umre‘avanje...

DAMIR BARONICA

Umre`avanjeUmre`avanjera~unalara~unala

DAMIR BARONICAUmreàvanje ra~unala

Izdava~:�STRIJELAC� Zagreb

Urednik:Goran Jedna~ak

Lektura i korektura:Rada Fedor

Grafi~ki dizajn i priprema za tisak:MI[ d.o.o., Zagreb

CIP � Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb

UDK 004.7(035)

BARONICA, Damir

Umreàvanje ra~unala / Damir Baronica. � Zagreb : Strijelac, 2000. � 164 str. : ilustr.; 24 cm.

Kazalo

ISBN 953 � 210 � 009 � 1

400221032

Copyright © �STRIJELAC�, Zagreb, 2000.

Sva prava pridràna. Niti jedan dio knjige nije dozvoljeno upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojemobliku ili na bilo koji na~in, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene bez prethodnepismene dozvole izdava~a, osim u slu~ajevima kratkih navoda u stru~nim ~lancima. Izrada kopija bilokojeg dijela knjige u bilo kojem obliku predstavlja povredu Zakona.

Izdava~ i autor uloìli su najve}i mogu}i napor u kvalitetnom pripremanju ove knjige. Izdava~ i autorobjavom ove knjige ne pruàju nikakve garancije, izravne ili posredne, za bilo koji dio sadràja knjige,proceduru, postupak, radnju ili navod koje se nalaze u ovoj knjizi. Izdava~ i autor ne snose nikakveposljedice koje bi mogle nastati uporabom ove knjige, niti se smatraju odgovornim za bilo kakvu {tetu iligubitak uzrokovan izravno ili posredno ovom knjigom.

O autoruDamir Baronica inènjer je elektrotehnike i ra~unalni stru~njak ~iji su in-teresi posebno vezani uz hardver, ra~unalne mreè i primjenu aplikacijau poslovanju. Projektirao je i sudjelovao u realizaciji ve}eg broja informa-cijskih sustava. Damir je stalni suradnik ~asopisa Mreà. Autor je odli~noprihva}ene knjige Microsoft Excel 97 tako lako.

Sadràj v

SADR@AJ

O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . III

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XINamjena knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XIIOrganizacija knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XIIOkviri tako-lako . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XIISlike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XIII

I. DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11. poglavlje: Op}enito o ra~unalnim mreàma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1

[to je ra~unalna mreà? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3Podjela ra~unalnih mreà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3

II. DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12. poglavlje: Ethernet tehnologija � principi i standardi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5

Ethernet sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7Razvoj Ethernet standarda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7Elementi Ethernet sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8Princip rada Ethernet sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9

CSMA/CD protokol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9Sukob . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10Slanje u najboljoj namjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11

Ethernet paket i Ethernet adresa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12Grupne i zajedni~ke adrese . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12

Vi{i mre`ni protokoli i Ethernet adresa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13Princip rada ARP protokola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13

Topologija signala i sustavsko vrijeme medija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14Vrijeme kru`nog putovanja signala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15

Pro{irenje Ethernet sustava pomo}u koncentratora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16

3. poglavlje: Mre`ni sustavi s brzinom prijenosa od 10 Mbps . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19Mediji s brzinom rada od 10 Mbps . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21Komponete za izgradnju 10 Mbps sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22

Fizi~ki medij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23

Sadr`aj vi

Su~elje ovisno o mediju � MDI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23Jedinica za priklju~ak medija � MAU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23Su~elje jedinice za priklju~ak � AUI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24Izvor podataka ili ra~unalo � DTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24

Spojimo komponente u cjelinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25Unutarnji i vanjski MAU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25

4. poglavlje: Ethernet mediji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27Ethernet segmenti s debelim koaksijalnim kabelom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29

Komponente 10BASE5 segmenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30Mre`ni medij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30Zaklju~ni ~lanovi s uzemljenjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31Jedinica za priklju~ak medija � primopredajnik (MAU) . . . . . . . . . . . . . . . . . .31AUI (transceiver) kabel . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32Ethernet su~elje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32

Upute za izgradnju 10BASE5 segmenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32Ethernet segmenti s tankim koaksijalnim kabelom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33

Komponente 10BASE2 segmenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34Mre`ni medij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34Zaklju~ni ~lanovi i uzemljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35Su~elje i jedinica za priklju~ak medija (MAU) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35

Upute za izgradnju 10BASE2 segmenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36Fizi~ka topologija Ethernet segmenta s tankim koaksijalnim kabelom . . . . . . .36

Ethernet segmenti s uvijenim paricama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38Komponente 10BASE-T segmenata s uvijenim paricama . . . . . . . . . . . . . . . . .39Mre`ni medij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3910BASE-T kabel s izmijenjenim priklju~cima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40Test valjane povezanosti (link integrity test) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41Spojni kabeli (patch cables) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42

Upute za izgradnju 10BASE-T segmenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42Fizi~ka topologija Ethernet segmenta s uvijenim paricama . . . . . . . . . . . . . . .43

Ethernet segmenti s opti~kim kabelom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44Stari i novi vezni segmenti s opti~kim vlaknom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4510BASE-FL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4610BASE-FB . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4610BASE-FP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46Komponente 10BASE-FL segmenata s opti~kim vlaknom . . . . . . . . . . . . . . . .47Mre`ni medij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47Test valjane povezanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49

Upute za izgradnju 10BASE-FL i FOIRL sustava s opti~kim kabelima . . . . . . . . . . . .49

Fizi~ka topologija veznog segmenta s opti~kim kabelom . . . . . . . . . . . . . . . . .50Pravila za izgradnju vi{esegmentnih lokalnih mreà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50

Uvjeti za primjenu pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50Domena sukoba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51Pravila za projektiranje prema Modelu 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .52Pravila za projektiranje prema Modelu 2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55

5. poglavlje: Mre`ni sustavi s brzinom prijenosa od 100 Mbps . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .57Koji mre`ni sustav na 100 Mbps izabrati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59Mediji s brzinom rada od 100 Mbps . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59Komponete za izgradnju 100 Mbps sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61

Fizi~ki medij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61Su~elje ovisno o mediju � MDI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62Ure|aj fizi~ke razine (PHY) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62Su~elje neovisno o mediju � MII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62Izvor podataka ili ra~unalo � DTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63

Komponente kao cjelina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63100BASE-TX prespojnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64Automatsko pregovaranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64Brzi impulsi provjere veze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .65Potpuno dvosmjerne Ethernet veze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66Prioriteti automatskog pregovaranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67

Jedna strana veze bez podr{ke Auto-Negotiation protokola . . . . . . . . . . . . . . .67Rad s najboljim performansama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .68Auto-Negotiation protokol i kvaliteta kabela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69

Primjeri Ethernet sustava s brzinama od 100 Mbps . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70Dokumentacija o mreì . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .71

6. poglavlje: Aktivna mre`na oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73Ethernet su~elje � mre`na kartica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75Primopredajnik � transceiver . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77Prespojnik � repeater . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .79

Za{to brinuti o prespojnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81Maksimalno dopu{teni broj prespojnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81Savjeti kod prebrojavanja prespojnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .82

Paketni preklopnik � switch . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83[to je preklapanje? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83Kako koristiti paketne preklopnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .86Projektiranje preklopnih Ethernet mreà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .89

vii Sadràj

Premosnik i usmjernik (bridge i router) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .89Premosnik � bridge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90Usmjernik � router . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .92[to odabrati � premosnik ili usmjernik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .94

7. poglavlje: Presjek kroz mre`ne tehnologije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97Mre`ni medij � pogled unatrag . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99Metode pristupa mre`nom mediju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102Fizi~ki raspored . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103Planiranje lokalnih mreà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103

Postavljanje ciljeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103Planiranje prije izgradnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104

Strukturirano oì~avanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104Planiranje strukturiranog sistema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107Ozna~avanje kabela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109Ure|aji za dijagnostiku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109

8. poglavlje: Mre`ni operativni sustavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113Razvoj mre`nih operativnih sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114Trì{te i kupci � kako dobro izabrati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117Ra~unala u mreì . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .118

Posluìtelji u mreì . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .118Klijenti u mreì . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .119Mre`ni protokoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .120

Povezivanje mreà razli~itih protokola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121

9. poglavlje: Windows 9X � univerzalni klijent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125Mre`ni operativni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127Prednosti rada u mreì . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .128

Dijeljenje resursa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .128Povezivanje Windows 9X ra~unala u LAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129

Mre`na kartica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129Ugradnja mre`ne kartice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130Pode{avanje parametara mre`ne kartice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .131Instalacija upravlja~kih programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .134Ru~no prijavljivanje kartice operativnom sustavu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .135Odabir mre`nog protokola i klijenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137

Sadràj viii

Prijava za rad na mre`nom ra~unalu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138Dijeljenje diskova i {tampa~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141Mre`ni medij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .144Dodatna oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .145

Rje~nik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .147Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161

Sadr`aj ix

x Sadr`aj

UVODUmreàvanje ra~unala poprima sve vi{e maha u cijelom svijetu. Brzinekomunikacija dana{nje mre`ne opreme namijenjene lokalnim ra~unalnimmreàma penju se sa standardnih 10 Mbps (milijuna bitova u sekundi) nabrzih 100 Mbps, a ve} su pripremljeni standardi i na raspolaganju su iprvi ure|aji koji rade na brzinama od fantasti~nih 1 Gbps (milijardu bito-va u sekundi).

Nove mre`ne tehnologije (ATM) podiù brzinu komunikacije u mreàma{irokih podru~ja (WAN) na 600 Mbps i time, putem ra~unalnih mreà,otvaraju mogu}nosti prijenosa video i audio zapisa u realnom vremenu.

Novi mre`ni ure|aji koji se pojavljuju na trì{tu u najve}em broju podr-àvaju tehnologiju umetni-i radi (plug-and-play) tako da se uz minimumtehni~kog znanja mogu izgraditi i osposobiti za rad manje lokalne ra~u-nalne mreè.

Vrtoglava popularnost Interneta i koli~ina informacija dostupna na tajna~in uzrok je da se i tvrtke koje nisu koristile ra~unala u svom radu (akotakvih uop}e ima) odlu~uju za nabavku barem jednog ra~unala s mogu}-no{}u pristupa Internetu.

Stalni pad cijena i porast ra~unalne snage uzrokuju sve ve}e nabavke ra-~unalne opreme, a da bi se {to bolje iskoristile mogu}nosti nove opreme,potrebno ju je povezati i dati na raspolaganje svim korisnicima.

Po~etkom 90-ih godina rije~ �povezanost� dobila je novo zna~enje. Elek-tronska po{ta unutar tvrtke omogu}ila je gotovo trenutnu komunikacijuizme|u svih razina organizacije. Upotreba Interneta omogu}uje kontaktekako za samostalne korisnike, tako i komunikaciju izme|u udaljenih dijelo-va tvrtke. Uz pomo} prijenosnog ra~unala i telefonske linije ili mobilnogtelefonskog aparata (GSM, satelitska veza) omogu}ena je stalna veza dje-latnika s centralom, kao i razmjena informacija i podataka.

Sve je to uzrokovalo nagli razvoj mre`ne opreme u ra~unalnoj industriji,kao i odgovaraju}ih komunkacijskih programa u industriji softvera.

Povezivanje ra~unala unutar organizacije postalo je svakodnevnica i u na-{im prilikama.

xi Uvod

Namjena knjigeOva je knjiga namijenjena onima koji se prvi put susre}u s ra~unalnimmreàma kako bi stekli osnovna znanja, ali i onima koji su ve} umreìlinekoliko ra~unala. U knjizi }ete na}i osnovne informacije o standardimakoji se primjenjuju pri projektiranju mreà i pravila kojih se pri tome tre-ba pridràvati. Bit }e prikazano i obja{njeno {to je potrebno u~initi da bi-ste me|usobno povezali ra~unala i koje vrste medija se pri tome mogukoristiti.

Nau~it }ete kako jedan pisa~ koristiti kao izlazni ure|aj za vi{e povezanihra~unala

Za naprednije korisnike ra~unala knjiga bi trebala posluìti kao koristanpriru~nik u instalaciji mre`ne opreme i pomo}i pri spajanju osobnog ra-~unala na organizacijski mre`ni posluìtelj.

Organizacija knjige Knjiga je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu rije~ je o mre`noj opre-mi, a u drugom o mre`nim operativnim sustavima.

Kako se mre`na oprema dijeli na pasivnu i aktivnu, bit }e opisano {to pri-pada u pojedinu vrstu opreme i kako izabrati odgovaraju}u vrstu medi-ja, te kako postaviti instalacije u zgradi ili uredu.

Od aktivne su opreme opisani glavni mre`ni ure|aji i obja{njeni principinjihovog rada i namjena.

U drugom su dijelu knjige opisani glavni mre`ni operacijski sustavi zaposluìtelje i klijente s posebnim osvrtom na operativni sustav Windows9X i pode{enja koja je potrebno postaviti da bi ra~unalo ispravno radilou ra~unalnoj mreì.

OkviriNa stranicama ove knjige ~esto }ete nai}i na dijelove teksta koji su po-sebno istaknuti i uokvireni crtkanim rubom. Okviri sadràvaju savjete,napomene, upozorenja i ostale informacije za koje je autor smatrao da ihtreba posebno nazna~iti.

Uvod xii

Sadr`aj xiii

Slike Posebnu pa`nju pri ~itanju obratite na slike koje su uvijek vezane uz teksti daju jasnu, vizualnu informaciju. Slike koje prikazuju zaslon va{eg mo-nitora, odnosno kako bi on trebao izgledati u nekom trenutku, vjerojatno}e se pone{to razlikovati u odnosu na slike u ovoj knjizi. Razlike su mo-gu}e s obzirom na razli~ita pode{enja razlu~ivosti zaslona, broja boja, pri-mijenjenog uzorka, pisma i sli~no. Slike u ovoj knjizi temelje se na stan-dardnim postavkama Windowsa 95 ili 98.

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u:

Zahuktala elektroni~ka industrija svakodnevo nas zasipa reklamama o novim proizvedenimure|ajima. Stalno se razvijaju novi ure|aji i nove tehnologije, a velik dio ove opreme odnosise na mre`nu tehnologiju. Ve} sada moèmo re}i, sa stanovi{ta me|usobne povezanosti, daje cijeli svijet veliko informati~ko selo. Vrijeme je da saznate {to su to ra~unalne mreè i kakoih koristiti.

I. DIO1. poglavlje

Op}enito o ra~unalnimmreàma

l [to je ra~unalna mreà?

l Podjela ra~unalnih mreà

[to je ra~unalna mreà? Ra~unalna je mreà sustav koji povezuje razli~ite ili sli~ne ure|aje u jed-nu cjelinu. U telekomunikacijskom i podatkovnom smislu, mreà povezu-je ure|aje za obradu podataka i komunikacijske ure|aje, bilo na me|udr-àvnom planu, unutar pojedine zemlje, grada, u industrijskom postroje-nju, poslovnim zgradama ili u malom uredu.

Potreba za umreàvanjem posljedica je stalnog porasta razmjene podata-ka (pisama, poruka, memoranduma, poslovne statistike, izvje{taja, bazapodataka i sl.) me|u zaposlenima.

Izra~unato je da se oko 60 % radnog vremena koristi za komunikaciju ilirazmjenu podataka; u dana{nje vrijeme koli~ina tako razmijenjenih infor-macija dosiè i do 35 otipkanih stranica po osobi dnevno.

Za u{tedu su vremena napravljeni razni ure|aji namijenjeni komunikaci-ji i razmjeni podataka (teleks, telefaks, osobna ra~unala, pisa~i, vi{efunk-cijski terminali), a sada ih sve treba povezati u ra~unalnu mreù da bismosvi zajedno dijelili mogu}nosti koje nam ti ure|aji pruàju.

Podjela ra~unalnih mreà Ovisno o udaljenostima koje prilikom umreàvanja treba premostiti, naraspolaganju su razli~ite tehnologije umreàvanja i vrste medija za prije-nos podataka. Tako i mreè dijelimo u dvije osnovne kategorije: mreè {i-rokih podru~ja (Wide Area Networks - WAN) i mreè lokalnih podru~ja(Local Area Networks - LAN).

Visoko razvijena satelitska tehnologija omogu}uje danas povezivanje bilokoje dvije to~ke na Zemlji, a postoje i instalacije na kopnu i u moru kojeomogu}uju me|usobno povezivanje klasi~nim medijima - obi~nim iliopti~kim kabelima.

U razvijenim zemljama postoji niz telekomunikacijskih tvrtki koje pruàjuusluge povezivanja raznim drugim tvrtkama i organizacijama unutar ze-mlje pa i preko granica.

Internet - specifi~na tvorevina ra~unalne industrije - omogu}uje komuni-kaciju i razmjenu podataka pojedincima i organizacijama iz cijelog svijeta.

Danas na trì{tu postoje satelitski ure|aji koji omogu}uju pojedincu ilitvrtci pristup Internetu putem satelita, bez obzira na to postoji li u zemljikorisnika netko tko pruà usluge pristupa Internetu.

Op}enito o ra~unalnim mreàma 1. POGLAVLJE 3

Na lokalnom planu zanimljive su mreè ra~unala u uredima, u poslovnimzgradama ili industrijskim postrojenjima, odnosno na malim udaljenosti-ma. Takve mreè spadaju u lokalne ra~unalne mreè.

Svaka od ove dvije kategorije dijeli se na podgrupe koje se razlikuju povrsti medija za prijenos signala, brzinama rada, mre`nim tehnologijamai protokolima koje koriste, kao i vrsti mre`nih operativnih sustava.

U ovoj se knjizi govori o lokalnim ra~unalnim mreàma koje se temelje naEthernet tehnologiji.

SaètakU ovom poglavlju saznali ste {to je to ra~unalna mreà i kakve mreèpostoje u svijetu ra~unala. Izabrali smo kategoriju lokalnih mreà zadetaljnije upoznavanje. Budu}i da je u lokalnim mreàma Ethernetnajzastupljenija od svih mre`nih tehnologija, o njoj }e dalje biti najvi{erije~i.

4 I. DIO

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u:

Jo{ od davnih vremena in`enjeri razmi{ljaju o �uredu budu}nosti� - sjedite kod ku}e u svo-joj sobi, a na raspolaganju su vam sva sredstva za rad kao da ste u uredu. Sve radnje kojetrebate obaviti izvr{avaju se pritskom na tipku daljinskog upravlja~a ili ~ak nakon {to ih glas-no izgovorite.Vo|eni ovom idejom, in`enjeri {irom svijeta stalno rade na unapre|enju komunikacijskihtehnologija, a najve}i je napredak postignut u ra~unalnoj industriji.

2. poglavlje

Ethernet tehnologija � principi i standardi

l Ethernet sustav

l Razvoj Ethernet standarda

l Elementi Ethernet sustava

l Princip rada Ethernet sustava

l Ethernet paket i Ethernet adresa

l Vi{i mre`ni protokoli i Ethernet adresa

l Topologija signala i sustavsko vrijeme medija

l Pro{irenje Ethernet sustava pomo}u koncentratora

Ethernet sustavBudu}i da je danas naj~e{}e kori{tena tehnologija za lokalne mreè Ether-net, o njoj }e biti i najvi{e rije~i. Procjenjuje se da je od 1994. godine in-stalirano preko 40 milijuna Ethernet ~vorova u svijetu. Velika popular-nost Etherneta osigurava veliko trì{te za Ethernet ure|aje, a velika kon-kurencija uzrok je prihvatljivim cijenama za opremu. Od prvih danaEthernet standarda, specifikacije i prava na tehnologiju bila su dostupnasvakome. Ova otvorenost, kombinirana s jednostavno{}u uporabe i ro-busno{}u Ethernet sustava, rezultirali su velikim Ethernet trì{tem i to jedodatni razlog za{to je ova tehnologija tako ra{irena u ra~unalnoj indu-striji.

Razvoj Ethernet standardaEthernet je zami{ljen i stvoren u Xerox Palo Alto Research Center u 70-imgodinama ovog stolje}a. Osmislio ga je dr. Robert M. Metcalfe s ciljem dapodrì rad �ureda budu}nosti�, a to je uklju~ivalo i izradu jedne od prvihosobnih radnih stanica � Xerox Alto. Prvi Ethernet sustav radio je na ot-prilike 3 Mbps i bio je poznat kao �pokusni Ethernet�.

Ethernet tehnologija � principi i standardi 2. POGLAVLJE 7

Slika 2.1Crte` koji je jo{ davne1976. godine napraviodr. Robert M. Metcalfeda bi predstavio novina~in komunikacijera~unala na NationalComputer Conferenceodrànoj u lipnju tegodine. Na crteù suoriginalni pojmoviupotrijebljeni za opisEtherneta. Od tada jeova terminologija pri-hva}ena u {irokomkrugu Ethernet entu-zijasta. Ü

(Izvor: The Ethernet Sourcebook, ed. Robyn E. Shotwell / New York: North-Holland, 1985, title page)

Formalne specifikacije za Ethernet objavljene su 80-ih godina od stranekonzorcija DEC-Intel-Xerox � DIX). Ovaj poku{aj uklju~io je pokusni Ether-net u otvoreni, produktivni i kvalitetni sustav koji radi na brzini od 10Mbps.

Ethernet tehnologija usvojena je za standardizaciju od strane komiteta zalokalne mreè pri Institutu elektrotehni~kih i elektroni~kih inènjera (In-stitute of Electrical and Electronics Engineer) i poznata je kao IEEE 802standard.

Standard je prvi put objavljen 1985. s formalnim nazivom �IEEE 802.3Carrier Sense Mutiple Access with Collision Detection (CSMA/CD) AccessMethod and Physical Layer Specifications�, {to bi otprilike zna~ilo vi{e-struki pristup provjerom nositelja signala s detekcijom sukoba.

U mediju za prijenos podataka (kabel, opti~ko vlakno ili elektromagnetskival kod beì~nog prijenosa) postoji signal � nositelj podataka. Sva ra~u-nala spojena u mreù imaju pristup istom signalu � nositelju, jer su pove-zana medijem kroz koji signal putuje, a samo jedno od njih u odre|enomtrenutku moè emitirati podatke.

Stoga svako ra~unalo prije slanja podataka provjerava stanje nositelja iako nema sukoba (nitko drugi ne {alje podatke) po{alje svoj paket infor-macija. Za vrijeme dok paket putuje do svog odredi{ta (ciljnog ra~unala)nijedno drugo ra~unalo ne moè slati podatke jer bi do{lo do sukoba. Kadpaket stigne na svoje odredi{te, nositelj ponovno postaje slobodan i nekodrugo ra~unalo moè poslati svoj paket s podacima.

Ovaj standard prihva}en je i od strane Me|unarodne organizacije zastandardizaciju (International Organization for Standardization � ISO),{to ga je u~inilo svjetski prihva}enim mre`nim standardom. Od 1985.standard je pro{irivan da bi podrào nove medije za prijenos podataka(npr. kabel s uvijenim paricama), kao i novi skup specifikacija koje podr-àvaju brì prijenos � 100 Mbps Fast Ethernet.

Elementi Ethernet sustavaEthernet sustav sastoji se od tri osnovna elementa:

w fizi~kog medija kori{tenog za prijenos signala izme|u ra~unala

w skupa pravila za kontrolu pristupa mediju ugra|enih u svakoEthernet su~elje, a koja dopu{taju skupini ra~unala pravilnuraspodjelu pristupa dijeljenom Ethernet kanalu

8 I. DIO

w Ethernet paketa koji se sastoji od standardiziranog skupa bitovaiskori{tenih za prijenos podataka u Ethernet sustavu.

U sljede}im odjeljcima bit }e opisana pravila za prvi element, segmentefizi~kog medija, a u nastavku }emo pogledati i objasniti drugi i tre}i ele-ment.

Princip rada Ethernet sustavaSvako ra~unalo opremljeno Ethernetom, znano i pod imenom stanica,radi neovisno od svih drugih stanica u mreì: ne postoji centralni nadzor-nik sustava. Sve stanice priklju~ene na Ethernet spojene su pomo}u za-jedni~kog signalnog sustava koji nazivamo medij. Ethernet signali {aljuse serijski, bit po bit, putem medija do svake priklju~ene stanice. Da bi po-slala podatke, svaka stanica najprije provjerava medij, a kad ustanovi daje medij slobodan, {alje svoje podatke u obliku Ethernet okvira ili paketa.

Nakon svakog slanja paketa, sve stanice u mreì ravnopravno se natje~uza mogu}nost slanja sljede}eg paketa. Time se osigurava pravilna raspo-djela pristupa mediju, a nijedna stanica ne moè zauzeti medij samo zasebe. Pristup mediju za slanje podataka odre|en je mehanizmom kontrolepristupa mediju (Medium Access Control � MAC) ugra|enom u svakoEthernet su~elje u svakoj stanici. Kontrola pristupa mediju temelji se nasustavu nazvanom Carrier Sense Mutiple Access with Collision Detection(CSMA/CD), odnosno vi{estruki pristup provjerom nositelja signala s de-tekcijom sukoba.

CSMA/CD protokolOvaj bismo protokol mogli zorno predo~iti kao ve~eru u zatamnjenoj sobi.Svi koji sjede oko stola moraju {utjeti odre|eno vrijeme prije nego {topo~nu govoriti (provjera nositelja � Carrier Sense). Kad nastupi ti{ina, sviimaju jednake {anse da zapo~nu govoriti (vi{estruki pristup � MultipleAccess). Ako dvije osobe zapo~nu govoriti u istom trenutku, obje }e de-tektirati tu ~injenicu i prestati govoriti (detekcija sukoba � Collision De-tection).

U Ethernet terminologiji, svaka stanica mora ~ekati dok ne nestane sig-nal na nositelju i tek tada smije zapo~eti emitiranje. Kada neka od stani-ca emitira, u mediju postoji signal koji se naziva nositelj � carrier. Sve


ostale stanice moraju ~ekati da nestane signal prije nego poku{aju zapo-~eti emitiranje. Ovaj se proces naziva provjerom nositelja � carrier sense.

Sve su stanice jednake u pogledu mogu}nosti slanja paketa u mreì. Ni-tko ne dobiva vi{i prioritet od drugih. Mogli bismo re}i da vlada demo-kracija. Otud i zna~enje pojma vi{estrukog pristupa � multiple access. Sobzirom da signalu treba kona~no vrijeme da doputuje s jednog krajaEthernet sustava na drugi, prvi bit emitiranog paketa ne}e sti}i istovre-meno do svih stanica. Zbog toga je mogu}a situacija da dvije stanice pro-vjerom ustanove da je medij slobodan i zapo~nu istovremeno emitiranje.Kada se to dogodi, Ethernet sustav ima na~ina da utvrdi sukob i zaustavislanje paketa i pripremi se za njegovo ponovno slanje. Ovakav se slu~ajnaziva detekcijom sukoba � collision detect.

CSMA/CD protokol napravljen je tako da omogu}i ravnopravno sudjelo-vanje u dijeljenju medija tako da svaki element sustava dobije priliku dakoristi mreù. Nakon svakog slanja paketa, sve stanice koriste CSMA/CDprotokol da bi utvrdile koja stanica }e sljede}a dobiti pravo za kori{tenjeEthernet medija.

SukobKao {to je ranije opisano, ako vi{e od jedne stanice zapo~ne emitiranje uistom trenutku, nastupa sukob. Sve stanice se obavje{tavaju o tom do-ga|aju i trenutno odga|aju emitiranje koriste}i specijalno razvijeni algo-ritam. Dio tog algoritma je da svaka od stanica uklju~enih u sukob izabirevremenski interval slu~ajno odabranog trajanja (dakle, svaka razli~ito) zaodgodu slanja paketa {to spre~ava stanice da blokiraju mreù istovreme-nim poku{ajima slanja.

Mnogi kaù kako je {teta da je u originalnom projektu Etherneta za ovuvrstu doga|aja izabrana rije~ sukob. Da je kojim slu~ajem nazvana dru-ga~ije (npr. �doga|aj stohasti~ke arbitracije� � DSA), tada nitko ne bi bri-nuo zbog doga|aja DSA na Ethernetu. Ovako, �sukob� zvu~i kao da se ne-{to lo{e dogodilo, upu}uju}i mnoge na razmi{ljanje da su sukobi pokaza-telj gre{ke u mreì.

10 I. DIO

înjenica je da je sukob sasvim normalna i o~ekivana pojavau mreì, a samo je dokaz da CSMA/CD protokol radi onakodobro kako je i zami{ljen. [to je vi{e ra~unala (stanica) spoje-no u mreù i {to je ve}i promet podataka mreòm, za o~eki-vati je da }e se pojaviti i vi{e sukoba, kao dio normalnog radamreè. Izvedba sustava osigurava da se sukobi rje{avaju umikrosekundama (milijuntim dijelovima sekunde). Normalnisukobi ne uzrokuju gubitak podataka.

Ponavljani sukobi za isti paket pokazuju da je mreà preoptere}ena. Al-goritam za odre|ivanje vremena odgode slanja paketa automatski se pri-lago|ava optere}enju na mreì, a nakon 16 neuspjelih poku{aja slanja pa-keta, paket se odbacuje kao neposlan. Ovo se doga|a samo u vrlo te{kimoptere}enjima mreè ili ako u mreì do|e do prekida.

Slanje u najboljoj namjeriZanimljiva je ~injenica da Ethernet sustav, zajedno s drugim LAN tehno-logijama, radi kao sustav za isporuku podataka �u najboljoj namjeri�. Dabi se smanjila sloènost sustava i tro{kovi izrade, nema jamstava da suisporu~eni to~ni podaci. Iako je sam sustav projektiran uz upotrebu bito-va za provjeru gre{ke, do gre{ke u prijenosu ipak moè do}i.

Smetnja u obliku elektri~nog {uma moè, primjerice, negdje u kabelskomsustavu uzrokovati promjenu podataka u paketu koji putuje medijem. Akoje mreà privremeno preoptere}ena moè do}i do 16 uzastopnih doga-|anja sukoba, pri ~emu se paket koji je namijenjen slanju odbacuje. Bezobzira na upotrijebljenu tehnologiju, nijedan mre`ni ra~unalni sustav nijeidealan. Vi{i mre`ni protokoli moraju biti projektirani tako da provjerava-ju pogre{ke pri slanju i primanju paketa.

Vi{i mre`ni protokoli provjeravaju to~nost podataka uspostavljanjempouzdanog prijenosa podataka kori{tenjem brojevnih sekvenci i mehani-zmima provjere u paketima koji se {alju mreòm.


Ethernet paket i Ethernet adresaSrce Ethernet sustava je Ethernet paket koji se koristi za slanje podatakaizme|u ra~unala. Paket se sastoji od skupine bitova organiziranih u neko-liko polja. U ova polja spadaju adresno polje, polje podataka promjenjiveduljine (od 46 do 1500 bajtova podataka) i polje za provjeru gre{ke u ko-jem se provjerava integritet bitova u paketu da bi se utvrdilo je li paketstigao netaknut.

Prva dva polja u paketu sastoje se od 48-bitne adrese, nazvane izvori{-nom i odredi{nom adresom. Institute of Electrical and Electronics Engi-neer (IEEE) je organizacija koja nadzire dodjelu ovih adresa tako {to odre-|uje jedan njezin dio. IEEE to ~ini tako da dodjeljuje 24-bitnu oznakunazvanu OUI (Organizationally Unique Identifiers) svakoj organizaciji od-nosno tvrtci koja èli proizvoditi Ethernet opremu. Organizacije daljestvaraju 48-bitnu adresu tako da dodijeljeni OUI koriste kao prva 24 bitaadrese. Ova adresa poznata je kao fizi~ka adresa, hardverska adresa iliMAC adresa Ethernet ure|aja.

Gore opisana adresa jedinstvena je za svaki proizvedeni Ethernet ure|aji upisuje se u sam ure|aj prilikom proizvodnje {to znatno pojednosta-vljuje pode{avanje i rad u mreì. S jedne strane, jednozna~no dodijeljeneadrese po{tedjet }e vas administracije adresa za razli~ite grupe korisnikakoje koriste mreù. Ako ste ikad poku{ali razli~ite radne grupe privoljetida dobrovoljno prihvate isti skup pravila za rad, shvatit }ete kakva je toprednost.

Kako se koji Ethernet paket {alje po mediju, sve Ethernet stanice gleda-ju u prvo 48-bitno polje paketa koje sadrì odredi{nu ili ciljnu adresu pa-keta. Stanice uspore|uju ovu adresu s vlastitom adresom. Stanica s istomadresom koja je sadràna u odredi{noj adresi paketa pro~itat }e cijeli pa-ket i isporu~iti ga mre`nom softveru koji radi na tom ra~unalu. Sve ostalestanice prestat }e ~itati paket kad otkriju da se njihova adresa razlikujeod odredi{ne adrese paketa.

Grupne i zajedni~ke adreseGrupna adresa (multicast) dozvoljava da grupa stanica primi isti paket.Mre`ni softver moè postaviti Ethernet stanicu da o~ekuje posebnu vrstugrupne adrese. Na taj na~in mogu}e je podesiti grupu stanica kao poseb-nu grupu i dodijeliti joj zajedni~ku grupnu adresu. Jedan paket poslan natakvu grupnu adresu primit }e sve stanice u toj grupi.

12 I. DIO

Specijalni slu~aj grupne adrese je broadcast adresa, koja je 48-bitnaadresa sastavljena od jedinica. Sve Ethernet stanice koje prime paket sovakvom adresom pro~itat }e cijeli paket i isporu~iti ga mre`nom soft-veru u ra~unalu.

Vi{i mre`ni protokoli i Ethernet adresaRa~unala priklju~ena na Ethernet mogu slati podatke za aplikacije jednodrugome koriste}i vi{e softverske protokole kao {to je TCP/IP protokol kojise koristi u Internetu. Paketi vi{ih protokola {alju se u podatkovnom po-lju Ethernet paketa. Sustav vi{ih protokola i Ethernet sustav dva su neo-visna entiteta koji kooperiraju prilikom razmjene podataka izme|u ra~u-nala.

Vi{i protokoli imaju svoj sustav adresiranja kao {to je 32-bitna adresa ko-ri{tena u trenutnoj ina~ici IP protokola. IP temeljeni mre`ni softver vi{erazine u nekom ra~unalu brine samo o svojoj IP adresi i moè ~itati 48-bitnu Ethernet adresu svojeg mre`nog su~elja, te pritom ne zna koje suEthernet adrese drugih mre`nih stanica.

Da bi sve to moglo raditi, mora postojati na~in da se otkrije Ethernetadresa druge IP-temeljene stanice u mreì. Za nekoliko vi{ih mre`nihprotokola, uklju~uju}i i TCP/IP, ovo se obavlja koriste}i drugi vi{i protokolkoji se zove Adress Resolution Protocol � protokol za odre|ivanje adresa.Kao ilustraciju suradnje Etherneta i nekih od vi{ih protokola, pogledajmosljede}i primjer.

Princip rada ARP protokolaRad ARP protokola je jednostavan. Pretpostavimo da IP-temeljena stanica(stanica �A�) s IP adresom 192.0.2.1. èli poslati podatke putem Ethernetsustava drugoj IP-temeljenoj stanici (stanica �B�) s IP adresom 192.0.2.2.Stanica �A� {alje paket s broadcast adresom koji sadrì ARP upit. ARP upitu osnovi pita: �Ho}e li mi, molim, stanica u ovom Ethernet sustavu kojaima IP adresu 192.0.2.2., poslati adresu svog Ethernet su~elja?�

Budu}i da se ARP upiti {alju u broadcast paketu, sve stanice u tom Ether-net sustavu primit }e taj paket i proslijediti ga vi{em protokolu. Samo sta-nica �B�, s IP adresom 192.0.2.2 }e odgovoriti, {alju}i stanici koja je upu-tila zahtjev paket sa svojom Ethernet adresom. Sada stanica �A� ima Ether-net adresu stanice �B� i komunikacija na vi{em protokolu moè po~eti.


Ethernet sustav moè prenositi razli~ite vrste podataka razli~itih vi{ihmre`nih protokola. Jedan Ethernet sustav moè prenositi podatke izme-|u ra~unala u obliku TCP/IP protokola, kao i Novell ili AppleTalk protoko-la. Ethernet je jednostavno prijenosni mehanizam koji prenosi podatkeizme|u ra~unala; nije ga briga {to je u paketima.

Topologija signala i sustavsko vrijeme medijaDa bismo razumjeli kako signali putuju u skupini segmenata koji ~ineEthernet sustav, potrebno je razumjeti topologiju sustava. Topologija si-gnala u Ethernet sustavu naziva se logi~kom topologijom, za razliku odaktualnog fiz~kog rasporeda kabela koji ~ine medij za prijenos signala.Logi~ka topologija Ethernet sustava je jedan kanal (ili sabirnica) koji pre-nosi signal do svih stanica.

Vi{estruki Ethernet segmenti mogu biti povezani zajedno i tako ~initive}u Ethernet lokalnu mreù pomo}u jednostavnog ure|aja koji poja~avai vremenski uskla|uje signale na segmentima koje povezuje. Takav ure-|aj nazivamo prespojnik � repeater. Kori{tenjem prespojnika Ethernetsustav sastavljen od vi{e segmenata moè rasti kao �granaju}e stablo bezkorijena� (�non-rooted branching tree�). To zna~i da svaki segment medi-ja ~ini individualnu granu kompletnog signalnog sustava. Iako segmentimedija fizi~ki mogu biti spojeni u obliku zvijezde, s vi{e segmenata spo-jenih na jedan prespojnik, logi~ka topologija jo{ je uvijek jedan Ethernetkanal koji prenosi signal do svih stanica.

Kod medija koji podràvaju vi{estruko priklju~ivanje (kao {to je koaksijal-ni Ethernet), prespojnik se moè postaviti bilo gdje na segmentu. Drugitipovi segmenata, poznati kao vezni segmenti (link segment) mogu imatisamo po jedan priklju~ak na svakom kraju medija.

�Bez korijena� zna~i da rezultiraju}i sustav povezanih segmenata moèrasti u bilo kojem pravcu i da nema specifi~nog, korijenskog segmenta.Najva`nija ~injenica je da segmenti nikad ne smiju biti povezani u petlju.Svaki segment mora imati dva kraja, zato {to Ethernet sustav ne funk-cionira u zatvorenim petljama.

14 I. DIO

Slika 2.2 prikazuje nekoliko segmenata medija povezanih s prespojnicimai spojenih na stanice. Signal poslan s bilo koje stanice putuje preko se-gmenta na kojem je ta stanica i ponavlja se na svim preostalim segmen-tima. Tako postaje dostupan svim stanicama u Ethernet sustavu.

Kao {to je prikazano na slici, fizi~ka topologija moè biti u obliku linije ilisabirnice (bus) ili u obliku zvijezde (star). Tri segmenta povezana na je-dan prespojnik fizi~ki su spojeni topologijom u obliku zvijezde.

Bez obzira na koji na~in su fizi~ki spojeni segmenti medija, oni uvijek lo-gi~ki ~ine jedan Ethernet kanal po kojem se {alju paketi svim stanicamau tom Ethernet sustavu.

Vrijeme kru`nog putovanja signalaDa bi kontrola pristupa mediju radila ispravno, sva Ethernet su~elja mo-raju biti u mogu}nosti odgovoriti na signale jednih drugima unutar odre-|enog vremenskog perioda. Vremensko uskla|ivanje signala zasniva sena ukupnom vremenu koje je potrebno signalu da stigne s jednog krajakompletnog sustava medija na drugi i natrag. Ovo vrijeme naziva se vri-jeme kru`nog putovanja (round trip time). Maksimalno vrijeme kru`nogputovanja signala na Ethernet kanalu je strogo odre|eno da bi se osigu-ralo da do svake stanice mogu sti}i svi signali generirani u mreì.

[to su dulji segmenti mreè, to je ve}e ukupno vrijeme putovanja signa-la. Namjera pravila za projektiranje mre`nih sustava je da osigura zadr-àvanje vremena kru`nog putovanja signala u za to predvi|enim grani-cama. Ako se prekora~e dozvoljene granice, ra~unala povezana u mreù


Slika 2.2Topologija Ethernetsignala. Ü

R R

R

ne}e biti u mogu}nosti primiti sve signale i dolazi do interferencije (me-|udjelovanja) signala.

Za svaku vrstu medija koja se koristi za prijenos Ethernet signala posto-je strogo utvr|ena pravila kojih se treba pridràvati prilikom izgradnjemre`nih sustava. Poseban skup pravila definira povezivanje segmenatarazli~itih medija i vi{esegmentne mre`ne sustave. Propisan je maksimal-ni broj segmenata i prespojnika za odre|eni Ethernet sustav, sve da bi sevremena kru`nog putovanja signala odràla u propisanim granicama.

Pro{irenje Ethernet sustava pomo}u koncentratoraEthernet tehnologija projektirana je da bude lako pro{iriva kako bi udo-voljila svim mre`nim zahtjevima odre|ene lokacije. Da bi olak{ali pro{i-renja sustava, proizvo|a~i opreme razvili su ure|aje s vi{estrukim Ether-net priklju~cima. Ovi ure|aji poznati su kao koncentratori (hub), budu}ida oni predstavljaju koncentrirano mjesto gdje zavr{avaju svi Ethernetsegmenti.

Dvije su vrste koncentratora: prespojni (repeater) koncentrator i preklop-ni (switch) koncentrator. Kao {to smo vidjeli, svaki priklju~ak prespojnogkoncentratora povezuje samostalne Ethernet segmente zajedno i time~ini pro{irenu lokalnu ra~unalnu mreù koja djeluje kao jedan Ethernetkanal. Ukupni broj segmenata i prespojnika u sustavu mora zadovoljitikriterije vremena kru`nog putovanja signala. Druga vrsta koncentratoraje preklopni koncentrator ~iji rad se zasniva na premo{}ivanju priklju~akao ~emu }e biti rije~i kasnije.

Najva`nija ~injenica koju treba zapamtiti u ovom trenutku jest da svakipriklju~ak preklopnog koncentratora predstavlja spoj na Ethernet medijkoji radi kao samostalni Ethernet sustav. Za razliku od prespojnog kon-centratora, ~iji priklju~ci spajaju segmente u jedinstveni Ethernet sustav,preklopni koncentrator omogu}uje podjelu grupe Ethernet medija na vi-{estruke Ethernet sustave povezane zajedno pomo}u elektronike za pre-klapanje paketa unutar samog ure|aja. Vremena kru`nog putovanja zasvaki pojedini LAN zavr{avaju na priklju~ku preklopnog koncentratora.

Na ovaj na~in mogu}e je povezati veliki broj zasebnih lokalnih ra~unal-nih mreà u jedinstvenu cjelinu.

16 I. DIO

SaètakU ovom poglavlju susreli ste se s mnogo pojmova. Po~ev{i time kako jeotkriven Ethernet i kako je nastao Ethernet standard, obja{njeni suosnovni principi rada Etherneta, uklju~uju}i i mehanizam kontrole pri-stupa mediju. Opisana je detekcija sukoba i principi njihova otklanjanja,{to je osnova normalnog funkcioniranja Etherneta.

Nadalje je obja{njen pojam Ethernet paketa i adrese koja je dodijeljenasvakom Ethernet su~elju. Primjerom je opisan na~in na koji vi{i proto-koli pomo}u ARP protokola pronalaze adresu Ethernet su~elja.

Kona~no je opisana topologija Ethernet sustava i obja{njeno je za{toEthernet segmenti kori{teni za izgradnju lokalne ra~unalne mreè mo-raju po{tivati ograni~enje vremena kru`nog putovanja signala. Pravilakonfiguracije u IEEE 802.3 standardu definiraju kako kombinirati razli-~ite segmente pomo}u prespojnika da bismo osigurali da kompletni su-stav zadovoljava vremenska ograni~enja za Ethernet mreù. Spomenu-to je tako|er da vi{e Ethernet mreà mogu biti povezane s paketnimpreklopnicima � preklopnim koncentratorima.


infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u:

Iako su brzine prijenosa napredovale na danas standardnih i sve vi{e prisutnih 100 Mbps(100 megabita u sekundi) s najavom opreme i prvim modelima ure|aja koji rade na brzina-ma od 1 Gbps, da bismo razumjeli principe rada u mre`ama treba krenuti od poznatih i prov-jerenih tehnologija.

3. poglavlje

Mre`ni sustavi s brzinom prijenosa od 10 Mbps

l Mediji s brzinom rada od 10 Mbps

l Komponente za izgradnju 10 Mbps sustava

l Spojimo komponente u cjelinu

l Unutarnji i vanjski MAU

Mediji s brzinom rada od 10 MbpsPokusni Ethernet zami{ljen je da radi na brzini od 10 Mbps, odnosno toodgovara prijenosu 10 milijuna bitova u sekundi. Jedan bit predstavljanajmanji podatak u svijetu ra~unala i moè biti jednak jedinici (�1�) ilinuli (�0�), a ustanovljena oznaka za ovu informaciju je malo slovo �b�.

Osam bitova naziva se byte (bajt) ili oktet i ozna~ava velikimslovom �B�, ne{to vi{e od tisu}u bajtova (1024) ~ini kilobyte(kB), a ne{to vi{e od tisu}u kilobajta naziva se megabajt (MB).Slijede jedinice gigabajt i terabajt, svaka ne{to vi{e od tisu}uputa ve}a od prethodne.

CSMA/CD protokol za pristup mediju i format Ethernet paketa identi~nisu za sve vrste Ethernet medija, bez obzira na brzine na kojima rade.Ipak, 10 Mbps i 100 Mbps mediji razlikuju se u komponentama koje ko-riste i razli~ita su im pravila za konfiguriranje.

Originalni Ethernet sustav radi na 10 Mbps i postoje ~etiri vrste medijaza prijenos signala definiranih Ethernet standardom.

Mre`ni sustavi s brzinom prijenosa od 10 Mbps 3. POGLAVLJE 21

Slika 3.1êtiri vrste medija zaprijenos Ethernet signala. Ü

Ethernet kontrola pristupa medijuEthernet Medium Access Control (MAC)

10BASE5Debeli koaksijalni

kabel

10BASE2Tanki koaksijalni

kabel10BASE-T

Uvijene parice10BASE-F

Opti~ko vlakno

êtiri vrste medija prikazane su na slici 3.1 i ozna~ene pomo}u svojihoznaka u IEEE standardu. Ove kratice pruàju tri vrste informacije. Prvidio, �10�, ozna~ava brzinu medija od 10 Mbps. Rije~ �BASE� zna~i base-band � oznaka vrste signala u mediju. Baseband signaliranje zna~i samoto da je Ethernet signal jedini signal koji se prenosi sustavom medija.

Tre}i dio oznake upu}uje na vrstu segmenta ili njegovu maksimalnudozvoljenu duljinu. Za debeli koaksijalni kabel, broj 5 ozna~ava duljinu od500 m, maksimalnu dozvoljenu duljinu segmenta na~injenog pomo}u de-belog koaksijalnog kabela. Za tanki koaksijalni kabel, broj 2 je zaokruènavirjednost za 185 m, maksimalnu duljinu segmenta na~injenog pomo}utankog koaksijalnog kabela. Oznake �T� i �F� jednostavno ozna~avaju vr-stu medija � �twisted-pair� (uvijene parice) i �fiber optic� (opti~ko vla-kno).

Segment s debelim koaksijalnim kabelom bio je prvi definiran u najrani-jim Ethernet specifikacijama. Kasnije je do{ao u uporabu tanki koaksijal-ni kabel, nakon ~ega su slijedile uvijene parice i na kraju opti~ko vlakno.Uvijene parice su danas naj~e{}e kori{teni tip medija pri izgradnji ra-~unalnih mreà.

Komponete za izgradnju 10 Mbps sustavaNa slici 3.2 prikazan je blok-dijagram komponenata koje se mogu iskori-stiti za priklju~ak na 10 Mbps sustav.

22 I. DIO

Slika 3.2Blok-dijagram priklju-~ka na 10 Mbpsmreù. Ü

Ure|aj s vanjskomjedinicom zapriklju~ak medija(MAU)

Izvor podataka ilira~unalo - DTE

(priklju~ak)

15-pinski konektor

Jedinica za priklju~aksu~elja (AUI)

Jedinica zapriklju~ak

medija(MAU)

Su~eljeovisno omediju(MDI)

Fizi~kimedij

Ure|aj s unutarnjom jedinicom za priklju~ak medija (MAU)

Jedinica za priklju~ak su~elja (AUI)nije dostupna

Slika prikazuje komponente definirane IEEE standardom ~ija je svrhaomogu}ivanje priklju~ka na 10 Mbps medij za prijenos signala. Iako ovaskupina kratica od tri slova (naravno, iz engleskog jezika) sli~i na zbrkuslova zanimljivu samo inènjerima � projektantima mre`nih sustava, sva-ka od njih opisuje stvarno postoje}i i realni ure|aj o kojima trebate pone-{to znati.

Ove kratice koristit }emo u izvornom obliku, kao {to su navedene u IEEEstandardu, zato jer }ete ih ~esto susretati u uputama za rukovanje mre`-nom opremom, kao i otisnute na Ethernet ure|ajima.

Fizi~ki medijNa desnoj strani blok-dijagrama na slici 3.2 nalazi se fizi~ki medij koji sekoristi za prijenos Ethernet signala izme|u ra~unala. Kao {to smo ve} vi-djeli, to moè biti bilo koji od ~etiri ve} spomenute vrste: debeli koaksijal-ni kabel, tanki koaksijalni kabel, uvijene parice ili opti~ko vlakno.

Su~elje ovisno o mediju � MDISu~elje ovisno o mediju (Media Dependent Interface, MDI) namijenjenoje za priklju~ak na fizi~ki medij. U stvarnom je svijetu to sklop namije-njen za direktni fizi~ki i elektri~ni spoj na mre`ni kabel. U slu~aju debe-log koaksijalnog kabela, naj~e{}e kori{teni MDI je tip priklju~ka u oblikuspone ili hvataljke koja se pri~vr{}uje oko kabela. Za uvijene parice kaoMDI se koristi osampolni konektor oznake RJ-45, a vrlo je sli~an novimtelefonskim mikroutika~ima. Osmopolni utika~ omogu}uje spajanje sve~etiri uvijene parice (8 ìca) koje su namijenjene za prijenos mre`nih si-gnala u 10 Mbps Ethernet sustavu s uvijenim paricama. Kod Ethernet su-stava s tankim koaksijalnim kabelom kao su~elje (MDI) sluì BNC T-ko-nektor, a kod opti~kog kabela naj~e{}e ST ili SC konektor.

Jedinica za priklju~ak medija � MAUSljede}i ure|aj u blok-dijagramu naziva se jedinica za priklju~ak medijaili MAU � Medium Attachment Unit. Ovaj ure|aj je nazvan primopredaj-nik (transceiver) u originalnom DIX Ethernet standardu, zato {to on i (zapoja{njenje naziva koristit }u engleske izraze) TRANSmit � predaje ireCEIVE � prima signale emitirane kroz fizi~ki medij. U prethodnom od-jeljku spomenuto su~elje ovisno o mediju � MDI je zapravo dio jedinice


za priklju~ak medija � MAU i omogu}uje direktni fizi~ki i elektri~ni pri-klju~ak MAU na fizi~ki medij.

Su~elje jedinice za priklju~ak � AUILijevo od MAU u blok-dijagramu nalazi se su~elje jedinice za priklju~akili AUI � Attachment Unit Interface. Ovaj ure|aj u DIX standardu nazivase kabel primopredajnika � transceiver cable. AUI omogu}uje prijenos si-gnala i napajanje energijom izme|u Ethernet su~elja u ra~unalu i jediniceza priklju~ak medija � MAU. AUI se na Ethernet su~elje u ra~unalu spajapomo}u 15-pinskog konektora D-tipa.

Izvor podataka ili ra~unalo � DTEOrginalni naziv na engleskom glasi Data Terminal Equipment � DTE, aopisno bih to preveo kao zavr{ni ure|aj za snabdijevanje podacima ilikratko � izvor podataka. Tako je u stvari nazvana umreèna stanica uIEEE standardu. Svaki DTE priklju~en na Ethernet opremljen je Ethernetsu~eljem � Ethernet interface. Ethernet su~elje omogu}uje priklju~ak namedij Ethernet sustava i sadrì elektroniku i softver potrebne za izvo-|enje funkcija kontrole pristupa mediju, koje su potrebne za slanje pake-ta putem Ethernet kanala.

Za razliku od DTE, Ethernet priklju~ci na prespojniku nemaju Ethernetsu~elje. Spajanje prespojnika na Ethernet sustav izvodi se tako|er putemAUI, MAU i MDI ure|aja. Priklju~ci prespojnika rade samo na bit-raziniEthernet signala, prenose}i signal direktno iz segmenta u segment, a nena razini paketa. Stoga sasvim ispravno funkcioniraju i bez Ethernet su-~elja koje radi na razini paketa.

S druge strane, prespojni koncentrator moè biti opremljen Ethernet su-~eljem da se omogu}i komunikacija s koncentratorom putem mreè. Ovosu iskoristili proizvo|a~i opreme da ugrade su~elje za kontrolu � mana-gement interface u svoju opremu. Putem tog su~elja stanica za udaljenoupravljanje (Remote Management Station) moè nadgledati i upravljatiradom mre`nih ure|aja. Komunikacija izme|u stanice za daljinsko upra-vljanje i mre`nih ure|aja obavlja se kori{tenjem SNMP (Simple NetworkManagement Protocol) protokola. Ure|aji s mogu}no{}u upravljanja omo-gu}uju osobi za kontrolu mreè � network manageru da daljinski nadgle-da promet na mreì i uo~i eventualne gre{ke pri radu, a moè i isklju~itipojedine priklju~ke nadgledanog ure|aja.

24 I. DIO

Spojimo komponente u cjelinuNa kraju, kad spojimo sve komponente u cjelinu dobivamo Ethernet sta-nicu. Ra~unalo (DTE) opremljeno Ethernet su~eljem (mre`na kartica)stvara i {alje Ethernet pakete koji nose podatke izme|u ra~unala spojenihu mreù. Ethernet su~elje spojeno je na fizi~ki medij uporabom niza sklo-pova koji mogu biti AUI (kabel primopredajnika), MAU (primopredajnik) snjemu dodijeljenim MDI (priklju~ak za koaksijalni kabel, RJ-45 konektorza uvijene parice i sl.).

Ure|aji MAU i MDI su specifi~ni za svaku vrstu medija koji se koristi zafizi~ki prijenos signala. Tako se koaksijalni MAU razlikuje, primjerice, odMAU za uvijene parice i po na~inu prijenosa signala i po na~inu detekci-je sukoba, iako se oba koriste u istoj Ethernet tehnologiji.

Unutarnji i vanjski MAUNa slici 3.2 crtkano su prikazane granice koje ozna~avaju dvije izvedbe:jednu s unutarnjim MAU i izvedba s vanjskim MAU. U izvedbi s vanjskimMAU izvor podataka � ra~unalo � je opremljeno s 15-pinskim AUI konek-torom. AUI kabel i MAU su locirani izvan ra~unala. Tako izgleda ra~unalokoje je na mreù spojeno pomo}u vanjskog kabela za primopredajnik ivanjskog primopredajnika.

Mogu}a je i izvedba u kojoj su MAU i AUI integrirani kao dio elektronikeunutar ra~unala. U tom slu~aju jedini vidljivi ure|aj je MDI koji je spojendirektno na medij za fizi~ki prijenos signala. Ova izvedba koristi se kodmreà s tankim koaksijalnim kabelom ili mreà izvedenih s kabelom s uvi-jenim paricama.


Sa`etakU ovom poglavlju opisane su ~etiri vrste medija koje se koriste za spa-janje ra~unala u mre`u. Opisana je svaka komponenta sustava, od jedi-nice za spoj na fizi~ki medij, preko primopredajnika signala, njegovogspajanja na Ethernet su~elje u ra~unalu i samo ra~unalo kao izvor Ether-net paketa, odnosno signala koji }e putovati Ethernet medijem. Obja-{njeno je kako se jedinice me|usobno povezuju i opisane su dvije izved-be povezivanja na fizi~ki medij � vanjska i unutarnja.

Slijedi detaljniji pregled svake od spomenutih vrsta medija.

26 I. DIO

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u:

U ovom poglavlju slijedi detaljniji prikaz pojedine vrste medija za prijenos Ethernet signalaod ra~unala do ra~unala. Iako se danas sve vi{e upotrebljavaju kabeli s uvijenim paricama iopti~ki kabeli (kao vezni segmenti), barem iz povijesnih razloga potrebno ih je opisati sve.

4. poglavlje

Ethernet mediji za prijenos signala

l Ethernet segmenti s debelim koaksijalnim kabelom

l Upute za izgradnju 10BASE5 segmenata

l Ethernet segmenti s tankim koaksijalnim kabelom

l Upute za izgradnju 10BASE2 segmenata

l Ethernet segmenti s uvijenim paricama

l Upute za izgradnju 10BASE-T segmenata

l Ethernet segmenti s opti~kim kabelom

l Upute za izgradnju segmenata s opti~kim kabelom

l Pravila za izgradnju vi{esegmentnih lokalnih mre`a

Ethernet segmenti s debelim koaksijalnim kabelomDebeli koaksijalni kabel (promjera oko 12 mm) je prvi medij koji je upotri-jebljen za prijenos Ethernet signala od ra~unala do ra~unala i opisan je uoriginalnom standardu iz 1980. godine. Danas je njegova primjena svemanja i koristi se samo u specijalnim slu~ajevima, kad udaljenosti kojetreba povezati prema{uju 200 m, a preskupa je izvedba s opti~kim kabe-lom. Druga naj~e{}a primjena je kad se koristi kao mre`na okosnica (back-bone) koja povezuje Ethernet segmente izme|u katova ili izme|u zgrada.Na slici 4.1 prikazan je princip spajanja ra~unala na ovu vrstu medija.

Ethernet mediji za prijenos signala 4. POGLAVLJE 29

Iako im je primjena danas sve manja, ~esto susre}emo ovu vrstu medijaprilikom me|usobnog spajanja Ethernet koncentratora i preklopnika,gdje sluè kao vezni segmenti (link segments). Ovaj kabel nije preskup,omogu}uje dobru za{titu od elektri~nih smetnji, a udaljenosti od 500 mkoje se mogu premostiti ovim medijem rijetko ne zadovoljavaju potrebeunutar poslovnih objekata. Osim toga, gotovo svi dana{nji mre`ni ure|a-ji opremljeni su (ili je ta mogu}nost dana kao opcija) Ethernet priklju-~kom (AUI) koji se vrlo lako, pomo}u odgovaraju}eg primopredajnika(transceivera) moè prilagoditi spajanju ure|aja na ovu vrstu medija.

Slika 4.1Priklju~ak ra~unalana Ethernet segment sdebelim koaksijalnimkabelom kao medijemza prijenos signala.

Ü

DTE Ethernet su~elje

15-pinski AUI konektor(mu{ki) (ènski)

AUI kabel (najve}adopu{tena duljina 50 m)

Mu{ki konektor N tipaZaklju~ni ~lan 50 ohma

MAU

AMP tippriklju~kaza debeli

koaksijalnikabel (MDI)

Ethernet segment s debelim koaksijalnim kabelom

(najve}a dopu{tena duljina 500 m)

S druge strane, debeli koaksijalni kabel ograni~en je prijenosom signalasamo na 10 Mbps, {to zna~i da morate zamijeniti kabel ako èlite kon-centratore spojiti zajedno na vi{im brzinama prijenosa.

Budu}i da visoko kvalitetni kabeli s uvijenim paricama ili opti~ki kabelimogu prenosti signale na brzini bilo 10 ili 100 Mbps, mnogi korisnici ra-dije se odlu~uju na te (danas sve popularnije) vrste medija u svojimmre`nim instalacijama.

Komponente 10BASE5 segmenataSegment izgra|en od debelog koaksijalnog kabela sastoji se od pet os-novnih komponenti: mre`nog kabela, zaklju~nih ~lanova s uzemljenjem,jedinice za priklju~ak medija � primopredajnika (transceiver), AUI kabela(kabel primopredajnika) te Ethernet su~elja s odgovaraju}om jedinicomza priklju~ak medija.

Mre`ni medijEthernet segmenti izvode se kori{tenjem debelog (promjera oko 10 mmili 1/4 palca), relativno krutog koaksijalnog kabela. Vanjski izolacijskipla{t kabela moè biti PVC (ùte boje) ili teflon (naran~asto-sme|e boje).Kabel mora imati karakteristi~nu impedanciju od 50 ohma i izolirani cen-tralni vodi~. Oko izolacije sredi{njeg vodi~a, odmah ispod izolacijskogpla{ta, je oplet od tanke ìce.

Na svakom kraju Ethernet segmenta na~injenog od ove vrste kabela na-lazi se mu{ki konektor N � tipa. Ugradnja ovog konektora mogu}a je samopomo}u posebnih klije{ta za upre{avanje i mora biti napravljena vrlopa`ljivo, tako da se problemi sa signalima koji putuju ovim kabelom sve-du na najmanju mogu}u mjeru. Ispravan rad ovakvog Ethernet segmen-ta ovisi u velikoj mjeri o ispravnoj ugradnji koaksijalnih N � konektora.

Ethernet specifikacije navode da Ethernet segment na~injen pomo}u de-belog koaksijalnog kabela u idealnom slu~aju treba biti na~injen iz jednogkomada kabela. Ako se moraju koristiti kabeli na~injeni iz vi{e dijelova,pojedini segmenti kabela trebaju biti duga~ki 23,4 metra, 70,2 metra ili117 metara (sve duljine mogu biti +/- 0,5 m). Razlog za kori{tenje ovihduljina kablova je da se minimiziraju vjerojatnosti pojave refleksije si-gnala koje mogu uslijediti zbog sitnih razlika elektri~nih karakteristikakabela razli~itih proizvo|a~a ili razli~itog vremena proizvodnje.

30 I. DIO

Zaklju~ni ~lanovi s uzemljenjemNa oba kraja kompletnog Ethernet segmenta s debelim koaksijalnim ka-belom mora se nalaziti zaklju~ni ~lan (�terminator�) N tipa sa zaklju~nimotporom od 50 ohma. Standard napominje da jedan kraj segmenta na~i-njenog od debelog koaksijalnog kabela mora biti uzemljen zbog elektri~-nih sigurnosnih razloga. Samo jedna to~ka smije biti uzemljena, jer biina~e moglo do}i do smetnji na Ethernet signalu koji putuje kabelom.

Jedinica za priklju~ak medija � primopredajnik (MAU)Ethernet su~elje se na segment s debelim koaksijalnim kabelom priklju-~uje pomo}u vanjske jedinice za priklju~ak medija (MAU). Ova jedinicaostvaruje elektri~ni kontakt s kabelom i prenosi signale izme|u Ethernetsu~elja i kabela.

Standard navodi da se na jedan segment moè priklju~iti maksimalno 100jedinica za priklju~ak medija (MAU) i da se svaki priklju~ak mora izvestina mjestu kabela ozna~enog crnom trakom. Ove oznake nalaze se na raz-macima od 2,5 metra i ozna~ene su na cijeloj duìni kabela. Ovo ogra-ni~enje navedeno je zbog toga da se smanje na najmanju mogu}u mjerusmetnje i slabljenje signala koje mogu nastati na takvom segmentu.

Najpopularnija vrsta priklju~ka koja se koristi je proizvod AMP korporaci-je, a sastoji se od plasti~nih obujmica i metalnog trna koji ostvaruje elek-tri~ni kontakt sa sredi{njim vodi~em kabela.

Ova vrsta priklju~ka naziva se i transceiver tap, budu}i se za ugradnjumora u kabelu izbu{iti rupa (engl. tap). Priklju~ak je mogu}e ugraditi i naaktivnoj mreì, bez prekida rada.

Drugi, manje popularan tip priklju~ka, sastoji se od dva ènska konekto-ra N tipa. Za njegovu ugradnju kabel se mora presje}i, na svaki presje~enikraj mora se ugraditi mu{ki konektor N tipa, a tad se dijelovi spoje pomo-}u samog priklju~ka opet u cjelinu. Ova vrsta priklju~ka ne moè se izve-sti na aktivnoj mreì.

Vanjska jedinica za priklju~ak s druge je strane opremljena 15-pinskimAUI konektorom koji ima mogu}nost u~vr{}enja priklju~nog kabela. Jedi-nica se napaja iz Ethernet su~elja i dozvoljena je potro{nja od 0,5 A kod12 V istosmjernog napona.


AUI (transceiver) kabelOvaj kabel koristi se za spoj jedinice za priklju~ak i Ethernet su~elja. Ka-bel je opremljen 15-pinskim konektorima s mogu}no{}u u~vr{}enja, i tona jednoj strani mu{kim, a na drugoj ènskim konektorom. Na Ethernetsu~elju je izveden 15-pinski ènski konektor, a na jedinici za priklju~ak(MAU) mu{ki konektor.

Ovaj kabel na~injen je sli~no kao elektri~ni produ`ni kabel: na jednojstrani je utika~, a na drugoj uti~nica. Ako je potrebno, vi{e kabela se mo-gu priklju~iti jedan na drugi tako da se mogu priklju~iti i udaljene Ether-net stanice.

AUI kabel prenosi tri podatkovna signala izme|u Ethernet stanice i jedi-nice za priklju~ak (MAU): poslane podatke (od stanice u mreù), primlje-ne podatke (iz mreè u stanicu) i signal prisutnosti sukoba (iz mreè u su-~elje). Svaki signal {alje se putem para ìca (parice), a dodatno se koristijo{ jedna parica za napajanje jedinice za priklju~ak.

Standardni AUI kabel je promjera oko 1 cm i moè biti dug do 50 metara.Postoje i specijalne �uredske� vrste ovih kabela koje su mnogo savitljivi-je i tanje u presjeku, ali je slabljenje signala u njima toliko jako da je nji-hova najve}a dozvoljena duljina samo 12,5 metara.

Ethernet su~eljeEthernet su~elje moè biti mre`na kartica umetnuta u jedno od mjesta zapriklju~ke ra~unala ili moè biti ugra|eno u ra~unalo ve} u tvornici. Zapriklju~ak na mre`ni segment s debelim koaksijalnim kabelom opremlje-no je s 15-pinskim konektorom.

Upute za izgradnju 10BASE5 segmenataPet komponenata opisanih u prethodnim odjeljcima ovog poglavlja do-voljno je da se izgradi jedan Ethernet segment s maksimalnom duljinomod 500 m, a koji moè podràvati priklju~ak do 100 mre`nih stanica.

Ako se èli kombinirati vi{estruke segmente u jednu mreù, spoj segme-nata se obavlja pomo}u prespojnika � repeatera. Prespojnik je ure|aj kojipoja~ava i ponavlja signal omogu}uju}i da sustav radi ispravno budu}i dase signal pro~i{}ava pri prijelazu iz jednog segmenta u drugi. Ure|aj je

32 I. DIO

opremljen elektroni~kim elementima koji omogu}uju da signal sukobakoji se pojavi na jednom segmentu nesmetano prelazi na sve segmentemreè na koje je ure|aj spojen. Na ovaj na~in svi segementi spojeni naovaj ure|aj djeluju kao jedan veliki segment, odnosno, u Ethernet àrgo-nu oni ~ine jednu domenu sukoba (collision domain).

Segment s debelim koaksijalnim kabelom naziva se i mije{ani segment.To je segement koji moè sadràvati vi{e od dva MDI (su~elje ovisno omediju) priklju~ka. Kao {to smo vidjeli, ova vrsta kabela podràva do 100MDI priklju~aka na jednom segmentu i po tome se razlikuje od veznogsegmenta koji ima priklju~ak samo na krajevima segmenta.

Ethernet segmenti s tankim koaksijalnim kabelomEthernet sustavi s tankim koaksijalnim kabelom (promjera oko 5 mm) ko-riste mnogo tanji i savitljiviji kabel koji omogu}ava spajanje kabela di-rektno na Ethernet su~elje u ra~unalu. Ova je osobina dovela do smanje-nja cijene instalacije i lak{e upotrebe, tako da je ovaj sustav bio vrlo po-pularan do pojave sustava s uvijenim paricama.


Slika 4.2Spoj ra~unala naEthernet segment stankim koaksijalnimkabelom kao medijemza prijenos signala.

Ü

DTE MAU

Mu{ki konektor BNC tipa

BNC T-konektor

Mu{ki BNC zaklju~ni~lan 50 ohma

@enski BNC tipsu~elja ovisnog o mediju (MDI)

Ethernet segments tankim koaksijal-

nim kabelom(najve}a dopu{tena

duljina 185 m, najmanjadopu{tena duljina 0.5 m)

Ethernet su~elje sunutarnjom jedinicomza priklju~ak medija

U sustavima s tankim koaksijalnim kabelom AUI, MAU i MDI komponentesu dio Ethernet su~elja ugra|enog u ra~unalo. Ovo smanjuje broj dodat-nih komponenti koje treba kupiti i ugraditi da bi se ra~unalo spojilo na me-dij, a time se smanjuje ukupna cijena izgradnje lokalne ra~unalne mreè.

Savitljivost i niska cijena i dalje ga ~ini vrlo popularnim za mre`ne seg-mente koncentriranih mre`nih stanica.

Velika je mana ove vrste medija, kao i kod debelog koaksijalnog kabela,ograni~enje rada na brzinama od samo 10 Mbps.

Komponente 10BASE2 segmenataSegment izgra|en od tankog koaksijalnog kabela sastoji se od tri osnovnekomponente: mre`nog kabela, zaklju~nih ~lanova s uzemljenjem i Ether-net su~elja s odgovaraju}om jedinicom za priklju~ak medija.

Mre`ni medijKao mre`ni kabel u ovom slu~aju sluì koaksijalni kabel promjera oko 5mm ili 3/16 palca. Kabel mora imati karakteristi~nu impedanciju od 50ohma i izolirani centralni vodi~. Oko izolacije srednjeg vodi~a je oplet odtanke ìce, a sve zajedno je izolirano tankim PVC omota~em. Ovi kabelimoraju zadovoljavati specifikacije RG 58 A/U ili RG 58 C/U i obi~no je navanjskom PVC omota~u otisnuta ova oznaka. Zna se dogoditi da proizvo-|a~i ovom oznakom ozna~e i kabele koji imaju drugu karakteristi~nu im-pedanciju. Stoga nije lo{e prilikom kupnje ve}e koli~ine napraviti provje-ru odgovara li kabel navedenim specifikacijama ili kupiti kabel poznatogproizvo|a~a koji je ozna~en kao kabel za uporabu u Ethernet mreàma.

Kabel se za spajanje Ethernet stanica priprema tako da se na oba krajakabela postavi mu{ki BNC konektor. U nas su naj~e{}e dvije izvedbe ko-nektora: konektor koji se postavlja upre{avanjem i konektor koji se posta-vlja lemljenjem. Za prvu vrstu nu`na su specijalna klije{ta s dva {estero-kutna ìga za upre{avanje.

Postavljanje konektora izvodi se tako da se na kabel najprije navu~e cjev-~ica za upre{avanje. Zatim se sredi{nji kontakt (mali pozla}eni pin) upre-{a na sredi{nji vodi~ kabela (pomo}u manjeg ìga na klije{tima) i gurnekroz rupu u konektoru. Pri tome treba obratiti pa`nju da se oplet od fineìce prevu~e preko metalnog zavr{etka konektora. Na tako pripremljenkonektor navu~e se cjev~ica za upre{avanje (koju smo prvu navukli nakabel) i pritisne klije{tima pomo}u ve}eg ìga.

34 I. DIO

Tako pripremljen kabel ima odgovaraju}u mehani~ku ~vrsto}u i dobarelektri~ni kontakt.

Druga vrsta konektora postavlja se tako da se najprije na kabel navukumatica za pritezanje, gumena brtvica, metalni prsten i konus za spajanjeopleta, a zatim se sredi{nji pin zalemi za centralni vodi~ kabela. Zalem-ljeni pin se gurne u rupu na tijelu konektora, a oplet se preklopi preko ko-nusnog prstena prema van. Sve zajedno se ugura u tijelo konektora iu~vrsti maticom.

Zaklju~ni ~lanovi i uzemljenjeNa oba kraja kompletnog Ethernet segmenta s tankim koaksijalnim kabe-lom mora se nalaziti zaklju~ni ~lan (�terminator�) sa zaklju~nim otporomod 50 ohma. Vi{eportni prespojnici namijenjeni povezivanju Ethernet se-gmenata ~esto imaju interno zaklju~en svaki priklju~ak s 50 ohma, {toolak{ava zaklju~ivanje Ethernet segmenta na strani prespojnika. Neki odnjih imaju zaklju~ne ~lanove koje moète uklju~iti ili isklju~iti pomo}umale DIP sklopke.

Va`no je da budu postavljena ili uklju~ena samo dva zaklju~na ~lana najednom segmentu, jer ina~e mehanizam za detekciju sukoba ugra|en ujedinicu za priklju~ak medija (MAU) ne}e raditi ispravno.

Standard napominje da za za{titu segmenta od elektri~nih smetnji trebajedan kraj koaksijalnog segmenta uzemljiti. Da bi se izbjeglo ometanje si-gnala, samo jedna to~ka smije biti uzemljena. Svi ostali metalni spojevimoraju biti pa`ljivo izolirani i u~vr{}eni, da ne mogu dotaknuti elektri~nouzemljenje.

Su~elje i jedinica za priklju~ak medija (MAU)U Ethernet sustavu s tankim koaksijalnim kabelom, jedinica za priklju~akmedija (primopredajnik) je ugra|ena u samo Ethernet su~elje te stoganije potreban AUI kabel za spoj jedinice i su~elja. Ovaj kabel dovoljno jesavitljiv tako da se moè spojiti direktno na ènski BNC konektor Ether-net su~elja. Priklju~ak su~elja na Ethernet segment izvodi se pomo}uBNC T � konektora (nazvanog tako zbog izgleda u obliku slova T). Mu{ki(srednji) priklju~ak T konektora spaja se na ènski konektor Ethernet su-~elja, a na preostala dva (ènska) priklju~ka T � konektora spajaju se kra-jevi koaksijalnog kabela s ugra|enim mu{kim BNC konektorima. Da bi sepojasnile pojedine komponente ove vrste priklju~ka, na slici 4.2 ovi ele-


menti su prikazani odvojeno, odnosno nisu priklju~eni jedan na drugoga.Prikazan je jedan od krajnjih priklju~aka Ethernet segmenta, tako da sevidi zaklju~ni ~lan.

Upute za izgradnju 10BASE2 segmenataJedan Ethernet segment na~injen od tankog koaksijalnog kabela moèbiti maksimalne duljine od 185 m, a ne 200 kako bi se dalo naslutiti izzaokruène vrijednosti u oznaci 10BASE2.

Tablica 4-1. Pravila za izgradnju Ethernet segmenata s tankim koaksijalnim kabelom

Najve}a dopu{tena Najve}i dopu{teni broj jedinica duljina segmenta za priklju~ak medija (MAU)

Tanki koaksijalni kabel 10BASE2 185 m po 10BASE2 segmentu 30

Ovaj segment definiran je kao mije{ani segment zato {to moè sadràvativi{e od dva MDI (su~elje ovisno o mediju) priklju~ka. Dozvoljeno je spo-jiti do 30 MAU priklju~aka na jednom segmentu.

Standard zahtijeva da se spoj segmenata izvodi pomo}u prespojnika � re-peatera. Svaki spoj prespojnika pribraja se u ukupno dozvoljeni broj od30 priklju~aka na jednom segmentu.

Iako nema strogog pravila o razmaku izme|u jedinica za priklju~ak, pre-poruka je da komadi kabela koji tvore Ethernet segment ne bi trebali bitikra}i od 0,5 m. Ova preporuka odre|uje efektivni razmak izme|u Ether-net stanica od pola metra.

Fizi~ka topologija Ethernet segmenta s tankim koaksijalnim kabelomOvakav Ethernet segment moè povezivati odre|eni broj ra~unala u to-pologiji znanoj kao ulan~ani niz (daisy chaining). Prvo ra~unalo u nizuima na svom Ethernet su~elju priklju~en BNC T � konektor na ~ijem jejednom kraju zaklju~ni ~lan (terminator), a na drugi se spaja kabel premasljede}em ra~unalu. Drugi kraj kabela se spaja na jedan kraj T � konek-tora sljede}eg ra~unala i tako redom do zadnjeg ra~unala u segmentu. Na

36 I. DIO

zadnjem ra~unalu se na jednom kraju T � konektora nalazi dolazni kabelod prethodnog ra~unala u nizu, a na drugom kraju zaklju~ni ~lan, termi-nator. Na slici 4.3 prikazane su dvije topologije koje su podràne ovomvrstom kabela.


Prikazan je prespojnik (repeater) s dva priklju~ka koji povezuje dvaEthernet segmenta na~injena pomo}u tankog koaksijalnog kabela. Jedansegment prikazan je kao ulan~ani niz koji povezuje stanice DTE 1, 2 i 3,a drugi se sastoji samo od jedne stanice i priklju~ka na prespojnik.

Ako bilo koji korisnik u ovakvom na~inu spajanja isklju~i jedan od kraje-va kabela s T � konektora na svom ra~unalu, cijeli segment mreè pre-staje raditi za sve korisnike na tom segmentu. Ako se isklju~i cijeli T �konektor sa stra`nje strane ra~unala (a krajevi kabela ostanu priklju~enina T � konektor) ne}e do}i do prekida rada mreè.

Nije dozvoljeno spajanje T � konektora na Ethernet su~elje stanice po-mo}u komada kabela, kako je prikazano na slici 4.4 Iako se kod manjihduljina takvog kabela moè dogoditi i da sustav funkcionira, gotovo je si-gurno da dolazi do refleksije signala unutar kabela.

Slika 4.3Fizi~ka topologijaEthernet segmenta stankim koaksijalnimkabelom Ü

DTE 1

DTE 2

DTE 3

R

DTE 4

Takve refleksije generiraju gre{ku u poslanim paketima i uzrokuju ponovnoslanje paketa od strane mre`nog softvera, a rezultat je spori rad mre`nogsustava. Pove}anjem prometa na mreì gre{ke se umnoàvaju i rad prak-ti~ki postaje nemogu}. Ove gre{ke se mogu izbje}i ako ste sigurni da su sviT � konektori spojeni direktno na Ethernet su~elja umreènih stanica.

Ethernet segmenti s uvijenim paricamaOznaka �T� u kratici 10BASE-T zamjenjuje rije~ twisted, odnosno uvije-no, usukano ili upleteno, a predstavlja uvijeni par ìca koje sluè za prije-nos signala. Na slici 4.5 prikazano je kako se povezuje ra~unalo na Ether-net segment na~injen pomo}u uvijenih parica.

38 I. DIO

Slika 4.4Nepravilno spajanjekoaksijalnog tankogkabela na Ethernetsu~elje. Ü

Neispravna uporabadodatnog kabela

DTE

R

Slika 4.5Spoj ra~unala naEthernet segmentizgra|en pomo}u uvijenih parica Ü

DTEMAU

RM

AUM

AUM

AUM

AUM

AU

Osam-pinski (RJ-45) utika~i

Koncentrator prespojniks pet priklju~aka

BNC priklju~ak(MDI)

Ethernet segment s uvijenim paricama (naj-

ve}a dopu{tena duljina 100 m za uobi~ajenukvalitetukabela)

15-pinskiAUI

priklju~ak

Ethernet su~elje sunutarnjom jedinicomza priklju~ak medija Osam-pinska

(RJ-45) uti~nica

Specifikacije za ovu vrstu medija prvi put su objavljene 1990. godine, aod onda je postao naj{ire primjenjivan medij za povezivanje Ethernet su-stava.

10BASE-T sustav za svoj rad koristi dva para ìca, jedan za primanje si-gnala s podacima, a drugi za slanje signala s podacima. Dvije ìce u jed-nom paru moraju biti me|usobno uvijene na cijeloj duljini segmenta, {toje poznati na~in za pobolj{anje karakteristika prijenosa signala parom ìca.

Segmenti s uvijenim paricama komuniciraju me|usobno uz pomo} sre-di{njeg ure|aja s vi{e priklju~aka � koncentratora (hub). Na slici 4.5 pri-kazan je takav koncentrator s pet priklju~aka ({to zna~i da se moè pri-klju~iti 5 Ethernet stanica).

Komponente 10BASE-T segmenata s uvijenim paricamaU pojednostavljenom prikazu 10BASE-T segmenta moè se re}i da su zanjegovu izgradnju i priklju~ak na njega potrebne sljede}e komponente:mre`ni kabel, kabel s izmijenjenim priklju~cima (crossover cable), testvaljane povezanosti (link integrity test) i spojni kabeli (patch cables).

Mre`ni medijEthernet sustavi s uvijenim paricama i brzinom rada od 10 Mbps projek-tiraju se tako da duljina pojedinog segmenta ne bude ve}a od 100 m. Iako}e mreà raditi i s kabelima kategorije 3 (prema EIA/TIA standardu za ka-bele), danas se gotovo uvijek primjenjuju kabeli kategorije 5, koji su znat-no bolje kvalitete.

Izbor ove vrste medija za izgradnju lokalne mreè predstavlja donekle iulaganje u budu}nost, jer ovi visokokvalitetni kabeli i ostali pripadaju}ispojni materijal (utika~i, uti~nice i razvodne plo~e) omogu}uju i rad nabrzinama od 100 Mbps.

Zamjenom aktivnih mre`nih komponenti (koncentratori, mre`ne kartice,prespojnici) mogu}e je vrlo jednostavno pove}ati propusnost mreè naistom mediju.

Za provjeru ispravnosti spojeva, kao i ispitivanje zadovoljava li izvedenainstalacija zahtijevane elektri~ne karakteristike, koriste se razli~iti mjer-ni ure|aji. Mjeri se preslu{avanje signala, odnosno razina signala koja sepreslikava u susjednu paricu i slabljenje signala na mjerenom segmentu.


U Ethernet 10BASE-T sustavu koriste se dvije parice zaklju~ene s 8-pol-nim konektorima RJ-45. Samo se ~etiri pola konektora koriste za rad.

40 I. DIO

Slika 4.6Signali u 10BASE-T8-polnom konektoru. Ü

Signali za primanje i slanje podataka su polarizirani, tako da jedna ìcaprenosi pozitivni signal (+), a druga negativni (-).

Jo{ je jedna velika prednost upotrebe 10BASE-T medija za izgradnjulokalne mreè. U slu~aju prekida veze neke od stanica s medijem (preki-nuti kabel ili lo{ spoj konektora u mre`noj kartici), samo ta stanica ne}eimati pristup mreì ({to se odmah i vidi na ure|ajima jer ne svijetli Linksvjetlo), dok }e ostale stanice i dalje nesmetano raditi. Kod mreà izve-denih s koaksijalnim kabelima to nije slu~aj. Prekid u kabelu na samojednoj stanici uzrokuje zastoj u radu ~itavog Ethernet segmenta.

10BASE-T kabel s izmijenjenim priklju~cimaKad se povezuju dvije jedinice za priklju~ak medija (MAU) na nekomEthernet segmentu s uvijenim paricama moraju se spojiti tako da se vo-dovi predvi|eni za slanje podataka jedne stanice spajaju na vodove zaprijem signala druge stanice i obrnuto. Izmjena priklju~aka izvodi se ilis posebnim kabelom (crossover cable) ili unutar samog koncentratora(hub).

Za jednostruki segment koji povezuje samo dvije stanice u mreù mo-gu}e je napraviti takav kabel u kojem se parice za slanje (TD) na jednoj

1 TD+

2 TD-

3 RD+

4 Neupotrijebljen

5 Neupotrijebljen

6 RD-

7 Neupotrijebljen

8 Neupotrijebljen

Pin broj Signal

strani kabela spajaju na parice za primanje podataka (RD) na drugomkraju kabela i obrnuto, kako je prikazano na slici 4.7. U tom slu~aju nijepotreban koncentrator.


Ako se mreà sastoji od tri ili vi{e stanica, nu`no je nabaviti i koncentra-tor, a kabeli se tad spajaju izravno, odnosno kontakt br. 1 na jednoj stranikabela se spaja s kontaktom br. 1 na drugoj strani kabela, i tako redomsvih 8 kontakata.

Izmjena priklju~aka za slanje i primanje tad je napravljena unutar samogkoncentratora.

Test valjane povezanosti (link integrity test)Jednice za priklju~ak medija (MAU) trajno nadgledaju linije za prijempodataka i na taj na~in provjeravaju valjanost veze izme|u koncentrato-ra i stanice. Kad na mreì nema prometa, jedinice i same {alju signal zaprovjeru veze da bi provjerile je li veza u redu. Neki proizvo|a~i opre-maju svoje jednice za priklju~ak medija svijetle}im diodama (LED) kojepokazuju valjanost veze (obi~no su ozna~ene oznakom Link).

Ako ove diode svijetle na oba kraja segmenta (i na kartici i na koncen-tratoru), to je dobar znak da je segment dobro elektri~ki povezan. Budu}ida signal za provjeru veze radi na mnogo niìm brzinama od onih na koji-ma se obavlja stvarni prijenos podataka medijem, prisutnost svjetla naoba kraja segmenta ne mora zna~iti i 100 % sigurnost da }e mreà radi-ti. Ako je preslu{avanje signala izme|u parica veliko, moè do}i do

Slika 4.7Spoj u 10BASE-Tkabelu s izmijenjenimpriklju~cima. Ü

Oznaka signala

PIN # 1 TD +

2 TD �

3 RD +

6 RD �

TD + 1

TD � 2

RD + 3

RD � 6

takvih smetnji koje }e prakti~ki onemogu}iti rad mreè. Stoga je nu`noprovesti potrebna mjerenja na izvedenim segmentima mreè.

Spojni kabeli (patch cables)Ovi kabeli namijenjeni su spajanju samih stanica (ra~unala) s uti~nicomna zidu ili u podu, na isti na~in kao {to se telefonski aparat spaja s uti~-nicom u zidu. No, za spajanje ra~unala mora se obavezno koristiti kabels uvijenim paricama i to finoì~ani kabel. Dok se za polaganje u zidove iinstalacijske kanale koristi kabel s paricama na~injenim od jedne ìce, zaspojne kabele koristi se kabel u kojem je parica na~injena od mnogo sit-nih, upletenih ì~ica. Takav je kabel puno savitljiviji i ne}e do}i do gublje-nja kontakta prilikom pomicanja kabela (primjerice, ako je uklju~en u pri-jenosno ra~unalo).

Nije dozvoljeno napraviti ove kabele od telefonskih kabela, zato {to u tak-vim kabelima parice nisu uvijene pa se i na kratkim kabelima pojavljujutako visoke razine preslu{avanja signala da rad nije mogu}, odnosno do-lazi do pojave zaka{njelih sukoba.

Naime, stanica koja emitira signal s podacima, zbog preslu{avanja izme-|u parica istovremeno i prima svoj vlastiti signal te dolazi do zaka{njeledetekcije sukoba (kad je paket s podacima ve} poslan). U tom slu~ajusamo Ethernet su~elje ne provodi automatsko ponovno slanje paketa (kao{to je slu~aj kod normalnog sukoba) ve} to treba u~initi mre`ni softver, ato odmah zna~i i zna~ajno smanjenje preformansi ~itave mreè. Ponekad~ak pojedini segmenti uop}e ne rade.

Upute za izgradnju 10BASE-T segmenataU Ethernet specifikacijama ovi segmenti se ozna~avaju kao vezni (link)segmenti. Vezni segment se definira kao veza od to~ke do to~ke (point-to-point), koja spaja dva i samo dva su~elja ovisna o mediju (MDI). Dru-gim rije~ima, vezni segment koji potpuno zadovoljava IEEE 802.3 speci-fikacije spaja samo dva ure|aja, na svakom kraju kabela priklju~en je pojedan ure|aj.

42 I. DIO

Tablica 4-2. Pravila za izgradnju Ethernet segmenata pomo}u uvijenih parica


Uvijena parica 10BASE-T 100 m po veznom segmentu 2

Najmanja mre`a sastoji se od samo dvije Ethernet stanice spojene po-mo}u kabela s izmijenjenim priklju~cima. U slu~aju tri ili vi{e stanica ({toje naj~e{}e i slu~aj) koriste se ure|aji koje nazivamo koncentratorima.Obi~no su opremljeni s 4 do 24 priklju~ka i omogu}uju povezivanje ve}egbroja veznih segmenata u jedinstveni Ethernet segment.

Jedinica za priklju~ak medija (MAU) na Ethernet su~elju ugra|enom u ra-~unalu (mre`noj kartici) spaja se na jedan kraj veznog segmenta, a drugikraj se priklju~uje na jedan od priklju~aka koncentratora. Na taj na~in uEthernet segment mogu}e je priklju~iti onoliko stanica koliko ima priklju-~aka na koncentratoru, a sve stanice me|usobno komuniciraju preko kon-centratora.

Fizi~ka topologija Ethernet segmenta s uvijenim paricamaFizi~ka topologija podr`ana veznim segmentima s uvijenim paricama jezvijezda. U ovom rasporedu su svi segmenti spojeni na centralni ure|aj� koncentrator i {ire se kao zrake prema svakoj od priklju~enih stanica.Na slici 4.8 prikazane su ~etiri Ethernet stanice (DTE) spojene na koncen-trator s 4 priklju~ka pomo}u veznih segemnata s uvijenim paricama.


Slika 4.8 Fizi~ka topologijaEthernet segmenta s uvijenim paricama. Ü

DTE 1

DTE 2

DTE 3

DTE 4

R

Signali sa svake stanice {alju se do koncentratora, a zatim se isti signalponavlja na svim preostalim veznim segmentima. Podatke }e zaista pri-miti samo stanica kojoj su i namijenjeni.

Ako bilo koji korisnik u ovakvom na~inu spajanja isklju~i jedan od kraje-va kabela s koncentratora ili iz mre`ne kartice na svom ra~unalu, cijeliEthernet segment i dalje funkcionira bez prekida, osim {to isklju~ena sta-nica nema pristup mre`nom mediju.

Dozvoljeno je i priklju~ivanje i isklju~ivanje stanica na aktivnoj mre`i (zavrijeme rada), {to kod nekih drugih medija nije slu~aj.

Ethernet segmenti s opti~kim kabelomEthernet medij u sustavu 10BASE-FL koristi za prijenos podataka svje-tlosne impulse umjesto elektri~nih signala.

44 I. DIO

Slika 4.9Spoj ra~unala naEthernet segmentizgra|en pomo}uopti~kog vlakna. Ü

DTE Ethernet su~elje15-pinski AUI

priklju~ak

AUI kabel

10BASE-FLFOMAU (AUI/FOprimopredajnik)

Opti~ka veza do drugogFO koncentratora

10BASE-FL koncentrator prespojnik s opti~kim

(FO) priklju~cima

R

FOM

AU

FOM

AU

FOM

AU

TXRX TXRX TXRX

10BASE-FL Ethernet segment (najve}a dopu{tena duljina 2000 m)

Kori{tenje svjetlosnih impulsa omogu}uje izvrsnu elektri~nu izolacijuure|aja na krajevima opti~kih veza. Dok je kod Ethernet ure|aja koji ko-riste metalne veze stalno prisutna opasnost od elektri~nih strujnih udara,kod opti~kih veza to nije slu~aj. Potpuna elektri~na izolacija osigurava si-gurnost ovakvih sustava kako od elektri~nih pra`njenja u atmosferi, takoi od lutaju}ih struja uzemljenja koje mogu nastati povezivanjem dvijuprostorno odvojenih zgrada. Stoga se ovo rje{enje naj~e{}e koristi pri me-|usobnom povezivanju dviju ili vi{e zgrada u jedinstvenu lokalnu mreù.

Na slici 4.9 prikazan je spoj ra~unala na Ethernet segment izgra|en po-mo}u opti~kog vlakna. Ra~unalo je opremljeno Ethernet su~eljem s 15-polnim AUI konektorom. Na njega se priklju~uje pomo}u standardnogAUI kabela (o kojem je bilo rije~i kod Ethernet segmenata s debelim koak-sijalnim kabelom) jedinica za priklju~ak opti~kog medija (MAU ili FO-MAU). Ova jedinica spojena je pomo}u dvije niti opti~kog kabela na kon-centrator s odgovaraju~im opti~kim priklju~cima.

Drugi priklju~ak koncentratora spojen je na opti~ki kabel koji moè bitipriklju~en na neki drugi opti~ki koncentrator (primjerice u drugoj zgradi).

Osim neosjetljivosti na elektri~ne smetnje, druga velika predost opti~kihkabela su velike udaljenosti koje mogu premostiti (1000 ili 2000 m), aosim toga, kao i uvijene parice mogu raditi na brzinama i od 10 i od 100Mbps, a i vi{im. Jednom postavljeni opti~ki kabel moè raditi kao mre`naokosnica (backbone) koja povezuje 10 Mbps ure|aje, a ako se mreànadogra|uje na brzinu od 100 Mbps, isti kabel u potpunosti }e zadovolji-ti rad na novim brzinama.

Stari i novi vezni segmenti s opti~kim vlaknom Naj~e{}e kori{teni tip medija s opti~kim vlaknom je vezni segment. Posto-je dvije vrste veznih segmenata s opti~kih vlaknom: originalni Fiber OpticInter-Repeater Link (FOIRL) vezni segment i noviji 10BASE-FL segment.

Originalne FOIRL specifikacije Ethernet standarda iz ranih 80-ih odre|i-vale su vezni segment od maksimalno 1000 m samo izme|u dva prespoj-nika. Kako je cijena tih ure|aja padala i razvijani su ure|aji sa sve vi{epriklju~aka, postalo je ekonomski prihvatljivo povezivati pomo}u opti~kogkabela i samostalna ra~unala na koncentrator s opti~kim priklju~cima.Proizvo|a~i opreme stvorili su jedinicu za priklju~ak medija (MAU) sopti~kim vlakom iako u FOIRL standardu nije opisana veza opti~kim ka-belom izme|u Ethernet stanice i koncentratora.


Da bi uskladili rje{enja i uzeli u obzir ostale mogu}nosti primjene opti-~kih vlakana, razvijena je grupa standarda nazvana 10BASE-F, a koji re-guliraju upotrebu opti~kog medija u Ethernet sustavima. U ovu skupinustandarda uklju~ene su i revizije originalnih specifikacija koje razmatra-ju uporabu opti~kog vlakna za direktno spajanje ra~unala na koncentra-tore s opti~kim priklju~cima. Ukupne 10BASE-F specifikacije obra|uju trivrste segmenata:

10BASE-FL Ovaj standard zamjenjuje stare FOIRL specifikacije i razvijen je tako dapokriva i uporabu starije FOIRL bazirane opreme. Omogu}ena je maksi-malna duljina segmenta s opti~kim vlaknom od 2000 m, uz ograni~enjeda samo oprema koja zadovoljava 10BASE-FL specifikacije bude upotri-jebljena u takvom segmentu. Ako se u segmentu koristi i starija FOIRLoprema, tad je maksimalno dozvoljena duljina segmenta i dalje 1000 m.

10BASE-FL segment moè biti spojen izme|u dva ra~unala, izme|u dvaprespojnika ili izme|u ra~unala i priklju~ka prespojnika. Zbog ra{irenostiuporabe ovo je najvi{e kori{teni dio 10BASE-F standarda, a postoji veli-ka ponuda raznovrsne opreme na trì{tu.

10BASE-FBOvaj standard opisuje segment koji se koristi kao segment mre`ne okos-nice sa sinkronim povezivanjem, a dozvoljava prekora~enje ukupnog bro-ja prespojnika koji moè biti kori{ten na danom Ethernet segmentu. Uo-bi~ajeno povezuje dva koncentratora sa sinkroniziranim signalima u za-jedni~ki sustav mre`ne okosnice, premo{}uju}i pri tome velike udaljeno-sti. Tako spojeni ure|aji pona{aju se, i broje, kao jedan ure|aj. Maksimal-ne udaljenosti koje se mogu povezati su do 2000 m. Trì{te ove opremeje ograni~eno samo na specijalne primjene i postoji samo nekoliko do-bavlja~a ovakve opreme.

10BASE-FPOpti~ki pasivni sustavi (fiber passive) sadrè specifikacije za uporabuopti~kih vlakana u mije{anim segmentima koji povezuju vi{e ra~unala uEthernet sustav s opti~kim vlaknom bez uporabe prespojnika. Segmentimogu biti dugi do 500 m, a jedan 10BASE-FP ure|aj s pasivnom zvije-

46 I. DIO

zdom (fiber optic passive star coupler) moè povezati do 33 ra~unala.Ovaj sustav nije {iroko prihva}en i prakti~ki ga nema na trì{tu.

Komponente 10BASE-FL segmenata s opti~kim vlaknomU ovom odjeljku bit }e opisani samo noviji 10BASE-FL vezni segmenti sopti~kim vlaknom (i starija FOIRL ina~ica) budu}i da je to naj{ire prim-jenjivan standard u dana{njim Ethernet sustavima.

Za izgradnju i spoj na 10BASE-FL segmente potrebni su mre`ni medij iprovjera valjane povezanosti. Ovo su samo najosnovnije postavke i krat-ki uvod u opti~ke sustave te ne daju dovoljno informacija koje su potreb-ne za projektiranje i izgradnju ovakvih sustava.

Mre`ni medijTipi~ni kabel koji se koristi za izgradnju Ethernet segmenata s opti~kimkabelom je multi-modno opti~ko vlakno (multi-mode fiber cable - MMF)s jezgrom vlakna promjera 62.5 mikrona (tisu}i dio milimetra) i vanjskimpla{tom promjera 125 mikrona (62.5/125). Svaki vezni segment zahtije-va dva opti~ka vlakna � jedno za slanje i drugo za prijem podataka. Trì-{te je bogato razli~itim vrstama kabela � od jednostavnog dvonitnog ka-bela s plasti~nim (PVC) za{titnim omota~em do vi{enitnih specijalnih ka-bela s vi{estrukom za{titom (od vlage, glodavaca i sli~no) za me|usobnopovezivanje zgrada.

Naj~e{}e upotrebljavani konektor za vezne segmente s opti~kim kabelomje takozvani ST konektor. Slu`bena oznaka za ovu vrstu konektora premaISO/IEC me|unarodnim standardima je BFOC/2.5.

ST konektor je bajonet tipa, a opremljen je oprugom koja osigurava ~vrstispoj konektora s leì{tem. Vanjski prsten konektora se u~vr{}uje na mje-sto priklju~ka (sli~no kao vanjski prsten BNC konektora). Unutarnji diokonektora sastoji se od tuljca s utorom za opti~ko vlakno. êona povr{inatuljca je fino ispolirana nakon {to je konektor postavljen na kraj kabela(radi {to boljeg me|usobnog kontakta dvaju konektora).

Opti~ki kontakt ostvaruje se tako da se tuljci dvaju ST konektora spoje ~e-lima uz pomo} specijalnog prihvatnika ST konektora. ST prihvatnik u sebiima izra|en utor koji to~no odgovara promjeru tuljca ST konektora, a vanj-ski rub odgovara unutarnjem promjeru vanjskog prstena ST konektora.


ST konektor gurne se u ST prihvatnik i zakretanjem (uz lagani pritisak usmjeru priklju~ka) zakva~i za zatike na prihvatniku. Pri tome se oprugaST konektora koja drì vanjski prsten malo stla~i i drì konektor ~vrstospojen s prihvatnikom. S druge strane prihvatnika je simetri~na slika.Kraj drugog kabela zavr{en je sa ST konektorom koji se utakne u ST pri-hvatnik, a pri tome se ~elom tuljca nasloni na ~elo tuljca konektora pri-~vr{}enog s druge strane.

Opruge na konektorima ostvaruju ~vrsti dodir izme|u ~ela dvaju konek-tora, tako da se opti~ko vlakno u jednom konektoru prakti~ki nastavlja navlakno drugog konektora. Budu}i da je vlakno vrlo malog promjera, nu`noje savr{eno vo|enje u prihvatniku konektora, uz minimalne tolerancije.

Ovakav priklju~ak omogu}uje tijesnu vezu s preciznim poravnavanjemizme|u dvije niti opti~kog kabela koje treba opti~ki povezati.

Valna duljina svjetlosti koja se koristi u veznom segmentu s opti~kimkabelom iznosi 850 nanometara (850 nm), a ukupni gubici signala na ci-jeloj duljini segmenta ne smiju biti ve}i od 12.5 dB (decibela). Ukupni gu-bici dobiju se zbrojem gubitaka koji nastaju zbog smanjenja razine si-gnala tijekom puta kroz medij (attenuation) i neizbje`nih gubitaka kojinastaju na svakom spoju opti~kih konektora.

[to je dulji vezni segment i {to vi{e je konektora na jednom segmentu bit}e ve}i ukupni gubici signala. Opti~ki gubici mjere se pomo}u mjernihure|aja za opti~ke kabele i mogu to~no izmjeriti koliki su gubici na mje-renom segmentu za èljenu valnu duljinu svjetlosti.

Standardne izvedbe opti~kih kabela koji rade s valnim duljinama svjetlo-sti od 850 nm imaju gubitke u granicama od 4 dB do 5 dB na svakih 1000m. Isto tako moète o~ekivati gubitke od 0.5 do 2 dB po svakom spojnommjestu, ovisno o tome koliko je dobro izvedena ugradnja konektora nakraj kabela. Ako su ugradnje lo{e izvedene ili ako se na ~elima konekto-ra nalaze otisci prstiju, masne mrlje ili pra{ina, gubici mogu biti i ve}i.

Stariji FOIRL segmenti koriste iste tipove kabela, konektora i imaju isteukupne dozvoljene gubitke. 10BASE-FL specifikacije na~injene su da bu-du unatrag uskla|ene s postoje}im FOIRL sustavima. Glavna razlika je utome {to 10BASE-FL segment moè biti dug do 2000 m ako se na tomsegmentu koristi samo 10BASE-FL oprema.

48 I. DIO

Test valjane povezanosti10BASE-FL jedinica za priklju~ak medija i starija FOIRL jedinica za pri-klju~ak medija (MAU) za vrijeme rada mjere intenzitet svjetlosnog sig-nala na Ethernet segmentu s opti~kim kabelom i na taj na~in provodeispitivanje valjane povezanosti.

Ako svijetle Link svjetla na jedinicama za priklju~ak medija ure|aja nakrajevima veznog segmenta, to je pokazatelj da su segmenti spojeni is-pravno i da su gubici u prihvatljivim granicama. Ako se razina opti~kogsignala spusti ispod dozvoljene granice, jedinica za priklju~ak medija }edetektirati ovu ~injenicu i prestati slanje i primanje podataka na tom se-gmentu.

Upute za izgradnju 10BASE-FL i FOIRL sustava s opti~kim kabelima

U Ethernet specifikacijama 10BASE-FL i stariji FOIRL segmenti definira-ju se kao vezni (Link) segmenti. Vezni segment je definiran kao medij odto~ke-do-to~ke koji povezuje dva i samo dva ure|aja ovisna o mediju(MDI).

Tablica 4-3. Pravila za izgradnju Ethernet segmenata s opti~kim kabelima


10BASE-FL 2000 m 10BASE-FL segment 2

FOIRL 1000 m FOIRL segment 2

Ako se na oba kraja segmenta koriste 10BASE-FL MAU, duljina segmentamoè biti 2000 m. Ako se na bilo kojem od krajeva segmenta koristi FOIRLure|aj, najve}a dopu{tena duljina segmenta je 1000 metara.

Najmanja mogu}a mreà moè se sastojati od dva ra~unala spojena po-mo}u opti~kog kabela, po jedan na svakom kraju segmenta. Mnogo ~e{}islu~aj je kori{tenje ure|aja s vi{estrukim priklju~cima (koncentrator, pre-klopnik) koji omogu}uju vezu izme|u vi{e veznih segmenata.


Fizi~ka topologija veznog segmenta s opti~kim kabelomUre|aji se pomo}u opti~kog kabela povezuju u topologiji zvijezde. Skupi-na veznih segmenata povezuje se tako da se jedan kraj segmenata pri-klju~uje na koncentrator, a drugi se zvjezdasto (kao zrake sunca) {ire okokoncentratora i priklju~uju na ra~unala ili druge koncentratore. Na slici4.8 prikazan je ovaj raspored.

Pravila za izgradnju vi{esegmentnih lokalnih mreàU ovom odjeljku bit }e rije~i o pravilima koja se moraju po{tivati prilikomizgradnje lokalnih mreà koje se sastoje od vi{e razli~itih Ethernet se-gmenata. Standard IEEE 802.3 predvi|a dva modela za provjeru konfigu-racije vi{esegmentne 10 Mbps Ethernet mreè.

Prijenosni sustav prema Modelu 1 zasniva se na skupini jednostavnihpravila koja se moraju po{tivati prilikom izgradnje lokalnih mreà. Akomre`ni sustav zadovoljava ova pravila, sistem }e raditi korektno s obzi-rom na vrijeme kru`nog putovanja (round trip time) signala.

Prijenosni sustav prema Modelu 2 opisuje skup kalkulacija koje je potreb-no provesti da bi se provjerile mnogo kompliciranije mre`ne topologijekoje nisu pokrivene pravilima iz Modela 1.

Zapo~et }emo opisom uvjeta koji moraju biti ispunjeni prije primjene pra-vila, da bismo utvrdili radi li se zaista o samo jednoj mreì. Najprije }ebiti obja{njen pojam domene sukoba, a zatim slijedi opis pravila premaModelu 1 i 2.

Uvjeti za primjenu pravilaPravila za projektiranje mreà vrijede samo za Ethernet opremu kojazadovoljava zahtjeve IEEE 802.3 standarda, i na Ethernet medije kojizadovoljavaju preporuke standarda. Ako je u Ethernet sustav ugra|enaoprema koja nije u skladu s danim standardom, ova pravila ne mogu sekoristiti za provjeru rada mreè.

Razlog je vrlo jednostavan kad se uzme u obzir da su inènjeri razvili ovapravila na temelju poznatih vremena kru`nog putovanja signala i odgo-varaju}ih elektri~nih karakteristika opreme koja u potpunosti zadovolja-va zahtjeve standarda. Samo tako je mogu}e predvidjeti kakvo }e biti

50 I. DIO

pona{anje opreme i kako }e signali putovati kroz vi{estruke Ethernet se-gmente.

Ako se koristi nestandardna oprema ili se segmenti medija povezuju sopremom koja nije opisana standardom nije mogu}e predvidjeti kako }ese navedena oprema pona{ati u uvjetima rada na mreì. Iako sve moèraditi savr{eno dobro, bit }e �izvan standarda� i ne}e se mo}i primijeni-ti pravila da biste utvrdili zadovoljava li Ethernet mreà uvjete predvi|e-ne standardom.

Domena sukobaPravila za konfiguraciju vi{esegmentnih mreà primjenjuju se samo na je-dnu Ethernet domenu sukoba (collision domain). Domena sukoba je slu`be-no definirana kao jedna CSMA/CD mreà u kojoj dolazi do generiranja suko-ba ako dva ra~unala spojena u sustav poku{aju slati podatke u istom tre-nutku. Ethernet sustav na~injen od samo jednog segmenta ili vi{e segme-nata povezanih pomo}u prespojnika predstavlja jednu domenu sukoba.


Slika 4.10Koncentratori � pre-spojnici tvore jednudomenu sukoba. Ü

R

DTE 1 DTE 2

DTE 3

R

Slika 4.10 prikazuje dva me|usobno spojena koncentratora koji povezu-ju tri ra~unala. Budu}i da su za spajanje segmenata u ovoj mreì kori{te-ni samo prespojnici � poja~ala koja primaju signal iz jednog segmenta,poja~aju ga i ponavljaju na drugom segmentu � svi segmenti i ra~unalana ovoj slici tvore jednu domenu sukoba.

Na sljede}oj slici (slika 4.11) dva koncentratora i ra~unala su povezanapomo}u paketnog preklopnika (switching hub, bridge ili router) i zbogtoga se nalaze u odvojenim domenama sukoba, budu}i da paketni pre-

klopnici ne prenose signale sukoba (collision) iz jednog segmenta u drugi.Paketni preklopnici sadrè vi{estruka Ethernet su~elja i projektirani sutako da primaju paket na jednom priklju~ku, i oda{ilju podatke na dru-gom priklju~ku u novom paketu.

52 I. DIO

Slika 4.11Paketni preklopnicitvore odvojene domene sukoba. Ü

Umjesto da prenose signale sukoba, paketni preklopnici prekidaju dome-nu i dozvoljavaju Ethernet segmentima koje povezuju da rade neovisnojedan o drugome. Zbog toga su pogodni za izgradnju velikih Ethernetsustava povezivanjem manjih Ethernet segmenata u jedinstvenu lokalnumreù.

Pravila opisana ovdje, a koja proizlaze iz 802.3 standarda odnose se najednostavne Ethernet mreè. Zbog toga se primjenjuju samo na jednudomenu sukoba i ne razmatraju vremena signala u mreàma kombini-ranim pomo}u paketnih preklopnika. Dokle god je neka domena sukobaispravno postavljena i funkcionira, nema razloga da se mnogo takvih do-mena ne poveè zajedno pomo}u paketnog preklopnika.

Pravila za projektiranje prema Modelu 1Prvi model opisuje pravila za vi{esegmentne konfiguracije 10 MbpsEthernet sustava. Masni tekst je prijevod originalnih navoda iz IEEE Std.802.3j-1993 (p.26). Ostalo su komentari i poja{njenja navoda.

Domena sukoba 1 Domena sukoba 2

DTE 1

DTE 2 DTE 3

DTE 4R R

S

1. Za me|usobno povezivanje svih segmenata nu`ni su prespojnici(repeateri). Kori{teni prespojnici moraju biti uskla|eni sa zahtje-vima u sekciji 9 standarda 802.3 i provoditi obnavljanje i uskla-|ivanje signala na segmentima i sl.

2. MAU (jedinica za priklju~ak medija) koja je dio prespojnikabroji se u ukupno dozvoljeni broj MAU jedinica na segmentu.Dok su kod Ethernet segmenata MAU jedinice obi~no vanjske,prespojnik s tankim koaksijalnim kabelom i uvijenim paricamaobi~no koristi unutarnji MAU (za svaki priklju~ak po jedan).

3. Dozvoljeni prijenosni put izme|u bilo koja dva DTE ure|ajamo`e se sastojati od pet segmenata, ~etiri prespojnika (uklju-~uju}i i opcione AUI ure|aje) dvije jedinice za priklju~ak medija(MAU) i dva AUI (su~elje jedinice za priklju~ak medija).Podrazumijeva se da prespojnici imaju svoje vlastite jedinice zapriklju~ak medija koje se ne broje u ovom pravilu.

4. AUI kabeli za 10BASE-FP i 10BASE-FL ure|aje ne smiju prije}iduljinu od 25 m. (Budu}i da su potrebne dvije jedinice zapriklju~ak � MAU po jednom segmentu, ukupna duljina AUIkabela iznosi ukupno dozvoljenih 50 m po segmentu.)

5. Kad se prijenosni put sastoji od ~etiri prespojnika i pet segme-nata, tri segmenta mogu biti mije{ani segmenti, a ostali morajubiti vezni segmenti (link). U slu~aju 5 segmenata duljina se-gmenta na~injenog pomo}u opti~kog kabela (FOIRL, 10BASE-FB ili 10BASE-FL) ne smije prije}i 500 m, svaki 10BASE-FPsegment ne smije prekora~iti duljinu od 300 m.

6. Kad se prijenosni put sastoji od tri prespojnika i ~etiri segmen-ta, primjenjuju se sljede}a ograni~enja:

w Najve}a dozvoljena duljina bilo koje me|uprespojni~keopti~ke veze (inter-repeater fiber segment) ne smije prije}i1000 m za FOIRL, 10BASE-FB i 10BASE-FL segmente i nesmije prije}i 700 m za 10BASE-FP segmente.

w Najve}a dozvoljena duljina izme|u prespojnika i DTEure|aja (ra~unalo) ne smije prije}i 400 m za 10BASE-FLsegmente, te ne smije prije}i 300 m kod 10BASE-FP i 400m za segment zaklju~en 10BASE-FL jedinicom za priklju-~ak medija (MAU).

w Nema ograni~enja o broju mije{anih segmenata u ovomslu~aju. Drugim rije~ima, kad se koristi skup od tri prespoj-nika i ~etiri segmenta, svi segmenti mogu biti mije{ani se-gmenti ako je to potrebno.


54 I. DIO

Na ovoj slici dan je primjer mogu}e kombinacije Ethernet sustava kojazadovoljava skup opisanih pravila.

Najdulji prijenosni put je u slu~aju na slici izme|u stanice DTE 1 i DTE2, budu}i da se signalu na putu od jedne do druge nalazi 4 prespojnika ipet segmenata. Dva segmenta na tom putu su mije{ani segmenti, a osta-la tri su vezni segmenti. Mogu}e su i druge kombinacije veza, uz uvjetda su zadovoljena pravila.

Iako su pravila na~injena koriste}i maksimalna vremena propagacije si-gnala, ne smijete se dovoditi u situaciju da �malo prekora~ite� dozvolje-ne dimenzije i broj ure|aja. Prilikom izra~una vrijednosti nisu ostavljenevelike tolerancije i morate voditi ra~una o tome da su i proizvo|a~iopreme iskoristili dozvoljena odstupanja. Tako|er treba izbjegavati ma-ksimalne dozvoljene vrijednosti jer tad ~itav sustav radi na granici funk-cionalnosti. Ako èlite pouzdan rad i maksimalne preformanse sustava,nu`no je dràti se u dozvoljenim granicama. Ethernet, kao i svi ostali su-stavi, radi najbolje u optimalnom reìmu rada, a ne napregnut do kraj-njih granica.

Slika 4.12Jedan od mogu}ihmaksimuma 10 Mbps sustava. Ü

Prespojni ure|aj (repeater)

10BASE-FL vezni segment 500 metara

10BASE-FL vezni segment 500 metara

10BASE2 mije{anisegment 185 metara

10BASE-T vezni segment 100 metara



R

R R

R

DTE 1

DTE 2

DTE 3

Pravila za projektiranje prema Modelu 2Drugi model osiguran od IEEE opisuje skup kalkulacija koje omogu}ujuprovjeru valjanosti mnogo sloènijih Ethernet sustava.

U modelu postoje dvije grupe kalkulacija koje moraju biti provedene zasvaki Ethernet sustav koji se èli razviti. Prva grupa kalkulacija provjera-va ka{njenje vremena kru`nog putovanja signala (round trip signal delaytime). Druga skupina kalkulacija provjerava da ukupni me|upaketni raz-maci budu zadràni u dozvoljenim granicama.

Obje kalkulacije temelje se na mre`nom modelu u slu~aju najgoreg pri-jenosnog puta. Za provjeru ovih podataka mora se napraviti model mreès uklju~enim svim medijima, prespojnicima, jedinicama za priklju~ak iAUI kabelima i to za najteì slu~aj rada, a zatim se na temelju vrijedno-sti vremena ka{njenja signala za svaku komponentu ili medij ra~unaukupno vrijeme ka{njenja signala. Na temelju izra~una i provjere nalazili se rezultat u dozvoljenim granicama, donosi se odluka o izgradnji ili netakvog segmenta.

Budu}i da se ovi slu~ajevi pojavljuju u praksi vrlo rijetko, a tehni~ko zna-nje potrebno za provo|enje ovih izra~una nadilazi saràj ove knjige, dalj-nji postupak ne}e biti opisan.


SaètakU ovom poglavlju razmatrana je svaka od ~etiri vrste medija koje sekoriste za spajanje ra~unala u mreè. Opisana su svojstva pojedine vr-ste medija, komponente potrebne za izgradnju Ethernet segmenta spojedinom vrstom medija i pravila kojih se treba pridràvati prilikomizgradnje pojedine vrste segmenata.

Segmenti mogu biti mije{ani (tanki i debeli koaksijalni kabel) ili vezni(uvijene parice i opti~ko vlakno), a mogu se i me|usobno spajati uz po-{tivanje odre|enih pravila.

Za me|usobno povezivanje segmenata koriste se ure|aji � prespojnici(repeateri) � koji imaju obi~no po dva priklju~ka (jedan za svaku vrstusegmenata koje spajaju) i brinu se o tome da se signali vjerno prenesus jednog segmenta u drugi i obrnuto. Pri tome se prenosi i signal detek-cije sukoba. Postoje i izvedbe ovih ure|aja s vi{e priklju~aka (multiportrepeater).

Na kraju su opisana pravila izgradnje Ethernet sustava na brzinama od10 Mbps. Pravila se primjenjuju na jednu domenu sukoba, a postoje dvamodela provjere. Ako se Ethernet segmenti spajaju u cjelinu pomo}upaketnog preklopnika, svaki priklju~ak paketnog preklopnika ~ini jednudomenu sukoba, a signal detekcije sukoba ne prenosi se iz domene udomenu.

56 I. DIO

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u:

Stalnim razvojem tehnologije i unapre|enjem ure|aja do{lo se do trenutka kada je bilomogu}e podi}i brzinu rada Ethernet sustava za deset puta, odnosno na 100 Mbps. Ve} seu prodaji nalaze i prvi primjerci opreme koja radi na jo{ ve}im brzinama. Ubrzano se radi nadono{enju novih standarda koji }e regulirati i njihovu primjenu. U ovom poglavlju bit }e rije~io osnovnim komponentama 100 Mbps mre`a i koje su bitne razlike (osim brzine rada) uodnosu na 10 Mbps Ethernet sustave, te kako ih povezati u jednu cijelinu.

5. poglavlje

Mre`ni sustavi s brzinom prijenosa od 100 Mbps

l Koji mre`ni sustav na 100 Mbps izabrati

l Mediji s brzinom rada od 100 Mbps

l Komponente za izgradnju 100 Mbps sustava

l Komponente kao cjelina

l 100BASE-TX prespojnici

l Automatsko pregovaranje

l Brzi impulsi provjere veze

l Potpuno dvosmjerne Ethernet veze

l Prioriteti automatskog pregovaranja

l Primjeri Ethernet sustava s brzinama od 100 Mbps

l Dokumentacija o mre`i

Koji mre`ni sustav na 100 Mbps izabratiU ovoj knjizi opisuje se 802.3 Ethernet sustav i u sklopu njega 100BASE-TFast Ethernet mre`ni segmenti, kao dio tog sustava. No, potrebno je znatida postoje i drugi LAN standardi koji mogu prenositi Ethernet paketebrzinom od 100 Mbps.

Kad je IEEE odbor za standardizaciju zapo~eo rad na brìm Ethernet su-stavima, na raspolaganju su bila dva pristupa. Jedan od njih bio je ubrza-ti originalni Ethernet sustav na 100 Mbps uz zadràvanje originalnogCSMA/CD mehanizma za kontrolu pristupa mediju. Ovaj pristup nazvanje 100BASE-T Fast Ethernet.

Drugi pristup predstavljen komitetu bio je da se stvori potpuno novi me-hanizam kontrole pristupa mediju. Novi pristup bio bi zasnovan na kon-centratorima koji bi kontrolirali pristup mediju koriste}i �demand priori-ty� mehanizam, odnosno mehanizam traènja prvenstva. Ovaj novi su-stav kontrole pristupa prenosi standardne Ethernet pakete, ali ~ini to sdruga~ijom kontrolom pristupa mediju. Kasnije je sustav pro{iren tako dadozvoljava i prijenos token ring paketa tako|er. Kao rezultat, ovaj se pri-stup danas naziva VG100-AnyLAN.

IEEE odbor odlu~io je da izradi standarde za oba pristupa. Standard100BASE-T Fast Ethernet opisan ovdje dio je originalnog 802.3 standarda,a VG100-AnyLAN sustav standardiziran je pod novim brojem: IEEE 802.12.

Mediji s brzinom rada od 100 MbpsU usporedbi s 10 Mbps sustavima, 100 Mbps sustav radi s deseterostrukosmanjenim vremenom bita (bit-time), odnosno vremenom potrebnim zaslanje jednog bita podatka po Ethernet kanalu. To direktno proizvodi de-seterostruko pove}anje brzine paketa u mediju sustava. Sve ostalo, for-mat paketa, koli~ina podataka koju moè prenositi i mehanizam kontrolepristupa mediju, ostali su nepromijenjeni.

Fast Ethernet specifikacije uklju~uju dodatno mehanizme za automatskoodre|ivanje (Auto-Negotiation) na kojoj brzini radi priklju~eni medij.Ovaj mehanizam omogu}io je proizvo|a~ima izradu Ethernet su~elja sdvojnim brzinama rada koje mogu biti ugra|ene u ra~unalo, a raditi bilona 10 bilo na 100 Mbps � ovisno na koju su vrstu medija spojeni i toautomatski, bez intervencije korisnika.


Postoje tri vrste medija odre|ene za prijenos 100 Mbps Fast Ethernet sig-nala definiranih standardom.

60 I. DIO

Slika 5.1Tri izvedbe medija za prijenos signala na brzinama od 100 Mbps. Ü

Tri vrste medija prikazane su na slici 5.1 i ozna~ene njihovim oznakamau IEEE standardu. Ove kratice pru`aju tri vrste informacije. Prvi dio,�100�, ozna~ava brzinu medija od 100 Mbps. Rije~ �BASE� zna~i base-band � oznaka vrste signala u mediju. Baseband signaliranje zna~i samoto da je Ethernet signal jedini signal koji se prenosi sustavom medija.

Tre}i dio oznake upu}uje na vrstu segmenta. T4 vrsta segmenta je se-gment s uvijenim paricama koji koristi 4 uvijene parice tipa telefonskogkabela. TX vrsta je segment s uvijenim paricama koji koristi dvije uvije-ne parice posebnog kabela zadanog od ANSI-ja. FX tip segmenta je se-gment s opti~kim kabelom koji koristi dva opti~ka vlakna u kabelu poseb-no zadanom od ANSI-ja.

Tipovi medija TX i FX jednim se imenom nazivaju 100BASE-X.

100BASE-TX i 100BASE-FX standardi za medije kori{tene u FastEthernet specifikacijama preuzeti su iz standarda prvobitno razvijenih uANSI (American National Standards Institute). ANSI standardi za fizi~kimedij razvijeni su za upotrebu u Fiber Distributed Data Interface � FDDI(su~elje za distribuciju podataka opti~kim kabelom) mre`nom standardu(ANSI standard X3T9.5) i {iroko se koriste u FDDI lokalnim ra~unalnimmre`ama.

Kontrola pristupa Ethernet mediju (MAC)

100BASE-T4Kabel s uvijenim paricama

100BASE-TXKabel s uvijenim paricama

100BASE-FXKabel s opti~kim vlaknima

Da ne bi ponovno otkrivali �toplu vodu�, kad je do{lo do izrade standar-da za brzi prijenos podataka, ova dva ANSI standarda jednostavno su pre-uzeta u Fast Ethernet standard, a dodan je T4 standard za podr{ku stari-jim instalacijama lo{ije kavlitete, koje su ve} instalirane i u upotrebi umnogim zgradama.

Komponete za izgradnju 100 Mbps sustavaNa sljede}oj slici prikazan je blok-dijagram komponenata kori{tenih u100 Mbps sustavima.


Slika 5.2Blok dijagrampriklju~ka na 100 Mbps mre`u. Ü

Prikazane su komponente odre|ene IEEE standardom da bi omogu}ilepriklju~ak na 100 Mbps mre`ni medij. Komponente se neznatno razliku-ju od onih kori{tenih u 10 Mbps sustavima.

Fizi~ki medijNa desnoj strani blok-dijagrama na slici nalazi se fizi~ki medij koji sekoristi za prijenos Ethernet signala izme|u ra~unala. Kao {to smo ve} vi-djeli to mo`e biti bilo koji od tri ve} spomenuta tipa: uvijene parice T4,uvijene parice TX ili opti~ki kabel FX.

* - ovaj ure|aj nije obavezan

Izvor podataka ilira~unalo - DTE

(priklju~ak)

40-pinski konektor

Su~elje neovisno o mediju (MII)*

Ure|ajfizi~ke razine

(PHY)

Su~elje ovisno

o mediju(MDI)

Fizi~ki medij

Su~elje ovisno o mediju � MDISu~elje ovisno o mediju (Media Dependent Interface, MDI) namijenjenoje za priklju~ak na fizi~ki medij. U stvarnom svijetu to je sklop namije-njen za direktni fizi~ki i elektri~ni spoj na mre`ni kabel. Za uvijene paricekao MDI se koristi osam-polni konektor oznake RJ-45, a vrlo je sli~an no-vim telefonskim mikroutika~ima. Osmopolni utika~ omogu}uje spajanjesve ~etiri uvijene parice (8 ìca) koje su namijenjene za prijenos mre`nihsignala u 100 Mbps Ethernet sustavu s uvijenim paricama. Kod Ethernetsustava s opti~kim kabelom naj~e{}e su to ST ili SC tip konektora.

Ure|aj fizi~ke razine (PHY)Sljede}i ure|aj u blok-dijagramu je ure|aj fizi~ke razine (Physical LayerDevice), a njegova uloga je vrlo sli~na ulozi primopredajnika (transceiver).Zada}a ovog ure|aja je da primi signale iz mre`nog medija i prenese ihbilo do su~elja neovisnog o mediju (MII) ili direktno u Ethernet su~elje,ako MII nije ugra|en.

Su~elje neovisno o mediju � MIIMII su~elje je neobavezni skup elektroni~kih elemenata ~ija je zada}a daomogu}e vezu izme|u funkcija za kontrolu pristupa mediju mre`nog ure-|aja i ure|aja fizi~ke razine koji {alje signale u mre`ni medij � Ethernetkanal. Uobi~ajeno podràva obje brzine rada � i 10 i 100 Mbps omogu}u-ju}i prikladno opremljenim ure|ajima spoj bilo na 10BASE-T ili100BASE-T mre`ne segmente.

MII je tako projektiran da razlike u signalima kori{tene na razli~itim me-dijima na~ini transparentnim za Ethernet ~ip na Ethernet su~elju u ra~u-nalu. On konvertira linijske signale primljene od strane ure|aja fizi~kerazine (PHY) u digitalni oblik signala, koji zatim predaje Ethernet ~ipu namre`noj kartici. Ethernet mre`ne kartice opremljene ovakvim su~eljemmogu se pomo}u 40-polnog kabela i odgovaraju}e vrste primopredajnika(transceiver) spojiti na bilo koju vrstu medija (T4, TX ili FX). Su~elje se sprimopredajnikom spaja ili pomo}u 40 polnog kabela s konektorima, ma-ksimalne duljine do 0,5 m, a primopredajnik se moè i (ako to izvedba za-dovoljava) spojiti direktno na Ethernet su~elje.

62 I. DIO

Izvor podataka ili ra~unalo � DTESvaki DTE ure|aj (ra~unalo) priklju~en na Ethernet opremljen je s Ether-net su~eljem � Ethernet interface. Ethernet su~elje omogu}uje priklju~akna medij Ethernet sustava i sadrì elektroniku i softver potrebne za izvo-|enje funkcija kontrole pristupa mediju, koje su potrebne za slanje pake-ta putem Ethernet kanala.

Ethernet priklju~ci na prespojniku nemaju Ethernet su~elje. Priklju~ciprespojnika spajaju Fast Ethernet segmente samo na bit-razini Ethernetsignala, prenose}i signal direktno iz segmenta u segment, a ne na razinipaketa. Stoga sasvim ispravno funkcioniraju i bez Ethernet su~elja, kojeradi na razini paketa.

S druge strane, prespojni koncentrator moè biti opremljen Ethernet su-~eljem da se omogu}i komunikacija s koncentratorom putem mreè. Ovosu iskoristili proizvo|a~i opreme da ugrade su~elje za kontrolu � mana-gement interface u svoju opremu. Putem tog su~elja stanica za udaljenoupravljanje (Remote Management Station) moè nadgledati i upravljatiradom mre`nih ure|aja. Komunikacija izme|u stanice za daljinsko upra-vljanje i mre`nih ure|aja se vr{i kori{tenjem SNMP (Simple Network Ma-nagement Protocol) protokola. Ure|aji s mogu}nosti upravljanja omogu-}uju osobi za kontrolu mreè � network manageru da daljinski nadzirepromet na mreì i uo~i eventualne gre{ke pri radu, a moè i isklju~iti po-jedine priklju~ke nadgledanog ure|aja.

Dvije su vrste repeatera kori{tenih u 100BASE-T sustavima: Klasa I i Kla-sa II (Class I i Class II).

Standard zahtijeva da Fast Ethernet prespojnici budu ozna~eni rimskombrojkom I ili II centriranom unutar kruga. Razlika izme|u ove dvije vrsteure|aja bit }e obja{njena u sljede}im odjeljcima.

Komponente kao cjelinaI na kraju je sve tu: za tipi~ni priklju~ak mre`ne stanice imamo ra~unalo(DTE) opremljeno Ethernet su~eljem koje formira i {alje Ethernet pakete,koji nose podatke izme|u ra~unala priklju~enih u mreù. Ethernet su~eljeje priklju~eno na sustav medija kori{tenjem grupe ure|aja koji moguuklju~ivati vanjsko su~elje neovisno o mediju (MII) i odgovaraju}i primo-predajnik (PHY) s pridijeljenim priklju~kom ovisnim o mediju (MDI) � RJ-45 konektor za uvijene parice ili konektor za opti~ki kabel.


Ethernet su~elje ili priklju~ak prespojnika mogu biti i tako na~injeni da senjihov PHY ure|aj (primopredajnik) nalazi na samoj kartici ili unutar ure-|aja, tako da je ono {to korisnik vidi samo MDI � su~elje ovisno o medi-ju, i to za onu vrstu priklju~ka koju ure|aj podr`ava � RJ-45 ili opti~ki ko-nektor.

100BASE-TX prespojniciFast Ethernet standard definira dvije vrste prespojnika: Klasa I i Klasa II,a vrsta prespojnika ozna~ava se rimskom brojkom I ili II u krugu.

Prespojniku klase I dozvoljena su ve}a vremena ka{njenja, a radi tako dasignal na jednom priklju~ku konvertira u digitalni oblik i prenosi ga zatimna drugi priklju~ak konvertiraju}i ga pri tome u oblik prihvatljiv za medijna tom priklju~ku. Na ovaj na~in mogu}e je prenositi signale i izme|u ra-zli~itih medija (primjerice izme|u 100BASE-TX/FX segmenta i 100BASE-T4 segmenta s uvijenim paricama), dopu{taju}i upotrebu razli~itih medi-ja u istom ure|aju. Proces pretvorbe u prespojnicima ovog tipa koristikompletno bit-vrijeme (vrijeme potrebno za slanje jednog bita podatka)tako da je dozvoljena uporaba samo jednog prespojnika ove vrste u jed-noj domeni sukoba pri upotrebi maksimalnih duljina kabela.

U prespojnicima klase II ograni~ena su vremena ka{njenja na mnogo ma-nje iznose, a radi tako da dolazni signal na jednom priklju~ku bez proce-sa pretvorbe ponavlja na svim ostalim njegovim priklju~cima. Budu}i dane pretvara signal iz jednog oblika u drugi, dozvoljeno je kori{tenje ovihprespojnika samo za povezivanje segmenata koji koriste iste signalne te-hnike (100BASE-TX i 100BASE-FX segmenti). Dozvoljena je upotrebadva prespojnika Klase II u jednoj domeni sukoba uz maksimalne duljinekabela.

Segmenti koji koriste razli~ite signalne tehnike (100BASE-TX/FX i100BASE-T4) ne mogu se mije{ati zajedno u prespojniku Klase II.

Automatsko pregovaranjeOva je funkcija dodatak Ethernet standardu, a omogu}uje izmjenu infor-macija o mogu}nostima priklju~enih ure|aja. Tako se dva ure|aja opre-mljena s tom opcijom automatski konfiguriraju (�dogovaraju se�) tako da

64 I. DIO

rade pod najboljim mogu}im uvjetima na danom segmentu. Kao mini-mum predvi|eno je da ure|aji mogu automatski odrediti brzinu komuni-kacije (za ure|aje s dvojnim brzinama rada, 10/100 Mbps) na oba krajasegmenta. Tako Ethernet su~elje ugra|eno u ra~unalo moè automatskiodrediti brzinu rada vi{eportnog koncentratora na koji je priklju~eno i ra-diti na najve}oj mogu}oj brzini.

Ovaj protokol omogu}uje i konfiguriranje nekih drugih parametara veze.Primjerice, koncentrator koji je u stanju podràti punu dvosmjernu komu-nikaciju (opisanu kasnije u odjeljku) na nekom priklju~ku, moè o tomeobavijestiti priklju~eni ure|aj putem Auto-Negotiation protokola. Ether-net su~elja koja podràvaju punu dvosmjernu komunikaciju mogu se tadapodesiti tako da podrè ovaj na~in rada u suradnji s koncentratorom.

Brzi impulsi provjere vezeAutomatsko dogovaranje (odnosno Auto-Negotiation protokol) provodi sekori{tenjem signala brzih impulsa veze (Fast Link Pulse � FLP). Ovi signa-li su modificirani signali normalnih impulsa veze (Normal Link Pulse � NLP)prema originalnim 10BASE-T specifikacijama. FLP signali geneririaju seprilikom uklju~enja ure|aja automatski ili daljinski, pomo}u su~elja zaupravljanje ure|ajem s mogu}no{}u automatskog dogovaranja.

Navedeni su signali tako koncipirani da se slaù sa signalima normalnihimpulsa veze (NLP), tako da }e 10BASE-T ure|aj koji koristi NLP signaleispravno uspostaviti vezu, ~ak i kad se priklju~i na koncentrator kojikoristi FLP signale i podràva Auto-Negotiation protokol. Kao i NLP signa-li, FLP signali {alju se za vrijeme kad na mreì nema prometa, tako da neometaju rad mreè. Obje ove vrste signala odnose se samo na kabele suvijenim paricama i 8-polnim RJ-45 konektorima. To zna~i da ure|ajispojeni opti~kim kabelom ne mogu koristiti prednosti automatskog dogo-varanja.

Auto-Negotiation protokol projektiran je tako da se na ure|aj koji podrà-va ovaj protokol mogu spojiti i Ethernet su~elja koja ne podràvaju nitiNLP i FLP signale, kao ni ovaj protokol. To vrijedi i za starije 10BASE-Tkartice koje su proizvedene kad ovaj protokol jo{ nije ni postojao. Auto-Negotiation sustav mogu}e je nadgledati pomo}u su~elja za upravljanje imogu}e ga je potpuno isklju~iti ili ru~no inicirati njegovo provo|enje ubilo kojem trenutku rada mreè. Tako|er je mogu}e pomo}u istog su~eljaru~no postaviti parametre rada za svaki pojedini priklju~ak koncentratora.


Potpuno dvosmjerne Ethernet vezeAuto-Negotiation protokol primjenjuje se za sve elemente medija s uvije-nim paricama, pa tako i za potpunu dvosmjernu komunikaciju (full du-plex Ethernet links). Potpuna dvosmjerna komunikacija je ina~ica Ether-net tehnologije koja je trenutno u procesu standardizacije IEEE organi-zacije. U nedostatku odgovaraju}eg standarda, pravila za punu dvosmjer-nu komunikaciju variraju od proizvo|a~a do proizvo|a~a. Dok se ne do-nese odgovaraju}i standard i svi proizvo|a~i ne usklade svoje proizvodes donesenim specifikacijama, dotad je te{ko re}i da }e proizvod jednogproizvo|a~a raditi u potpuno dvosmjernoj komunikaciji s proizvodomdrugog proizvo|a~a.

Opis rada ovakve komunikacije je vrlo jednostavan ako se usporedi s nor-malnim Ethernetom. Ure|aji povezani na ovaj na~in mogu istovremeno islati i primati podatke putem segmenta. Prednost ovog pristupa je utome da se teoretski udvostru~ava kapacitet Ethernet kanala, koji nor-malno radi u jednosmjernoj komunikaciji (half-duplex). Zahtjev za ispra-van rad potpune dvosmjerne komunikacije je da vezni segment povezu-je samo jednostavne ure|aje, primjerice Ethernet su~elje ra~unala i pri-klju~ak paketnog preklopnika.

Budu}i da se na segmentu s potpunom dvosmjernom komunikacijomnalaze samo dva ure|aja (Ethernet su~elje ra~unala i priklju~ak paketnogpreklopnika), ova veza ne poku{ava koristiti zajedni~ki Ethernet kanalkoji podràva vi{e ure|aja ({to je normalno slu~aj). Osim toga, nema po-trebe za po{tivanje mehanizma za kontrolu pristupa mediju (nitko se nemoè u ovu vezu uplesti sa strane) pa tako ure|aji na krajevima ove vezene moraju pratiti ostale prijenose signala ili signal detekcije sukoba kad{alju i primaju podatke.

10BASE-T, 100BASE-TX i 100BASE-FX sustavi signala mogu podràvatipotpuno dvosmjernu komunikaciju jer njihovi putevi signala za slanje iprimanje podataka mogu biti aktivni istovremeno. Dodatna velika pred-nost potpuno dvosmjerne komunikacije primijenjene na segmentu s opti-~kim kabelom je dopu{tena ve}a duljina segmenta. Zato {to nema ogra-ni~enja vezanih uz vrijeme kru`nog putovanja u domeni sukoba, opti~kaveza moè biti onoliko duga koliko dozvoljavaju gubici signala u kabelu,koji moraju ostati u dozvoljenim granicama.

Zbog toga potpuno dvosmjerna izvedba 100 Mbps opti~ke veze moè bitiduga i do 2000 m.

66 I. DIO

Prioriteti automatskog pregovaranjaKada se zajedno poveù dva ure|aja s mogu}no{}u kori{tenja Auto-Ne-gotiation protokola, oni pronalaze najbolji mogu}i na~in rada prema ta-blici prvenstva. Auto-Negotiation protokol sadrì skup pravila prvenstvakoji rezultira time da povezani ure|aji uklju~uju za rad njihove najboljemogu}nosti.

Pravila prvenstva prikazana su na slici 5.3. Poredana su od pravila najvi-{e va`nosti do pravila najniè va`nosti. Potpuno dvosmjerna komunikaci-ja je ve}e va`nosti od jednosmjerne komunikacije zato {to se moè poslativi{e podataka u dvosmjernoj nego u jednosmjernoj komunikaciji na istojbrzini rada.


Isto tako se vidi da }e se ure|aji u slu~aju da oba podràvaju rad u10BASE-T modu i 100BASE-TX modu Auto-Negotiation protokol na obakraja povezati koriste}i 100BASE-TX na~in rada.

Jedna strana veze bez podr{ke Auto-Negotiation protokolaAko podr{ka ovom protokolu postoji samo na jednom kraju veznog se-gmenta, protokol je napravljen tako da ispravno utvrdi tu ~injenicu i dakorektno odgovori drugom ure|aju koriste}i mehanizam nazvan paralel-na detekcija. Primjerice, ako spojite Ethernet su~elje s potpuno dvo-smjernom komunikacijom i Auto-Negotiation protokolom na obi~ni10BASE-T koncentrator bez tih mogu}nosti, su~elje }e generirati FLP si-gnal, ali }e primiti samo NLP signal koncentratora. Auto-Negotiationprotokol u su~elju }e utvrditi prisutnost NLP signala i automatski preba-citi su~elje u 10BASE-T na~in rada.

Slika 5.3Pravila prvenstvaAuto-Negotiation protokola. Ü

A: 100BASE-TX Potpuno dvosmjerno

B: 100BASE-T4

C: 100BASE-TX

D: 10BASE-T Potpuno dvosmjerno

E: 10BASE-T

Sli~no, kad se koncentrator s Auto-Negotiation protokolom koji podràvavi{estruke mogu}nosti spoji sa su~eljem koje moè raditi samo u 100BA-SE-TX modu, i priklju~ak koncentratora radit }e u tom modu. Paralelnadetekcija radi i za 10BASE-T, kao i za 100BASE-TX i 100BASE-T4 ure|ajebez Auto-Negotiation protokola.

Rad s najboljim performansamaAko se 10BASE-T koncentrator iz prethodnog primjera u budu}nosti za-mijeni 100BASE-T koncentratorom, Ethernet su~elje s dvojnom brzinom(100/10) }e prilikom prvog uklju~enja koncentratora primiti FLP signal iautomatski se prebaciti na brzinu rada od 100 Mbps. Ova promjena na-~ina rada nastaje bez korisnikove intervencije, potpuno automatski.

Auto-Negotiation protokol omogu}uje mehanizam kojim koncentrator ipriklju~ena mu Ethernet su~elja mogu dogovoriti na~in na koji }e raditi.Ipak, protokol ne definira {to }e se dogoditi ako se na koncentrator s vi{epriklju~aka spoje s druge strane ure|aji razli~itih mogu}nosti.

Budu}i da se koncentrator koristi za stvaranje dijeljenog Ethernet kanalaza sve ure|aje priklju~ene na njega, dijeljeni signal mora raditi na svimpriklju~cima istom brzinom. Ako je na ure|aj s vi{e priklju~aka koji po-dràvaju Auto-Negotiation protokol spojen, primjerice jedan 10BASE-Ture|aj, a svi ostali su 100BASE-T ure|aji, postoji nekoliko na~ina na kojekoncentrator moè rije{iti ovaj problem.

Projektant koncentratora moè odlu~iti da se koncentrator prilagodi brziniod 10 Mbps i da svi priklju~ci rade na toj brzini. Ovo uzrokuje pad brzinerada na svim ostalim ure|ajima spojenim na taj koncentrator. Druga jemogu}nost da projektant ure|aja odlu~i da ne}e dozvoliti 10 Mbps ure|ajuda se priklju~i, a umjesto veze objavit }e poruku o gre{ci i to putem su~eljaza upravljanje i nadgledanje ili signalom na kontrolnoj plo~i ure|aja.

Mogu} je jo{ jedan pristup, ali vrijedi za skuplje i sofisticiranije ure|aje.Priklju~ci koncentratora mogu biti unutar ure|aja povezani na vi{e razi-na. Tako je mogu}e fizi~ki odvojiti unutar samog ure|aja priklju~ke koji}e raditi na jednoj brzini od onih koji rade na drugoj brzini. U tom slu~ajune postoji veza izme|u ova dva segmenta i oni se pona{aju kao dvije od-vojene mreè. Mogu}e ih je spojiti me|usobno pomo}u Ethernet paket-nog preklopnika.

68 I. DIO

Za razliku od obi~nog prespojnog koncentratora, koncentrator s preklop-nim mogu}nostima moè na svakom priklju~ku raditi na drugoj brzini. Natakav ure|aj se mogu istovremeno spojiti nekoliko 10BASE-T i nekoliko100 BASE-T ure|aja i svi }e zajedno egzistirati kao jedna mreà, iako sva-ki priklju~ak u svojoj domeni sukoba.

Ako se poveù dva ure|aja koji koriste razli~ite tehnike signala, primjeri-ce 100BASE-T4 i 100BASE-TX ure|aj, Auto-Negotiation ne}e omogu}itivezu izme|u ta dva ure|aja.

Auto-Negotiation protokol i kvaliteta kabelaAuto-Negotiation sistem je na~injen tako da veza ne}e proraditi dok se nepostave iste karakteristike na oba kraja veze. No, ovaj protokol nije u mo-gu}nosti provjeriti kvalitetu upotrijebljenih kabela za spajanje ure|aja.Zbog toga je du`nost onoga tko ugra|uje opremu da provjeri kvalitetu ka-bela za povezivanje.

Pretpostavimo da je na jednom kraju veze koncentrator, a na drugomEthernet su~elje i oba podràvaju ovaj protokol. Ako je kabel upotrijebljenza njihovo spajanje lo{ije kvalitete, moè do}i do problema u radu ure|a-ja. Prilikom uklju~enja oba ure|aja koristit }e Auto-Negotiation protokolda se dogovore o na~inu rada.

Pretpostavimo da su oba ure|aja u mogu}nosti raditi u 100BASE-TX i10BASE-T modu i da }e izabrati najpovoljniji slu~aj za rad, a to je100BASE-TX na~in rada. Signali koji putuju za vrijeme pregovaranjaAuto-Negotiation protokola samo su brzi signali iste vrste kao {to su si-gnali za provjeru veze kori{teni u 10BASE-T Ethernetu. Ovi signali }e bezproblema pro}i i u kabelu lo{e kvalitete i proces pregovaranja Auto-Ne-gotiation protokolom pro}i }e bez problema. Budu}i da je za rad mreèpotrebna odre|ena kvaliteta kabela jer je optere}enje i koli~ina signalamnogostruko ve}a nego prilikom pregovaranja, mreà }e raditi na grani-ci stabilnosti uz veliki postotak gre{aka ili uop}e ne}e raditi.

Iako je sam protokol vrlo koristan, mora se voditi ra~una o tome da se osi-guraju potrebni uvjeti za njegov ispravan rad. Prije svega to je zadovo-ljavaju}a kvaliteta kabela.


Primjeri Ethernet sustava s brzinama od 100 MbpsNa sljede}oj slici prikazana je jedna od mogu}ih kombinacija 100 Mbpsmreè uz po{tivanje pojednostavljenih uputa za izgradnju 100BASE-Tmreà. Maksimalni dozvoljeni promjer domene sukoba iznosi 205 m i uovom slu~aju podijeljen je na dio A (100 m), dio B (5 m) i dio C (100 m).Ovi segmenti mogu varirati u duljini sve dotle dok maksimalni promjerdomene sukoba bude zadràn u dozvoljenim granicama.

70 I. DIO

Drugim rije~ima, me|u-prespojni~ka veza od 5 metara (segment B) naslici 5.4 moè biti duga i 10 metara ako se ostali segmenti skrate tako daukupna duljina ne prelazi 205 metara. Prilikom izvo|enja ovakvih mre-à treba biti oprezan jer projektiranje mreà temeljenih na kra}im veza-ma nego {to je dozvoljeno standardom moè kasnije dovesti do velikihproblema. Primjerice, ako se na sustav u kojem je B segment pove}an na10 metara (a A i C odgovaraju}e skra}eni) kasnije priklju~i stanica s

Slika 5.4Jedan od mogu}ihmaksimuma 100 Mbps konfiguracije. Ü

Prespojni ure|aji(repeater) klase II

R

R

B

A

B

C 100 m

2 km

100 m

100 m

5 m

DTE 1

DTE 2

Preklopni koncen-trator (switch) ili

premosnik (bridge)

Lokacijski usmjernik

(router)

Potpuno dvosmjerna opti~ka veza

duljinom kabela od 100 m ({to je dozvoljena duljina u ispravno izvede-nim mreàma), maksimalni promjer izme|u dviju najdaljih stanica iznosit}e 210 m. Ako se ka{njenje signala na tako dugom putu pove}a iznad 512bit-vremena, moè do}i do zaka{njelih sukoba ili CRC gre{aka pri slanjupaketa. To }e znatno pove}ati promet na mreì zbog opetovanih slanjapaketa s gre{kom.

Paketni preklopnik na gornjoj slici ra~una se kao jedna Ethernet stanica.Paketni preklopnik me|usobno odvaja domene sukoba i omogu}uje pove-zivanje Ethernet segmenata razli~itih tehnologija. Na slici 5.4 je prikazanpaketni preklopnik povezan s centralnim usmjernikom (routerom) loka-cije pomo}u potpuno dvosmjerne veze opti~kim kabelom dugim 2000 m.Na taj na~in je ovaj Ethernet segment povezan s ostatkom mreè na danojlokaciji brzinom od 100 Mbps.

Dokumentacija o mreìNakon izvo|enja svake pojedine veze u Ethernet sustavu na nekoj loakci-ji, potrebno je izvedenu vezu i dokumentirati. Podaci koje treba zabiljeìtisu duljina svakog kabela u pojedinom segmentu, uklju~uju}i i sve MII ka-blove, prespojne kabele, AUI kabele i sli~no. Tako|er treba zabiljeìti i sveinformacije o vrsti i tipu ugra|enog kabela koje moète prikupiti. Obi~nose biljeì proizvo|a~, identifikacijska oznaka kabela otisnuta na vanjskomizolacionom pla{tu, vrijeme ka{njenja signala u bit-vremenima kako jegarantirao proizvo|a~. Najbolje je podatke organizirati u obliku tablica i~uvati sve na jednom mjestu.


SaètakU ovom poglavlju razmatrane su Fast Ethernet specifikacije za mreèkoje rade na brzinama od 100 Mbps. Velike su sli~nosti s 10 Mbps mre-àma opisanim ranije, a poja{njene su i ostale razlike me|u njima (osimbrzine rada).

Spomenuto je kako se me|usobno povezuju pojedini mre`ni segmenti is tim u vezi razlike izme|u prespojnika Klase I i Klase II te kada se kojiod njih koristi.

Neki od ure|aja ove kategorije podràvaju dvije brzine rada: staru 10Mbps i novu 100 Mbps. Opisano je kako se Auto-Negotiation protokolkoristi za odre|ivanje na~ina rada ure|aja i njihovo automatsko konfi-guriranje. Opisan je potpuno dvosmjerni na~in rada i kada se moèupotrijebiti, te koje su njegove bitne prednosti. Va`no je voditi ra~unao kvaliteti upotrijebljenih kabela jer lo{e izvedena instalacija moè pra-viti probleme pri radu Auto-Negotiation protokola.

Na kraju je dan primjer 100 Mbps Ethernet mreè s maksimalnim uda-ljenostima koje se mogu pokriti ovom vrstom mreè, a spomenute su ipogre{ke koje se mogu napraviti prilikom izvo|enja instalacija.

Pri kraju je dan i kratki naputak o tome kako i {to treba evidentiratineposredno nakon (ili za vrijeme izvo|enja) mre`ne instalacije. Svakipodatak koji je na raspolaganju ako se kasnije u radu mreè doga|ajuproblemi od neprocjenjive je va`nosti i moè u{tedjeti mnogo vremenapotrebnog za detekciju kvara.

72 I. DIO

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u:

Sam mre`ni medij nije dovoljan za ostvarivanje mre`ne povezanosti. Bez aktivnih ure|aja kojizapravo generiraju mre`ne pakete i upravljaju mre`nim prometom, ne bi bilo mogu}e ost-variti razmjenu podataka izme|u dva ra~unala. No, uloga ovih ure|aja nije ograni~ena samona LAN, ve} je njihova zada}a me|usobno povezati gradske, me|ugradske, dràvne ime|udràvne ra~unalne mreè, a rezultat je mreà svih mreà � Internet i zna~ajan brojvelikih �privatnih� ra~unalnih mreà {irokog opsega.

II. DIO6. poglavlje

Aktivna mre`na oprema

l Ethernet su~elje � mre`na kartica

l Primopredajnik � transceiver

l Prespojnik � repeater

l Paketni preklopnik � switch

l Premosnik i usmjernik (bridge i router)

U prethodnim poglavljima saznali smo koje vrste medija se koriste za po-vezivanje ra~unala u lokalnu ra~unalsku mreù. Da bi komunikacijauop}e bila mogu}a, moraju postojati aktivni ure|aji koji generiraju po-trebne elektri~ne ili svjetlosne impulse ili valne oblike koji putuju mre`-nim medijem od jednog do drugog ra~unala i na taj na~in prenose po-datke. Da bi se ispo{tivala pravila za projektiranje Ethernet mre`nih su-stava stvoreni su razli~iti mre`ni ure|aji, od onih najjednostavnijih kao{to je mre`na kartica ili Ethernet su~elje medija i mre`ne stanice, pa doonih najkompliciranijh kao {to je usmjernik � specijalno projektirani ure-|aj sa specifi~nim zadatkom � povezivanje dvije me|usobno razli~itera~unalne mreè u jednu cjelinu. Nakon pode{enja i pu{tanja u rad onipotpuno samostalno i automatski (temeljem ugra|enog hardverskogsklopovlja i odgovaraju}e programske podr{ke) povezuju dvije razli~itera~unalske mreè koje nemaju zajedni~ko ni{ta osim te dodirne to~ke ujednom ure|aju � usmjerniku.

Aktivna mre`na oprema 6. POGLAVLJE 75

Ethernet su~elje � mre`na karticaêsto se za ovaj ure|aj u literaturi sre}e kratica NIC � Network InterfaceCard, odnosno kartica mre`nog su~elja ili jednostavnije mre`na kartica.

Slika 6.1Neki elementi aktivnemre`ne opreme. Ü

76 II. DIO

Mre`na kartica ume}e se u jedan od slobodnih utora na mati~noj plo~ira~unala i omogu}uje vezu izme|u ra~unala i Ethernet mreè. Na trì{tupostoje mre`ne kartice raznih proizvo|a~a za razli~ite vrste ra~unala, a~esto je Ethernet su~elje ve} ugra|eno na samu mati~nu plo~u ra~unala,tako da nije potrebna dodatna mre`na kartica. U toj izvedbi su~elje ovis-no o mediju � MDI (obi~no RJ-45 ili AUI tip priklju~ka) izvedeno je nastra`njoj strani ra~unala.

Na svojoj stra`njoj strani (onoj koja se vidi izvan ra~unala) kartica jeopremljena s jednim ili vi{e su~elja ovisnih o mediju (MDI). Kartica kojapodràva samo jedan medij opremljena je s jednim od sljede}e ~etirivrste priklju~aka: BNC tip priklju~ka za spoj na 10BASE-2 mreè, RJ-45priklju~ak za 10BASE-T (ili 100BASE-T), AUI (15-polni D-konektor) zapriklju~ak primopredajnika (transceiver) na karticu (direktno ili pomo}uAUI kabela) te ST ili SC tip priklju~ka za 10BASE-F odnosno 100BASE-FEthernet mreè.

AUI tip priklju~ka je na neki na~in univerzalan jer je za takvu karticu nu-`no nabaviti odgovaraju}i primopredajnik (transceiver), a tipom tog ure-|aja odre|uje se i vrsta mreè na koju }e ra~unalo biti priklju~eno.

Kad kartica podràva vi{e medija, obi~no su u kombinaciji BNC, RJ-45 iAUI priklju~ak, a u novije vrijeme samo BNC i RJ-45 priklju~ak.

Svaka kartica (odnosno svako Ethernet su~elje) ima jedinstvenu fizi~kuEthernet adresu (ili MAC adresu � Media Access Control) {to zna~i da nepostoje dvije kartice u svijetu s istom Ethernet adresom. Adresa se nazi-va fizi~ka zato {to je upisana u elektroni~ke elemente kartice i nemogu}e

Slika 6.2Mre`na kartica Ü

ju je promijeniti. Za nepostojanje dvije identi~ne adrese brine se Instituteof Electrical and Electronics Engineer (IEEE) organizacija tako da kontro-lira dodjelu ovih adresa. Adresa se sastoji od 48 bita, a dodjela adresa sekontrolita tako da se nadgleda dodjeljivane prva 24 bita adrese zaintere-siranim proizvo|a~ima. Takva 24-bitna polovica adrese naziva se OUI(Organizationally Unique Identifiers) i svaka organizacija odnosno podu-ze}e koje èli proizvoditi Ethernet opremu ima svoj jedinstveni OUI.Organizacije cikli~ki stvaraju 48-bitnu adresu tako da dodijeljeni OUI ko-riste kao prva 24 bita adrese.

Ukoliko posjedujete Ethernet opremu ili mre`nu karticu ne-poznatog proizvo|a~a, a poznata vam je fizi~ka Ethernetadresa ure|aja, temeljem prva 24 bita adrese i liste OUIoznaka koje objavljuje IEEE organizacija mogu}e je odreditiproizvo|a~a Ethernet opreme.

Najmanje dvije fizi~ke Ethernet adrese sadràne su u svakom paketu kojiputuje mreòm (bilo lokalnom ili Internetom): fizi~ka adresa Ethernet su-~elja koje je poslalo paket i adresa Ethernet su~elja kojem je paket na-mijenjen. Izuzetak su posebne vrste paketa (broadcast paketi) koje primavi{e Ethernet su~elja istovremeno. Takvi paketi ne sadrè MAC adresuprimaoca ve} samo adresu po{iljaoca takvog paketa.

Primopredajnik � transceiverU prethodnom poglavlju kod opisa AUI priklju~ka bilo je govora i o trans-ceiver ure|ajima. Ovo je tehni~ki jednostavan ure|aj ~ija je zada}a me-|usobno povezivanje i prilago|avanje impedancija dva razli~ita Ethernetmedija, od kojih je jedan uvijek AUI kabel ili AUI priklju~ak mre`nogure|aja ili kartice direktno. Drugi moè biti priklju~ak za 10BASE-5,10BASE-2, 10BASE-T, 10BASE-F, 100BASE-T ili 100BASE-F vrstu mreè,odnosno N-tip ili Vampire-tap priklju~ak za Ethernet mreè s debelimkoaksijalnim kabelom, BNC priklju~ak za mreè s tankim koaksijalnim ka-belom, RJ-45 za mreè s uvijenim paricama te ST ili SC vrsta priklju~kaza spoj na opti~ki medij.


Povezivanje se ostvaruje tako da ure|aj predaje (TRANSmit) signal najednoj strani, a prima (reCEIVE) signal na drugoj strani medija, i obrnu-to. Tako je dobio i ime � transceiver, odnosno primopredajnik. Gotovo sviEthernet ure|aji s vi{e vrsta priklju~aka opremljeni su barem jednim AUIpriklju~kom, a pravilnim izborom odgovaraju}eg primopredajnika mogu-}e je spojiti takav Ethernet ure|aj na bilo koju vrstu medija.

Povijesna primjena ovih ure|aja bila je za spajanje Ethernet stanica na10BASE-5 mreù s debelim koaksijalnim kabelom. Na svaku Ethernetstanicu priklju~uje se AUI kabel, a na kraju kabela nalazi se transceiver spriklju~kom za 10BASE-5 mreù.

78 II. DIO

Danas se vrlo ~esto izbjegava uporaba AUI kabela, ve} se primopredajnik(zbog manjih dimenzija i teìne) spaja direktno na AUI priklju~ak Ether-net ure|aja, a na drugoj strani primopredajnika nalazi se priklju~ak zaodgovaraju}u vrstu medija. To su naj~e{}e BNC, RJ-45, ST ili SC pri-klju~ci za odgovaraju}e Ethernet medije.

Naj~e{}a primjena ovih ure|aja danas je na dijelovima aktivne mre`neopreme (repeateri, koncentratori, preklopnici, premosnici, usmjeriva~i)prilikom njihova spajanja na medij koji ~ini mre`nu okosnicu neke lokal-ne mreè. Primjerice, na svakom katu neke zgrade postoji koncentratorili preklopnik od kojeg je razvedena lokalna mreà po tom katu zgrade, asvi koncentratori (ili preklopnici) su me|usobno povezani opti~kim kabe-lom na koji su priklju~eni pomo}u primopredajnika.

Primopredajnik se napaja iz ure|aja na koji je priklju~en preko odre|enihkontakata na AUI priklju~ku.

Slika 6.3Ethernet primopredaj-nik � transceiver Ü

Prespojnik � repeater Osnovna razlika izme|u ranije spomenutog primopredajnika i njemu sli~-nog prespojnika je u namjeni. Prespojnik je samostalni ure|aj (s vlastitimnapajanjem) koji povezuje dva ili vi{e Ethernet segmenata u jedinstvenulokalnu mreù, a primopredajnik mora biti uklju~en u mre`nu karticu iliaktivni mre`ni ure|aj i sluì samo za prilagodbu AUI priklju~ka na odgo-varaju}i Ethernet mre`ni medij.

Prespojnik moè biti izveden i s vi{e priklju~aka (multiport repeater), odkojih svaki moè podràvati drugu vrstu medija, ili vi{e priklju~aka podr-àva isti medij. Takav prespojnik nazivamo i koncentrator (hub). Ukolikoprespojnik ima dva priklju~ka, a svaki od njih podràva razli~itu vrstumedija, naziva se konverter medija.


Slika 6.4Ethernet prespojnik svi{e priklju~aka ilikoncentrator � multi-port repeater hub.Ü

Slika 6.4aKonverter medija �tanki koaksijalnikabel na kabel s uvi-jenim paricama. Ü

Ethernet segmenti spojeni pomo}u prespojnika spojeni su na fizi~koj razi-ni, a mogu}e je spojiti vi{e segmenata istovremeno.

Priklju~ci mogu biti bilo kojeg tipa � AUI (za primopredajnik ili debelikoaksijalni kabel), BNC (tanki koaksijalni kabel), RJ-45 (10BASE-T,100BASE-T) ili opti~ko vlakno (10BASE-F, 100BASE-F) u bilo kojoj kom-binaciji (ne mogu se na istom ure|aju mije{ati 10BASE- i 100BASE-priklju~ci).

Osnovna funkcija prespojnika je da podatke primljene na jednom pri-klju~ku bez zadràvanja (trenutno) proslijedi na sve ostale priklju~ke. Uprocesu proslje|ivanja podataka, oni se tako|er i poja~avaju i vremenskiuskla|uju tako da se eliminiraju sva izobli~enja signala nastala nakon {toje originalni signal poslan.

Prespojnici tako|er omogu}uju i funkciju zvanu particioniranje. Ako ure-|aj detektira mnogo signala sukoba na nekom od njegovih priklju~aka,pretpostavit }e da se negdje na tom segmentu dogodila gre{ka i izolirat}e navedeni priklju~ak od ostatka mreè. Ovo svojstvo na~injeno je da bionemogu}ilo preno{enje gre{ke s jednog priklju~ka na ostale priklju~ke,odnosno na cijelu mreù.

80 II. DIO

Slika 6.4bKonverter medija �svjetlovodni kabel natanki koaksijalnikabel. Ü

Za{to brinuti o prespojnicimaIako se prespojnici ~ine zapravo vrlo jednostavni ure|aji, imaju i svojihmana. Najve}a od njih je da se prilikom proslje|ivanja signala s jednogpriklju~ka na ostale to izvodi s odre|enim ka{njenjem. Ova pojava pove-}ava ukupno vrijeme potrebno da signal stigne s jednog kraja mreè nadrugi i moè utjecati na ispravan rad CSMA/CD protokola.

Poslani bitovi podataka ne stiù u istom trenutku u sve to~ke mreè, jersignalima treba odre|eno vrijeme za putovanje kroz ìce i prespojnike namreì. Ovo vrijeme mora biti uzeto u obzir i naziva se vrijeme ka{njenjasignala. Ako je vrijeme ka{njenja signala izme|u ure|aja koji {alje podat-ke i njemu najdaljeg ure|aja na mreì ve}e od polovice najmanje dozvo-ljene veli~ine paketa, CSMA/CD protokol ne}e biti u mogu}nosti pravilnodetektirati sukobe i do}i }e do gubitka podataka na mreì.

Maksimalno dopu{teni broj prespojnikaProjektanti Etherneta napravili su zavidan broj matemati~kih kalkulacijai odredili da }e maksimalno dopu{teno vrijeme ka{njenja biti zadovoljenou mreì koja se sastoji od najvi{e ~etiri prespojnika i pet segmenata ka-bela. Isto tako, samo tri od tih pet segmenata mogu biti mije{ani seg-menti (mogu povezivati vi{e od dvije Ethernet stanice). Ovo pravilo ~estose naziva �5-4-3� pravilo.

Potrebno je napraviti strogu razliku prilikom brojenja prespojnika. Nebroji se ukupni broj prespojnika u mreì, ve} samo broj prespojnikaizme|u bilo koje dvije to~ke na mreì. Primjerice, mreà prikazana na slici6.5 ima vi{e od ~etiri prespojnika ali nema ni jednog prijenosnog putaizme|u bilo koja dva ure|aja koji kr{e pravilo �5-4-3�. Na slici su nacrta-na dva najudaljenija ~vora i ozna~eni slovima A i D. Prijenosni put izme-|u ova dva ure|aja posebno je ozna~en. Svaki ure|aj ozna~en s �koncen-trator� je zapravo prespojnik. Analiziraju}i ovaj crte` pokazuje se da suizme|u A i D ukupno tri segmenta kabela i dva prespojnika. Ovo je pot-puno legalna konfiguracija mreè i trebala bi raditi bez problema.


Na slici 6.6 prikazana je lo{e projektirana mreà koja kr{i pravilo o brojudopu{tenih prespojnika u mreì. U ovoj mreì nalazi se ukupno pet pre-spojnika ulan~anih u topologiji stabla. Dva najudaljenija ~vora ozna~enisu s A i B, a posebno je ozna~en prijenosni put izme|u njih. Analiza pri-jenosnog puta pokazuje da se izme|u A i B ure|aja nalazi ukupno petprespojnika i {est segmenata kabela. Ova mreà }e vrlo vjerojatno imativeliki broj sukoba ili uop}e ne}e raditi.

82 II. DIO

Slika 6.5Ispravno postavljenEthernet segment svi{e prespojnika kojizadovoljavaju �5-4-3�pravilo. Ü

Slika 6.6Lo{e izveden mre`nisegment koji }e raditis pote{ko}ama iliuop}e ne}e raditi.Ü

Savjeti kod prebrojavanja prespojnikaU slu~aju gre{ke u radu mreè ili zbog promjena u mreì, vrlo je va`noimati detaljan crte` svih ure|aja u mreì i na~ina na koji su povezani.Zbog toga je prvi korak u odre|ivanju broja prespojnika u nekoj mreìpriprema takvog crteà koji prikazuje sve prespojnike i segmente kabela.

Kada pred sobom imate kompletan dijagram mreè, jednostavno prona-|ite dva ~vora za koja vam se ~ini da imaju najve}i broj prespojnika ikabela izme|u sebe. Na dijagramu povucite obojenu crtu koja ozna~avaprijenosni put izme|u ta dva ure|aja, kao {to je na~injeno na slikama

6.5 i 6.6. Sljede}i korak je jednostavno prebrojiti prespojnike i segmentekabela izme|u ~vorova.

Ako je ukupni broj segmenata izme|u njih manji ili jednak pet, i ukupnibroj prespojnika me|u njima manji ili jednak ~etiri, i izme|u te dvije to~kenema vi{e od tri mije{ana Ethernet segmenta, tada i samo tada je mreàlegalna i pravilno postavljena. Ako se kod bilo koje to~ke prekr{i pravilo 5-4-3, tada se mreà mora rekonfigurirati da bi se stanje popravilo.

Paketni preklopnik � switchKada je razvijan originalni Ethernet, ra~unala su bila prili~no spora, amreè male. Tada je mreà koja radi na brzini od 10 Mbps bila vi{e negodovoljno brza za bilo koju primjenu. Danas su ra~unala za nekoliko redo-va veli~ina brà, a mreè se sastoje od stotina ili tisu}a ~vorova, i zahtje-vi za propusnim pojasom mreè ~esto su mnogostruko ve}i od onoga {toona moè pruìti.

Kad je optere}enje na mreì jako veliko, to rezultira u velikom broju suko-ba i izgubljenih paketa, a produktivnost korisnika znatno je smanjena.Ovo se zove zagu{enje i moè biti rije{eno na dva na~ina: bilo zamijenitikompletnu mreù s novom i bròm; ili ugradnjom Ethernet paketnogpreklopnika koji }e stvoriti vi{estruke male mreè.


[to je preklapanje?U osnovi se preklopnik moè smatrati premosnikom (bridge) s mnogopriklju~aka i malim ka{njenjem. Na taj na~in mreà se dijeli u mnogomanjih mreà te se smanjuje pojava zagu{enja. Tako|er, na svakom

Slika 6.7Jedna od izvedbipaketnih preklopnika. Ü

pojedinom segmentu moè se primijeniti u potpunosti pravilo o brojuprespojnika dopu{tenih na jednom segmentu. U tradicionalnim Ethernetmreàma, na raspolaganju je propusni pojas od 10 Mbps. Ovaj propusnipojas dijeli se izme|u svih korisnika mreè koji èle poslati ili primitipodatke u bilo koje vrijeme. U velikim mreàma postoji vrlo velika vjero-jatnost da }e nekoliko korisnika imati zahtjeve prema mreì u isto vrije-me. Ako se ovi zahtjevi pojavljuju brè nego {to ih mreà moè rije{iti,rad na mreì bit }e vrlo spor za sve korisnike.

84 II. DIO

Izvrsna analogija za ovu situaciju je pogled na cestu izme|u dvije to~ke.U ~etiri sata ujutro je uobi~ajeno vrlo mali promet i tko god èli putovatimoè do}i na svoje odredi{te brzo i neometano. Me|utim, u osam satiujutro zapo~inju prometne {pice i na cesti je odjednom mnogo vi{e vozi-la nego {to cestom moè normalno pro}i. Rezultat je prometna gu`va, aputovanje koje bi u ~etiri sata ujutro trajalo deset minuta sada traje i vi{eod sata. Niti se promijenila cesta niti automobili koji po njoj voze, negoje jednostavno previ{e automobila koji bi èljeli koristiti cestu u isto vri-jeme.

Pogledajmo kako se novim idejnim rje{enjem moè rije{iti problemzagu{enja. Ako napravimo ekskluzivni cestovni put za vo`nju svake poje-dine osobe direktno do njegovog odredi{ta, tada nestaje problem pro-metne {pice. Svaka osoba bit }e u mogu}nosti dovesti se punom brzinomu bilo koje vrijeme do svog odredi{ta, a sav ostali promet bit }e nevaàn.Ovo je nemogu}e postaviti u sustavu autoceste, me|utim vrlo je jedno-stavno to napraviti u mreàma.

Paketni preklopnici koriste se za izgradnju �ekskluzivnih cesta� izme|uindividualnih korisnika (ili manjih grupa korisnika) i njihovih odredi{ta

Slika 6.8Razlika u na~inu radaizme|u prespojnika(repeater) i preklop-nika (switch). Ü

Koncen-trator

Dijeljenjem

Preklapanjem

Smanjuje prometPove}ava performanse

Preklopnik

(obi~no datote~nih posluìtelja). Na~in na koji oni rade je omogu}avanjevi{e samostalnih priklju~aka, od kojih svaki radi na 10 Mbps, a me|usob-no su spojeni vrlo brzom unutarnjom vezom. Svaki paket ili dio informa-cije koji stigne na bilo koji priklju~ak ima svoju odredi{nu adresu kojaodre|uje njegov cilj. Paketni preklopnik pregledava odredi{nu adresusvakog paketa i proslje|uje paket samo na priklju~ak na koji je priklju~enodredi{ni ure|aj. Ne {alje ga nikamo drugamo. Nekoliko ovakovih prekla-panja moè se izvoditi u isto vrijeme efektivno pove}avaju}i na taj na~inpropusnost mreè.

Druga analogija koja je korisna pri razmatranju kako preklopnici ubrzava-ju rad mreè je analogija s protokom vode kroz vodovodne cijevi. Radilak{eg razumijevanja pretpostavite da svako ra~unalo na mreì predsta-vlja umivaonik koji se puni preko slavine spojene na glavnu dovodnucijev. Dovodna cijev predstavlja 10 Mbps mre`ni medij. Normalno }e ova-kva cijev dozvoljavati dotok dovoljno vode za jedan ili dva umivaonika dase brzo napune istovremeno. Dodamo li, me|utim, vi{e slavina na istucijev, odnosno napravimo li previ{e odvoda iz glavne cijevi, a ne pove}a-mo odgovaraju}e njezin presjek, smanjit }e se pritisak vode u cijevi i pu-njenje svih umivaonika istovremeno trajat }e vrlo dugo.

Da bi se svi umivaonici napunili brzo moèmo ih spojiti na izvor vode scijevi deseterostruko ve}eg promjera, a tada spojiti svaki umivaonik naveliku cijev preko njegove vlastite tanke cijevi. Ovo }e garantirati da }esvi umivaonici imati dovoljan pritisak vode za brzo punjenje. Pogledajtesliku 6.9 na kojoj je prikazana skica ove ideje.


Slika 6.9Cijev velikog promjeradovest }e dovoljnovode (Ethernet paketa)od izvora (posluìtelja)do vi{e potro{a~a (klijenata) isto-vremeno. Ü

Kako koristiti paketne preklopnikeVe}ina mre`nih operacijskih sustava danas koriste klijent/posluìteljmodele. Dakle, imamo mnogo mre`nih korisnika ili �klijenata� koji pri-stupaju nekolicini zajedni~kih sustava, ili �posluìtelja�. Ako pogledamou prethodni primjer autoceste analogija bi bila da imamo stotine privat-nih cesta koje sve zavr{avaju na dvije ili tri zajedni~ke to~ke. Ako su ovezajedni~ke to~ke iste {irine kao privatne ceste tad one urzokuju glavnozakr~enje, a rezultat je potpuno isti kao da su svi dijelili jednu cestu. Utom slu~aju potpuno je besmisleno graditi privatne ceste.

Rje{enje je u pro{irenju ceste prema zajedni~kim to~kama tako da moèpropustiti ve}inu putnika ili sve putnike po privatnnim cestama odjedan-put. Drugim rije~ima, mi pove}avamo propusni pojas prema posluìtelji-ma, dok su veze prema klijentima standardne �{irine� (10 Mbps). Ovo seobi~no naziva vrlo brza mre`na okosnica (High Speed Backbone).

Vrlo brza mre`na okosnica uobi~ajeno radi na brzinama od 100 Mbps ikoristi se za me|usobno povezivanje posluìtelja i paketnih preklopnikau mreì. Dijagram ovakvog rje{enja prikazan je na slici 6.10.

86 II. DIO

Na slici 6.10 su prikazana dva brza posluìtelja, dva zahtjevnija korisni-ka koji u pravilu ~esto razmjenjuju s posluìteljima velike datoteke (spo-jeni direktno na preklopnik) i desetak ne pretjerano zahtjevnih korisnikapovezanih pomo}u koncentratora koji je spojen na jedan priklju~ak pre-klopnika. Oni naj~e{}e koriste mreù za povremene poslove {tampanja ilislanje poruka elektronskom po{tom (zbog nedostatka prostora nacrtanasu samo dva).

Slika 6.10Preklapanje s vrlobrzom mre`nom okosnicom. Ü

Preklopnik

Koncentrator

�Uobi~ajeni korisnici��Zahtjevni korisnici�

Ovakav raspored dijeli na{u globalnu mreù u ~etiri podmreè. Slijevanadesno, te su podmreè okruène to~kastim crtama. Prva podmreà jedijeljena 10 Mbps mreà, gdje svi nezahtjevni korisnici dijele propusnipojas od 10 Mbps. Slijede dvije podmreè koje imaju ekskluzivne 10Mbps veze, ponekad nazivane i kao �privatni Ethernet�. Svaki od dva za-htjevna korisnika ima ekskluzivni propusni pojas od 10 Mbps samo premasvom ra~unalu, a propusni pojas ne dijeli ni s kim. Kona~no, posljednja jeFast Ethernet mreà koja radi na brzini od 100 Mbps, a propusni pojasdijele dva posluìtelja.

Ovo je naj~e{}i na~in primjene preklopnih mreà, a gotovo uvijek rezul-tira u optimalnom odnosu cijena/performanse. Ograni~ena je uporabaskupe Fast Ethernet opreme samo na ona mjesta gdje je cijena ugradnjeopravdana rezultatima koje daje u rukovanju podacima. Budu}i da je10/100 preklopnik daleko najskuplji ure|aj, svaki priklju~ak koji dodijeli-mo ekskluzivno nekom korisniku je tako|er prili~no skup. Takvi priklju~cibit }e dodijeljeni ekskluzivno samo onim korisnicima koji opravdavajunjegovo kori{tenje. Kona~no, na ostale priklju~ke mogu se priklju~iti sku-pine od dva do 100 korisnika po jednom priklju~ku preklopnika. Klju~uspje{nog pode{enja vrlo brze mre`ne okosnice je da se pravilno odredizahtjevnost korisnika i maksimizira broj korisnika na svakom priklju~ku,odràvaju}i visoke performanse. U praksi je potvr|eno da je 12 korisnikapo jednom priklju~ku maksimum koji osigurava odli~ne performanse.Ovaj broj }e u praksi jako ovisiti o prometu svakog pojedinog korisnika.

Danas na trì{tu postoje tri vrste paketnih preklopnika. Svi provodeosnovnu funkciju podjele velikih mreà u manje podmreè, dok se raz-likuje na~in na koji to interno ~ine. Tipovi su znani kao �Store and For-ward�, �Cut Through� i �Hibrid�. Slijedi opis svakog pojedinog tipa.

Store and Forward

Ovaj preklopnik radi kao {to mu i ime govori: prvo spremi svaki na-dolaze}i paket u spremnik, provjeri ima li gre{aka, i ako je paket ispra-van, tada ga proslje|uje na njegov odredi{ni priklju~ak. Prednost ovogtipa preklopnika je da spre~ava smanjenje propusnog pojasa u odredi{nojmreì slanjem pogre{nih ili o{te}enih paketa. Nedostatak je da se neznat-no pove}ava latencija (ka{njenje) preklopnika. U mreàma s malo gre{akaovo rezultira u nièm ukupnom prometu kroz preklopnik. Ova metodarada je najkorisnija u mreàma gdje se o~ekuje visoka razina gre{aka.


Cut Through

Na~in rada ove vrste preklopnika potpuno je druga~iji od onih koji rade u�spremi i po{alji� na~inu. U ovom preklopniku ure|aj zapo~inje proslje-|ivanje paketa neposredno nakon prijema odredi{ne adrese. Ovo rezulti-ra u vrlo niskoj latenciji i ne{to je brè nego u �spremi i po{alji� preklop-niku, budu}i da se svaki paket u preklopniku zadràva znatno kra}evrijeme. Me|utim, ovakav na~in rada moè proslijediti gre{ke iz jednepodmreè u drugu, {to moè rezultirati u smanjenju propusnog pojasazbog proslje|ivanja o{te}enih ili paketa s gre{kom. Ovi preklopnici naj-bolje rade u mreàma gdje se o~ekuje mala razina gre{aka.

Hybrid

Hibridni preklopnik je poku{aj da se izvu~e najbolje od prethodna dvatipa. Ovaj preklopnik radi u modu Cut Through, ali trajno provjerava brojo{te}enih ili paketa s gre{kom koji je proslije|en. Ako se ove gre{kedoga|aju frekvencijom vi{om nego {to je zadani prag, preklopnik presta-je raditi u ovom modu i po~inje raditi kao Store and Forward jedinica.Ako razina gre{aka padne ispod dozvoljenog praga, tad se preklopnik vra-}a ponovno u Cut Through na~in rada. Na taj na~in imamo preklopnik kojiima sve prednosti jedne vrste preklopnika kada je razina gre{aka niska, aistovremeno prednost onemogu}avanja prolaza gre{aka druge vrste pre-klopnika kada razina gre{aka postane previsoka.

Gornja podjela vrijedi samo kada izvorni i odredi{ni priklju~ak rade naistoj brzini. Ako preklopnik treba primijeniti i konverziju brzine (prilikomme|usobnog spajanja 10 i 100 Mbps Ethernet segmenata), kao {to je~esto slu~aj kad se koristi kao vrlo brza okosnica, tada preklopnik moraraditi u Store and Forward na~inu, a razlika izme|u pojedinih tipova pre-klopnika postaje nebitna. Prilikom nabave ure|aja treba voditi ra~una otome u kakvoj }e okolini raditi. Ako je predvi|eno mjesto ugradnje takvoda }e ure|aj uvijek povezivati barem jedan 10 Mbps Ethernet segmenatas ostalim 100 Mbps segmentima, bespredmetno je kupovati Cat Throughmodel. No, ako je predvi|eno da svi priklju~ci ure|aja rade na istoj brzi-ni (bez obzira {to je ure|aj mo`da opremljen mogu}no{}u automatskeprilagodbe brzine rada priklju~ka ovisno o priklju~enom ure|aju na 10 ili100 Mbps), treba izabrati Cat Through model, jer }e takav ure|aj raditibrè.

88 II. DIO

Projektiranje preklopnih Ethernet mreàProjektiranje preklopnih Ethernet mreà je zapravo strogo definirani po-stupak. Prvi korak je odrediti tijek prometa koji mogu, prema va{im o~e-kivanjima, proizvesti korisnici ili grupe korisnika. Primjerice, ako su sviva{i aplikacijski programi smje{teni na datote~nom posluìtelju, tad }emreà osjetiti veliko optere}enje u trenutku po~etka rada, kori{tenju i na-pu{tanju razli~itih programa. U tom slu~aju je potrebno ograni~iti kolikogod je mogu}e broj korisnika po priklju~ku preklopnika, i ako je mogu}erazmisliti o spajanju svakog korisnika direktno na priklju~ak preklopnika.S druge strane, ako ve}ina aplikacija egzistira na lokalnom disku ra~u-nala, tada je potrebno odrediti koliko ~esto }e svaki korisnik koristitimre`ni posluìtelj da bi spremio ili pro~itao podatke, i koliko }e biti velikedatoteke koje se transportiraju.

Analiza mreè }e vrlo vjerojatno pokazati da veliki broj korisnika ne}epraviti veliko optere}enje na mreì, a mali broj korisnika }e praviti velikooptere}enje na mreì. Sada }emo grupirati nezahtjevne korisnike zajed-no na koncentrator i spojiti svaki koncentrator na jedan priklju~ak pre-klopnika. Na{i mnogo zahtjevniji korisnici se obi~no spajaju direktno napriklju~ak preklopnika, ili ako su spojeni na koncentrator mnogo manjenjih nego nezahtjevnih korisnika }e dijeliti jedan priklju~ak preklopnika.

Stalno treba imati na umu da se uzorak prometa na mreì kod korisnikamijenja tijekom vremena. Zbog toga promatranje samo kratkih periodakori{tenja mreè moè dovesti do pogre{nih zaklju~aka i rezultirati pro-jektom koji nije optimalan. Da bi se odlu~ilo kako najbolje iskoristiti mre-`ni propusni pojas, razumno je promatrati uzorke u periodu od nekolikodana do nekoliko tjedana. Dakako, u ve}ini slu~ajeva proces poku{aja iproma{aja je neizbjeàn do pronalaènja najboljeg rje{enja.

Premosnik i usmjernik (bridge i router)Ve}ina ra~unalskih mreà koje prelaze lokalne okvire (WAN � Wide AreaNetworks) me|usobno se povezuje kori{tenjem relativno sporih komu-nikacijskih ure|aja. Rezultat takvog povezivanja je razlika u brzini signalana lokalnim segmentima i me|usobnim vezama, koja se mora nekakoprevladati. Na lokalnim segmentima koristi se protokol za kontrolu pri-stupa mediju (MAC) namijenjen malim udaljenostima i ne radi kad se teudaljenosti prema{e.


Da bi se omogu}ile veze izme|u lokalne mreè i komunikacijskih ure|ajamoraju se koristiti ili premosnici (bridge) ili usmjernici (router). Ovi ure-|aji omogu}uju uskla|ivanje brzina rada izme|u lokalne ra~unalske mre-è i ure|aja za komunikaciju s drugim (udaljenim) segmentom, a i rje{a-vaju problem udaljenosti, odnosno ograni~enja u protokolima ugra|enimu lokalne mreè.

Premosnik � bridgePremosnici su najjednostavnije re~eno spoj dviju tehnologija. Premosnikje ure|aj s dva ili vi{e priklju~aka koji mogu biti spojeni na razli~ite vrstemedija, a omogu}uju filtriranje i proslje|ivanje paketa podataka izme|upriklju~aka, tvore}i na taj na~in prostrane logi~ke mreè.

90 II. DIO

[to zapravo radi premosnik? Premosnik povezuje zasebne mre`ne seg-mente i prenosi mre`ni promet izme|u njih. Na taj na~in mogu}e je po-ve}ati najve}u dozvoljenu duljinu mre`nog segmenta ne kr{e}i pri tomepravilo najve}e dozvoljene duljine ìce, broj priklju~enih stanica ili brojprespojnika (repeater) na danom Ethernet segmentu.

Svaki paket poslan na nekom segmentu mreè ima dodijeljene dvijeadrese: izvori{nu adresu, koja definira koje je ra~unalo poslalo paket iciljnu adresu, koja odre|uje kojem ra~unalu je paket namijenjen. Oveadrese se mogu usporediti s adresama na pismu: imamo adresu po{iljao-ca � izvori{na adresa i adresu primaoca � ciljna adresa.

Slika 6.11Premosnik (bridge)koji povezuje dvaudaljena mre`na segmenta. Ü

Premosnik obra|uje svaki paket koji stigne na neki od njegovih priklju-~aka i sprema izvori{nu adresu u internu tablicu. Na taj na~in premosnik�pamti� koja adresa pripada pojedinom priklju~ku. Kad neki paket stigneu premosnik, njegova ciljna adresa se uspore|uje s tablicom, i ukoliko utablici postoji podatak za priklju~ak razli~it od onog s kojeg je paketprisitigao, proslje|uje se na taj priklju~ak.

Ako je ciljna adresa na istom priklju~ku s kojeg je paket pristigao, on sejednostavno ignorira, a ako premosnik u svojim tablicama nema ciljneadrese, paket se proslje|uje na sve raspoloìve priklju~ke premosnika. Naovaj je na~in osigurano da se {alju samo paketi kad je to zaista potrebno,a s druge strane paket ne}e biti blokiran samo zato {to je njegova adresanepoznata.

Kako premosnik u~i?

Premosnik sa sposobno{}u u~enja (learning bridge) stalnoobra|uje fizi~ke MAC adrese (OSI razina 2) s obje strane nje-govih priklju~aka i poku{ava nau~iti koje su adrese s kojestrane ure|aja. Temeljem nau~enih adresa donosi odluke tre-ba li paket pristigao na jednom priklju~ku proslijediti na dru-gi priklju~ak ili ne. Paketi koji imaju izvori{nu i ciljnu adresuna istom Ethernet segmentu ne trebaju prelaziti na drugustranu prespojnika. Ako premosnik primi paket ~iju adresune poznaje, proslijedit }e ga na drugu stranu.

Ova mogu}nost �samou~enja� ~ini premosnik vrlo jednostavnim za kon-figuriranje. Nije potrebno unaprijed znati na koji }e priklju~ak biti spo-jeno koje ra~unalo. Ovo su obi~no ure|aji tipa �uklju~i-i-radi� koji radebez bilo kakve potrebne konfiguracije s korisni~ke strane.

Iako u su{tini jednostavni, premosnici imaju i nedostataka. Ve}ina mre`-nih protokola kao {to su IPX, NETBEUI i TCP/IP {alju broadcast pakete,odnosno pakete upu}ene svim Ethernet stanicama u mreì. Ovi paketi bit}e proslije|eni na sve priklju~ke i mogu zna~ajno utjecati na pove}anjemre`nog prometa. To je naro~ito slu~aj u ve}im mreàma ~iji su segmentispojeni sporijim komunikacijskim ure|ajima.


Drugi zna~ajniji nedostatak ovih ure|aja je da se na svakom od priklju-~aka mora nalaziti ista LAN tehnologija. U principu nije mogu}e premo-stiti Ethernet mreù s jedne strane i Token Ring mreù na drugom pri-klju~ku premosnika, zato {to su ove dvije vrste mreà previ{e razli~ite zaovaj, u principu, jednostavan ure|aj.

Daljinski premosnik (remote bridge)

Daljinski premosnik je standardni premosnik koji ima na jednoj straniEthernet priklju~ak, a na drugoj strani serijski priklju~ak. Spaja se nasli~an ure|aj na drugoj strani serijske veze. Naj~e{}e se koristi u WANmreàma (mreè {irokih podru~ja) gdje je nemogu}e (tehni~ki neizvedi-vo ili nedopu{teno) ili neprakti~no (preskupo) postaviti mre`ne kabele. Utom slu~aju se za me|usobnu vezu ovih ure|aja koristi par brzih mode-ma spojenih iznajmljenom telefonskom linijom.

Najve}i dozvoljeni broj premosnika u mreì

Prema IEEE 802.1 (d), najve}i dozvoljeni broj premosnika u nekoj mreìje 7. Ovaj broj je uvjetan i bazira se na simulacijama performansi aplika-cija uz o~ekivanja ka{njenja premosnika.

Pretpostavka je da su svih sedam premosnika lokalnog karaktera (nemaveza na mreè {irih podru~ja -WAN), i da pretpostavljeno vrijeme zadr{kepaketa ne bude ve}e od 1 sekunde (nakon ovog vremena premosnik od-bacuje paket kao neposlan). Na taj na~in spre~ava se ekstremno dugo vri-jeme isporuke paketa (paket nikad ne bi smio biti isporu~en za manje odpribli`no 7 sekundi nakon {to je poslan.

U realnim uvjetima ova brojka ne bi smjela biti ve}a od 4, pri ~emu samojedan od dopu{tenih sedam premosnika moè biti spojen na mreù {iro-kog podru~ja (WAN).

Usmjernik � routerUsmjernici su pone{to napredniji od premosnika. Ranije je re~eno dapremosnici tvore jedinstvenu veliku mreù. Usmjernici, s druge strane,omogu}uju vezu (gateway) izme|u razli~itih mreà. Ova profinjena razli-ka je od vitalnog zna~aja prilikom odabira koju tehnologiju koristiti.

Usmjernici ne gledaju MAC razinu izvori{ne i ciljne adrese kao {to to ~inepremosnici. Usmjernici obra|uju polja podataka u protokolima vi{e razi-ne (primjerice IPX i TCP/IP) da bi odlu~ili kamo proslijediti paket. To ih~ini znatno tehnolo{ki kompliciranijim nego {to su premosnici.

92 II. DIO

Kao {to je spomenuto, premosnici ne mogu povezivati mreè razli~itihtehnologija. Budu}i da usmjernik ne radi na razini fizi~kih MAC adresa,nego na razini vi{ih protokola, upravo je pogodan za takvu vrstu veza �povezivanje razli~itih mreà.

Razli~ite mre`ne protokole (AppleTalk, DECNet, IPX/SPX, TCP/IP sl.) mo-èmo poistovjetiti s vlakovima koji koriste razli~ite {irine kolosijeka (irazli~it broj vagona) za prijevoz tereta � u na{em slu~aju okteta (byte) po-dataka. MAC razina analogna je samom vagonu, a vi{i protokoli pred-stavljaju teret u vagonu. Isporuka tereta ( u na{em slu~aju paketa poda-taka) izme|u dvije to~ke mogu}a je samo prebacivanjem tereta iz jednevrste vagona u drugu na to~ki gdje se mijenja {irina kolosijeka, budu}i davagoni na~injeni za jednu {irinu kolosijeka ne mogu voziti po drugoj vrstikolosijeka. Usmjernik }e �prebaciti� podatke vi{e razine iz jednog �vago-na� (MAC vrsta paketa) u drugi i proslijediti podatke, dok }e premosnikpoku{ati poslati vagon na kolosijek s krivom {irinom tra~nica, a rezultatje u tom slu~aju svakako gubitak tereta.

Budu}i usmjernici povezuju razli~ite mreè zajedno, va`no je napomenu-ti da svaka mreà mora imati svoj vlastiti mre`ni broj. Primjerice, ako jemre`ni protokol TCP/IP, mreà na usmjernikovom priklju~ku A moè ima-ti adresu 192.0.2.1., dok mreà priklju~ena na priklju~ak B istog usmjer-nika moè imati bilo koju adresu koja se razlikuje od one priklju~ene napriklju~ak A.


Slika 6.12Usmjernik (router)brine o tome daEthernet paketpodatak uspje{noprije|e iz jedne vrstemreè u drugu, primjerice izAppleTalk u TCP/IP i obratno. Ü

Kako radi usmjernik?

Usmjernik radi sli~no kao premosnik, osim {to obra|uje po-datke vi{eg mre`nog protokola (OSI razina 3), a ne fizi~ke ra-zine (OSI razina 1). Odluku o proslje|ivanju paketa usmjer-nik donosi provjerom adrese vi{eg protokola (primjericeTCP/IP adrese), a ne MAC fizi~ke adrese.

Budu}i da radi na vi{oj razini, usmjernik moè proslje|ivatipakete izme|u razli~itih vrsta medija (sinkrona i asinkronakomunikacija iznajmljenom telefonskom linijom, Ethernet,Token Ring, X.25, Frame Relay, FDDI, ATM ...). Mnogi usmjer-nici mogu raditi i kao premosnici.

[to odabrati � premosnik ili usmjernikNema apsolutnog odgovora na ovo pitanje. Topologija mreè, tip i koli-~ina posluìtelja, koli~ina prometa, kao i ostali tehni~ki i netehni~ki para-metri mreè moraju biti razmatrani kod dono{enja takve odluke.

Usmjeravanje treba imati prednost u odnosu na premo{}ivanje, ali us-mjernici su sporiji i skuplji (zbog analize paketa na razini vi{eg mre`nogprotokola). Osim toga, postoji znatan broj aplikacija koje koriste protokolekoje nije mogu}e usmjeravati (NetBEUI, DEC LAT, i sl.).

Premosnici su dobro rje{enje u slu~aju manjih mreà sa sporim redun-dantnim vezama izme|u povezanih mjesta.

Usmjernici su obi~no bolji izbor za ve}e mreè, naro~ito u slu~aju kad seèli relativno ~ista i brza mre`na okosnica (backbone). Usmjernici imajuugra|ene algoritme za kontrolu gre{aka na razini protokola.

Naj~e{}e se koristi kombinacija oba ure|aja. Premosnici povezuju manjemreè koje su geografski bliè jedna drugoj, a usmjernici se koriste zaostatak mreà {irokog podru~ja (WAN).

94 II. DIO

SaètakKao {to sam na po~etku poglavlja najavio, opisani su principi rada ra-zli~itih aktivnih mre`nih ure|aja koji se koriste za izgradnju lokalnihra~unalskih mreà. Ovi ure|aji (me|usobno povezani) zapravo ~inera~unalsku mreù Internet i kontroliraju danas (u vrijeme pisanja oveknjige) mre`ni promet izme|u 40-ak milijuna ra~unala u svijetu. OsimInterenta postoje i deseci tisu}a manjih, me|usobno povezanih mreà,~iji rad tako|er ne bi bio mogu} bez me|usobne povezanosti i radaovakvih ure|aja. Ako promotrimo najmanju mogu}u ra~unalnu mreù �dva povezana ra~unala, za njihovo povezivanje upotrijebili smo ve} dvaure|aja � dvije mre`ne kartice. Dodamo li tre}e ra~unalo u na{u mreù,a ako kao mre`ni medij koristimo UTP kabel � nu`no je upotrijebiti kon-centrator. Prije|emo li najve}u dozvoljenu duljinu Ethernet segmenta zaodre|eni medij, moramo upotrijebiti prespojnik. Prelazimo li s jednevrste medija na drugu trebat }e nam najmanje konverter medija ili nekidrugi, sofisticiraniji ure|aj s vi{e priklju~aka i naprednijih mogu}nosti(preklopnik ili premosnik). Poèlimo li povezati dvije mreè istog tipa nanekoj lokaciji upotrijebit }emo premosnik, a ako ~itavu jednu takvumreù èlimo povezati s nekom drugom takvom (ili sli~nom) mreòm udrugom gradu ili zemlji, upotrijebit }emo usmjernik s odgovaraju}imure|ajima za povezivanje na daljinu (remote connection).

Mnogo je proizvo|a~a ove vrste opreme koji se udruùju u razli~itevrste udruga da bi prona{li nove na~ine sigurnog i brzog prijenosapodataka putem starih i novih vrsta medija. [to je brì razvoj osobnihra~unala i njihove procesorske snage, to je ve}i zahtjev za mre`nimresursima i ve}im podatkovnim propusnim pojasima (bandwith). Upo-trebom novih tehnologija postiù se brzine prijenosa koje ve} odavnoprema{uju one, koje su do prije nekoliko godina glasile kao �teorijskimaksimum� za neke medije.


infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u:

Kako je povijest u~iteljica ìvota i u informatici ima zna~ajnu ulogu. Iako se potrebe za komu-nikacijama drasti~no uve}avaju iz dana u dan, pogled unatrag govori nam gdje smo bili i {tosmo radili. Potro{eni su milijuni metara tankog koaksijalnog kabela za izgradnju LAN-ova, adanas su to zapravo ba~ene investicije, jer medij ne podràva dana{nje tehnologije � 100Mbps brzine rada.

7. poglavlje

Presjek kroz mre`ne tehnologije

l Mre`ni medij � pogled unatrag

l Metode pristupa mre`nom mediju

l Fizi~ki raspored

l Planiranje lokalnih mreà

l Strukturirano oì~avanje

Potrebe informacijskog doba za me|usobnim povezivanjem i globalnomkomunikacijom ve}e su nego ikad, a rastu gotovo svakodnevno. U pro-{lom desetlje}u (rije~ je o 1988. � 1998. godini) ljudi koji se bave komu-nikacijama bili su suo~eni s rapidno pove}anim brojem ure|aja � proiz-vo|a~a informacija i ure|aja � potro{a~a (uvjetno re~eno) informacija kojisu zahtijevali komunikaciju jednih s drugima.

Takve komunikacije bile su ( i jo{ uvijek su) gladne brzine, pouzdanosti ifleksibilnosti. Stare tehnologije povezivanja nisu jednostavno vi{e moglepratiti zahtjeve jer, ili nisu bile odgovaraju}e ili nisu bile prakti~ne zaprimjenu. Lokalne ra~unalske mreè (LAN) postale su nu`nost.

Termin LAN ima razli~ita zna~enja za razli~ite ljude, iako se polako gradikonsenzus o njegovom to~nom zna~enju. Generalno govore}i, LAN je ele-ktronski komunikacijski sistem koji prenosi informacije izme|u ra~unalaili kompjutoriziranih ure|aja unutar ograni~enog geografskog podru~ja(misli se na ured, zgradu, poslovni centar ili neko uè podru~je grada).

Tipi~no se oprema koja ~ini LAN sastoji od kompjutora, jedinica za pris-tup mediju, fizi~kog medija, koncentratora i ostalih ure|aja za me|usob-no povezivanje, iako je nepo{teno pri tome isklju~iti i ostalu pripadaju}uopremu nu`nu za funkcioniranje: komunikacijske ormare, jedinice zanapajanje, uti~nice, provodne kanale i sli~no.

U Ethernet ra~unalskim mreàma koriste se koaksijalni kabeli, kabeli suvijenim paricama i svjetlovodni, odnosno opti~ki kabeli. Sve ove vrstemedija ve} su opisane u ranijim poglavljima ove knjige, sa svim svojimprednostima i manama. Izbor medija za izvo|enje mreè ovisi od situaci-je do situacije, iako se u posljednje vrijeme intenzivno rabe kabeli s uvi-jenim paricama u kombinaciji sa svjetlovodnim kabelima. No ne morazna~iti da }e tako biti i za koju godinu.

Mre`ni medij � pogled unatragVe}ina ra~unalskih mreà koje se danas izvode koristi kao sredstvo za pri-jenos informacija kabele s uvijenim paricama, iako su na raspolaganju idrugi mediji, od kojih su neki i {iroko rasprostranjeni.

Presjek kroz mre`ne tehnologije 7. POGLAVLJE 99

100 II. DIO

Svjetlovodni kabeli prenose signale koriste}i izvore svjetla. Danas sepodrazumijeva da je to najkvalitetniji medij i preporu~a se za mnogeprimjene, a za neke je de facto standard. Instalirana baza svjetlovodnihkabela je zapravo jo{ uvijek relativno mala, iako svakog dana raste. Ne-kad obe}avaju}i medij zbog svoje relativno niske cijene, dugog vremenauporabe, sigurnosti, neosjetljivosti na smetnje i poprili~no visokog ka-paciteta, koji bi preuzeo ulogu jedinog medija u mreàma, danas jeugroèn najnovijim naprednim istraìvanjima u primjeni tehnologije uvi-jenih parica.

Slika 7.1Kabel s uvijenimparicama i odgo-varaju}im konektorima. Ü

Slika 7.1aRazna klije{ta zaupre{avanje konektora. Ü

Koaksijalni kabel nekad je smatran jedinim mogu}im medijem za razli~itevrste mre`a, ali njegova popularnost je u posljednje vrijeme splasnula


Slika 7.2Svjetlovodni kabel sodgovaraju}im konektorima (tip ST). Ü

Slika 7.2aAlat potreban za spa-janje konektora nasvjetlovodni kabel.Ü

primjenom kabela s uvijenim paricama. Orginalni Ethernet LAN pret-postavljao je uporabu debelog koaksijalnog kabela koji je bio i prili~no te-àk. Kasnije je razvijen i �tanki� Ethernet zvan i �thinnet�.

102 II. DIO

U ovom pregledu ne smiju se zaobi}i ni beì~ne mreè. Mnoge vrste ovihmreà jo{ su pod razmatranjem odgovaraju}ih tehni~kih tijela. Neke suve} dulje u uporabi, a za komunikaciju koriste ili radio frekvencije iliinfracrveni prijenos. Iako jo{ nije sasvim jasna uloga ove vrste mreà,mora se re}i da su nezamjenjive u okolinama koje zahtijevaju mobilnost� primjerice sustavi u kojima se koriste ru~na prijenosna ra~unala ili umobilnoj robotici, ili u bilo kojem sustavu gdje je prisutna stalna i ~estapokretljivost umreènih stanica � prijenosnih ra~unala.

Metode pristupa mre`nom medijuU vrijeme popularizacije LAN-a (sredinom 80-ih godina) primarna razli-ka izme|u razli~itih tipova mreà ovisila je o tome koju metodu za pris-tup mre`nom mediju koriste. Danas su se iskristalizirale dvije od njih:vi{estruki pristup provjerom nosioca metodom detekcije sukoba(CSMA/CD) i predaja oznake (token passing). U {iroj uporabi se koristiCSMA/CD metoda pristupa mediju u nekoj od brojnih 802.3 varijanti,dok se predaja oznake koristi u IBM Token Ring LAN-ovima (naj~e{}e serabe za spoj na IBM centralno ra~unalo), u FDDI (Fiber Distributed DataInterface) � su~elju distribucije podataka opti~kim vlaknom i Token Bus� metoda koja se naj~e{}e koristi u automatiziranju tvornica kori{tenjemMAP (Manufacturing Automation Protokol) protokola.

Slika 7.3Priklju~ci za koaksi-jalni kabel � T-konektor i zaklju~ni ~lan. Ü

Fizi~ki rasporedKao {to je to bila metoda pristupa i fizi~ka topologija kori{tena je za po-djelu mreà. Ve}ina dana{njih mreà sloèna je u zvjezdastom rasporedugdje se u sredini nalazi koncentrator � prespojni ure|aj s vi{e priklju~aka.Elektri~na topologija je u tom slu~aju ili prstenasta ili linijska (ring ilibus), a odre|ena je priklju~kom unutar koncentratora.

Planiranje lokalnih mreàKabelski sistem je vjerojatno najtrajnija komponenta u ra~unalskoj mreìi treba biti tako projektiran da zadovolji zahtjeve korisnika na dulje vri-jeme (barem na nekoliko godina). Poznavanje razli~itih komponenti kabel-skog sistema vrlo je va`no, jer pogre{no izabrana neka komponentamoè bitno utjecati na performanse cijelog sistema.

Postavljanje ciljevaProjektiranje kabelskog sistema zahtijeva postavljanje (i ispunjavanje)nekoliko ciljeva:

w Postaviti jednostavne i razumljive upute za projektiranje.

w Izabrati tip kabela koji }e u potpunosti zadovoljiti zahtjevekorisnika.

w Omogu}iti svim korisnicima istu razinu pristupa kabelskomsistemu.

w Izabrati kabelski sistem koji ne}e naru{iti estetiku zgrade.

w Izabrati kabelski sistem koji }e zadovoljiti visoke standarde zakvalitetu.

w Iskoristiti postoje}e izvore energije ili osigurati adekvatnonapajanje za hla|enje (klimatizaciju) velikih kompjutora.

w Omogu}iti jednostavnu instalaciju i odràvanje.


Planiranje prije izgradnjePrilikom projektiranja novih zgrada arhitekti moraju uzeti u obzir potre-bu za ra~unalskim povezivanjem unutar zgrade. U cjelokupnom projektuzgrade moraju biti predvi|ena mjesta za ulaz kabela, vertikalni uzlazniotvori i horizontalni razvod po katovima. Izgradnja ili prilagodba nakon{to je zgrada zavr{ena mogu biti vrlo skupi.

Osim {to treba prikupiti informacije o zahtjevima korisnika, projektantmreè mora uzeti u obzir i zahtjeve budu}ih tehnologija. Sam izbor ka-bela treba biti takav da osigura rezervu, a izvedba mora biti neovisna odsustava koji se na njega spaja. Kabelski sistem treba podràvati vi{e te-hnologija, a ne ovisiti o samo jednom dobavlja~u.

Strukturirano oì~avanjePrili~no va`na prekretnica u mre`noj tehnologiji posljednjih godinasvakako je i uporaba strukturirano oì~enih sustava. Ova vrsta oì~ava-nja zapravo je izmi{ljena za uporabu u telekomunikacijskoj industriji (zaprimjenu u telefoniji), ali je vrlo uspje{no prenesena u LAN primjenunakon {to je u LAN tehnologiji zapo~ela primjena kabela s uvijenim pari-cama.

Strukturirano oì~eni sustavi sastoje se od ve}eg broja jednostavnih,pasivnih ure|aja kao {to su razvodne kutije, prolazne kutije, prespojneplo~e, konektori za oì~enja i nosa~i kabela raspore|eni na logi~ki, stru-kturirani na~in, tako da se pojednostavi kontrola i nadzor nad mno{tvomparica uvijenih ìca.

104 II. DIO

Slika 7.4Primjer prespojneplo~e s priklju~cimaza razli~ite vrstemedija. Ü

Ova vrsta oì~enja uobi~ajeno slijedi zvjezdasti raspored, s mnogo paricakoje se zvjezdasto {ire od centralne spojne kutije. Ove parice mogu zavr-{iti u uti~nicama na zidovima (ili u podovima) ureda, a mogu se i u sno-povima voditi do sljede}e spojne kutije. U tom se slu~aju koriste za pre-spajanja veza izme|u spojnih kutija ili za daljnju distribuciju. Na slici 7.5prikazan je jednostavan primjer strukturirano oì~enog sustava jednezgrade.

Pogledajmo primjerice kako izgleda strukturalno kabeliranje ra~unalskemreè u dvokatnoj poslovnoj zgradi s podrumom i nekoliko ureda na sva-kom katu.


Slika 7.5. Strukturno oì~enjezgrade. Ü

Horizontalni razvod

Horizontalni razvod

Oì~enjeureda

Zidnauti~nica

Zidnauti~nica

Stolniure|aji

Stolniure|aji

Stolniure|aji

Zidnauti~nica

Horizontalni razvod

Lokalni komunikacijski ormar



Koncentrator

Koncentrator

Koncentrator

Mre`na okosnica

Glavni razvodniormar zgrade

Vertikalni razvod

106 II. DIO

Na svakom katu zgrade postoji jedna soba u kojoj se nalazi komunikacij-ski ormar za ra~unalsku mre`u, zajedno s katnom prespojnom kutijom.Od tog ormara povu~ene su horizontalnim razvodom do svakog uredaveze pomo}u kabela s uvijenim paricama (ne dulje od 100 m), koje za-vr{avaju u uti~nicama na zidu ili u podu ureda. Sli~na je situacija i nadrugim katovima.

Svi katni komunikacijski ormari povezani su vertikalnim vezama s glav-nom razvodnom kutijom (odnosno glavnim komunikacijskim ormarom)za cijelu zgradu, ali i me|usobno. Tako strukturirano o`i~enje zgradespojeno je na odgovaraju}i na~in s ostalim zgradama putem mre`ne oko-snice koja povezuje me|usobno sve zgrade na nekoj lokaciji. Naravno dai u toj vezi postoji jedno centralno mjesto s kojeg su dostupne svezgrade.

Slika 7.6Primjer komunikacij-skog ormara s pre-spojnim plo~ama iaktivnim mre`nimure|ajima. Ü

Katne veze i veze me|u zgradama spajaju se me|usobno pomo}u aktiv-nih ure|aja: koncentratora � prespojnika s vi{e priklju~aka, preklopnika,premosnika i usmjernika. Vertikalne veze (u slu~aju jedne zgrade) ili vezeme|u zgradama u ovom se slu~aju nazivaju mre`na okosnica (backbone)i rade uvijek na najvi{im mogu}im brzinama.

U slu~aju da se na centralnom mjestu lokacije ili na glavnom komuni-kacijskom ormaru zgrade korsti jako brzi paketni preklopnik s odgovara-ju}im brojem priklju~aka, tad se ta mre`na okosnica moè nazvati i zbi-jena ili saèta mre`na okosnica (collapsed backbone). Ovakav naziv moèse upotrijebiti zato jer umjesto nekada{nje duge veze koja je me|usobnopovezivala sve komunikacijske ormare, sad je ta veza zbijena u jednomure|aju (paketnom preklopniku) i sveukupan mre`ni promet jedne zgradeili lokacije odvija se putem ultra brze sabirnice aktivnog ure|aja � paket-nog preklopnika.

Planiranje strukturiranog sistemaSvaka organizacija treba imati svoje vlastite standarde za oì~enje, ovis-no o svojim potrebama. Pravilno postavljena oprema zna~ajno }e olak{atipovezivanje izme|u korisnika.

Planiranje kabelskog sistema najlak{e je ako se podijeli prema njegovimfizi~kim komponentama. Glavne komponente oì~enja neke zgrade su:

w zidna (podna) uti~nica

w horizontalni razvod kabela

w katni komunikacijski ormari i prolazne kutije

w vertikalni razvod

w glavni razvodni ormar zgrade

Zidna uti~nica je mjesto gdje krajnji korisnik uklju~uje svoje ra~unalo usustav oì~enja zgrade. Na tom mjestu fizi~ki zavr{ava kabel s uvijenimparicama, koaksijalni kabel ili svjetlovodni kabel iza uti~nice.

Horizontalni razvodni sistem je kabel koji povezuje zidnu uti~nicu s naj-bliìm komunikacijskim ormarom na istom katu. Horizontalni razvodnisistem povezuje zidne uti~nice s katnim komunikacijskim ormarom uklju-~uju}i i opremu za drànje kabela (kabelski kanali, drà~i, vodilice i sli-~no). Naj~e{}e kori{teni medij za horizontalni razvod je kabel s uvijenimparicama, ali nerijetko se koristi i koaksijalni, kao i svjetlovodni kabel.


Prolazne kutije omogu}uju povezanost izme|u horizontalnog razvoda imre`ne okosnice unutar zgrade, ili vertikalnog razvoda. U komunikacij-skim ormarima se obi~no nalaze prespojne plo~e kao i komunikacijskiure|aji, primjerice koncentratori, prespojnici, usmjernici i premosnici.

Vertikalni razvod ili mre`na okosnica povezuje pojedine komunikacijskeormare ili prolazne kutije s glavnim razvodnim ormarom zgrade. U ver-tikalnom razvodu se koriste iste vrste kabela kao i u horizontalnom nonaj~e{}e se koriste koaksijalni i svjetlovodni kabeli. U posljednje vrijemesvjetlovodni kabeli preuzimaju vode}u ulogu u izgradnji mre`nih okosni-ca, omogu}uju}i velike brzine prijenosa podataka.

108 II. DIO

Slika 7.7Zidna uti~nica spriklju~kom za svje-tlovodni kabel. Ü

Glavni razvodni ormar smje{ten je u glavnoj telekomunikacijskoj pro-storiji zgrade. Svi razvodi zavr{avaju u ovoj sobi. Uobi~ajeno je da se pa-ralelno radi i telefonski razvod koji se tako|er nalazi u ovoj prostoriji.Radi lak{eg povezivanja sa svim korisnicima, u ovoj prostoriji se obi~nonalaze mre`ni posluìtelji, usmjernici i prespojne plo~e.

Uobi~ajeno su fizi~ki odnosi izme|u kabelskih sustava postavljeni hije-rarhijski � zvjezdasto. Prednost ovakvog oì~enja je da mreà moè bitipostavljena u bilo kojoj logi~koj topologiji, a odràvanje je jednostavnije.Uporaba katnih komunikacijskih ormara (prespojnih i prolaznih kutija) iglavnog razvodnog ormara zgrade i sama podsje}a na zvjezdasti

raspored odnosno ova mjesta predstavljaju koncentracijske to~ke za poje-dini kat ili zgradu.

Ozna~avanje kabelaOzna~avanje kabela samo po sebi nije dovoljno za odràvanje kabelskogsistema. Nakon {to se postave svi kabeli na svoja mjesta, radni uspjeh su-stava oì~enja ovisi o tome kako se dobro s njime upravlja.

Za upravljanje kabelskim sistemom moraju postojati odgovaraju}e smjer-nice, pravila i alati. Smjernice i pravila odre|uju tko ima pristup sustavuoì~enja i tko je odgovoran za izvo|enje promjena te za popravak unutarstrukture. Mora postojati organizacijski propis koji pokriva vrstu oì~enjai gdje se koristi, tip zidnih uti~nica, shemu spajanja i polaritet, te ozna-~avanje kabela.

Postoje EIA specifikacije koje predlaù ozna~avanje kabela bazirano nazgradi, katu, radnom podru~ju, kori{tenom komunikacijskom ormaru,smje{taju prespojne plo~e i poziciji nosa~a unutar ormara. Razli~iti tipovirazvoda (horizontalni, vertikalni ili krajnja stanica) imaju oznake razli~itihboja.

U velikim sustavima va`nu ulogu u upravljanju kabelskim sistemima imasoftver. Danas na trì{tu postoji nekoliko programskih paketa ~iji jezadatak projektiranje i odràvanje kabelskih sistema. êsto puta su pove-zani s CAD paketima za izradu projekata. Vrsta i tip potrebnog programaovise o veli~ini i prirodi mre`ne instalacije.

Ure|aji za dijagnostikuu velikim kabelskim sistemima te{ko je pronalaziti mjesta kvara. U slu~a-ju gre{ke potrebno je pregledati brojnu dokumentaciju i izvr{iti neka mje-renja. Da bi se ispravno odredila mjesta gre{ke u kabelskim sistemimapotrebni su razni dijagnosti~ki alati i instrumenti.

Uporaba programa za upravljanje kabelima moè znatno pomo}i u otkri-vanju kabela s gre{kom identificiraju}i koji od njegovih parova ìca suiskori{teni za priklju~enje ure|aja.

U nekim slu~ajevima nu`no je provesti ispitivanja kabelskih parica da bise prona{li prekidi u kabelu ili pogre{na spojna mjesta. Na ispravnostkabela mogu utjecati i vanjske elektromagnetske smetnje (EMC � elek-tromagnetska kompatibilnost). Za otkrivanje gre{aka i prekida u kabelima


koriste se time domain reflectometers � vremenski reflektometri (TDR).Pomo}u ovakvih ure|aja mogu}e je otkriti mjesto prekida u kabelskomrazvodu, kao i izmjeriti gubitke signala u poloènom kabelu.

Osim toga postoje mjerni instrumenti za mjerenje preslu{avanja izme|uparica, odnosno koja se koli~ina signala iz jednog para ìca prenese u su-sjedni par ìca. Preslu{avanje uzrokuje smetnje u radu mreè i potrebnoje da bude {to manje, kao i gubici signala u kabelu. Za svjetlovodne ka-bele na raspolaganju su opti~ki reflektometri (OTDR).

SaètakU ovom poglavlju dan je kratki presjek mre`nih tehnologija i na~inaizgradnje lokalnih ra~unalskih mreà. Nije dovoljno mreù samo izgra-diti � o njoj se treba i brinuti. Strukturirano oì~avanje omogu}uje dase korisnici fizi~ki sele po sobama (ali unutar opsega lokalne mreè), ada logi~ki zadràvaju uvijek isto mjesto. Kako je to mogu}e?

Uporabom prespojnih plo~a i spojnih kabela, komunikacijskih ormara iostalih elemenata razvoda (uklju~uju}i i aktivnu mre`nu opremu) mo-gu}e je zadràti uvijek isti logi~ki poloàj korisnika u ra~unalskoj mreì.Da bi korisnik iz sobe 5, koji je bio spojen na priklju~ak broj 10 pa-ketnog preklopnika ostao priklju~en na isto mjesto ako se preseli u sobu7, potrebno je samo izvr{iti prespajanje spojnim kabelima (patch-cord)u komunikacijskom ormaru toga kata.

Softverski paketi za upravljanje strukturiranim oì~enjem pomaù i pridetekciji kvarova u kabelima. Dovoljno je upisati broj zidne uti~nicekoja nema ispravnu vezu i bit }e prikazana cijela trasa te veze � odkatnog komunikacijskog ormara, preko glavnog razvoda zgrade do cen-tralne telekomunikacijske centrale lokacije. Na taj na~in znatno je sma-njen broj veza koje je potrebno pregledati da bi se ustanovio kvar.

Za uspje{nu detekciju i otklanjanje kvarova nu`no je posjedovati (ili ko-ristiti usluge servisa) odgovaraju}u opremu za detekciju kvarova i mje-renje iznosa gubitaka u kabelima. Veze s velikim gubicima unose traj-nu smetnju u rad cjelokupnog sustava ra~unalske mreè.

110 II. DIO

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u:

Informati~ka auto-cesta odnosno ra~unalna mreà mora nakraju biti softverski kontrolirana.Zapravo je softver jedini koji ~ini ne{to korisno, a hardver je sredstvo za rad ~ime to softverpostiè. Kako se na istom ra~unalu moè nacrtati lijepa slika, odsvirati prekrasna melodija iliizvr{iti komplicirani matemati~ki prora~un, tako i mre`ni operacijski sustav moè bitno utjecatina vrstu kori{tenja ra~unalne mreè. Kao i u svemu u IT-industriji (industriji informati~kihtehnologija) i ovdje se nudi mogu}nost izbora.

III. DIO8. poglavlje

Mre`ni operativni sustavi

l Razvoj mre`nih operativnih sustava

l Trì{te i kupci � kako dobro izabrati

l Ra~unala u mreì

UvodU prvom dijelu knjige bilo je rije~i o tome kako su zapravo nastale ra~u-nalske mreè, kako su se razvijali standardi i koji su ure|aji potrebni dabi se uspostavila komunikacija izme|u ra~unala � da bi se ra~unala po-vezala u mreù.

Sama ~injenica da su ra~unala �povezana� zna~i da je izme|u ra~unalapostavljen nekakv medij za prijenos signala. âk i u slu~aju beì~nih mre-à postavlja se odre|ena oprema (primopredajnici) u odogovaraju}emrasporedu tako da se definira podru~je (mre`ni medij) u kojem egzistirabeì~na ra~unalana mreà, odnosno mogu}e je ostvariti komunikaciju iz-me|u ra~unala u tom podru~ju.

Bilo je govora i o ~emu treba voditi ra~una prilikom projektiranja ra~unal-nih mreà, te danas vrlo prihva}enom strukturnom povezivanju.

No, nakon planiranja, projektiranja, izvo|enja radova i kona~nog rezulta-ta � povezanosti svih ra~unala me|usobno mre`nim medijem, jo{ ne{tonedostaje. Ra~unala me|usobno ne mogu komunicirati i razmjenjivati in-formacije (podatke) bez odgovaraju}e programske podr{ke.

Drugim rije~ima � izgradimo li kompletnu ra~unalsku mreù, a ne pokre-nemo na ra~unalima odgovaraja}u programsku podr{ku za rad u mreì �na na{oj mreì ne}e biti mre`nog prometa. Poistovjetimo li to sa svijetomautomobila, to je kao da smo napravili odli~nu autocestu izme|u grado-va, a na njoj nema prometa jer automobili ne voze. [to nedostaje da auto-mobili krenu?

Osobe ili teret koje treba prebaciti s jednog mjesta na drugo. U slu~ajura~unalske mreè to su podaci koje treba prenijeti izme|u izvori{nog iodredi{nog ra~unala. Prijenos podataka izme|u ra~unala u mreì kontro-lira mre`ni protokol, sastavni dio mre`nog operativnog sustava.

Da bi se uspostavio mre`ni promet moramo imati ure|aj koji generirapaket i ure|aj koji prima paket. Generatori paketa su u lokalnoj mreìra~unala, a u samom ra~unalu aplikacije. Upravlja~ki programi mre`nihkartica preuzimaju pakete koji putuju mre`nim medijem i proslje|uju ihmre`nom operativnom sustavu instaliranom na ra~unalu. Mre`ni opera-tivni sustav obra|uje primljene pakete i predaje podatke aplikacijamakojima su upu}eni. Ra~unalne aplikacije (programi) preuzimaju podatke,obra|uju ih i prikazaju na neki na~in korisniku, ili ih pospremaju u odgo-varaju}em obliku (kao datoteku na disku).

Mre`ni operativni sustavi 8. POGLAVLJE 113

114 III. DIO

Ranije navedeno vrijedi i u obrnutom smjeru. Aplikacije svoje upite zamre`nim resursima upu}uju mre`nom operativnom sustavu, a mre`nioperacijski sustav preko odgovaraju}ih upravlja~kih programa komunici-ra s hardverskim ure|ajima i na taj na~in {alje pakete u mre`ni medij.Putuju}i medijem paketi stiù do ciljne adrese i tamo budu obra|eni nave} opisani na~in.

U ovom poglavlju bit }e rije~i o mre`nim operacijskim sustavima koji sedanas koriste, kako su nastali i koja im je perspektiva.

Razvoj mre`nih operativnih sustavaMre`ni operativni sustavi razvijani su od najranijih dana mikrora~unala.U po~etku su to bile �crne kutije� koje su predstavljale diskovne sustaves odgovaraju}om logikom za kontrolu mre`nog pristupa.

Novell NetWare S-Net je jedna od pionirskih mreà. Izgra|ena je u zvjez-dastoj topologiji za relativno mali broj korisnika, a sastojala se iz kutije ukojoj je bio diskovni podsustav kontroliran procesorom Motorola 68000.Na tu kutiju su se u zvjezdastom rasporedu priklju~ivali klijenti.

Od samog po~etka S-Net mreà je trebala operativni sustav da bi pruàlausluge radnim stanicama koje su koristile CP/M, a kasnije DOS. Novell jezaposlio razvojni tim ~iji je zadatak bio izrada mre`nog operativnog su-stava, koji bi egzistirao kao softver, nezavisno od Novell posluìtelja. Re-zultat je bio NetWare. Ostale organizacije i{le su sli~nim putem.

Ovi prvi sustavi prodavali su se dovoljno dobro da bi zadràli kompanijeu poslu, ali zapravo nisu postale sna`ne sve do pojave IBM XT ra~unala injihovih klonova. Opremljenost tvrdim diskom i pobolj{anje u rukovanjukao i koli~ini memorije omogu}ilo je dovoljno prostora za pohranu i radoperativnog sustava na ra~unalima koja su bila kori{tena kao datote~ni ilidiskovni posluìtelji.

Mnoge su kompanije u to vrijeme radile svoje mre`ne operativne su-stave, a svi su o ne~emu bili ovisni. Novell je zauzeo vode}e mjesto pre-baciv{i svoj mre`ni operativni sustav iz S-Net kutije u XT ra~unalo. Ovoje omogu}ilo slobodan izbor ra~unala, ali ne i mre`nih kartica.

U po~etku je Novell isporu~ivao svoje Gateway G-Net mre`ne kartice, alije odlu~io pruìti podr{ku i ostalim proizvo|a~ima hardvera. Tako su uigru u{li 3Com Ethernet, Corvus OMNInet i Proteon Token Ring sa svojim

mre`nim karticama. Budu}i da NetWare nije originalno razvijen kao DOSaplikacija, a bio je zami{ljen da emulira mala i srednja ra~unala, po-dràvao je od samog po~etka vi{enitnost i vi{ezada}nost.

Novellov operativni sustav postao je tako popularan da je sa samo neko-liko aplikacija u 1984. sko~io na vi{e od 2000 podrànih aplikacija osam-naest mjeseci kasnije. U po~etku se vodila borba izme|u Novella, 3Com-a i ostalih proizvo|a~a hardverskih mre`nih ure|aja za prevlast na trì-{tu, ali je Novell odnio veliku pobjedu prenose}i svoj sustav na 10 MbpsEthernet, dok su se proizvo|a~i hardvera koncentrirali na pove~anje brzi-ne prijenosa njihovih mre`nih kartica na 64 kbps. Uvidjev{i pobjeduNovella po~eli su proizvoditi NetWare kompatibilne mre`ne kartice, aNovell je i dalje uspje{no razvijao svoj softver. Malo po malo, svi proiz-vo|a~i posluìtelja su instalirali NetWare na svoje posluìteljske sustave.

Microsoft je ovu borbu promatrao sa stajali{ta softvera. Ubrzo je napravioMSnet, proizvod koji su prihvatili proizvo|a~i hardvera. Microsoft je u tovrijeme iza{ao i s novom (3.1) ina~icom DOS-a, koji je izme|u ostalogadozvoljavao zaklju~avanje datoteka na razini lokalne mreè. IBM je razviosvoj PCnet proizvod na Microsoft MSnet standardu i to je bio trenutak kadsu se tri glavna proizvo|a~a na{la na trì{tu u isto vrijeme.

Za vrijeme razvoja svoje mre`ne strategije, Microsoft je tako|er radio i nanovoj radnoj okolini da bi pomogao korisnicima na radnim stanicama irije{io mnoge nedostatke i neu~inkovitosti DOS-a. Ova radna okolina naz-vana je Windows, a manje ili vi{e bazirala se na tehnologiji razvijenoj uXerox Corp. i prihva}enoj od strane Apple Computer. Prve dvije ina~iceWindowsa bile su jednostavne, nedore~ene i spore, ali revolucionarne zamnoge korisnike. Microsoft je po~eo na sva zvona hvaliti va`nost grafi~-kog korisni~kog su~elja (GUI).

Ipak korisnici su i dalje nastavili kupovati NetWare i ignorirati Windowse.Njihova najve}a prednost bila je u aplikacijama namijenjenim projektira-nju i crtanju. Najve}a promjena dogodila se kad je Microsoft izdao Excelza Windowse, tabli~ni kalkulator s Apple Macintosh sustava. Po prvi put jeneka stvarna poslovna aplikacija bila na raspolaganju u grafi~koj radnojokolini. Iako uspio s ovim aplikacijama, Microsoft se nije uspio uklju~iti umre`ne operativne sustave.

U borbi za mre`ne operativne sustave Microsoft i IBM su zaostali dalekoiza Novella. Da bi potisnuli njegovu dominaciju na trì{tu, udruìli su seu razvoju OS/2. Po prvi put je OS/2 predstavljen u travnju 1987., zajednos novom linijom IBM ra~unala � PS/2. Rame uz rame ove dvije kompani-je su nudile opremu budu}nosti, izgra|enu oko OS/2. Nudili su sna`na


ra~unala s visokom grafi~kom rezolucijom i brzim podatkovnim sabirni-cama. Operativni sustav koristio je grafi~ko su~elje, bio je vi{enitni i vi-{ezada}ni a obe}avao je sve ono {to je NetWare imao i jo{ mnogo vi{e.Ka{njenja u izlasku i problemi oko kompatibilnosti zako~ili su porast pro-daje ovog proizvoda, a Microsoft je ubrzano radio na usavr{avanju Win-dowsa i aplikacijskoj podr{ci za Windowse.

Ubrzo je do{lo do raskola u partnerstvu izme|u IBM-a i Microsofta. Mi-crosoft je nastavio razvijati Windowse, a IBM OS/2.Tek izlaskom Windows3.0 operativnog sustava promijenio se stav industrije i potro{a~a premagrafi~koj radnoj okolini. Microsoft je pobolj{ao korisni~ko su~elje i rije{iomnoge od problema u prija{njim ina~icama. Zbog nedostatka mre`nepodr{ke ubrzo je iza{la ina~ica 3.1, a novi proizvod Windows for Work-groups nudio je sve potrebno za izgradnju peer-to-peer ra~unalskemreè, uklju~uju}i i podr{ku tradicionalnim klijent/posluìteljskim susta-vima kao {to su NetWare i LAN Manager. Microsoft je po~eo preuzimativode}u ulogu u prodaji stolnih operativnih sustava s podr{kom mre`nomradu i grafi~kim korisni~kim su~eljem.

Kako je prodaja Windowsa rasla Microsoft se potpuno prebacio na izraduoperativnih sustava s grafi~kim su~eljem da bi sredinom 1993. objaviodva nova proizvoda: Windows NT (New Technology) i Windows NT Ad-vanced Server (NTAS) � zami{ljen za posluìteljske namjene, a 1995. go-dine iza{ao je proizvod koji je preplavio svijet � Microsoft Windows 95.

Novel je dalje razvijao svoj mre`ni operativni sustav do ina~ice 5, uklju-~uju}i u njega podr{ku za pristup velikim ra~unalima, mre`ne servise zapristup Internetu i podr{ku novo razvijenom hardveru te sve ono {to jetrebalo da bi ostao na trì{tu. Veliki bum Interneta krajem 1996. zatekaoje Novell pomalo nespremnim, dok je Microsoft prili~no agresivno pre-uzeo taj dio trì{ta svojim Windows NT Server posluìteljskim softverom.Istovremeno su na popularnosti dobili i UNIX posluìtelji, do tad upotre-bljavani u krugu akademske zajednice i ne{to malo u poslovnom svijetu.

Za to vrijeme IBM je i dalje razvijao svoj OS/2 nude}i podr{ku za Mi-crosoft Windows aplikacije, relacijske baze, mogu}nost povezivanja navelike (mainframe) sustave i velike relacijske baze podataka, te je polako{irio bazu instaliranih proizvoda. Stalno plivaju}i izme|u velikih sustavai stolnih rje{enja, nikad zapravo nije ni ugrozio poziciju Microsofta i No-vella na njihovom dijelu trì{ta.

116 III. DIO

Trì{te i kupci � kako dobro izabratiNa burnom informati~kom trì{tu te{ko je izabrati pravi proizvod. Odgo-vor na pitanje koji je proizvod najbolji ovisi o potrebama organizacije,vaè}im standardima i budu}im planovima. Ako ve} postoje mre`ni stan-dardi, treba razmotriti koliko zadovoljavaju teku}e potrebe i o~ekivaniporast.

U svakom trenutku je va`no pratiti u kojem smjeru se razvija industrija.Instalirana baza stolnih sustava nastavit }e se {iriti. Konkurencija izme|uproizvo|a~a mikroprocesora omogu}it }e ponudu proizvoda velike ra~u-nalne mo}i, a cijena ko{tanja osobnog ra~unala stalno pada, odnosno zaistu cijenu dobivamo ve}u mo} obrade podataka.

Organizacije koje su izabrale OS/2 osje}aju se dovoljno sigurnima jer jenjihov broj takav da ih IBM sigurno ne}e napustiti. Ovaj proizvod i daljese razvija i usavr{ava, omogu}uju}i povezivanje i na druge sli~ne susta-ve, kao i na velika ra~unala. Sasvim sigurno }e jo{ dosta dugo egzistiratina trì{tu, a svakako }e prona}i i svoju primjenu.

Podràvaju}i tradicionalne klijent/posluìteljske sustave, Microsoft je ta-ko|er vode}i igra~ u peer-to-peer ra~unalskim mreàma. Iako nisu potpu-no zadovoljavaju}a za velike kompanije, mnoga manja i srednja poduze}ai organizacije prihvatile su ova rje{enja jer dovoljno dobro zadovoljavajunjihove potrebe. Ovo je naro~ito pogodno za kompanije koje nemaju cen-tralno upravljanje mreòm i velike informati~ke odjele, nego mreù kori-ste za jednostavno dijeljenje {tampa~a i diskovnih prostora.

Novell je ostao relativno pouzdan partner u svijetu stalnih promjena.Ve}ina poslovnih aplikacija u manjim i srednjim poduze}ima izvr{ava sena Novell posluìteljima. Ulaù}i velike napore da osposobi svoj proizvodza Internet/intranet utrku, Novell nastavlja s usavr{avanjem svog proiz-voda. Oni koji su se opredijelili za njihove mreè ranije nemaju razloga zazabrinutost. Mogu}nost me|usobnog povezivanja razli~itih posluìtelja uistim ra~unalskim mreàma pruà mogu}nost odabira najpogodnijeg po-sluìtelja za odre|enu namjenu.

U svakom slu~aju informati~ka rje{enja trebaju se zasnivati na provjere-nim (i testiranim u praksi) aplikacijama i prema njima treba odabratimre`ni operativni sustav. Ra~unalske mreè treba projektirati tako dabarem neko vrijeme zadovolje tehni~ke specifikacije vaè}ih normi, uzodre|eni stupanj rezerve za podr{ku novim tehnologijama. Primjerice,treba izbjegavati uporabu debelog koaksijalnog kabela u Ethernet mre`-nim okosnicama jer je njegovu ulogu gotovo potpuno preuzeo svjetlo-vodni kabel.


Ra~unala u mreìU ra~unalskim mreàma razlikujemo dvije vrste ra~unala: ra~unala kli-jente i ra~unala posluìtelje (client/server). Sami nazivi govore da jednine{to daju � posluìtelji, a jedni ne{to primaju � klijenti. U svakom slu-~aju oni razmjenjuju podatke.

Osim klasi~nog klijent/posluìtelj okruènja postoje i takozvane peer-to-peer, ili jednaki me|u jednakima ra~unalske mreè. U takvim mreàmasvako ra~unalo moè biti i klijent nekog drugog ra~unala i posluìteljostalim ra~unalima spojenim u mreù.

To je mogu}e zato {to svako ra~unalo pokre}e u sklopu svog operativnogsustava i podr{ke mreì i posluìteljske i klijentske upravlja~ke programe,a o korisniku ra~unala ovisi {to }e ponuditi drugima na raspolaganje sasvog ra~unala. To moè biti cijeli njegov disk, neki odre|eni direktorij ili{tampa~ priklju~en na njegovo ra~unalo.

Posluìtelji u mreìMre`ni posluìtelji razlikuju se po konfiguraciji ovisno o tome kakvuzada}u obavljaju. To su obi~no ra~unala koja su opremljena velikim dis-kovnim prostorom, mnogo radne memorije (RAM) i brzim mre`nim kar-ticma. Mogu sluìti kao datote~ni posluìtelji (file server), posluìtelji za{tampanje (print server), posluìtelji za elektronsku po{tu (e-mail ser-ver), specijalni posluìtelji strogo definiranih poslova (domain name ser-ver � posluìtelj imena u domeni), komunikacijski posluìtelji (gateway)ili posluìtelji baza podataka (database server). Sve ove vrste posluìteljamogu se nalaziti i u samo jednom (malo mo}nijem) ra~unalu.

O svakoj posluìteljskoj funkciji brine i odgovaraju}a programska podr-{ka, a cijeli posluìtelj baziran je na nekom mre`nom operativnom susta-vu. Danas najpopularniji posluìteljski mre`ni operativni sustavi su AppleIBM OS/2, Novell Netware, UNIX operativni sustavi raznih proizvo|a~a(SCO OpenServer, UnixWare, prakti~ki besplatni Linux i sli~no), Micro-soft Windows NT Server i ostali manje poznati.

Svi oni dijele zajedni~ko trì{te i bore se za {to ve}i udio u njemu (te{kose izraziti u postocima jer se ti odnosi stalno mijenjaju i sigurno }e se raz-likovati od stanja u trenutku nastanka ove knjige). Dobar dio trì{ta drìNovell Netware primijenjen naj~e{}e kao datote~ni posluìtelj i posluì-telj za {tampanje u ra~unovodstveno � financijskim poslovnim programi-

118 III. DIO

ma. UNIX je do sad bio prakti~ki nezamjenjiv kao komunikacijski poslu-ìtelj (e-mail posluìtelj, gateway, DNS posluìtelj i sl.) UNIX posluìtelji~ine jezgru danas toliko popularnog Interneta. Windows NT Serverprona{ao je svoju ulogu kao intranet/Internet posluìtelj, odnosno WWWposluìtelj, iako osigurava punu podr{ku za relacijske baze razli~itih pro-izvo|a~a i sve ostale nabrojene vrste posluìtelja, kao i svi ostali opera-tivni sustavi.

înjenica je da svi oni mogu me|usobno komunicirati i razmjenjivati po-datke pokretanjem odgovaraju}ih servisa operativnog sustava, a svakiima svoje prednosti i mane.

U trenutku odabira glavnog posluìtelja za neko poduze}e treba svakakoznati unaprijed nekoliko podataka. Odgovore na pitanja ho}e li to biti je-dini posluìtelj, koje }e sve funkcije obavljati, na kojoj hardverskoj plat-formi }e raditi, koliko }e biti klijenata i niz drugih ne manje zna~ajnih,treba znati prije dono{enja kona~ne odluke o odabiru, odnosno kupovini(i hardvera i softvera).

êsto je s posluìteljem mogu}e ostvariti i udaljenu vezu (remote access).Primjerice, ako otputujete poslom u drugi grad, a trebaju vam podaci kojise nalaze na posluìteljskom ra~unalu u sjedi{tu poduze}a, dovoljno jespojiti prijenosno ra~unalo na prvu dostupnu telefonsku uti~nicu, nazvatibroj posluìtelja u poduze}u i ostvariti vezu kao da radite u svom vlasti-tom uredu.

Posluìteljska ra~unala se obi~no ne koriste za lokalni rad (nije predvi|e-no da korisnik radi direktno na posluìtelju) ve} se njima pristupa putemmreè, a pomo}u ra~unala � klijenata.

Jednom konfigurirano posluìteljsko ra~unalo obi~no se uop}e ne gasi ve}radi 24 sata, 365 dana u godini, a izuzetak su odràvanje sustava, zamje-na komponenti ili servis. Posluìtelji uvijek moraju biti na raspolaganju.

Klijenti u mreìMre`ni klijenti (network client) su ra~unala na kojima obi~no radi jedankorisnik, nisu tako mo}na kao posluìtelji, a svrha im je da se pomo}uodgovaraju}e programske podr{ke (mre`nog klijenta za odgovaraju}i po-sluìteljski OS) spoje na posluìteljsko ra~unalo i dohva}aju s njega ili mupredaju podatke.

êsto ih zovu i desktop ra~unala (jer se nalaze na va{em stolu) ili work-station (radne stanice) zato {to netko na njima ne{to radi (dok je poslu-ìtelj sam, zaklju~an u nekoj sobi).


Ova ra~unala mogu raditi i potpuno sasmostalno, bez povezivanja naposluìtelj, ali u tom slu~aju su ograni~ena samo na aplikacije i podatkekoje imaju spremljene na vlastitiom tvrdom disku. Tek pokretanjem od-govaraju}ih programa za mre`ni rad i prijavom za rad na posluìteljumogu}e je koristiti dijeljene resurse posluìtelja.

Klijentski operativni sustavi s podr{kom za mre`ni rad su Windows forWorkgroups (WFW 3.xx), Windows 95, Windows 98, Windows NT Work-station, Apple Macintosh System 8 OS, DOS, razne vrste UNIX-a (uklju-~uju}i i Linux) te niz drugih mre`nih (peer-to-peer) operacijskih sustavakoji su zapravo nadogradnja na DOS/Windows operativni sustav, kao {tosu primjerice Lantastic, SUN PC-NFS i sli~no.

Mnogo je danas na trì{tu razli~itih mre`nih klijenata za pristup razli-~itim vrstama posluìtelja. Za opis svih njih (klijenata i posluìtelja) bilabi potrebna jo{ jedna ovakva knjiga.

I sami posluìtelji mogu bit klijenti jedni drugima, primjerice korisnik naWindows NT Server posluìtelju moè se spojiti kao klijent na Novell Net-ware posluìtelj, ili na neki UNIX posluìtelj. Ili, neki UNIX posluìtelj,koji je ujedno i radna stanica, moè postati klijent na nekom NT Serverili NetWare posluìtelju.

U mre`nom radu su danas sve mogu}nosti i opcije na raspolaganju. Trebasamo odabrati i implementirati ono {to }e u potpunosti zadovoljiti va{epotrebe.

Mre`ni protokoliMre`ni posluìtelji i klijenti me|usobno komuniciraju mre`nim paketimakoji su u skladu s nekim od mre`nih protokola. Windows NT Server za ko-munikaciju s klijentima koristi NetBIOS protokol, ali podràva i sve ostalemre`ne protokole. U UNIX okruènju uobi~ajena je primjena TCP/IP pro-tokola, ali ne postoji ograni~enje za upotrebu neke druge vrste protoko-la. TCP/IP je ujedno i najzastupljeniji Internet protokol. NetWare je tako-|er od verzije 5 pre{ao na rad s IP protokolom, dok je ranije koristioIPX/SPX mre`ni protokol. I ovdje vrijedi da je mogu}e ostvariti podr{ku idrugim mre`nim protokolima.

Sve to zajedno zna~i da je u lokalnim mreàma mogu}e imati heterogenekonfiguracije � razli~ite vrste posluìtelja i klijenata koji me|usobno ko-municiraju razli~itim mre`nim protoklima, a na istom mre`nom mediju.

Razli~ite ra~unalske mreè, bilo po vrsti protokola ili mre`nom opera-tivnom sustavu koji koriste, moèmo povezivati u jedinstvene cjeline i

120 III. DIO

dijeliti neke zajedni~ke resurse. Primjerice, obje mreè mogu koristitijedan datote~ni posluìtelj za pohranu svojih datoteka s podacima.

Povezivanje mreà razli~itih protokola Mre`ni segmenti koji koriste razli~ite mre`ne protokole mogu se me|u-sobno povezivati u jedinstvene mreè. Povezivanje se izvodi pomo}uusmjernika. Usmjernik moè biti posebni ure|aj s odgovaraju}om pro-gramskom podr{kom, ili servis pokrenut na mre`nom posluìtelju.

Zamislimo jedno imaginarno poduze}e �Stolno izdava{tvo d.o.o� koje sebavi pripremom knjiga za tisak i obradom slika na ra~unalu.

U na{em studiju nalazi se nekoliko Apple MacIntosh klijenata (s MACSystem 8 operativnim sustavom) me|usobno povezanih u peer to peermreù Apple Talk protokolom. Oni me|usobno dijele svoje {tampa~e idiskovne prostore i egzistiraju kao mala zajednica. U svom radu bave sepripremom za tisak i obradom fotografije. Ovo su jaka i dobro opremlje-na ra~unala te ih je neisplativo koristiti za unos teksta.

Stoga je nabavljeno nekoliko PC kompatibilnih ra~unala (s MicrosoftWindows 9X operativnim sustavom) koji sluè za unos teksta {to }e biti{tampan u knjigama. Ra~unala Windows 9X povezana su u svoju peer-to-peer mreù pomo}u Microsoft NetBIOS protokola. Oni djele svoje diskov-ne prostore i {tampa~e.

Zbog prirode posla potrebno je prebacivati tekstovne datoteke iz mreèPC-a u mreù MacIntosh ra~unala, gdje }e biti do kraja obra|ene i pri-premljene za tisak. Stoga je potrebno povezati ove dvije mreè.

Povezivanje se moè ostvariti putem mre`nog posluìtelja koji mora po-dràvati oba mre`na protokola: NetBIOS i AppleTalk. Za tu svrhu moèdobro posluìti Windows NT Server datote~ni posluìtelj. Kad se ispravnokonfigurira, ovaj posluìtelj }e svoj diskovni prostor ravnopravno dijelitiizme|u MacIntosh klijenata i PC klijenata. Koriste}i zajedni~ki diskovniprostor, ra~unala iz obje mreè mo}i }e me|usobno razmjenjivati po-datke.

Pretpostavimo da je poduze}e toliko naraslo i da mora pro{iriti svoj finan-cijski odjel i odjel marketinga tako da zadovolji pro{irene potrebe. Ovuslu`bu je potrebno tako|er informatizirati. Na trì{tu postoji ve} gotovaaplikacija pogodna za rad ovih odjela, ali za svoj rad koristi Novel Net-ware posluìtelj na koji se spajaju NetWare klijenti.


Rukovodstvo poduze}a odlu~ilo se za kupovinu odgovaraju}e opreme,softvera i programske podr{ke te je oprema instalirana i pu{tena u rad.U na{em poduze}u sad ve} egzistira i tre}i mre`ni segment koji za svojrad koristi Novell IPX/SPX mre`ni protokol.

Radi aùrnije obrade podataka i rada financijske slu`be, voditelj grafi~kogstudija mora odmah po zavr{enom poslu unositi podatke o izvr{enomposlu u bazu podataka na NetWare posluìtelju. Da ne bi morao ~estoprelaziti iz jedne sobe u drugu i smetati financijsku slu`bu u svom re-dovnom poslu, odlu~eno je da se ove dvije (MAC+PC i NetWare) mreèpoveù u cjelinu. Na NetWare posluìtelju omogu}eno je usmjeravanje(routing) izme|u Apple Talk i IPX/SPX protokola, a na MacIntosh ra~u-nalu instalirana je odgovaraju}a programska podr{ka za NetWare klijen-ta. Isto tako je i na PC ra~unalu instalirana podr{ka za NetWare klijenta.Na taj na~in dobili smo dva klijent ra~unala (jedno MAC a jedno PC) kojamogu razmjenjivati podatke putem Windows NT Server posluìtelja, aujedno se i povezivati na NetWare segment.

Odjel marketinga zatraìo je da se za propagandu u poduze}u postaviWorld Wide Web posluìtelj na kojem }e se poduze}e dostojno prezenti-rati putem Interneta, a ujedno i oformi e-mail posluìtelj za komunikacijuizme|u djelatnika poduze}a i stranaka putem elektronske po{te.

Taj posluìtelj mora biti spojen u ve} postoje}u lokalnu mreù da bi dje-latnici pomo}u svojih ra~unala mogli pristupati e-po{ti.

Kao posluìtelj je odabrano ra~unalo s UNIX operativnim sustavom. Pu-tem iznajmljene telefonske linije (leased line), usmjernika i modema ovora~unalo spojeno je u stalnu vezu s Internetom iznajmljivanjem uslugepovezivanja kod najblièg iznajmljiva~a takve usluge (Internet provider),a putem mre`ne kartice i odgovaraju}eg mre`nog medija spojeno je ulokalnu mreù.

Na svim Apple MacIntosh, PC Windows 9X i NetWare klijentima instali-rani su upravlja~ki programi za podr{ku TCP/IP mre`nom protokolu. Nataj na~in je omogu}eno da se svako ra~unalo spoji na UNIX posluìtelj ipregleda svoju e-po{tu. Osim toga Web administrator mogao je putemmreè pristupati UNIX posluìtelju i odràvati aktualnim WWW stranicesvog poduze}a.

Kasnije je u ovom poduze}u nabavljen jo{ jedan Windows NT Server kojije sluìo kao lokalni intranet posluìtelj (intranet je lokalna mreà gdje seinformacije i podaci unutar lokalne ra~unalske mreè distribuiraju putemWWW posluìtelja i WWW klijenata � kao Internet u malom) i sigurnosnisustav izme|u Internet (UNIX posluìtelj) priklju~ka i ostatka lokalnera~unalske mreè (firewall).

122 III. DIO

U ovom zami{ljenom primjeru svrha je bila pokazati kako se mogu kombi-nirati hardverski razli~ita (MAC, PC) ra~unala, koja rade na razli~itim ope-rativnim sustavima (MAC OS, Windows 9X, NetWare, UNIX) i koriste ra-zli~ite mre`ne protokole (Apple Talk, Microsoft NetBIOS, Novell IPX/SPX,TCP/IP) u jedinstvenoj lokalnoj mreì, na istom mre`nom mediju.

Napominjem da je ovo uzeto samo kao primjer. Svaki od ovih posluìte-lja mogao je i sam obaviti kompletan posao, no uvjek treba pa`ljivo plani-rati kako }e se konfigurirati lokalna mreà i {to se od mreè o~ekuje. Kadse to~no zna {to se ho}e, potrebno je na trì{tu odabrati odgovaraju}isoftver i hardver i implementirati rje{enje.

SaètakU ovom poglavlju bilo je govora o tome da mre`ni medij sam po sebinije dovoljan za komunikaciju me|u ra~unalima. Moraju se pokrenutiodgovaraju}i mre`ni operativni sustavi koji }e znati iskoristiti mre`nimedij za komunikaciju. Spomenuto je da u mreàma postoje uglavnomdvije vrste ra~unala: klijenti i posluìtelji. S obzirom na to postoje idvije vrste mre`nih programa: klijentski dio i posluìteljski dio mre`nogoperativnog sustava. Na nekim se posluìteljima moè istovremeno iraditi lokalno (UNIX, Windows NT), dok je to kod drugih posluìteljanemogu}e (NetWare). Osim klijent/posluìtelj okruènja postoje i (peer-to-peer) mreè jednakih me|u jednakima, mreè gdje je jedno ra~unaloistovremeno i klijent i posluìtelj. U takvim mreàma korisnici me|u-sobno dijele resurse ({tampa~e, diskovni prostor, fax/modem karticu)koji su im na raspolaganju.

Vidjeli smo i da se mre`ni segmenti na kojima se komunikacija izvodirazli~itim mre`nim protokolima mogu me|usobno povezivati ure|ajimakoji se zovu usmjernici (router) u jedinstvene lokalne mreè. Usmjernikmoè biti zaseban hardverski ure|aj ili servis pokrenut na mre`nom po-sluìtelju. Ne mogu svi posluìtelji na svim operativnim sustavima radi-ti kao usmjernici. Na kraju smo proveli informatizaciju zami{ljenog po-duze}a gdje je pokazano {to je u osnovi potrebno za povezivanje razli-~itih mre`nih protokola i kako treba pristupati problemu informatizacije.


infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u:

Najra{ireniji operativni sustav za stolna i prijenosna ra~unala danas je Windows 95/98. S podr{kom za mre`ni mod i klijentima za sve va`nije mre`ne operacijske sustave danas,sigurno predstavljaju temu o kojoj je potrebno ne{to re}i. Kako �umre`iti� Windows 95/98ra~unalo i podijeliti svoje resurse s drugima, saznat }ete u ovom poglavlju!

9. poglavlje

Windows 9X � univerzalni klijent

l Mre`ni operativni sustav

l Prednost rada u mre`i

l Povezivanje Windows 9X ra~unala u LAN

Danas sigurno najra{ireniji operativni sustav za stolna (desktop) i prije-nosna osobna ra~unala su Windows 95 (odnosno u trenutku izlaska oveknjige njihovi nasljednici � Windows 98). Njihovo grafi~ki orijentirano ko-risni~ko su~elje (GUI � Grafical User Interface) i podr{ka za rad mi{emznatno olak{avaju rad na ra~unalu. Programi se jednostavno pokre}u(dvostrukim klikom mi{em na ikoni èljenog programa), jednostavno jekopiranje, brisanje i premje{tanje datoteka, pregled sadràja direktorija,pretraìvanje diskovnog prostora, pode{avanje parametara (konfiguraci-ja). Ve}ina ovih radnji se moè gotovo u potpunosti obaviti mi{em � bezuporabe tipkovnice � i to povuci-i-pusti (drag-and-drop) na~inom rada.

Windowsi u sklopu operativnog sustava imaju ugra|enu podr{ku za radu mreì. U osnovi je podràna peer-to-peer mreà, to jest mreà �jednakihme|u jednakima�. U takvoj mreì svako ra~unalo je i posluìtelj (ostalimra~unalima u mreì) i klijent koji pristupa resursima drugih ra~unala.Osim podr{ke za peer to peer mreè postoje i Windows 9X klijenti za svemre`ne operativne sustave (i razli~ite vrste posluìtelja) dana{njice,uklju~uju}i Novell Netware, Microsoft Windows NT Server te razne vrsteUNIX-a putem razli~itih vrsta klijenata (NFS, X-Terminal i sli~no).

Mre`ni operativni sustav Kad sagledate sve potrebe poduze}a odlu~it }ete se za izgradnju kli-jent/posluìteljske ra~unalne mreè i u tom slu~aju }e vam trebati mre`-ni posluìtelj i odgovaraju}i mre`ni operativni sustav. Druga je mogu}nostizgraditi peer-to-peer mreù koja moè jednog dana, instalacijom po-sluìtelja, postati sloèna mreà. Izbor operativnog sustava za posluìtelj(Windows NT Server, Novell NetWare, UNIX, Apple Server ili IBM OS/2)ovisit }e o vrsti posla kojom se bavite i koli~ini informacija koju trebateobraditi, te o aplikacijama s kojima }ete raditi.

Za male i srednje urede bit }e sasvim dostatna i peer to peer Windows 9Xmreà.

Windows 95 � univerzalni klijent 9. POGLAVLJE 127

128 III. DIO

Prednosti rada u mreìKorisnici koji rade na ra~unalima koja nisu spojena u mreù (samostalneradne stanice) ~esto puta znaju re}i da im ra~unalska mreà nije ni po-trebna. To je zato {to nisu svjesni ~injenice koje su prednosti rada u mre-ì. Gotovo sam siguran da bi nakon samo tjedan dana rada na umreènimra~unalima velika ve}ina sigurno promijenila mi{ljenje.

Dijeljenje resursaPretpostavimo da u svom uredu imate dva ra~unala i jedan {tampa~ zaispis dokumenata.

Gotovo je sigurno da }e se tijekom rada pojaviti trenutak kad }ete moratiprebaciti neku datoteku � dopis, ponudu, ugovor ili sli~no � koji ste upra-vo zavr{ili, a na kojem ste dugo i naporno radili, na drugo ra~unalo radi{tampanja.

U tom trenutku morate imati disketu na koju }ete presnimiti potrebnudatoteku, prenijeti je na drugo ra~unalo i zamoliti kolegu (ili kolegicu)koji radi na drugom ra~unalu da prekopira datoteku na svoj disk i pokreneproces {tampanja.

Ne samo da ste prekinuli kolegu u radu, nego ste potro{ili i njegovo vri-jeme koje je bilo potrebno da se dokument {tampa, na~injena je kopijadokumenta (bespotrebno potro{en diskovni prostor) na drugom ra~unalui sve to pod uvjetom da nije bilo nikakvih problema. Koji se problemimogu pojaviti?

Prije svega, ~est je slu~aj da se disketa kori{tena na jednom ra~unalu~esto puta (zbog razli~itih razloga) ne moè pro~itati na drugom ra~una-lu. U tom slu~aju morate ponoviti cijeli postupak na drugoj disketi.

[to ako datoteka ne stane na jednu disketu? U tom slu~aju moratedatoteku saèti nekim od alata za saìmanje koji su vam na raspolaganju,a time se vrijeme ometanja suradnika produùje, jer treba na drugomra~unalu datoteku vratiti u prvobitno stanje. Tu su jo{ problemi formati-ranja dokumenta, postavki {tampa~a i mnogi drugi koji se mogu pojavitii jednostavan posao od nekoliko minuta pretvoriti u mu~enje od pola sataili vi{e.

Drugi slu~aj. Pretpostavka je da zajedno sa suradnicima radite na nekomve}em dokumentu pri ~ijoj izradi svaki od vas sudjeluje samo u svom di-jelu. U tom slu~aju postaje ve} organizacioni problem osigurati da svatkodobije posljednju radnu verziju onog drugog, a kompletiranje dijelova ucjeloviti dokument moè biti vrlo zamoran posao, uz puno promjena stilo-va, vrste pisma, margina stranica, zaglavlja i podno`ja dopisa.

Zbog svega toga, a i mnogih drugih razloga, poèljno je ra~unala (pa ma-kar i samo dva) povezati u ra~unalnu mreù. Jednom kad su ra~unala po-vezana mogu me|usobno dijeliti (sharing) diskovni prostor, priklju~ene{tampa~e i fax modem karticu.

Povezivanje Windows 9X ra~unala u LANAko ste odlu~ili da vam je potrebna ra~unalska mreà, krenimo na posao.Razmatrat }emo koje su vam sve komponente potrebne da biste postavilira~unalsku mreù u uredu. Prije svega potrebna su dva ra~unala, dvijemre`ne kartice i medij kojim }e se ra~unala me|usobno povezati.

U slu~aju kori{tenja kabela s uvijenim paricama mogu}e je me|usobnopovezati dva ra~unala bez uporabe koncentratora. Potrebno je napravititakav kabel u kojem se parice za slanje (TD) na jednoj strani kabela spa-jaju na parice za primanje podataka (RD) na drugom kraju kabela i obr-nuto, kako je prikazano na slici 4.7. No, èlite li u takvu mreù dodati itre}e ra~unalo, u tom slu~aju se mora nabaviti i koncentrator (hub).

Mre`na karticaDa biste �obi~no� ra~unalo pretvorili u mre`nu radnu stanicu potrebnavam je mre`na kartica. Danas ih na trì{tu ima razli~itih vrsta i kvalitete.Cijene se kre}u od 20 � 300 USD i ovise o proizvo|a~u, kvaliteti, podrà-noj brzini rada (10 ili 10/100 Mbps), vrsti sabirnice u koju se ugra|uje iostalim faktorima.

Za danas naj~e{}e kori{tena stolna ra~unala treba izabrati mre`nu karticus PCI tipom sabirnice, UTP (Unshielded Twisted Pair) odnosno RJ � 45mre`nim priklju~kom za kabel s uvijenim paricama i mora podràvatiautomatski odabir 10 ili 100 Mbps brzine rada, ovisno na koju vrstu pri-klju~ka u koncentratoru ili preklopniku je spojena.


Odabirom takve kartice investira se u budu}nost, jer prelaskom na 100Mbps Fast Ethernet mre`nu tehnologiju ne}ete morati mijenjati i mre`nekartice. Jeftinija je varijanta ugradnja mre`ne kartice za ISA tip sabirnicekoja podràva samo rad na 10 Mbps.

Odlu~ite li se za ovakvu karticu, a planirate u budu}nosti prije}i na brù(100 Mbps) mreù, tad }ete ove kartice morati zamijeniti novima, odgo-varaju}e brzine rada.

Prije nego {to nabavite mre`nu karticu provjerite na stra`njoj straniva{eg ra~unala da slu~ajno ve} ne postoji mre`ni priklju~ak � naime nekara~unala se isporu~uju s mati~nim plo~ama na kojima je integriran Ether-net priklju~ak. Uobi~ajeno je to Ethernet RJ-45 priklju~ak s mogu}nostipro{irenja pomo}u posebnog adaptera za BNC konektor na koaksijalnomkabelu.

Mre`na kartica moè biti umetnuta u ra~unalo ve} prilikom instalacijeoperativnog sustava Windows 9X, ali moè biti dodana u ra~unalo i na-knadno.

Ako sami ugra|ujete karticu u ra~unalo dobro pro~itajte upute koje stedobili uz karticu. Obi~no su jako kratke (svega nekoliko stranica tankeknjiìce) i obratite pa`nju na to kako se pode{avaju parametri kartice. Nakarticama ~iji se parametri pode{avaju pomo}u prespojnika (jumper),pode{enje treba napraviti prije ugradnje kartice u ra~unalo.

Ugradnja mre`ne karticeDa bi se ugradila mre`na kartica potrebno je otvoriti ra~unalo. Nakon ski-danja poklopca ku}i{ta prona|ite slobodni utor sabirnice na mati~nojplo~i. U produètku utora sabirnice (na stra`njoj strani ku}i{ta) mora senalaziti otvor kroz koji }e biti dostupni konektori kartice za priklju~akmre`nog kabela. Ovaj otvor moè biti zatvoren komadi}em lima pa ga jepotrebno pokidati.

Karticu treba primiti, poravnati je u utoru i sna`no, s dvije ruke, ravno-mjerno pritisnuti u utor. Pazite da se mati~na plo~a ra~unala previ{e nesavine te da ne do|e do njezinog pucanja.

Karticu treba pri~vrstiti vijkom za ku}i{te ra~unala. Pri tome obratite pa`-nju da nosa~ kartice dobro nalegne na ku}i{te, tako da se pritezanjemvijka ne izvu~e iz utora.

130 III. DIO

Zatvorite poklopac ku}i{ta i uklju~ite ra~unalo. U slu~aju da kartica podr-àva umetni i radi tehnologiju, sami Windowsi prepoznat }e karticu iinstalirati odgovaraju}e upravlja~ke programe te podesiti sve potrebneparametre.

U slu~aju da nema odgovaraju}eg upravlja~kog programa u sklopu insta-lacije Windowsa, zatraìt }e od vas da umetnete disketu (ili CD-ROMmedij) koji ste dobili s karticom. U slu~aju da upravlja~ki programi ne mo-gu uspostaviti vezu s karticom potrebno je ponovo provjeriti je li karticadobro umetnuta u utor sabirnice.

Za starije modele kartica koje ne podràvaju umetni i radi tehnologiju po-trebno je parametre mre`ne kartice postaviti ru~no.

Pode{avanje parametra mre`ne karticeSvaka mre`na kartica ima najmanje dva fizi~ka parametra na koje moèteutjecati. To su broj prekidnog vektora (Interrupt Request � IRQ) i ulaz-no/izlazna adresa (I/O port). Za Novell NE2000 kartice (i njima sukladne)podrazumijevane vrijednosti za ove parametre su IRQ=3 i I/O =300. Oviparametri ne smiju se kositi ni s jednim drugim ure|ajima u ra~unalu.Ako koristite COM2 komunikacijski priklju~ak ra~unala (primjerice, zafax/modem karticu) tad ve} kr{ite ovo pravilo, jer COM2 podrazumije-vano koristi IRQ=3 vektor prekida. U jednom ra~unalu ima 16 vektoraprekida i ne smiju postojati dva ure|aja pode{ena da rade s istim vekto-rom prekida.


Slika 9.1. Primjer zauze}a vek-tora prekida u nekomra~unalu. Ü

Vektori prekida dodijeljeni su prema sljede}em rasporedu:

IRQ 0 � Sistemski vremenski broja~, timer � vaàn za rad svih kom-ponenti ra~unala jer upravlja sistemskim poslovima nevi-dljivima korisniku (osvjeàvanje memorije, sinkronizacijusabirnice i sli~no)

IRQ 01 � Vektor prekida tipkovnice

IRQ 02 � Upravlja~ programabilnih vektora prekida s vezom na IRQ 9.

IRQ 03 � Vektor prekida serijskog komunikacijskog priklju~ka COM2:

IRQ 04 � Vektor prekida serijskog komunikacijskog priklju~ka COM1:

IRQ 05 � Vektor prekida paralelnog komunikacijskog priklju~ka LPT2:(slobodno ako nije ugra|en u ra~unalo)

IRQ 06 � Vektor prekida disketne jedinice (floppy disk)

IRQ 07 � Vektor prekida paralelnog komunikacijskog priklju~ka LPT1:

IRQ 08 � Sistemski CMOS i prekid sata realnog vremena

IRQ 09 � Veza na IRQ 2 ili slobodno

IRQ 10 � Vektor prekida video kartice (nije uvjet, moè biti i slobodan)

IRQ 11 � Slobodno

IRQ 12 � Slobodno

IRQ 13 � Vektor prekida matemati~kog koprocesora

IRQ 14 � Vektor prekida I kontrolera tvrdih diskova

IRQ 15 � Vektor prekida II kontrolera tvrdih diskova (ili slobodno)

Ukoliko je kartica PnP (plug-and-play) uskladiva, o ovim vektorima preki-da vodi ra~una sam operativni sustav, a budete li imali problema s po-de{avanjem ovog parametra kartice najbolje je da potraìte pomo} stru-~njaka. Kao {to vidite ovih je vektora relativno malo, a puno je ure|ajakoji bi ih èljeli koristiti, tako da se moraju praviti kompromisi.

Naro~ito moè do}i do problema u radu ako je ra~unalo opremljeno zvu~-nom karticom, mre`nom karticom i fax/modem karticom. U tom slu~aju(ovisno o proizvo|a~ima navedene opreme) ponekad nije mogu}e uskla-

132 III. DIO

diti da svi ovi ure|aji rade zajedno (i istovremeno) u jednom ra~unalu.Moram napomenuti da se tu radi o ure|ajima starije generacije od kojihneki ne mogu koristiti IRQ vektore ve}e od 10.

Vektor prekida

Vektori prekida su hardverske instrukcije procesoru za obu-stavu rada na trenutnom poslu i zahtjevi za hitnu obraduprekida. To su signali koje vanjski ure|aji {alju direktno napriklju~ak (pin) procesora. U trenutku kad se takav signal po-javi na jednom od za to predvi|enih priklju~aka procesora, ontrenutno prestaje s obavljanjem posla i izvr{ava obradu pre-kida. Kad zavr{i ova obrada (procesor je �opsluìo� ure|aj kojije zahtijevao prekid), procesor nastavlja s daljnjim izvo|e-njem korisni~ke aplikacije.

Ove vrijednosti mogu}e je mijenjati na dva na~ina � pomo}u jumpera �prespojnika kojima se spajaju ili otvaraju kontakti na samoj karitici, ilisoftverski � pomo}u programa priloènog na disketi ili CD-ROM medijuuz mre`nu karticu. âk ni program za pode{avanje istog proizvo|a~a, aliza drugi tip kartice, ~esto puta ne}e vam pomo}i da promijenite pode{e-nje. Zbog toga je jako bitno sa~uvati originalnu disketu (pristiglu s karti-com) uz ra~unalo u koje je ugra|ena.

U posljednje vrijeme se ~esto koristi i RAM adresa kartice, a njezine suvrijednosti iznad C700 (heksadecimalno). Ovaj se podatak koristi u slu-~aju memorijskog mapiranja, a ne putem ulazno izlaznog priklju~ka (I/Oport). Sve o pode{enju kartice, te kako se instaliraju upravlja~ki progra-mi na kojem operativnom sustavu potrebno je prou~iti iz uputa pristiglihs karticom prije ugradnje.


Instalacija upravlja~kih programaPrilikom instalacije Windowsa obavlja se i detekcija priklju~enih hardver-skih ure|aja. Jedan od tih je i mre`na kartica. Novije kartice podràvajuumetni-i-radi (plug-and-play) tehnologiju, tako da }e kompletnu insta-laciju odgovaraju}ih upravlja~kih programa izvr{iti sami Windowsi, bezpuno pode{avanja parametara. Dovoljno je nakon detekcije novog hard-vera po uklju~enju ra~unala umetnuti diksetu ili CD-ROM medij koji stedobili s proizvodom i sve }e biti obavljeno automatski.

Problem je s proizvodima starijeg datuma koje èlite upotrijebiti u istusvrhu. Prije svega nemojte ni poku{avati koristiti upravlja~ke programeza mre`ne kartice pisane za Windows 3.11 ili Windows for Workgroups uWindows 9X okruènju. Iako postoji mogu}nost da }e sve skupa i raditi,na taj na~in sigurno unosite jednu od karika u lancu nesigurnosti susta-va. Bolje je rje{enje koristiti generi~ki ili Novell uskladivi upravlja~ki pro-gram. U ve}ini slu~ajeva dobro }e posluìti NE2000, jer je ve}ina no-namemre`nih kartica ra|ena da bude Novell uskladiva (kompatibilna).

134 III. DIO

Slika 9.2Parametri mre`nekartice (pro~itaninakon instalacije u Windows okolini). Ü

Ru~no prijavljivanje kartice operativnom sustavuAko va{a mre`na kartica nije prepoznata i pode{ena automatski, uvijek jemo`ete dodati naknadno, pomo}u sistemske aplikacije Control Panel.

Pokrenite Control Panel aplikaciju tako da kliknete na gumb Start, izabe-rete stavku Settings i potom u podizborniku kliknete mi{em na stavkuControl Panel. U otvorenom prozoru izaberite ikonu Network, kao {to jeprikazano na slici 9.4.


Slika 9.3Odabir Novell NE2000upravlja~kog pro-grama za mre`nukarticu. Ü

Slika 9.4Pokretanje okvira zadijalog za konfigura-ciju mre`e u prozoruaplikacije ControlPanel. Ü

U otvorenom okviru za dijalog kliknite na gumb Add (slika 9.5) i tada unovome okviru, prikazanom na slici 9.6, izaberite stavku Adapter naponu|enoj listi i kliknite opet na gumb Add. U otvorenom prozoru na listi

s lijeve strane izaberite proizvo|a~a i kliknite na njegovom imenu, a nalisti s desne strane izaberite tip mre`ne kartice koji posjedujete, kako jeprikazano na slici 9.3 za Novell karticu NE2000.

Ukoliko va{e kartice nema na popisu tad morate imati disketu s uprav-lja~kim programom za Windows 9X. U tom slu~aju morate klknuti nagumb Have Disk i u sljede}em dijalogu odabrati lokaciju gdje se nalaziva{ upravlja~ki program (A:\. ako je to na disketi A:, a A:\WIN9X ako jeto na disketi u poddirektoriju WIN9X).

136 III. DIO

Slika 9.5Okvir za dijalog ukojem se konfiguri-raju parametri mre`ena ra~unalu. Ü

Slika 9.6Dodavanje mre`nekomponente (mre`niklijent, kartica, pro-tokol ili servis). Ü

U prozoru prikazanom na slici 9.7 vidjet }ete da postoji objekt s imenomva{e kartice. Kliknite na njega jednom da se odabere i zatim kliknite nagumb Properties istog okvira. Otvorit }e se novi okvir za dijalog u kojemtreba odabrati jaha~ �Resources� i podesiti parametre mre`ne kartice kojiodgovaraju onima pode{enim na samoj kartici (bilo pomo}u prespojnikaili programa za konfiguraciju). Pode{enje traènih parametara za jednuvrstu kartice prikazano je na slici 9.2.

Odabir mre`nog protokola i klijenta


Slika 9.7Okvir za konfiguraci-ju mre`nih parame-tara nakon definira-nja mre`ne kartice,protokola i vrsteklijenta. Ü

Slika 9.8Da bi se ra~unala umreì mogla me|u-sobno sporazumijevatimoramo dodatimre`ni protokol ukonfiguraciji radamreè Ü

138 III. DIO

Za protokol }emo odabrati proizvo|a~a Microsoft, a tip protokola Net-BEUI (vidi sliku 9.8). Potrebno je jo{ dodati klijenta. U prethodnom okvi-ru treba izabrati proizvo|a~a Microsoft, a za klijenta Client for MicrosoftNetworks, kao {to je prikazano na slici 9.9. Da bismo mogli dijeliti disko-ve i {tampa~e treba jo{ klikunti na gumb �File and Print Sharing� i u otvo-renom okviru uklju~iti obje ili samo jednu od opcija, vidi sliku 9.10.

Slika 9.9@elimo li koristitimre`ne resurse drugihra~unala potrebno jedefinirati mre`nogklijenta. Ü

Slika 9.10Priprema za kasnijedijeljenje resursa u mreì. Ü

Nakon pode{avanja parametara mre`ne kartice, instalacije upravlja~kihprograma i odgovaraju}ih klijenata i protokola za rad obavezno je po-trebno izvr{iti restart ra~unala da bi izabrane promjene do{le do izraàja.U ve}ini slu~ajeva nakon klika na gumb OK okvira za dijalog za konfigu-raciju mreè, sustav }e sam ponudi poruku da je potrebno restartati ra-~unalo da bi odabrane promjene do{le do izraàja.

Prijava za rad na mre`nom ra~unaluAko ste sve parametre ispravno odredili, nakon restarta ra~unala pri-kazat }e se na ekranu okvir za dijalog u kojem trebate unijeti svoje koris-ni~ko ime i {ifru. Ovdje je va`no upozoriti na ~injenicu da postoje dvijevrste okvira koji se pojavljuju za unos korisni~kog imena i {ifre.

Jedan je okvir koji se pojavljuje ako je mreà ispravno konfigurirana i kar-tica uredno radi. Ovaj okvir prikazan je na slici 9.11 i zove se Enter Net-work Password. Kad prvi puta unosite {ifru morat }ete ponoviti upis jo{jedanput, radi verifikacije da ste dobro upisali, a kod svakog sljede}eg re-starta ra~unala morate unijeti istu {ifru kao i prvi puta. Pritisnete li gumbCancel, bez unosa korisni~kog imena i {ifre, ne}e biti uklju~ena podr{kaza mre`ni rad i ne}ete mo}i koristiti mre`ne resurse.


Slika 9.11Prijava s korisni~kimimenom i {ifrom za mre`ni rad. Ü

Slika 9.12Prijava s korisni~kimimenom i {ifrom zarad u Windowsima,bez mreè. Ü

Drugi je okvir koji je prikazan na slici 9.12, a pokazuje se kad je uklju-~ena podr{ka za mreù, me|utim parametri kartice ili neki drugi u konfi-guraciji mreè nisu dobro pode{eni pa mre`ni servisi ne mogu funkcioni-rati. Ovaj okvir se zove Welcome to Windows i ako se on pojavi, tad ne{tos komponentama mreè nije u redu.

No, pod pretpostavkom da ste sve uspje{no konfigurirali na ekranu rad-nog stola (desktop) }e se pojaviti nova ikona � Network Neighborhood(odnosno umreèno susjedstvo), kako je prikazano na slici 9.13.

Ako dvostruko kliknete na nju otvorit }e se prozor u kojem }e biti pri-kazana sva ra~unala koja su priklju~ena u mreù (vidi sliku 9.14). Imera~unala i pripadnost radnoj grupi odre|uje se u apletu Control Panel êNetwork, a zatim klikom na jaha~ �Identification� dolazimo na polja pred-vi|ena za unos imena ra~unala i pripadne radne grupe, kao {to se vidina slici 9.15.

140 III. DIO

Slika 9.13Nova ikona na desk-topu ra~unala �Network Neigh-borhood. Ü

Slika 9.14Prikaz svihumre`enih (i dije-ljenih) ra~unala umre`noj grupi. Ü

Dijeljenje diskova i {tampa~aDa bi se disk (ili diskovi) va{eg ra~unala vidjeli u prozoru Network Neigh-borhood potrebno ih je proglasiti dijeljenima. To se radi tako da se dvo-strukim klikom na ikonu My Computer otvori prozor u kojem }e biti pri-kazani svi diskovi va{eg ra~unala.

@elimo li dozvoliti da se cijeli disk vidi preko mre`e treba desnim gum-bom mi{a kliknuti na ikonu diska i zatim izabrati stavku Sharing na pri-padnom izborniku, kako je prikazano na slici 9.16. Parametre dijeljenja(dijeljeno ime, vrsta pristupa � samo za ~itanje, potpuna prava ili ovisnao {ifri, te {ifru pristupa) unosimo na okviru za dijalog koji se potom otvori(vidi sliku 9.17), a potvrdu provodimo pritiskom na gumb OK.


Slika 9.15Promjena mre`nogimena ra~unala ipripadnosti mre`nojgrupi. Ü

Slika 9.16Poziv okvira zapode{enje dijeljenjadiska pomo}u izbor-nika pre~ica. Ü

Najbolje je napraviti jedan direktorij na disku (primjerice �Gosti�) i nanjemu uklju~iti dijeljenje. Dijeljenje direktorija se uklju~uje sli~no kao idjeljenje diska � u primjerice Windows Exploreru izaberite èljeni direk-torij (mapu) i kliknite desnim gumbom mi{a (vidi sliku 9.18). Izaberitestavku Sharing, a na otvorenom okviru (slika 9.19) popunite odgovara-ju}a polja. Potvrdom na gumb OK uklju~ili ste dijeljenje direktorija i svikorisnici na mreì mo}i }e ga vidjeti.

Tako }ete sprije~iti da vam drugi korisnici na mreì pregledavaju cijelidisk, a s druge strane omogu}it }ete im ipak da vam na ra~unalo spremepotrebne datoteke.

142 III. DIO

Slika 9.17Pode{avanje para-metara za budu}idijeljeni disk. Ü

Slika 9.18Poziv okvira zapode{enje dijeljenjadirektorija pomo}uizbornika pre~ica.Ü

Sli~na je stvar i sa {tampa~ima spojenim na va{e ra~unalo. Pokretanjemkonfiguracije {tampa~a (StartêSettingsêPrinters) otvara se prozor s pri-javljenim {tampa~ima. Dijeljenje nekog od njih provodi se tako da sedesnim klikom na ikonu (ili naziv) {tampa~a otvori izbornik (slika 9.20),a zatim se izabere stavka Sharing. U otvorenom okviru (slika 9.21) popu-ne se tra`eni podaci i od tog trenutka svi korisnici mogu {tampati na va{pisa~. Ako se postavi {ifra za pristup, samo korisnici koji znaju {ifru mo}i}e {tampati.


Slika 9.19Pode{avanje para-metara za budu}idijeljeni direktorij.Ü

Slika 9.20Poziv okvira zapode{enje dijeljenja{tampa~a pomo}uizbornika pre~ica.Ü

Na sli~an na~in je mogu}e i dijeliti fax/modem karticu ugra|enu na jednora~unalo s ostalim ra~unalima u mreì. U tom slu~aju je mogu}e primatifaks poruke na jedno ra~unalo (mora biti stalno uklju~eno), a slati faksporuke s bilo kojeg ra~unala povezanog u mreù, potpuno automatski kaoda je faks modem kartica spojena na va{e ra~unalo.

Uz pomo} dodatnog softvera (primjerice Wingate) mogu}e je preko jed-nog modemskog ure|aja omogu}iti svim ra~unalima iz mreè da pristu-paju Internetu putem jedne telefonske linije. Budu}i da konfiguracijaovog servisa nadilazi okvire knjige �tako-lako�, o tome moète prona}i vi-{e informacija u drugim knjigama ili informati~kim ~asopisima.

Mre`ni medijUkoliko svoju mreù izgra|ujete iz po~etka, svakako je medij dana{njicekabel s uvijenim paricama. Prije svega zato {to podràva brzine rada i na10 Mbps i 100 Mbps, a naznake su (ako je zadovoljavaju}e kvalitete) da}e podràvati i nadolaze Gigabit Ethernet.

Postoje li u va{em poduze}u ve} izgra|eni segmenti s tankim ili debelimkoaksijalnim kabelom, ne mora zna~iti da u tom trendu trebate nastavitirazvoj va{e mreè jer su to mre`ni mediji koji se napu{taju. Svakako tre-ba voditi ra~una o tome da se takav segment spoji s novim dijelom putemaktivnog ure|aja (premosnik ili preklopnik) koji }e omogu}iti daljnju

144 III. DIO

Slika 9.21Pode{avanje para-metara za budu}idijeljeni {tampa~.Ü

izgradnju mreè UTP kabelom i omogu}it ve}e brzine rada uz zadràva-nje povezanosti sa starim, sporim mre`nim segmentom.

Bilo kakvo me|usobno povezivanje izme|u zgrada ili izme|u katova, tekriti~na mjesta u mreì (priklju~ak sna`nih datote~nih posluìtelja) trebarje{avati pomo}u svjetlovodnih kabela jer oni osiguravaju pouzdanuinfrastukturu za priklju~ak novih, nadolaze}ih tehnologija.

Dodatna opremaSvakako poku{ajte u cijenu instalacije uklju~iti i ugradnju kabelskih ka-nalica (vodilica) i to iz dva razloga. Prvo, uporabom odgovaraju}ih kanalane}ete naru{iti estetiku poslovnog prostora snopovima ìca koje se pletupod nogama ili stolicama. Drugo, i mnogo va`nije je da }ete pove}ati po-uzdanost rada va{e mreè jer ne}e dolaziti do prekida u radu zbog pu-knute ìce u kabelu zato {to je netko pre{ao stolicom preko kabela ili gaje prignje~io vratima.

Komunikacijski ormari na svakom katu ne predstavljaju luksuz, ve} pra-vilnu za{titu prespojnih plo~a i aktivne mre`ne opreme od nepoèljnog�pipkanja� i povla~enja ìca. Ako su zaklju~ani tad omogu}uju zaduènjeodgovorne osobe za rukovanje, nadgledanje i upravljanje pojedinim mre`-nim segmentima.

Uti~nice na zidovima ili u podu ureda su najbolji na~in priklju~ka ra~unalau ra~unalsku mreù. Premje{tanjem ra~unala (zbog raznoraznih razloga)u drugi kut prostorije ne}e tada zahtijevati i povla~enje nekoliko deseta-ka metara novog kabela (zato {to je stari prekratak) ve} samo izradu no-vog prespojnog kabela (patch-cord) od ra~unala do uti~nice. A stari }etemo}i iskoristiti u nekoj drugoj sobi.

Prilikom razvoda kabela treba predvidjeti i budu}e {irenje ra~unalne mre-è te odlu~iti da li }e se kabeli odmah povu}i i za budu}a ra~unala, ili }eto biti zadatak druge faze izgradnje mre`ne infrastrukuture.

Bude li u va{oj mreì instaliran posluìtelj, svakako treba voditi ra~una otome da se on nalazi zatvoren u posebnoj sobi i pod klju~em, jer se insta-lacije posluìteljskih sustava skupo napla}uju.


SaètakU ovom poglavlju bilo je rije~i o tome kako se ugra|uje mre`na karticau ra~unalo i {to je sve potrebno napraviti i koje parametre podesiti dabi ra~unalo ispravno prepoznalo mre`nu karticu i komuniciralo s njomna pravi na~in.

Kad se jednom uspostavi mre`na komunikacija potrebno je na svim ra-~unalima dodijeliti resurse koji }e biti dijeljeni u mreì. Mogu se dijelitidiskovi, direktoriji, {tampa~i i fax/modem kartica.

Opisan je postupak kako se koji od navedenih objekata uklju~uje u dije-ljenje. Dijeljenje moè biti potpuno � bez potrebe poznavanja {ifre,moè ovisiti o vrsti {ifre koja se koristi, a moè biti i samo na nivou~itanja, to jest ni{ta na originalnim dokumentima ne moète promije-niti � moète ih samo gledati.

Mre`ni medij je jedna od temeljnih odluka koje treba donijeti prilikomplaniranja mreè, ali danas je mnogo lak{e. Kabel s uvijenim paricamaprobio se kao medij dana{njice, tako da ne morate puno razmi{ljati pri-likom odabira.

Svaka peer-to-peer mreà moè prerasti u klijent/posluìtelj okru`jedodavanjem odgovaraju}eg posluìtelja sa svojim operativnim susta-vom i instalacijom odgovaraju}ih klijenata na ra~unala � radne staniceu mreì.

146 III. DIO

infoinfo

Rje~nik

10BASE-2 (Thin net)

Varijanta IEEE 802.3 standarda za lokalne ra~unalne mreè koja definirapriklju~ak mre`nih stanica pomo}u tankog koaksijalnog kabela. Dozvoljenje priklju~ak 30 stanica na jedan segment na minimalnom razmaku od0,5 m. Najve}a dozvoljena duljina segmenta je 185 m. Oba kraja morajubiti zaklju~ena s 50 ohma zaklju~nim ~lanom. Oklop na jednom krajukabela se uzemljuje. Vidi 802.X.

10BASE-5 (Thick net)

Varijanta IEEE 802.3 standarda za lokalne ra~unalne mreè koja definirapriklju~ak mre`nih stanica pomo}u debelog koaksijalnog kabela na dulji-nama do 500 m. Dozvoljen je priklju~ak 100 stanica na jedan segmentpriklju~enih na kabel u razmacima od 2,5 m (ili vi{ekratnik ove vrije-dnosti). Oba kraja moraju biti zaklju~ena s 50 ohma zaklju~nim ~lanom.Oklop na jednom kraju kabela se uzemljuje. Vidi 802.X.

10BASE-FL (Fiber link)

Varijanta IEEE 802.3 standarda za lokalne ra~unalne mreè koja definirapriklju~ak mre`nih stanica pomo}u svjetlovodnog kabela. Dozvoljen jepriklju~ak 2 stanice (vezni segment) na najve}oj dozvoljenoj duljini ka-bela od 2000 m. Vidi 802.X.

10BASE-T (Twisted pair)

Varijanta IEEE 802.3 standarda za lokalne ra~unalne mreè koja definirapriklju~ak mre`nih stanica pomo}u kabela s uvijenim paricama. Brzinarada je 10 megabita/sekundi na duljini segmenta od 100 m. Koriste se ka-beli kategorije 3 ili bolji. Naj~e{}e kori{teni tip priklju~ka je RJ-45, a ko-riste se parovi kontakata 1-2 i 3-6. Vidi 802.X.

100BASE-Tx (Fast Ethernet)

IEEE 802.3u/D2 standard za lokalne ra~unalne mreè s brzinom rada od100 megabita/sekundi. Paketi su jednaki onima u 802.3 standardu, ali s1/10 bit vrijednosti (duljina impulsa jednog bita). Vidi 802.X.

100VG-AnyLAN (Voice Grade at any LAN)

IEEE 802.12 standard za lokalne ra~unalne mreè s brzinom rada 100megabita/sekundi. Koristi drugi na~in pristupa mediju (DPA). Koristi po-sebne mre`ne kartice, prespojnike i drugu aktivnu opremu. Vidi 802.X.

Rje~nik 149

150 Rje~nik

802.X

Skupina IEEE standarda koji definiraju mre`ne protokole i na~in rada ra-~unalnih mreà.

822

Kratica od �RFC 822� odnosi se na Internet format za razmjenu elek-tronskih poruka definiranog u RFC 822.

ACK

Tip poruke koja se {alje da bi indicirala da je blok podataka stigao na nje-govo odredi{te bez gre{ke. Negativna potvrda naziva se NAK.

Address mask

Maska bitova koja se koristi unutar Internet adrese za adresiranje pod-mreà. Maska je duga 32 bita. Ponekad se naziva Subnet mask.

Administrativna domena

Grupa ra~unala, usmjernika i mreà koja radi i kontrolirana je u jednojorganizaciji. Ovaj Internet koncept definiran je u RFC 1136.

AFP

AppleTalk Filing Protocol � protokol koji dozvoljava distribuirano dijelje-nje datoteka u Aplletalk mreàma.

Agent

U klijent/posluìtelj modelima dio sistema koji priprema informacije uskladu s potrebama klijentove ili posluìteljeve aplikacije. U SNMP proto-kolu rije~ agent odnosi se na upravljani sustav.

Anonymous FTP

Dozvoljava korisnicima presnimavanje dokumenata datoteka, programa iostalih arhiviranih podataka bilo gdje s Interneta, bez davanja korisni-~kog imena i lozinke. Kori{tenjem specijalnog korisni~kog imena anony-mous, korisnik mreè }e presko~iti lokalne sigurnosne sustave i imat }epristup javno dohvatljivim datotekama na udaljenom sustavu. Vidi FTP.

ANSI

Ameri~ko tijelo za standardizaciju. ^lan je internacionalne organizacije zastandardizaciju (ISO).

API

Application Program Interface � skup pozivnih konvencija koji definirakako se servis izvodi pozivom iz odgovaraju}eg softverskog paketa.

AplleTalk

Mre`ni protokol razvijen u Apple Computer za komunikaciju izme|u nji-hovih proizvoda i ostalih ra~unala. Sada{nje implementacije postoje zaLocalTalk (235 kbps) i EtherTalk (10Mbps).

Application

Najvi{a razina u OSI referentnom modelu koja omogu}uje komunikacijskeservise kao {to su elektronska po{ta i prijenos datoteka.

Archie

Sistem koji omogu}uje pregled sadràja anonimnih FTP arhiva. To je je-dna od mnogih aplikacija koje se koriste na Internetu. Vidi Gopher, WAISi World Wide Web (WWW).

ARP

Address Resolution Protocol � Internet protokol kori{ten za dinami~komapiranje internet adresa u fizi~ke (hardverske) adrese u lokalnim ra~u-nalskim mreàma. Ograni~en je na mreè koje podràvaju hardverskoprijavljivanje � broadcast (slanje posebnog mre`nog paketa kojim se pri-javljuje priklju~enje stanice na mreù). Vidi RARP.

ARPA

Sada se zove DARPA, ameri~ka vladina agencija koja je osnovala Arpanet.

Arpanet

Paketno-preklopna mreà razvijena u ranim sedamdesetim. Bio je to djeddana{njeg Interneta. Arpanet je raspu{ten (prestao raditi) u lipnju 1990.

Rje~nik 151

ATM

Standard za tehniku preklapanja paketa koja koristi pakete (}elije) fiksneduljine. Poznat je i pod imenom BISDN i CELL RELAY.

AUI kabel

Kabel koji se koristi za spajanje vanjskog primopredajnika (transceiver)na ra~unalo. Ima jedan mu{ki i jedan ènski D-tip konektora.

Backbone

Primarni mehanizam povezanosti u hijerarhijskom distribuiranom susta-vu. Svim sustavima koji imaju vezu s prolaznim sistemom okosnice omo-gu}eno je povezivanje jednih s drugima.

Baseband

Karakteristika mre`ne tehnologije koja koristi nositelj jednostruke fre-kvencije i zahtijeva sve stanice priklju~ene na mreù da sudjeluju u sva-kom prijenosu, odnosno primopredaji. Vidi broadband.

BNC

Bayonet Neill-Concelman ili Barrel Nut Connector. Tip konektora koji seupotrebljava u 10BASE-2 vrsti mreà i u mjernoj i video tehnici.

BOOTP

Protokol koji omogu}uje Internet ~voru (mre`noj stanici) da prikupi odre-|ene informacije potrebne prilikom pokretanja, primjerice IP adresu.

Bridge

Ure|aj koji povezuje dvije ili vi{e fizi~kih mreà i prenosi pakete me|unjima. Obi~no se koriste tako da filtriraju pakete, to jest, da proslje|ujusamo odre|eni promet. Sli~ni su ure|aji prespojnik, koji jednostavno pre-nosi elektri~ne signale iz jednog kabela u drugi, i mnogo kompliciranijiusmjernik koji donosi odluke o proslje|ivanju paketa pomo}u nekolikokriterija. U OSI terminologiji prespojnik radi na Data Link razini.

Broadband

Karakteristika neke mreè koja multiplicira vi{estruke nezavisne nosiocesignala u jednom kabelu. Ovo se obi~no radi tako da se multiplicira nose}afrekvencija. Ova tehnologija omogu}uje da nekoliko mreà koegzistira na

152 Rje~nik

istom kabelu. Promet jedne mreè ne utje~e na promet druge, budu}i dase �razgovori� obavljaju na razli~itim frekvencijama u �eteru� (mre`nommediju). Sli~no kao u komercijalnim radiostanicama. Vidi baseband.

Broadcast

Sustav isporuke paketa gdje se kopija predanog paketa isporu~uje svimra~unalima priklju~enim na mreù. Vidi multicast.

Broadcast storm

Stanje koje se moè dogoditi na broadcast tipu mreà kao {to je Ethernet.Ovo se moè dogoditi zbog mnogo razloga, od kvara na hardveru do kon-figuracijskih pogre{aka.

Browser

Termin koji se koristi da bi opisao klijentski program za pregled WorldWide Web sadràja. Popularni su Mosaic, Netscape, Internet Explorer imnogi drugi.

CCITT

Consultative Committee International for Telegraphy and Telephony. Je-dinica Internacionalne Telekomunikacijske Unije (ITU) Ujedinjenih Na-roda sastavljena od predstavnika svih PTT-a iz cijelog svijeta. Donositehni~ke standarde i preporuke za sve analogne i digitalne komunikacijena me|udràvnoj razini.

Crosstalk

Neèljena pojava koja se doga|a izme|u susjednih vodi~a, a reprezentirase kao pojava signala iz jednog vodi~a u drugom vodi~u.

DARPA

Ameri~ka vladina agencija koja je osnovala Arpanet.

DNS

Domain Name System � distribuirani mehanizam ime/adresa koji se kori-sti na Internetu, a omogu}uje pronalaènje IP adrese ra~unala prema nje-govom jedinstvenom imenu.

Rje~nik 153

Domain

Prema Internet terminologiji, dio hijerarhije pri imenovanju ra~unala.Sintaksno, Internet ime domene koje se sastoji od naziva (oznaka) odvo-jenih to~kom. Primjerice �.hr� ozna~ava Hrvatsku kao domenu, a �kon-car.hr� Internet podmreù u Hrvatskoj.

FAQ

Frequently Asked Questions � obi~no se pojavljuju u �read-me� tipu da-toteka kod razli~itih Internet servisa i usluga. Novi korisnici trebali bipro~itati FAQ prije postavljanja pitanja na raznim servisima i konferenci-jama.

FDDI

Fiber Distributed Data Interface � standard za vrlo brze ra~unalne mreèkoje rade na svjetlovodnim kabelima.

Frame Relay

Preklopni~ko su~elje za mre`nu komunikaciju koje radi u paketnom mo-du. Namjera mu je zamijeniti X.25 standard za komunikaciju paketima.

FTP

File Transfer Protocol � Internet protokol (i program) koji se koristi za pri-jenos datoteka izme|u dvaju ra~unala.

Gateway

Originalni Internet termin za ne{to {to se zove usmjernik (router) ili pre-ciznije IP usmjernik. U modernoj uporabi ovaj termin se odnosi na su-stave koji provode transformiranje iz jedne vrste formata u drugu, iliozna~avaju pristupnu to~ku jednog mre`nog segmenta drugima.

Header

Dio paketa koji prethodi stvarnim podacima, a sadrì izvori{nu i odredi{-nu adresu kao i polja za provjeru gre{ke. Ova rije~ se ~esto koristi i zaopis dijela poruke elektronske po{te (ili USENET novinskog ~lanka kojiprethodi tijelu ~lanka).

154 Rje~nik

HTML

Hyper Text Markup Language � jezik kori{ten u World Wide Web servisi-ma za izradu Web stranica s vezama na druge dokumente, naredbama zaformatiranje teksta (masno, kurziv i sli~no) i tako dalje. Izvorna datotekaza ono {to gledate na Web stranicama pisana je u HTML jeziku.

HTTP

Hyper Text Transport Protocol � protokol naj~e{}e kori{ten u World WideWeb servisima za prijenos podataka od Web posluìtelja do Web pretra-ìva~a. Vidi URL.

Host

Termin koji u Internet zajednici ozna~ava ure|aj priklju~en na mreù ikoji omogu}uje uslugu na razini aplikacija (to jest ra~unalo na kojem semoète prijaviti za rad i napraviti neki koristan posao). Usmjernik nijehost.

Hub (multiport repeater)

Koncentrator koji se koristi u zvjezdastim topologijama mreà, a povezujera~unala jednog segmenta u zajedni~ku, centralnu, komunikacijsku to~ku.

internet

Skup mreà povezanih pomo}u usmjernika koji im omogu}uju funkcioni-ranje kao jedne prostrane virtualne mreè.

Internet

Najve}a mreà na svijetu koja se sastoji od mnogo nacionalnih mreàspojenih u jedinstvenu ra~unalnu mreù. Na Internetu se koristi IP proto-kol i alati (programi) koji rade s tim protokolom. Da biste bili na Internetumorate imati mogu}nost ping-a drugih sustava ili telnet na druge sus-tave. Samo pristup do elektronske po{te ne smatra se povezano{}u naInternet.

Internet adresa

32-bitna adresa dodijeljena hostu (ra~unalu) koji koristi TCP/IP protokol.

Rje~nik 155

IP

Internet Protocol � mre`ni protokol za rad aplikacija namijenjenih Inter-netu.

IPX

Internetwork Packet Exchange � Novell NetWare protokol koji omogu}ujeprijenos podataka mre`nim medijem.

ISDN

Integrated Services Digital Network � napredna tehnologija koju nudive}ina svjetskih telefonskih kompanija. ISDN kombinira prijenos glasa iusluge digitalne mre`e putem istog medija omogu}uju}i korisnicimauslugu prijenosa digitalnih podataka i vo|enje telefonskih razgovora pu-tem istog medija. Standard koji definira ISDN specificiran je od CCITT.

ISO

International Organization for Standardization � me|unarodna organi-zacija za standardizaciju.

ISP

Ineternet Service Provider � ponu|a~ usluge pristupa Internetu. Kod nassu to HPT HiNet, CarNET i neki drugi.

Jabber

Stanje koje nastaje kad mre`ni signal prije|e najdulje dopu{teno vrijemeprijenosa (20ms do 150 ms). Mre`ni medij postaje zasi}en neispravnimpaketima (gre{kama) koje uzrokuje neispravan mre`ni ~vor ili neispravnopostavljen kabel (mre`ni medij).

LocalTalk

Mre`ni protokol za lokalne ra~unalne mre`e razvijen u Apple Computer.Radi na mediju s uvijenim paricama uz brzinu prijenosa od 235 kbps. SvaMacintosh ra~unala imaju ugra|enu ovu vrstu mre`nog su~elja. VidiAplleTalk.

MAC

Medium Access Control � poznato i kao hardverska adresa. Ovaj jedin-stveni unificirani broj predstavlja adresu Ethernet mre`ne stanice. Sasto-

156 Rje~nik

ji se od 6 parova heksadecimalnih brojeva, a svaki mre`ni ure|aj imajedinstvenu MAC adresu.

Multicast

Specijalna vrsta broadcast na~ina slanja paketa pri ~emu samo odre|enapodgrupa ra~unala prima poslane pakete.

NAK

Negativna potvrda. Vidi ACK.

NIC

Network Interface Card � kartica koja se ume}e u utor na mati~noj plo~ira~unala, a omogu}uje ra~unalu slanje i prijem podataka putem mre`nogmedija.

Octet

Jedan oktet sastoji se od 8 bita. êsto kori{ten termin u ra~unalima.

Packet

Jedinica podataka koji se {alju putem mreè. Paket je generi~ki terminkoji se korsti za jedinicu podataka na svim razinama mre`nih protokola.

Ping

Packet internet groper � program koji se koristi za provjeru dostupnosticiljnog ra~unala slanjem ICMP zahtjeva i ~ekanja odgovora. Termin se ko-risti u kontekstu: �Ping host X da vidi{ radi li!�

PPP

Point-to-point protokol, nasljednik SLIP protokola omogu}uje usmjernik-usmjernik (router-to-router) veze ili host-mreà veze putem sinkronih iliasinkronih veza.

Protocol

Formalni opis poruke koja se razmjenjuje i pravila kako se razmjenjujuinformacije izme|u dva ili vi{e sustava.

Rje~nik 157

RARP

Reverse Address Resolution Protocol � Internet protokol koji koristemre`ne stanice za pronalaènje svoje IP adrese tijekom pokretanja ra~u-nala. Ovaj protokol mapira fizi~ke adrese u Internet adrese. Vidi ARP.

Repeater

Ure|aj koji proslje|uje elektri~ni (ili svjetlosni) signal iz jednog kabela udrugi bez dono{enja routing odluka ili filtriranja paketa.

RFC

Request For Comments � serija dokumenata, po~ev{i od 1969. koja opi-suje Internet protokole i sve u vezi s pitanjima Interneta.

Router

Sustav koji je odgovoran za dono{enje odluka kojim od nekoliko mogu}ihputeva }e putovati mre`ni (ili Internet) promet. U svom radu koristi rout-ing protokol da bi prikupio informacije o mreàma koje su na njega spo-jene i algoritme za pronalaènje najboljeg mogu}eg puta zasnovane nanekoliko kriterija znanih pod imenom �routing metrics�.

SLIP

Serial Line IP � Internet protokol namijenjen kori{tenju IP-ja putem serij-skih veza ostvarenih modemima na telefonskim ili iznajmljenim vodovi-ma ili RS-232 kabelima, a povezuje me|usobno dva mre`na sustava. Uposljednje vrijeme zamjenjuje ga PPP protokol.

SMTP

Simple Mail Transfer Protocol � Internet protokol za razmjenu elektron-ske po{te. Definiran je u RFC 821, s pridruènim formatom poruke opi-sanom u RFC 822.

SNMP

Simple Network Management Protocol � mre`ni protokol koji se korsti zaudaljeno nadgledanje i upravljanje u TCP/IP zasnovanim mreàma �internetima.

158 Rje~nik

Subnet mask

Maska bitova koja se koristi unutar Internet adrese za adresiranje pod-mre`a. Maska je duga 32 bita. Vidi address mask.

Subnetwork

Skup krajnjih i prolaznih sustava pod kontrolom jedne administrativnedomene koja upotrebljava jedan protokol za pristup mre`nim resursima.

T568A, T568B

Standardi za EIA/TIA me|usobno povezivanje LAN kabela u ra~unalnimmre`ama. Vrijedi za RJ-45 tip konektora.

UTP

Unshielded Twisted Pair � kabel s uvijenim paricama koji se sastoji od dvabakrena, izolirana vodi~a me|usobno isprepletena (uvijena) na odgovara-ju}em razmaku da bi se izbjegle elektromagnetske smetnje u vodi~imakojima putuju elektri~ni signali.

Rje~nik 159

10 Mbps, 21100 Mbps, 21, 59, 70100BASE-FX, 60100BASE-T4, 60100BASE-TX, 6010BASE-2, 21, 3410BASE-5, 2110BASE-F, 2110BASE-FB, 4610BASE-FL, 4510BASE-FP, 4610BASE-T, 21, 39

A

aktivna mre`na oprema, 75alati, 100ARP, 13AUI, 22, 24, 32, 75AUI kabel, 32automatsko pregovaranje, 64

prioriteti, 67auto-negotiation=automatsko pregova-ranje

B

backbone, vidi mre`na okosnicabaseband, 21BNC, 75bridge, vidi premosnik

broadcast, 13, 91byte, 21

C

collision=sukobcrossover cable=izmijenjeni priklju~ciCSMA/CD, 8, 9, 21, 102

D

debeli koaksijalni kabel, 29, 30dijeljenje

diskova, 141resursa, 128pisa~a, 141

dokumentacija, 71domena sukoba, 33, 51driver=upravlja~ki programiDTE, 24, 63

E

Ethernet, 7adresa, 12medij, 8, 22paket, 12pravila, 82standard, 7su~elje, 25

KAZALO

F

Fast Ethernet, 59FDDI, 60FOIRL, 45full duplex=potpuno dvosmjerne veze

H-Ihub=koncentratorIEEE, 8Internet, 3intranet, 122ISO, 8izmijenjeni priklju~ci, 40

K

kabelikoaksijalni, 29, 33dijagnostika, 109ozna~avanje, 109spojni, 42

klijent, 118koaksijalni kabel

debeli, 29,30tanki, 33

komunikacijski ormar, 106koncentrator, 16, 38, 68konektor, opti~ki, ST, 47konverter medija, 79korisni~ka {ifra, 139korisni~ko ime, 139

L

LAN, 3link segment=vezni segmentlokalna ra~unalna mreà, 3lokalne mreè, planiranje, 103lozinka, vidi korisni~ka {ifra

M

MAU, 23, 25, 31, 35MDI, 23, 62medij, 22

konverter, 79MII, 62mreà, 3mre`na grupa, 141mre`na kartica, 25, 75, 129

parametri, 131mre`na okosnica, 86mre`na oprema, 145mre`na uti~nica, 108mre`ne tehnologije, 99mre`ni klijent, 137mre`ni medij, 99mre`ni operativni sustavi, 109mre`ni priklju~ak, 129mre`ni protokol, 13, 120

odabir, 137mre`ni rad, 128mre`no ra~unalo, prijava za rad, 138multicast, 12multimodno vlakno, 47

N

NetWare, 115

O

oktet, 21opti~ki kabel, 44OS/2, 116

P

paketni preklopnik, 83password=korisni~ka {ifrapatch cable=spojni kabeli

162 Kazalo

patch panel=prespojna plo~apeer-to-peer, 116PHY, 62plug-and-play, 132podmreà, 87posluìtelj, 118potpuno dvosmjerne veze, 66pravila projektiranja, 52preklopnik, 70

paketni, 83premosnik, 89prespojna plo~a, 104prespojnik, 14, 64, 79, 81primopredajnik, 24, 77protokoli, povezivanje, 121

R

ra~unalna mreà, 3repeater=prespojnikresursi, djeljenje, 128RJ-45, 75router=usmjernik

S

server=posluìteljsharing=dijeljenjespojni kabeli, 42strukturirani sistem, 107strukturirano oì~avanje, 104subnet=podmreàsukob,10switch=preklopnik

T

tanki koaksijalni kabel, 33terminator=zaklju~ni ~lantest povezanosti, 41Thick Ethernet=debeli koaksijalni kabel

Thin Ethernet=tanki koaksijalni kabelT-konektor, 37, 102topologija

mreà, 14signala, 14

transceiver=primopredajniktwisted pair=uvijene parice

U

UNIX, 119upravlja~ki programi, 134user name=korisni~ko imeusmjernik, 71, 89uvijene parice, 22, 38uzemljenje, 35

V

vektori prekida, 131vezni segment, 29VG100-Any LAN, 59vi{esegmentne lokalne mreè, 50vrijeme kru`nog putovanja, 15

W

WAN, 3workgroup=mre`na grupa

Z

zaklju~ni ~lan, 31, 35, 102

Kazalo 163

164 Kazalo

Bilje{ke

umre‘avanje...

Documents