umetnost ranog srednjeg veka
TRANSCRIPT
Umetnost ranog srednjeg veka preromanička umetnost
Evropa u ranom srednjem veku
• Prodorom nomadskih plemena, padom Zapadnog rimskog carstva,
stvaranjem novih država i širenjem hrišćanstva započinje period ranog
srednjeg veka. Promena demografske slike usledila je nakon prodora
nomadskih naroda koji su se mešali sa rimskim stanovništvom, prihvatajući
hrišćanstvo i latinski jezik.
• Umetnost ranog srednjeg veka možemo podeliti na:
I. Umetnost u doba seobe naroda
II. Karolinška renesansa
III. Otonska umetnost
Umetnost u doba seobe naroda
• Dolaskom nomadskih naroda na evropsko tlo oni prihvataju kasno antičku umetničku tradiciju koja se razvijala na teritoriji rimskog carstva unoseći elemente sopstvene kulture. Nomadski narodi naročito su razvili tehniku obrade plemenitih metala i dragog kamenja. Izrađivali su predmete malih dimenzija, obično isignije i oružije na kojima se često nalaze zoomorfni motivi (motivi životinjskih simbola) i apstraktne vreže.
Arhitektura u Doba Seobe naroda
• Dolaskom nomadskih plemena na
Apeninsko poluostrvo razvija se
graditeljstvo koje preuzima ideje
ranovizantijske tradicije. U
Raveni ostrogotski kralj Teodorik
gradi mauzolej kojim želi da
pokaže svoju moć. Ovom periodu
pripada sačuvana crkva Svetog
Donata u Zadru sagrađena na
nekadašnjem rimskom forumu.
Građevina je kružne osnove sa
trodelnim oltarskim prostorom. S.
Donat u Zadru se može uzeti kao
primer preromaničke arhitekture
Irski misionari i iluminirani rukopisi
• Ukrašavanje bogoslužbenih knjiga i biblija razvija se u ranovizantiskoj i kasnoantičkoj umetnosti. Najpoznatija je iluminirana knjiga ovog perioda je “Bečka geneza” iz IV veka. Ovu kasnoantičku tradiciju razviće irski misonari u manastirima na krajnjem severozapadu Evrope. Iako su bili udaljeni oni postaju središte kulture u ranom srednjem veku. Iluminirani rukopisi su ispisani kaligrafskim tekstom, ali se ističu ornamenti na naslovnim stranicama, zastavicama i inicijalima. Najpoznatiji rukopis je Knjiga iz Kelsa, oko 800 godine
Karolinška renesansa
• Karolinška renesansa je termin koji se povezuje sa idejom Ervina Panofskog da je bilo više obnova u toku istorije umetnosti. U ovom periodu obnavlja se kasnoantička i ranovizantijska tradicija. Ovo je period koji se vezuje za uzdizanje Franačkog carstva u doba Karla Velikog i njegovih naslednika. Stupanjem na presto i kasnije krunisanjem za cara 800 g., car Karlo Veliki zajedno sa učenim Ajnhardom poziva irske misionare čime započinje veliki preporod umetnosti nakon pada Rimskog carstva. Osnivaju se manastiri u kojima se prepisuju i iluminiraju rukopisi. Plan manastira San Galen, rani IX vek.
• Karlo Veliki osniva prestonicu u
Ahenu i odlučuje da podigne
dvorsku kapelu po uzoru na San
Vitale u Ahenu i dvorsku crkvu S.
Srđa i Vakha u Carigradu.
Dvorska kapela u Ahenu
sagrađena je kao osmougaona
građevina sa westverkom na ulazu
i galerijama na spratu. Bogatu
dekoraciju u unutrašnjosti crkve
čine višebojna mermerna oplata.
Paletina-dvorska kapela u Ahenu
Paletina-dvorska kapela u Ahenu
Karolinška renesansa-iluminirani rukopisi
• U vreme karolinške renesanse
razvija se ukrašavanje rukopisa,
sada dolazi do obnove figuralne
predstave, produbljuje se prostor i
scene pokazuju uticaj
kasnoantičke i ranovizanstijske
tradicije
Karolinška renesansa-iluminirani rukopisi
Otonska umetnost
Na temeljima Franačke države u X
veku uzdiže se otonska dinastija
koja svoja svoju moć učvršćuje
dinastičkim brakovima sa
vizantiskom princezama. Ovom
periodu pripada razvoj
arhitekture, predmetima od
slonovače i najpoznatije delo je
Geronov krst iz katedrale u Kelnu.
Preromanička arhitektura se
posebno razvija i najpoznatija
crkva je S. Mihaila u
Hildeshajmu, manastir Lorš,
katedrala u Špajeru.
Preromanička arhitektura
Crkva S. Mihaila u Hildeshajmu Manastir Lorš
Preromaničke rute u Nemačkoj
• Katedrala u Špajeru• http://visualdata.dw.de/specials/welterbe/index.php?lg=sr&site=videoShort&route=
r7&local=speyer
• Manstir Lorš• http://visualdata.dw.de/specials/welterbe/index.php?lg=sr&site=videoShort&route=
r7&local=lorsch
• Hildeshajm Katedrala i Crkva Svetog Mihajla• http://visualdata.dw.de/specials/welterbe/index.php?lg=sr&site=videoShort&route=
r3&local=hildesheim
art2you