Hrvatska kultura na europski pogion

Umjetnici izHrvatske godinamaveć dobivaju novac

iz EU fondovazahvaljujući kojem

rade vrhunskeprojekte, ugošćuju

strane atrakcijete nastupaju u

inozemstvunapisala NINA OŽEGOVlĆsnimke JOSIP REGOVIĆ

Bez donacije Europskekomisije iz programa Kul-tura 2007-2013. ne bismomogli ugostiti tri intrigan-tne grupe na Eurokazu jer

nam je Grad Zagreb u ovoj jubilarnoj godini, kadao-bilježavamo 25. godišnjicu, smanjio sredstva za 30posto", ispričala nam je Gordana Vnuk, ravnatelji-ca kazališnog festivala Eurokaza i nekadašnja inten-dantica kazališta u Cardiffu i Hamburgu.

IAKO SE U JAVNOSTI o tome malo zna, dona-cije iz programa Europske komisije Kultura 2007-2013. već su koristili hrvatski muzeji poput Etno-grafskog i Muzeja suvremene umjetnosti, te raznekulturne udruge i grupe kao što su Hrvatski insti-tut za pokret i ples te hrvatski predstavnik na Vene-cijanskom bijenalu Bad Co. Svi oni posredstvomOdjela za kulturnu kontaktnu točku pri Ministar-stvu kulture Hrvatske surađuju s Bruxellesom pro-movirajući svoje projekte i na europskoj razini.Uglavnom je riječ o različitim višegodišnjim pro-gramima u koje je uključeno nekoliko partnera izeuropskih zemalja, a proračun za zadnji program

I HRVATSKA JE 2010. platila članarinu od l70.00eur a zauzvrat dobila 1.100.000 eura iz kulturnih fondova Europske komisije

Kultura 2007-2013. iznosio je 400 milijuna eura. Nanatječaj Europske komisije mogu se prijaviti samoustanove, dakle, pravne osobe iz EU ili zemlje kan-didata za EU. Države zatim moraju platiti godišnjučlanarinu od 170.000 eura, a Hrvatska je lani izvuklaiz kulturnih fondova Europske komisije 1.100.000eura. Princip financiranja je uvijek jednak: aplikant,osnosno, nositelj programa, mora uložiti 50 postosredstava od tražene donacije i to mu mora osigu-rati lokalni partner. To može biti Ministarstvo kul-ture, koje je vrlo sklono pomaganju hrvatskih kul-turnih projekata, zatim Grad Zagreb, neka bankaili privatni sponzor. Cilj programa također je uvijekisti: unaprjeđenje europskog kulturnog prostora, ana lokalnoj razini pomoć domaćim projektima, kojiu mnogim slučajevima bez tih europskih donaci-ja ne bi opstali.

PREMA RIJEČIMA Gordane Vnuk, nije lakodobiti donaciju Europske unije. Prijavnica je vrloopsežna i detaljna, tako da njezino ispunjavanjezahtijeva vještinu, iskustvo i puno vremena. Pri-mjerice, u brojnim rubrikama moraju se navestiprecizne informacije o projektu, njegovu financira-nju i kasnijoj promociji, o poslovanju firme, odno-sno udruge ili umjetničke organizacije kao nosite-lja projekta, a na kraju slijedi evaluacija uspješno-sti programa u lokalnoj sredini. "Europljani traže daapsolutno sve bude legalno," kaže dodavši da u apli-kaciji zahtijevaju da se prilože statut firme i izvje-štaj o financiranju za prethodnu godinu kako bi natemelju toga mogli zaključiti hoće li određena fir-ma biti dobar poslovni partner. Kad projekt završi, u

, Bruxelles se šalju svi računi kako bi se vidjelo u štoje potrošen novac.

S NJOM SE SLAŽU i ostali dobitnici donaci-ja, pa ne iznenađuje da neki unajmljuju razne kon-zultantske firme koje im ispunjavaju prijavnice.Križana Brkić iz Odjela za kulturnu kontaktnu toč-ku Ministarstva kulture Hrvatske, upozorava da tone garantira da će dobiti grant, jer se, osim uspješ-no prijavljenog projekta, moraju poklopiti i mno-gi drugi faktori poput aktualne ili popularne temena europskoj razini. "Neki su imali loša iskustva paprije angažiranja potencijalnog konzultanta svaka-ko treba provjeriti njegov CV da se ne bi dogodiloda firma specijalizirana za savjetovanje u poljopri-vredi ili naftnoj industriji piše zahtjev za donaciju ukulturi", kazala je Križana Brkić. Objasnila je da EUsvaku godinu posveti nekoj ideji pa je tako 2010. bila

posvećena siromaštvu, a ova 2011. volontiranju. Sdruge strane, komisija u Bruxellesu jako cijeni pro-jekte koji promoviraju kulturnu raznolikost i inter-kulturni dijalog u Europi.

PRIMJER ZA TO PRUŽAJU dva projekta zagre-bačkog Etnografskog muzeja - "Karneval - KraljEurope I i II" te "Poduzetnički gradovi Europe i nji-hove zajednice". Prvi projekt "Karneval - Kralj Euro-pe" od 2007. vodi viša kustosica i magistrica muze-oloških znanosti Zvjezdana Antoš. U programu susudjelovali Etnografski muzeji iz Francuske, Bugar-ske, Makedonije i Italije, a rezultat je bila izložba"Karneval - Kralj Europe", realizirana 2009., na kojoj

su bili prezentirani karnevalski običaji, zajedničkisvim europskim karnevalima od Pirinejskog polu-otoka do juga Italije i Balkana. Voditelj projekta ulo-žio je 50 posto, a ostali sudionici participirali su sprosječnih 10 posto, osvisno o dogovoru. "Mi smouložili 8000 eura, a kako se ne mora uplatiti gotovi-na, mi smo to riješili kroz plaće zaposlenika", obja-snila je Zvjezdana Antoš.

NA PITANJE što je donacija Europske uni-je omogućila Etnografskom muzeju, a što je timedobila Europa, odgovorila je da su to na prvom mje-stu "istraživanja i rad u europskom okruženju temobilnost kadrova, što je za muzej iznimno važno,a bez te donacije to ne bismo mogli realizirati". Svisudionici projekta morali su napraviti istraživanja

i u drugim zemljama partnerima. Također, hrvat-ski projekt je predstavljen na završnoj konferenciji utalijanskom Trentu, a filmska građa prezentirana nagotovo svim festivalima etnografskog filma u Euro-pi. "Naš film 'Karneval - Kralj Europe' dobio je prošlegodine prvu nagradu za najbolji znanstveni film nafestivalu u Kyotu", kaže Zvjezdana Antoš.

DRUGI PROJEKT JE UKLJUČIO sedam europ-skih gradova te muzeje iz Berlina i Zagreba koji suproveli dvogodišnje istraživanje o malom i sred-njem poduzetništvu. EU je za sve sudionike izdvo-jio 300.000 eura, s time da je voditelj programa ulo-žio 50 posto, a ostali partneri po dogovoru - u pro-sjeku oko deset posto. Berlin se opredijelio za istra-živanje o Donner kebabu, Amsterdam o lokalnimpoduzetnicima, a Zagreb je izabrao temu kave, jersu kafići bili prvi oblici privatnog poduzetništva unas. Rezultati istraživanja prezentirani su na izlož-bi "Idemo na kavu!"

Program "Fokus na umjetnosti i znanosti uizvedbenim umjetnostima" pokrenuo je talijan-ski Fondazione Pontedera Teatro, a sudjeluju, osimEurokaza, i partneri iz Francuske, Španjolske, Slo-venije i još tri iz Italije. Ideja je da se tim progra-mom promovira nova generacija umjetnika, koji

inspiraciju nalaze u novim tehnologijama i znano-sti te vizualnim umjetnostima, plesu i performan-su. Zahvaljujući tom programu u Zagrebu će gosto-vati, između ostalih, tri vrlo intrigantne umjetničkegrupe - Dewey Dell i Santasanagre iz Italije te Vin-cenzo Carta iz Belgije, koje djeluju na granici umjet-nosti i znanosti. Na pitanje kako je Eurokaz postaopartner tog projekta Gordana Vnuk je objasnila daje prvo raspisan međunarodni natječaj na kojem jeizabrano 12 projekata. Oni su dobili novac za pred-stave ili "work in progress", što je bilo pokazanoprošle godine. Zatim je u uži izbor ušlo sedam pro-jekata, koji su dobili nove donacije te tako i moguć-nost da završe svoje predstave i zatim ih pokažu nazavršnim prezentacijama. "Finalna prezentacija bitće u Zagrebu za vrijeme Eurokaza", kazala je Gor-dana Vnuk istaknuvši ekološki svjesnu predstavu"Bestiale improvviso" grupe Santasnagre temeljenena fenomenu nuklearne energije i povratku prirodite "Gnosis" Vincenza Carte, koja objedinjuje istraži-vanje moždnih valova pomoću EKG elektroda i ple-snu umjetnost.

NA TAJ PROJEKT naslanja se i dvogodišnjiprogram "Immercity" koji je pokrenuo Eric Joris, šefgrupe Crew iz Bruxellesa, a inspiriran je radovima

neuro filozofa Thomasa Met-zingera. Trenutno je pri kra-ju faza istraživanja, a premi-jera će se održati u srpnju upovodu stote godišnjice rođe-nja Marshalla McLuhana na

festivalu u Avignonu. Nakon toga projekt će biti pre-zentiran u osam europskih gradova, a u Zagrebu ćebiti pokazan u lipnju iduće godine.

KAKO NAM JE ISPRIČALA Nataša Rajković,dramaturginja te šefica kulture Studentskog cen-tra, njihova ustanova sudjeluje u dva europska pro-grama - "Europskoj mentorskoj kazališnoj inicijati-vi" pri APAP Performing Europe 2011 -2016., te pro-gramu Connection. To je međunarodni transkultu-ralni i interdisciplinarni program u kojem šest isku-snih umjetnika mentorira izvedbene projekte mla-dih kolega. "SC je odabrao dvije predstave i ugo-stio ih, a predstavu Rone Žulj i Mirana Kurspahića'Žrtve zemljopisa', kojoj sam ja bila mentor, pozvalasu tri partnera na gostovanje u Zurich", kaže NatašaRajković. "Petogodišnji Projekt Apap planiran je nabudžet od pet milijuna eura, od EU je dobio 2,5 mili-juna, a raspodjela sredstava ovisi o visini uloženihsredstava svakog od partnera, tako da pretpostavlja-mo da ćemo uspješno realizirati projekt i time dobitistredstva koja planiramo uložiti. Za projekt Connec-tion SC je od EU dobio 18.000 eura namijenjenihgostovanju predstava i promociju projekta, inače nebismo mogli ugostiti predstave iz Belgije i Njemačkemladih europskih autora. Također, 'Žrtve geogra-fije' gostovale su u Njemačkoj, Švicarskoj i Estoniji.

DEAN ZAHTILA, šef Labin Art Expressa, ispri-čao nam je da su do sada u dva navrata dobili pot-poru EU - prvi put 30.000 eura prije 15-ak godinaza pokretanje Kulturnog centra "Lampama" u biv-šem rudniku, što je vjerojatno bio prvi kulturni pro-jekt u Hrvatskoj realiziran uz potporu EU, 2009.u sklopu programa Kultura 2007-2013 za projekt"Underground City XXI - Europska interdisciplinar-na platforma" 195.500 eura. "Bez pomoći fondovaEU projekt ne bi bio u današnjoj fazi, ali bi se sigur-no ugasio bez permanentne potpore Istarske župa-nije zadnjih 20-ak godina, koja je mnogo prije gradaLabina uvidjela vrijednost i potencijal industrijskebaštine bivših Istarskih ugljenokopa", kaže Zahtila.Zahtila je objasnio: "Riječ je o projektu međuna-rodne kulturne suradnje u kojem su osim Labin ArtExpressa, sudjelovali partneri iz Francuske, Austri-

je i Češke", nastavio je Zahtila. "Osnovna ideja jebila da se osnuje specifična kulturno-umjetničkazajednica na stvarnim dimenzijama i položaju biv-šeg rudnika, kao živog umjetničkog djela u nepre-kidnom stvaranju. Projekt je realiziran putem nizaradionica, laboratorija, seminara i simpozija te festi-vala u Labinu, Beču i Pragu, povezujući pri tomumjetnike s filozofima, ekonomistima, arhitekti-ma, arheolozima, sociolozima i drugim stručnjaci-ma. To je rezultiralo stvaranjem platforme u kojojtrenutno sudjeluje stotinjak ljudi iz cijelog svijeta te3D modelom rudnika, kao i s nekoliko 3D umjetnič-ko-utopijskih modela futurističkog Podzemnog gra-da u VIII. horizontu bivšeg rudnika."

ZAHTILA JE REKAO da je već započela rekon-strukcija i sanacija dijela nadzemnih prostora naPiazzalu - središnjem rudničkom kompleksu usamom centru Podlabina te da je Labin Art Expre-ss krajem 2009. uz pomoć fondacije Co-operatingNetherlands Foundations for Central and EasternEurope u potpunosti dovršio preuređenje kultur-nog centra 'Lampama', a pri kraju je i uređenje novegradske knjižnice u prizemlju bivše upravne zgradeIstarskih ugljenokopa "Raša" u koju je Grad Labinuložio oko 17 milijuna kuna. "Do kraja godine sta-vit ćemo u kulturnu funkciju oko pet tisuća četvor-nih metara prostora", kaže Zahtila da se troškoviprocjenjuju na oko četiri milijuna eura. Dodao jeda će Labin Art Express raditi na arhitektonskomi izvedbenom projektu prenamjene svih podze-mnih te dijela nadzemnih rudničkih lokacija, a za to

također očekuju potporu od EU od 2.000.000 eura.U program "Kultura 2007-2013" uključena je i Malaperformerska scena, koja je postala članica među-narodne mreže Jeunes Talents Cirquez iz Parizazahvaljujući prije svega Festivalu novog cirkusa štoga Ivan Kralj već petu godinu organizira u Zagre-bu. Izvedbeni kolektiv BadCo. već je dva puta dobiodonaciju iz europskih fondova. Prije nekoliko godi-na bio je s još sedam partnera od Sjevernog doCrnog mora dio projekta "Seas" koji je od europskogfonda dobio maksimalna sredstva za trogodišnjiprogram - 3.000.000 eura. BadCo. trenutno sudjelu-

je u programu »Laho 21«, koji se temelji na spajanjaznanja izvedbenih umjetnosti s onima iz kongnitiv-nih znanosti, biologije, sociologije i filozofije. Zagre-bački MSU dobio je potporu za program »Digitali-zacije ideja«, odnosno stvaranju arhiva neoavangar-dnih i konceptualnih praksi, a rezultat će biti inter-netski portal na četiri jezika s oko 500 radova. Tuje i udruga Kulturtreger, koja partnerima iz Srbije,Crne Gore i BIH sudjeluje u projektu »Critize this«što podrazumijeva umjetničku kritiku te obrazova-nje s područja književnosti, vizualnih i izvedbenihumjetnost i .