtvu svoju obvezatnu odluku najdulje do 26. prosinca 1908. pismeno pri­opći u svrhu, da sv' navedeni stanovi mogu pravodobno odkazati

Točka VI[. Izvještaj o tekućem poslovanju. 1. I. Podpredsjeduik priobćaje, da je danas dne 19. XII. 1908.

preduzeo u prisutnosti društv. odbornika g. A Kerna u smislu §. 7. „kućnog reda" škontraciju društvene blagajne, te istu našao u redu sa iskazanim ostatkom od 4603 K. 77 i l .

Uzima se na znanje. 2. Društv. blagajnik predlaže sravnitbu (bilanciju) zbiljnog prihoda

i razhoda za vrieme od 1. I. — 19. XII. 1908 sa onim predvidjenim u ovogodišnjem proračunu, prema kojoj se pokazuje, da je do danas pri­mila društvena blagajna za 1373 kruna 08 fil. više, te za 3230 kruna 69 fil. izdala manje, nego li je u proračunu preliminirano.

Uzima se na znanje. 4. Društveni blagajnik priobćuje, da imade društvo polag sastav­

ljenog izkaza 1446 K 80 fil. tražbina za dužnu članarinu kod raznih osoba, koje danas već nisu članovi društva, a dielom su i umrli ili nepoznata boravišta, te pita, dali se imadu te dugovine utjerati odnosno utužiti ili odpisati.

Zaključuje se prepustiti predsjedničtvu društva, da u vlastitom djelokrugu prema uspjehu opotrage za odnosnimi dužnici, dotične du­govine po mogućnosti utjera, n protivnom slučaju pako briše u dru­štvenim knjigama, a o posliedku upravni odbor izviesti.

5. Društv blagajnik priobćuje, da mnogi dužnici na članarini, ako-prem su utuženi i osudjeni na platež dužne članarine i sudbenih troš­kova, ipak te dugovine ne plaćaju te pita, da li se imadu utužene svote od presudjenih ovršnim putem utjerati.

Zaključuje se, da se ti dužnici imadu još jednoć pismeno na platež pozvati, pa ako i to ne bude koristilo, tad dosudjene svote ovršnim putem utjerati.

6. Društv. tajnik priobćuje, da je pređsjedničtvo odmah nakon obavljene primopredaje društvenog poslovanja, priobćilo kr. poštanskom

— 239 -^

ravncteljstvu u Zagrebu promjenu društvenog predsjedničtva, sa naznakom članova istog kao i podpisa istih time, da će odsele samo ovi imati pravo primati novčane i ine pošiljke upravljene na hrv.-slav. šumarsko društvo ili njegovu „Pripomoćnu zakladu".

Uzima se na znanje. 7. Društv. tajnik priobeuje, da je predsjeđničtvo obavjestilo kr.

državno nadodvjetničtvo i poglavarstvo graJa Zagreba o promjeni ured-ničtva Šumar, lista i Lugar, viestnika

Uzima se na znanje 8. Društv. tajnik priobćuje, da se je predsjeđničtvo našlo prinu-

kano usljed nepovoljnih tržnih ciena za hrastovu građju, stavili kr. zem. vladi odjelu za unutarnje poslove predlog (odtisnut u Šumar listu br. 11—12 ex 1908) glede saziva enquete radi prodaje hrastovog drva, te moli, da se taj postupak odobri.

Odobrava se. 9. Društv. tajnik priobćuje, da je predsjeđničtvo uslied slabog ma­

terijalnog društvenog stanja, nastalog obćim preokretom u svim današ­njim životnim prilikama, a navlastito u obrtnim granama, koji preokret je znatno poskupio izdavanje Šumar lista i Lugar, viestnika, te uzdr­žavanje znatnim još hipotekarnim zajmom brodske imovne obćine ob-terećenog Šumar, doma - dočim su članarine redovitih i prinosi ute-meijiteljnih, te podupirajućih članova ostale iste od osnutka društva ; našlo se prinukanim obratiti na sve gospodar, urede krajiških imovnih obćina molbom, da prigodom narednih glavnih skupština svojih zastup­stva, shodnim načinom stave predlog, da ova dosadanje podupirajuće iznose po mogućnosti što izdašnije povise našemu društvu.

Odobrava se 10. L^ruštv. tajnik nadalje priobćuje, da se je predsjeđničtvo uslied

silnih dugovina na članarini našlo prinukanim, obratiti se izravno na sve upravitelje gospodar, ureda krajiških imov. obćina radi uplate dužne članarine L i II. razreda onih članova, koji službuju kod istih, a tako i na kr. šumar, ravnateljstvo u Zagrebu, kr. nadšumarski ured u Vin­kovcima, kr. šum. ured na Sušaku i nadzorničtvo za pošumljenje Krasa u Senju radi uplate dužne članarine II. razreda, službujućih kod kr. drž. šum. erara.

Dugovine te iznose danas oko 10.000 K, koji iznos društvu nikakove kamate ne odbacuje, dapače još se radi njega troši na poštarinu dosta znatna svota kroz godinu, uslied neprestanog urgiranja uplate, raz-jašnjivanja itd.

Odobrava se postupak i ovlašćuje predsjeđničtvo da i u buduće svom energijom uznastoji, da se dugovine na članarini što prije uplate, a uz to da nove ne nastanu.

11. Košta Klemenčić, Ivan Odžić, Petar Vuković i Fran Ivić mole dozvolu obročne odplate dužne članarine.

Dozvoljava se obročna odplata dužne članarine u mjesečnih obrocih po 10 kruna, počam od 1. ožujka 1909.

12. Društv. tajnik priobćuje, da je kr. ugar. šumar, društvo u Bu­dimpešti dne 13. prosinca 1908. obdržavalo svoju ovogodišnju skup­štinu — na kojoj je naše društvo zastupao II. društv. podpredsjednik,

- 240 —

presv. g. Josip Havas, kr. minist. savjetaik i predstojnik kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu.

Uzima se na znanje. 13. Društv. tajnik priobćuje, da je društvo za podupiranje siro­

mašnih slušača u kr. višem gospodar, učilištu u Križevcima, naše društvo kao svog utemeljiteljnog člana pozvalo bilo u svoju skupštinu dne 4. prosinca 1908, kojoj ali od strane našega društva, uslied prekasno stigle objave, nitko prisustvovao nije.

Uzima se na znanje. 14 Društveni tajnik čita molbe: Kluba hrv. šumar, akademičara

u Zagrebu, te hrv. društva »Plug" u Križevcima, kojimi mole bezplatnu dostavu Šumar, lista i u god. 1909.

Molbe se uvažuju, te bezplatna dostava Šumar, lista i u g. 1909. moliteljem dozvoljuje.

15. Knjižara W. Frick u Beču pita, dali će šumar, društvo dosa-danje strukovne časopise i u g. 19U9. predbrojiti (6 časopisa).

Zaključuje se, da se do sada predbrojeni časopisi predbroje i za godinu 19ii9.

16. Trgovački dom u Zagrebu prljavija se kao predplatnik Šum. lista. — Uzima se na znanje

Točka VIII. Eventualni predloži. I. Podpredsjednik predlaže, da se iznajmljene prostorije u Šumarskom domu, te u obće cijela zgrada barem jedanput na godinu po odboru pregleda, za da isti o stanju te društvene imovine bude točno informiran.

Prima se predlog te zaključuje, da se ta pregledba povjerava pred-sjedničtvu društva, koje neka uz upravitelja toga društv. doma, svake godine prije sastavka društvenog proračuna za narednu godinu, zgradu točno pregleda, nuždne svote za uzdržavanje zgrade u proračun uvrsti, te 0 nalazu odbor obavijesti

Društv. odbornik i novoizabrani urednik Šum. lista g. A. Kern predlaže, da se u buduće suradnikom društv. organa izplaćuje u ime nagrade i to: ^a originalne članke 3 krune, a za prevode po 2 krune od tiskane strane; za sitne vijesti pako spadajuće u „Listak" da se neima ništa plaćati, napokon, da se za tiskanje članaka upotriebiti imadu „Cicero" a za listak „Garmond" slova.

Primaju se predloži. Društv. odbornik g. Vilim Dojković predlaže, da se izkaz knjiga

društvene knjižnice imade tiskati kao prilog Šumarskom listu. Prima se. Upravitelj Šum. doma i društv. blagajnik g. Lj. Szentgy6rgyi moii

obzirom na današnji zaključak uprav, odbora pod toč. 6. da bude riešen pridieljene mu dužnosti upravitelja, čim bude morao iz Šum. doma seliti.

Uzima se na znanje time, da će se glede toga odlučiti, kada bude ugovor o iznajmljenju traženih prostorija u Šumar, domu konačno uglav­ljen sa kr, zem. erarom.

I. Podpredsjednik : Ovjerovilelji: Tajnik : Fischbach. Kolar, Bona. Borošić.

Uredjuje kr. šum. nadzornik Ante Kern. Tiskara C. Albrecht (Maravie i Dečak)

SADRŽAJ. strana

'Kontrola šumsko-računarskog poslovanja krajiških imovnih obćina. Piše Ivan Grčević, kr. vi. rač. savjetnik . . 201—228

'Šume i šumarstvo u Bugarskoj. Piše G. Petroff, carski bu­garski šumar 228-233

Listak. Osobne viesti: Imenovanja. — Umro 233 — 234 Društvene vijesti: Sjednica društvenog upravljajueega

odbora. — Zapisnik spisan 19. prosinca 1908. pri­godom obdržavanja sjednice društvenoga odbora. 234—240

Prodaja bukovih i jelovih stabala. Kod kr. šumskog ravnateljstva u Zagrebu održati će se dne 16.

lipnja t. g. u 11 sati prije podne pismena ponudbena razprava vrhu sliedeeih drvnih gromada i to:

I. U području kr. šumarije u Ogulinu: U sjekoredu I., U., III. i IV. ukupno 67.871 m' bukove i 55.530 m^ jelove stablovine sa iskličnom cienom od 376.169 kruna.

II. U području kr. šumarije u Ravnojgori: U sjekoredu III. i IV. (IjB) ukupno 25.670 m^ bukove i 18.980 m* jelove stablovine sa iz-kličnom cienom od 167.375 kruna.

III. U području kr. šumarije u Mrkoplju: U sjekoredu IjM i IIjM ukupno 9474 m'* bukove i 23.246 m' jelove stabloviae sa izkličnom cienom od 159.164 krune.

Potanki dražbeni uvjeti mogu se ugledati kod rečenog kr. šumskog ravnateljstva i kod dotičnih kr. šumarija.

Dopisnica uredništva. I. Sch. u G.; P. Ž. u M.; W. P. u P. i S. D. u 6\ Adresu smo ispravili

prema Vašem priobćenju. Kot. šumar, u M. Poslali smo naknadno 6 primjeraka ovogodišojih brojeva

L. V. za tamošnje lugare. I. 0. u P . ; Gj. E. u D. i . ; G. A. u B. i M. 8. u N. G. Poslali smo Vam

naknadno i broj 1—4 ovogodišnjega Šum. lista. M. D. u B. Reklamirani broj 4. Sum. liata od t. g. poslali smo Vam naknadno. Kot. šumar, u S. Reklamirane brojeve 1—4 Šum. lista od ove godine poslal

smo Vam naknadno. Dr. Gj. N. u .T. Reklamirani broj 4. i 5. od t. g, poslali smo Vam ponovno J. S. u Dj. Poslali smo Vam Šum. list počam od 1. I. 1908. Š. P. u 0. Zahvaljujemo na priposlanom. Upotriebili smo za ovaj broj. Pre -

poručamo je za buduCe. Dr. A. P, u N. G. Zahvaljujemo na priposlanom. Kadi pomanjkanja prostora

nije se moglo uvrstiti u ovaj broj.

Zlatna kolajna sa izložbe u Parizu 1900.

Neuhofer i sin (Neuhofer & Sohn) c. kr. dvorski mehaničar

Be« (Wien) I. K o h l m a r k t 8. (Tvornica u Beču V. Hartmanngasse 5.

Izradjuje pod jam­stvom izvrstne iz­rade i točne rekti-

fikacije

Bousolfle Strojeve sa optičkom distanz-

mjerom.

Mjerače sto­love. Perspek- n tiv ravnala, p Letve za nive- |

liranje. Su- g, marske bou-

sole.

4

Promjerke iz željeza i drva.

iz platna ili odjela.

Planimetre itd. — Pantografe. Brojne čekide, aparate za prenašanje, cr­tala kao i sve vrsti matematičkih stro­

jeva i mjerila.

Ilustrovani ciecici Mm

Svi se popravci obavljaju'najbolje u najkraćem roku.

S eudiljna zaliha svih rsti mjerackih strojeva i pomagala.'