umjetnost mezopotamije

8/17/2019 UMJETNOST MEZOPOTAMIJE

1/60


2/60


3/60

Sumerani su obitavali na jugu Mezopotamije, na prostoru koji će kasnije postati kraljevstvo Babilona a danas Bagdad, pasve do Perzijskog zaljeva.


4/60

Mezopotamija (grč. Με!"!#$%&$, prijevod od staroperzijskog Mi'anrudan )emlja izme*u dvije rijeke ili aramejskog nazivaBet+-a+rin uća dviju rijeka/ me*uriječje0 je područje jugozapadne 1zije. Mezopotamija obu+vaća aluvijsku ravni2u izme*urijeka 3igrisa i 4u5rata, u 6raku i Siriji. Me*utim, smatra se da izraz tako*er potpuno obu+vaća riječne ravni2e, te okolnanizinska područja čije grani2e čine 1rapsku pustinju na zapadu i jugu, Perzijski zaljev prema jugu, te planine )agros i avkaz


5/60

Mezopotamijsko područje je plodna nizina omeđena planinama koja je u razdoblju od 7000. pr. Kr. do 1000. pr. Kr. dala značajnu civilizacijuu kojoj su se izmjenjivali razni narodi: Sumerani, kađani, sirci i !abilonci. "alazi#ta ovi$ kultura su u dana#njoj Siriji i %raku.


6/60

&očetci pismenosti ve'u se upravo uz ovo područje( kulturni, ekonomski i politički dosezi stanovnika Mezopotamije utjecali su na razvoj mno)i$ dru)i$

naroda poput *)ip+ana, rka, -eničana i &erzijanaca. bo) sve)a ovo)a, Mezopotamija je poznata kao /kolijevka civilizacije/. !ez obzira koji se narodmijenja u vladavini ovim prostorima, kultura ostaje skoro nepromijenjena zato )ovorimo o jedinstvenoj mezopotamskoj kulturi


7/60

7ko 89:: pr. rista, Sumerani su prvi ljudi koji su naselili područje Mezopotamije a u ;. tisućljeću prije rista sumerski gradovisu se organizirali kao male dr


8/60

)ajednička karakteristika naroda Mezopotamije je uporaba najstarijeg klinastog pisma kojeg su oni i izmislili. Sumeri su prvi

tvor2i visoko razvijene kulture, osim pisma izumili su kotač, temelje modernog načina 5ormiranja riječi i bankarski sistem.Sumerani su izgradili prve gradove, stvorili prve zakone, prve 5arme, kreirali prvu vladu, uglavnom bili su prvi u puno stvari.


9/60

.


10/60

linastim pismom se pisalo po glinenim ploči2ama, u koje su se utiskivali znakovi komadomtrske (stilusom0. 7tis2i su imali oblik klina, po čemu je pismo i dobilo ime.


11/60

linasto pismo ili klinopis je jedan od najraniji+ pisama. Stvorili suga Sumerani u kasnom 4. tisućljeću pr. Kr., kao sustavpiktograma. >remenom, piktogrami su pojednostavljeni i postaliapstraktnima.

Ploči2a s klinastimpismom


12/60

.

? Stadij @ prikazuje piktogram kako je 2rtan oko ;::: pr. r.

? Stadij A je rotirani piktogram, kakav se upotrebljavaooko A9:: pr. r.

? Stadij ; je apskraktni gli5 u ar+aičnim monumentalnimnatpisima, iz oko A:: pr. r.

? Stadij 8 je znak kako je pisan u glini, u isto vrijeme kao i stadij ;

? Stadij C predstavlja kasno ;. tisućljeće pr. r.

? Stadij je staroasirski znak ranog A. tisućljeća, kako su ga koristili Det

? Stadij E je pojednostavljen znak kakvog su pisali asirski

pisari u ranom @. tisućljeću pr. r. sve do izumiranja pisma.


13/60

2avica iz enola3, 4,000 )odina stara skulptura izMezopotamije, nađena nedaleko od !a)dada, u %raku. ntropomor5na skulptura polu 'ene, polu lavice, visine 6

cm, prodana je na dra'bi u Sot$eb8u za tada rekordni$947. milijuna 9 007. )odine.


14/60

Fenska glava 6nanne iz Gruka (dana=nja Harka06rak, oko ;A::;::: pr. rista, visina A@ 2m,Muzej u 6raku, Bagdad


15/60

.

;aza iz


16/60


17/60

Stijeg iz Gra, polovi2a 666. tisućljeća prije rista, =koljke, vapnena2 i lazurit povezani bitumenom na drvenoj =krinji, AA 2m IC: 2m. Jondon.>odoravni način komponiranja, narativnost i naturalizam.


18/60


19/60

.


20/60

Kelje5 u ploči sumeranskog kralja Gr-an=ea iz Jaga=a, oko ACC:. pr. r., Jouvre, Pariz


21/60

i)urat je vrsta masivne strukture )rađene u drevnoj dolini Mezopotamije i zapadnom dijelu iransko) platoa. %maju oblik terasaste piramide.Sumerani )rade terasaste $ramove u čast )radski$ bo'anstava


22/60

)igurat, sumerski +ram, posvećen Gr-amu, osnivaču treće dinastije iz Gra.


23/60

i)urat >akadski zi??uratu: vr#ak( uzvi#ica@, u sumerskom, babilonskom i asirskom )raditeljstvu, sakralna )rađevina u obliku stepenasta tornja s rampama ilistubi#tem na vr$u koje)a se nalazio $ram. "ajbolje je sačuvan Arnamuov zi)urat u Sumerskom )radu Aru >oko 040. pr. Kr.@, a najpoznatiji zi)urat bio je Bbabilonski toranj.


24/60

i)urat *temenanki ili u)urat babilonski, rekonstrukcija prema Sc$midtu

-jemački ar+eolog Kobert oldeLe' je @@;. iskapanjima povrdio zapise i prona=ao ostatke veličine @N@ metar. )igurat je imaosedam terasasti+ katova (visine ukupno @ metar0.


25/60


26/60


27/60

)igurat =irine : metara te ukupne visine tako*er : metara (Derodot u svojim spisima spominje visinu kule od gotovo A::metaraO0, imao je E terasasti+ katova, , a na vr+u se nalazio +ram za svetu svadbu Marduka, boga za=titnika grada, ivr+ovne svećeni2e.


28/60

Sumerani su #tovali svoje !o)ove u $ramovima priređuju+i im svetkovine


29/60

.

Damurabijeva stela je 2rna bazaltna stela visoka A@; 2m koja je prona*ena u Suzi u dana=njem 6ranu, a danas se čuva u muzeju Jouvre u Parizu a

nastala je oko @EA.@EC:. g. pr. r. -a njenom vr+u se nalazi relje5 visok E@,@ 2m s prikazom 2ara Damurabija ispred akadskog boga sun2a ama=a kojisjedi okrunjen na simboličnoj planini. ama= nosi rogatu kapu, a u rukama dr


30/60

Damurabijeva stela , @EA@EC: pr. rista. (Jouvre, Pariz0, visina A@; 2m, 2rni bazalt


31/60

.

*p o il)ame#u je epska pjesma iz !abilona i nesumnjivo najstarije poznato knji'evno djelo. &riča sadr'i niz le)endi ipjesama uključeni$ u du'i akadski ep o $eroju8kralju il)ame#u od Aruka, vladara iz tre+e) milenija p.n.e. "ekoliko

verzija je sačuvano, a najpotpunije je očuvano jedanaest )lineni$ ploča u biblioteci asirsko) kralja surbanipala iz 7.vijeka p.n.e.. *p je napisan na akadskom, babilonskom jeziku i sastoji se od 1 ploča >pjevanja@ pa je prema tome inajve+i.


32/60

Qigure iz 3el. 1s+amara (4=nune0, (zavjetne Rgure, mramor, oko AC::.pr. r.0


33/60

Skulptura iz urGnta=a, oko AEC:. pr. r., Muzej u Bagdadu. Sjedeći kip Tudeje, kralja Jaga=a, napravljena oddiorita oko A@A:. p.n.e.


34/60

Skulpture Tudee U 22a AE komada. Pod utje2ajem akadske tradi2ije veličanja vladara, Tudea je dao izraditi mnogo skulptura sa svojimlikom. 3o su skulpture izra*ene u dioritu. Tudea u rukama dr


35/60

Brončana glava vladara tzv. Sargonova glava prona*ena na području -inive, oko AA::. g. pr.r.


36/60

.


37/60

Pobjednička stela -aramSina, AAC8AA@9 pr. rista, visina A m, =irina @ m,Jovre, Pariz


38/60


39/60

1sirsko 2arstvo u doba 1surbanipala (>66. st.

pr.r.0

-iniva U plan zidina i ulazni+ vratiju.


40/60

"a svom vr$uncu "iniva je zauzimala povr#inu od 7 km i bila okru'ena 1 km du)im dvostrukim zidinama, postavljenim na velikekamene blokove duboko u zemlji, s petnaest veliki$ vrata, a svaka od nji$ nosila su ime jedno) asirsko) bo'anstva.


41/60

Pogled na ulazna vrata sa sjeverne strane. Posvećena su 1dadu, bo


42/60

San$erib je tako dao iz)raditi veličanstvenu palaču, te svečanu ulicu koja jesredi#tem )rada vodila od palače prema mostu preko Ci)risa.

Krilati bik s ljudskom )lavom, takođerpoznat kao Dedu.


43/60

1ssurbanipal u lovu (relje5 iz sjeverne palače u -inivi, oko. 8: pr. rista, Jondon, Britis+ Museum


44/60

3+e Ko'al Jion Dunt at t+e Britis+ Museum 5rom t+e -ort+ Pala2e -ineve+ 8C;CBY. 3+e king is s+ooting arroLs L+ile

attendants repulse an atta2k 5rom a Lounded lion..


45/60


46/60

VGmiruća lavi2aZ (-iniva, E.st.pr.r, Britis+ Museum, Jondon0 uočljivo je vje=to stupnjevanje izbočenja na povr=ini u veomaplitkom relje5u, kao i vje=tina vjerna prikaza motiva.


47/60

ralji2a noći iz Babilona (6=tar ili

4re=kigal0, @EA.@EC:. pr. r., C:I;E2m, Jondon.


48/60

.


49/60

.


50/60

Semiramidini vise+i vrtovi. "avodno i$ je dao sa)raditi "abukodonosor %%. za svoju 'enu Semiramidu oko E00. prije Krista


51/60


52/60

6=tarine dveri je osmi ulaz u unutra=nji grad Babilona. Sagra*ena je oko godine CEC. pr. r. po nare*enju kralja-abukodonosora na sjevernoj strani grada. Bila je posvećena babilonskoj boginji 6=tar. veri su sagra*ene odplavo glazirani+ opeka i redova barelje5a sirrus+ (zmajevi0 i turovi. 3+e re2onstru2tion o5 t+e 6s+tar Tate in t+ePer amon Museum in Berlin


53/60

rov i vrata dvera su napravljeni od 2edrovine prema natpisu posvećenja. rioz vrata je oprolazio Pro2esijski putobilje


54/60

1n auro2+s above a [oLer ribbon/ missing tiles are repla2ed.


55/60


56/60

1uro2+s and dragons 5rom t+e gate in t+e 6stanbul 1r2+aeolog' Museums


57/60

P+oto o5 t+e remains 5rom t+e @;:s o5 t+eeI2avation site in Bab'lon

Manju reprodukciju kapije je u %raku dao sa)raditi Saddam Fusein 00G. kao ulazu nikada dovr#eni muzej.


58/60

Kekonstruk2uija 6=tarii+ dveri i Pro2esijskog puta je napravljena u muzeju Pergamon u Berlinu od materijala koje je iskopao

Kobert oldeLe'. Kad na rekonstruk2iji je dovr=en @;:i+. 7na uključuje plaketu s natpisom. >isoka je @8 metara i =iroka;: metara. 6skopavanje je izvr=eno u periodu @:A.@@8. i tada je iskopano @C m temelja.


59/60

3+e -imrud ivories are2arved ivor' pla\ues and

Rgures dating 5rom t+e t+to t+e Et+ 2enturies BY t+atLere eI2avated 5rom t+e1ss'rian 2it' o5 -imrud (inmodern -inaLa in 6ra\0during t+e @t+ and A:t+2enturies.6vor' pla\ue 5rom-imrud in t+e Britis+Museum. 3+e pla\ue still

+as mu2+ o5 its original goldlea5 and paint.

&laketa od "imridskeslonovače na kojoj je prikazanlav koji jede čovjeka. &redmetdatira iz "eoasirsko) perioda,H. do 7. pr. Krista.


60/60

umjetnost mezopotamije

Documents