umetnost starog istoka: umetnost mesopotamije
DESCRIPTION
Umetnost MesopotamijeTRANSCRIPT
Osnovne odlike kulture Mesopotamije
• Mesopotamija (međurečje) je antički naziv za oblast između reka Tigar i Eufrat i obuhvata teritoriju savremenih država Iran, Irak i severni deo Sirije.
• Specifičan geografski položaj Mesopotamije, dolina reke, visoravan na severu i planine na jugu omogućile su osvajačima da lako osvajaju oblast zbog čega su se tokom ovog perioda smenjivale različite kulture.
• Život je bio organizovan u utvrđenim gradovima-državama zasnovan na agraru i administraciji koje Anri Lefevr naziva “oblik azijske proizvodnje”.
• Osnovna sirovina bila je zemlja, tako da je građevinski materijal bio ćerpič, opeka, gleđosana opeka, glina
• Ova civilizacija je razvila luk i svod koji će tek Rimljani preuzeti i razviti
• Koristili su klinasto pismo i bili su zaslužni za prvu biblioteku, zakonik, razvoj kalendara, poznavali su astronomiju, astrologiju i pili su pivo
Periodizacija civilizacija na prostoru
Mesopotamije
Sumerska (3500-2300 g pre n. e.) gradovi Uruk, Ur
Akadska (2300-2100 g pre n e) vladaju Saragon i njegovi naslednici
Novosumerska ( 2100-1900 g pre n e) grad Lagaš
Amoriti (1900-1225 g pre n e) grad Vavilon, osnivač Hamurabi
Asirsko carstvo (1225-600 g pre n e)
Haldejci -novi Vavilon (612-539 g pre n e)
Persija (539-331 g pre n e) Persepolis, Darije I
Sumerska umetnost
Zigurat• Počeci umetnosti u oblasti Mesopotamije vezuju se za Sumere koji
su živeli u utvrđenim gradovima-državama u čijem centru se nalazio
hram-Zigurat posvećen božanstvu zaštitniku grada. Verovali su u bogove koji su živeli na nebu, dok su sveštenici bili njihovi namesnici, a podanici su se bavili poljoprivredom i doprinosili gradu i hramu čime se razvio ekonomski sistem “teokratski socijalizam”
• Zigurat je bio hram od sedam nivoa. Najniži nivo bio je crne boje posvećen podzemnom svetu, srednji crvene boje posvećen zemlji, dok je na vrhu bio plavi hram sa zlatnom zvezdom posvećen nebu i Suncu
• Unutar hrama stajale su statue od terakote u molitvenom stavu, široko otvorenih očiju koje verovatno bile izrađene od minerala lapis lazulija, školjki ili zlata
Zigurat
Figure iz Abuovog hrama,
terakota, Irački muzej, Irak,
2700-2500 g. pre n e)
Zigurat iz Ura, Irak, (2100 g pre n e)
Grobnica iz Ura
• Sumeri su kombinovali
različite materijale: drvo,
lapsis lazuli, školjke, crveni
krečnjak. Oni su prvi uveli
životinje u svoju umetnost, i
neki autori smatraju da su to
bile preteče basni, životinje
su imale svoje uloge.
• Predmeti pronađeni u
grobnici u Uru: Harfa, Ovan
u šipražju i Zastava iz UraHarfa iz Ura (c. 2600 g pre n e) detalj
Zastava iz Ura
• Smatralo se da je ovaj predmet bila zastava koja se nosila na koplju. U pitanju je drvena kutija izrađena tehnikom intarzije koja prikazuje temu rata i mira
• Na strani mira prikazana je procesija koja ide ka vladaru koji uživa u gozbi, dok je na strani rata prikazane scene rata, porobljenih neprijatelja, dok je na vrhu vladar okružen vojskom
Klinasto pismo
• Sumeri su izmislili klinasto
pismo oko 3500 g pre n e.
Klinasto pismo bilo je
piktogramsko i utiskivalo se
na glinenim pločicama.
• Najviši stalež je koristio
pečate koji su bili valjkastog
oblika obično izraživani od
dragog kamenja kojima su
zaštitili dokumente, posude i
prostorije
Akadska umetnost
• Sumere su osvojili Akađani pod Saragonom I
• Sačuvan je portret Saragona I izliven u bronzi
• Stela Naram-sina pokazuje narativni reljef na kojem je prikazan trijumf vladara koji se nalazi na vrhu koje obasjavaju zvezde simboli božije milosti, dok se u podnožnju nalaze pobeđeni koji mole za milost
Stela Naram-sina, (2255-2220 g pre n e),
Luvr
Saragon I (2200 g pre n
e), Irački muzej
Lagaš-novosumerski period
• Gradom Lagašem
vladao je Gudea, vladar-
sveštenik čije ga figure
prikazuju u različitim
ritualnim radnjama.
Figure su rađene u
vulkanskom kamenu
dioritu, a na jednoj
figuri su prikazane reke
Tigar i Eufrat
Starovavilonski period
• U ovom periodu dolazi
do ujedinjenja svih
sumerskih gradova pod
Hamurabijem
• Sačuvana je stela od
diorita koja na vrhu
prikazuje reljef na
kojem Hamurabi prima
zakonik od boga Sunaca
Asirska umetnost
• U vreme Asirskog carstva
vladari podižu veličanstvene
palate u Horsabadu, Ninvi.
Ispred palate se nalazi krilati
bik sa ljudskom glavnom koji
je predstavljao čuvara ulaza,
dok je unutrašnjost bila
ukrašena reljefima koji su
veličali vladara i prikazivali
scene iz lova i njegove pobede.
• Najpoznatije palate bile su:
Saragona II u Horsabadu i
Ašurbanipalova u NinviLamasu, duh zaštitnik koji čuva ulaze, kasnije se razvija i kao zaštitnik vladara
Haldejska-Novovavilonska
umetnost• Nakon pada Ninve,
Vavilonjani doživljavaju procvat pod vladarem Nabukadonosora II. Vavilon je utvrđen i u grad se ulazilo kroz Kapiju boginje Ištar (boginja plodnosti, ljubavi i rata). Kapija je oplaćena gleđosanim pločama koje su dekorisane lavovima, bikovima i zmajevima. Nakon arheološkog otkrića, ona je rekonstruisana i preneta u Pergamonski muzej u Berlinu
Mit i sedam svetskih čuda staroga
svetaVaviloska kula-slika Pitera Brojgela Straijeg iz 16 veka
Semiramidini viseći vrtovi-rekonstrukcija
Persija
• Pod dinastijom Ahemenida
se osniva Persija u 6. veku.
Teritorija Persije se prostire
od Persijskog zaliva do
Sredozemnog mora. Svoj
vrhunac Persija doživljava
pod Darijem I i Kserksom.
Persijanci podižu palate u
Persepolisu, Pasargadu i
Suzi.
Persepolis, Iran
• Persepolis se nalazi na platformi koju su činile palate, ulaze su čuvali bikovi sa ljudskim glavama. Palata je imala niz prostorija među kojima je bila najznačanija prestona palata. Kserks je podigao sa zapadne strane prostoriju u koju se ulazilo kroz Vrata svih naroda. Reljefi koji ukrašavaju palate prikazivali su audijenciju. Arhitekta ovog grada zvao se Ardosta