undp pitanja i odgovori_skripta

7/25/2019 Undp Pitanja i Odgovori_skripta

1/30

UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)

WWW.STUDOMAT.BA

PRVI BLOK PITANJA | RAVA KAO ORGANIZACIJA I ELEMENTI ZA POSTOJANJE RAVE

1.

Podjela pravnih nauka?

Pravne nauke ijele se na va naina. Prema mjeri pojmovnog uoptavanja kojim rae,

dijele se na konkretne pravne nauke i teorijske pravne nauke. Konkretne pravne nauke

ijele se prema vremenu vaenja pravnih normi koje prouavaju, na pozitivnopravne ihistorijskopravne nauke.

2. ta izuavaju opdeteorijske pravne nauke?

Opdeteorijske pravne nauke pruaju osnovnu i opdu spoznaju o ravi i pravu.

3. ta izuavajuhistorijsko pravne nauke?

Historijskopravne nauke pruaju spoznaju o nekim pravnim porecima koji su postojali u

prolosti, a saa vie ne postoje.

4.

ta izuavaju pozitivno pravne nauke?

Pozitivnopravne nauke izuavaju konkretne, postojede rave i njihove pravo koje je na

snazi.

5. Koja su va bitna aspekta rave koja se izuavaju u uvou u nauku o ravi i pravu?

Drava kao organizacija i rava kao zajenica.

6.

Glavni elementi rave?

skupina ljui zajeniki ciljevi

pojela poslova

hijerarhija

srestva i

skup normi.

7.

efinisanje rave kao organizacije?

Drava je organizacija koja ogovara globalnom rutvu, ima politiku i suverenu vlast

utemeljenu na monopolu legalne fizike prisile i na ekonomskoj i ieolokoj modi, onosi sena precizno oreeno stanovnitvo i teritoriju, a pravnim normama regulie najvanije

rutvene onose i ostvaruje razne istorijske funkcije poevi o osvajanja i obrane

prema rugim rutvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom rutvu, o sa vremenom

sve naglaenije uloge zatite mira, sigurnosti i sloboe i postizanja blagostanja svih

pripanika rutva.


2/30


WWW.STUDOMAT.BA

8.

Funkcije rave?

napaako odbrambena funkcija

ugnjetaka i izrabljivako represivna funkcija

upravljanje velikim javnim i prisilnim raovima

funkcija zatite rutvenog mira i sigurnosti zatita prava i sloboa ovjeka i graanina

zatita pravenosti i omogudavanje obrog ivota pripanika zajenice i

pravnoregulativna funkcija.

9.

Ciljevi rave?

Ima neogranieno mnotvo najrazliitijih rutvenih ciljeva, zahvata ili obavlja neposreno

ili posreno vojne, privrene, zravstvene, obrazovne i mnoge ruge jelatnosti. to se tice

ciljeva i djelovanja, ona je nespecijalizirana i svestrana. Ona kao politika vlast prisilno

usmjerava i ureuje ostale rutvene jelatnosti

10. Elementi za postojanje rave?

Suverenost, teritorij, stanovnitvo, meunarono priznanje ravne vlae.

11.

efinisanje ravnog teritorija?

Dravna teritorija je precizno oreeni prostor na kome se nalazi ravno stanovnitvo i

gje se ovija suverena politika vlast. To je vieimenzionalni prostor koji se sastoji o

povrine i ubine kopna, o mora, jezera i rijeka, o zranog stuba iznakopna i voda, te od

broova i aviona to nose ravne oznake. Omeen je granicom.

12. Karakteristike ravnih granica?

Dijele oreenu ravu o rugih rava u njenom okruenju. Granice uva vojna sila i smije

se prelaziti samo sa posebnim ispravama a odreena je meunaronim i unutranjim

ravnim propisima. irina teritorijalnog mora je razliita ko pojeinih rava ok se

zranom granicom smatra visina koju oseu klasine letjelice

13.Vrste ravnih granica?

Vazune, kopnene, morske.

14. a li je veliina teritorija oluujuda za postojanje rave?

Nije.


3/30


WWW.STUDOMAT.BA

15.

efinisanje stanovnitva?

Stanovnitvo ine ljui koji stalno naseljavaju prostor rave i potpaaju po njenu

jurisikciju . To su ravljani i stranci oreene zemlje. Stanovnitvo je politiko pravna

pojava jer je oreeno politikim i pravnim aktima

16.

efinisanje ravljanstva?

Dravljanstvo u moernom smislu jest trajna veza jene osobe s jenim ravnim i pravnim

poretkom. To je veza koja se sastoji u tome a osoba roenjem ili punoljetstvom stie prava

i obaveze iz tog poretka, a rava ima prema njoj jo i posebnu unost a je titi spram

rugih rava.

17. Vrste i naini sticanja ravljanstva?

Dravljanstvo se stie ili roenjem ili za vrijeme ivota na razne naine. Roenjem se stie

na va naina: ius sanguinus ili pravo krvi i ius soli ili pravo tla. Stranci stiu ravljanstvo na

osnovu molbe i uz ispunjenje rugih zakonskih uslova (uina boravka, zaposlenje it.) i to

se zove naturalizacija. Postoji i prisilno sticanje dravljanstva, a njega stiu stanovnici

teritorija koje je rava prisvojila, no taa se tom stanovnitvu moe ati pravo a bira

izmeu starog i novog ravljanstva.

18. Ko su apatridi?

Ljui koji uopte nemaju ravljanstvo. Iizgubili su ravljanstvojene rave, a nisu ga

obili o ruge i koji u ravi na ijem teritoriju borave imaju politiko-pravni poloaj blizak

onome od stranaca.

19. Razlika izmeu pojmova graani i ravljani?

Graani su aktivni subjekti koji uestvuju i sujeluju u politikoj vlasti, ok ravljani imaju

oreene obaveze prema ravi i ne moraju ivjeti u njoj, pa na taj nain nisu aktivni

uesnici u vlasti

20.Oreenje pojma poanik?

Poanici su sloboni ljui bez politikih prava.

21.

a li je etnika, religijska, rasna homogenost nuna pretpostavka za nastanak rave i

za njen emokratski politiki sistem?

Ne.


4/30


WWW.STUDOMAT.BA

22.

ta je ravni suverenitet?

To znai a je rava najvia ili vrhovna vlast, kojoj su svi pojeinci i grupe, pa i ostali

subjekti vlasti, poreeni. Suverenitet je injenica modi.

23.

Oreenje unutranje suverenosti?Znai a rava ima iskljuiva ovlatenja a stvara najvie pravne norme - ustavne,

zakonske, pozakonske, suske i ruge, koje su porane fizikom prisilom i koje obavezuju

subjekte na njenom teritoriju.

24.

Oreenje vanjske suverenosti?

Znai a rava ima nezavisnost i ravnopravnost spram rugih rava.

25.

Ko je nositelj suvereniteta?

Narod.

26. Koji organ je suvereni organ i zato?

Parlament jer je donesen od strane naroda kao nositelja suvereniteta i jer obavljaju

suverenu djelatnost, tj. ustavno-zakonodavnu.

27. Ko prestavlja ravni suverenitet?

Narod.

28.

Koji su simboli suverene rave?

Zastava, grb i himna.

29. efinisanje rave sa aspekta njenih osnovnih elemenata?

Drava je precizno oreena teritorija na kojoj ivi oreeno stanovnitvo i gje se ovija

suverena politika vlast

30. a li postoje ogranienja suverene vlasti?

Postoje.

31.

Na koji nain se ograniava suverena vlast?

Ustavnim propisima, ustavnim pravima i sloboama ovjeka.


5/30


WWW.STUDOMAT.BA

ESEJSKA PITANJA

32. Bosna i Hercegovina sa aspekta ravnog suvereniteta?

33. Meunarono priznaje rave/vlae?

34.

Razvoj pojma graanin u historijskoj perspesktivi?

RUGI BLOK PITANJA | RAVA - RAVNI ORGAN - SLUBENO LICE

1.

Kakva je veza izmeu rave i ravnog organa i zato?

Organska veza. Za ostvarivanje ciljeva rave potrebno je poijeliti ra u ravnoj

organizaciji, tj. rai uspjenijeg obavljanja poslova putem pravnih normi se fomiraju organi

koji se sastoje iz skupine srodnih poslova.

2. Pojam slubene osobe?

Obavljaju oreenu slubu u ravnoj organizaciji, pladeni su i moraju ovajati svoje

privatne interese od javnih interesa organizacije.

3.

Objasniti pojam transpersonalnosti ravnog organa?

Bez obzira na promjenu slubenih lica u organu, tj. neovisno o njih ravni organ postoji.

4. Objasniti pojam impersonalnosti ravnog organa?

Mi procjenjujemo organe prema efikasnosti i strunosti slubenih lica koja rade u njemu.

5. Na kojim nivoima postoji ravna hijerarhija?

Hijerahija izmeju ravne jelatnosti, izmeu ravnih, organa unutar jene ravne

jelatnosti i izmeu slubenih osoba unutar jenog organa.

6.

Objasniti pojam najvieg ravnog organa?

Najvii ravni organ je parlament koji je sastavljen o naronih zastupnika koje naroizabere. Moe biti jenooman i vooman. Obavljaju u potpunosti ustavno-zakonodavnu

jelatnost. U njemu rae profesionalna i neprofesionalna lica. Politiki izbori: opde i

jednako pravo glasa. Ima politiki legitimitet i sve mora biti tacno po proceurama

uradjeno.


6/30


WWW.STUDOMAT.BA

7.

Kakva je hijerarhija izmeu ravnih organa?

Suboordinacija: vojska, diplomatija, policija.

Koordinacija: sudstvo, obrazovanje, zdravstvo.

8.

Objasniti hijerarhiju ravnih jelatnosti ?

U ravnoj organizaciji je najvia, svim ostalim ravnim jelatnostima nareena, ustavno-

zakonodavna djelatnost(legislativa). Ona se zbog toga naziva jo suverena jelatnost, a

ravni organi koji je obavljaju suvereni organi. Ustavno-zakonodavna djelatnost sastoji se

o onoenja najviih politikih i pravnih oluka, reovno u obliku ustavnih i zakonskih

normi, kojima se na opdenit nain ureuju najvaniji rutveni onosi. Izvrno-politika

djelatnost(egzekutiva) ruga je po modi ravna jelatnost, poreena zakonoavnoj, a

nareena upravnoj i jelomino suskoj. Sastoji se u svim ravama o va organa: efa

rave i vlae. Pravosudna djelatnostkao ravna jelatnost obuhvata vije vrste organa:

javno tuilatvo i sustvo. Pravosuna jelatnost je izvrna prema ustavno-zakonodavnoj i

izvrno politikoj jelatnosti. To znai a se gonjenje protivpravnih jela, rjeavanje

sporova i pravno kanjavanje uvijek moraju provoiti na osnovu optih normi to su ih

onijele vie ravne jelatnosti. Upravna djelatnost, zvana jo ravna aministracija,

najopsenija je ravna jelatnost po vrstama poslova i po broju organa i slubenika.

Upravnoj jelatnosti je prije svega svojstveno a se sastoji o izvravanja oluka i od

nazora a li graani izvravaju oluke zakonoovne, izvrno-politike i suske jelatnosti.

To znai a je ona najnia ravna djelatnost i izvrna u onosu na sve ostale i vie ravne

djelatnosti.

9. U kakvom meusobnom onosu mogu biti ravni organi?

U stanju jenakosti i ravnopravnosti, te u stanju poreenosti i nareenosti.

10.

ta znai onos jenakosti i ravnopravnosti ravnih organa?

Organi u svom poslu i radu imaju odnos po kom su i jedni i drugi jednaki i ravnopravni.

Nema nareenih i poreenih, tj. nema zajenikih funkcija nego svako rai za sebe.

11. Kakvi mogu biti onosi poreenosti i nareenosti?

Subordinirana ili stroga hijerahija i koordinirana ili labavija hijerarhija.


7/30


WWW.STUDOMAT.BA

12.

ta je pravna ili funkcionalnanareenost?

Nareenost viih organa a aju niim uputstva kako a rijee akt, a mogu ga i ukinuti ili

promijeniti.

13.

ta je organizaciona ili personalna nareenost?Nareenost viih organa a postavljaju, smjenjuju i pozivaju na ogovornost osobe nieg

ranga i a te osobe imaju ogovornost prema slubenim osobama vieg ranga.

14.

ta je teritorijalna nalenost?

Skup pravnih obaveza i pravnih ovlatenja a se oreene vrste poslova obavljaju samo na

oreenoj teritoriji.

15.

Pojela ravnih organa sa obzirom na teritorijalnu nalenost?

Centralni, regionalni i lokalni.

16. Objasniti pojam nalenosti?

Nalenost je pojam koji oznaava skup pravnih obaveza i ovlatenja a se obavljaju poslovi

jenog organa, npr. nalenost parlamenta je a onosi oluke.

17. Objasniti pojmove stvarne i mjesne nalenosti, iskljuive i poijeljene nalenosti,

prenesene nalenosti i sukoba nalenost

Stvarna nalenost: ovlatenja a se rae samo neke stvari.

Teritorijalna nalenost: ovlatenje a se rae neke stvari samo na oreenoj teritoriji.

Iskljuiva nalenost: ovlatenje koje ima samo oreeni organ, kriterij je teritorij ili vrsta

posla.

Poijeljena nalenost: ovlatenje a se urai neki posao koje imaju va ili vie organa.

Prenesene nalenosti: ovlatenja koja se mogu prenijeti sa jednog na drugi organ.

Sukob nalenosti: ako va organa obavljaju posao koji je previen za jean i ukoliko oe

o sukoba to rijeava organ koji je izna onih koji se spore.

18.

Pojela ravnih organa prema njihovom sastavu?

Individualni i kolektivni.

19. Objasniti pojam individualnog organa?

To su ef rave i su ako presuu onosi suac pojeinac.

20. Objasniti pojam kolektivnog organa?


8/30


WWW.STUDOMAT.BA

Prema tome koliko slubenih osoba oluuje u organu, imamo kolektivne organe kao to su

parlament i su ako presuu onosi susko vijede. Nije bitan broj osoba koji rai u organu

ved ko onosi oluke. U kolektivnom organu oluke se onose glasanjem kvalificirane

vedine.

21.

ta je kvorum za ra?

Porazumijeva a parlament moe raiti sa oreenom grupom poslanika, tj. sa 1/3 ili

prostom vedinom.

22.

ta je kvorum za oluivanje?

Porazumijeva a bi se onijele vane oluke u parlamentu mora izglasati apsolutna vedina,

tj. 2/3 poslanika sa pravom glasa.

23.

Vrste kolektivnog oluivanja?

Parlament, vlada, sud ako susko vijede onosi presuu.

24. Pojela ravnih organa s obzirom na noenje oruja?

Oruani i civilni organi. Oruani su vojni i policijski, a civilni su svi rugi.

25. Kakav je hijerarhijski onos izmeu civilnih i vojnih organa?

Subordiniran i centraliziran, tj. imaju i personalnu i funkcionalnu hijerarhiju

ESEJSKA PITANJA

26. Hijerarhija kao jena o osnovnih karekteristika rave?

TREDI BLOK PITANJA | ETIRI RAVNE JELATNOSTI

1.

Koje su osnovne ravne jelatnosti?

Ustavno-zakonoavna, izvrno-politika, pravosuna i upravna jelatnost.

2.

Karakteristike ustavnozakonodavne djelatnosti?

Ustavno-zakonodavna djelatnost ili legislativa je najvia jelatnost u ravnoj organizaciji i

svim rrugim je nareena. Naziva se i suverena jelatnost jer ravni organi koji je

obavljaju su suvereni organi(parlament). Donosi najvie pravne akte (postavlja efa rave,


9/30


WWW.STUDOMAT.BA

vlau, oluuje o najvanijim pitanjima vanjske i unutranje politike. Ima politiku i pravnu

odgovornost (2 kvoruma).

3. Zato se ustavnozakonoavna jelatnost naziva suverena jelatnost?

Suverena jelatnost jer su ravni organi koji je obavljaju suvereni organi (parlament).Donosi najvie pravne akte.

4. ta je legalitet vlasti?

Zakonitost vlasti.

5.

ta je legitimitet vlasti?

Iejni temelj vlasti. Uvjerenje jenog kruga ljui a je neija prisila opravana jer se zasniva

na nekim vrijednostima.

6.

Nain legitimiranja vlasti?

Idejni temelj vlasti. Uvjerenje jenog kruga ljui a je neija prisila opravana jer se zasniva

na nekim vrijednostima. Npr. karizmatska legitimnost: uvjerenje ljudi u izuzetne ili

nanaravne osobine voe, traicionalna legitimnost: utemeljenje vlasti na traicijii

obiajima te na religiji, racionalno-pravna legitimnost: utemeljenje vlasti na priravanju

pravnih pravila koje propisuju emokratski opstanak i ieoloka legitimnost: utemeljenje

vlasti na uvjerenju ljudi u vrijednost jednopartijske ideologije.

7.

ta su izborni politiki organi?

Organi koji sprovoe opde i lokalne izbore.

8. Koji ravni organ vri ustavnozakonoavnu jelatnost?

Parlament.

9. Mogudnost organizacije parlamenta?

Moe a bue jenooman i vooman, tj. a ima vije skupine zastupnika koje bira narod

na razliitim osnovama i rae ovojeno.

10. Koje rave imaju voomni parlament i zato?

U moernim i slozenim ravama parlament je vooman, a bi se emokratija povedala i

umanjio centralizam, tj. a bi obezbijeila ravnotea unutar rave i zatitili interese manje

utjecajnih rava.


10/30


WWW.STUDOMAT.BA

11.

Koje pravne akte donose ustavnozakonodavni organi u okviru svoje djelatnosti?

Ustave i zakone.

12.

Onos ustavnozakonoavne jelatnosti prema izvrnopolitikoj jelatnosti?Bira vladu i u parlamentarnoj republici i efa rave koji ima simbolinu funkciju.

13. Karakteristike izvrnopolitike jelatnosti?

Izvrno-politika ili egzekutiva jelatnost poreena je zakonoavnoj a narena upravnoj i

jelmino suskoj. Sastoji se iz va organa: efa rave i vlae. ef rave je individualni

organ, a vlaa je kolektivni ali oba su politika organa. Nalenost ima i ef rave, a vlaa

koja se sastoji iz ministara i efa vlae voi, usklauje i nazire upravne jelatnosti, tj. preko

miistara koji su na elu nekih upravnih grana. Vlaa prelae zakone zajeno sa efom

rave i pravi nacrte to umanjuje mod parlamenta.

14. Koji ravni organi vre izvrnopolitiku jelatnost?

ef rave i vlaa.

15.

Kako se izvrnopolitiki organi oreuju u pojeli ravnih organa?

ef rave je individualni organ, a vlada kolektivni.

Oba su izvrni organi uodnosu sa ustavno-zakonodavnim organima i oluujuci organi

prema upravnim organima.

Izborni su jer ih bira parlament, zatim civilni su i neprofesionani organi, a prema teritoriji

nalenosti centralni.

16. Karakteristike efa rave?

ef rave je je obino iniviualni organ, a izuzetno kolektivno presjenitvo. ef rave

je politiki organ, tj. u njemu jeluju politiari vieg uglea i modi, u emokratskim

sistemima reovno jaki ljui vlaajudih politikih staranaka.

17. Na koji nain se moe birati ef rave?

Parlament bira efa rave u parlamentarnoj republici, opdim izborima, protivpravno

(diktatura) i nasljedno (monarh).

18. Nalenost efa rave?

prestavljanje rave pre rugim ravama, te postavljanje i primanje iplomatskih

predstavnika.

vrhovno zapovjeanje oruanim snagama i ojeljivanje vojnih inova.


11/30


WWW.STUDOMAT.BA

prelaganje zakona i promulgacija onosno suspenzivno veto na zakone.

prelaganje efa vlae u parlamantarnom sistemu, a ponegje i suaca.

pomilovanje krivino osuenih osoba.

19.

Veza izmeu zakonoavne i izvrne vlasti u zakonoavnom postupku?Prelaganje i nacrt zakona mogu a rae parlamentarci ali moe i ef rave i vlada. Kada

vlada napravi nacrt ide u odbor, a zatim u jedan od dva doma parlamenta ako postoje i ako

ga prihvate glasa se u oba oma i oborima kvoumom, tj. vedinom glasova i ona ef

promulgira zakon.

20.

Pravni akti izvrnopolitike vlasti?

Uredbe i ukazi.

21.

Pravni akti efa rave?

Djelimino urebe i ukaz (promulgacija zakona, posebne pravne snage, imenovanje onih koji

prestavljaju suverenitet rave, pomilovanje, amnestija, veza zakonoavne i izvrne vlasti

u zakondavnom postupku).

22.

Pravni akti vlade?

Urebe: za razrau zakona rai njegovog izvravanja, za normiranje rutvenih onosa, u

sluaju nue mogu oluivati sa zakonskom snagom i suspenirati neka ustavna ljuska

prava

23.

Karakteristike vlade?

Kolektivni organ koji se sastoji iz ministara, tj. efova pojeinih ministarstava kojim

presjeava ef vlae. To je politiki organ koji se sastoji iz uglenih politiara i zajeno sa

efom rave umanjuje mod parlamenta.

24.

Objasniti pojam jenostranake vlae?

Jedna stranka postoji i na vlastije (jeinstvo vlasti), npr. komunistika partija. Obacujeustav, ogranienje vlasti i obacuje ustavnu vlast.

25.

Objasniti pojam koalicione vlade?

Uruivanje manjih stranaka koje nemaju parlamentarnu vedinu i ne mogu onositi zakon

niti osnovati vladu.


12/30


WWW.STUDOMAT.BA

26.

Djelatnost vlade?

Usklauje, voi i nazire upravu preko ministara.

Pravi nacrt ii prijedlog zakona.

Voi srenjoronu i svakonevnu unutranju i vanjsku politiku rave.

27. Uredbe za razradu zakona?

Najvaniji pozakonski pravni akti koji slue za izvravanje zakona.

28.

Uredba sa zakonskom snagom?

Vlaa i ef rave mogu normirati neke rutvene onose koji pripaaju nalenosti

zakonodavca.

29.

Ureba za sluaj nue?

U sluaju rata i slinih situacija ef rave i vlaa onose oluke koje imaju zakonsku snagu a

mogu i suspendirati neka ustavna ljudska prava.

30. ta je pravna ogovornost?

Pravni poloaj subjekta koji je uinio elikt i koji zbog toga treba biti kanjen.

Pravna odgovornost je vezivanje pravnog delikta sa kaznom.

31.ta je politika ogovornost ikoji ravni organi imaju politiku ogovornost?

-

32.Objasniti pojam podjele vlasti?

Pojela vlasti na zakonoavnu, izvrnu i susku izvrena je a bi se izvrila kontrola i balans

jelatnosti i a ne bi olo o iktature. Tako jean organ onosi, jeanizvrava, a jean

primjenjuje oluke i na taj nain vlasti poto su nezavisne i slobone mogu se meusobno

ograniavati. Ustav ijeli vlast i ograniava.

33.

Objasniti pojam ustavne vlasti ?

Ustavna vlast ili konstitucionalizam. Omoguduje jenakost pre zakonom, svi su jednaki jer

zakon je izna ljui.Omogudava a graani tue ravu nezavisnim suovima ako su

pogoeni nekim vlainim postupcima. Ograniava vlast autoritarnih vlaara. Omogudava

jednakost i prava manjinama. Ustavna vlast je kamen temeljac liberalne demokratije. Sve

zemlje imaju ustav ali nemaju vlaavinu ustava jer to znai a politika elita prihvata


13/30


WWW.STUDOMAT.BA

vlaavinu zakona. Ustav rijetko postoji u autoritativnim rezimima. Ustavi oreuju postupke

onoenja zakona.

34.

Karakteristike sudske djelatnosti?

Dva organa, sustvo i javno tuilatvo. Javno tuilatvo u ime rave goni subjekte koi supoinili neki elikt, a sustvo rjeava sporove i oreuje kazne. Izvrna je prema ustavno-

zakonodavoj i izvrsno-politikoj jelatnosti.

Sudska djelatnost je nezavisna i slobona i prua zatitu u sporovima izmeu graana i

graana, rave i graana, te rave i privrenih organizacija.

Prua zatitu graanima o samovolje ravne vlasti i pojeinaca.

35. Karakteristike upravne djelatnosti?

Najsloenija (najveci broj ciljeva rave, slubenika i organa), poreena u onosu na ostale,

poijeljena po resorima, u kontaktu sa graanima. Sastoji se o izvravanja oluka i nazire

a li graani izvravaju oluke. Naziva se ravna aministracija. Uprava ima oruanu,

ekonomsku i ieoloku mod, ali je sve ruge jelatnosti kontroliu. Ministarstvo obrane,

finansija, vanjskih i unutranjih poslova...

36.

Koji ravni organi vre pravosunu jelatnost?

Sustvo i javno tuilatvo.

37.Koji upravni organi vre upravnu jelatnost?

Upravne grane ili upravni resori.

38.Objasniti pojam upravnog resora?

Skupovi srodnih upravnih poslova. Temeljni resori su: vojska, policija, vanjski poslovi i

finansije (resori privree, kulture, prosvjete...). Svaka upravna grana, tj. resor je obuhvaden

ministarstvom ili sekraterijatom a na elu kojeg je ministar. U ministarstvu ili van

ministarstava postoje organi kao komiteti, uprave, zavodi itd. Postoje upravni organi na

razini centralne ravne vlasti i na razini regionalnih i lokalnih vlasti

39.

Objasniti onos izvrnopolitike jelatnosti i upravne jelatnosti ?

Izvrsno politika jelatnost je nareena u onosu na upravnu jer ministri ine vlau, a na

elu su upravne jelatosti i vlaa. Na taj nain kontrolie i voi upravnu jelatnost.

ESEJSKA PITANJA


14/30


WWW.STUDOMAT.BA

40.

Ieja pojele vlasti u politikoj filozofiji i pojela ravnih jelatnosti u ravi kao

organizaciji?

41. Konstitucionalizam ili vladavina ustava?


15/30


WWW.STUDOMAT.BA

1. Vrste drava:

Prema Aristotelu postoje 3 ispravna i 3 izopacena tipa drzave. Ispravni su: monarhija, aristokracija irepublika. Izopaceni su: tiranija, oligarhija i demokracija.

2. Kriteriji za podjelu drava:

Razlikovanje drzava prema: obliku vladavine, polazeci od nekih osobina sefa drzave; drzavnom ureenju,polazeci od broja drzavnih organizacija u jednoj drzavi; politickom sistemu, polazeci od odnosa

stanovnistva prema drzavnoj vlasti i stupnju centralizacije/decentralizacije, polazeci od odnosa centralnihi lokalnih organa.

3. Kriteriji za podjelu drava s obzirom na oblik vladavine su:

Kako sluzbena osoba dolazi na mjesto sefa drzave, koliko dugo obavlja tu funkciju, i da li je sef drzavepoliticki i pravno odgovoran za svoje postupke

4. Shema uporednih oblika vladavine s obzirom na nain dolaska na vlast, trajanje i politiku ipravnu odgovornost i osnov legitimiteta:

Monarhija- monarh na vlast dolazi nasljedno, na vlasti ostaje do kraja zivota ili dok se ne povuce(abdikacija), i nema pravne i politicke odgovornosti

Republika- sefa drzave bira narod ili parlament, traje po mandatu, i ima politicku i pravnu odgovornost

Diktatura- dolazi na vlast nasilno, vlada neodreeno vrijeme ili koliko se nasiljem uspije odrzati na vlasti,i nema pravne i politicke odgovornosti

5. Karakteristike monarhije:

monarh na vlast dolazi nasljedno, na vlasti ostaje do kraja zivota ili dok se ne povuce (abdikacija), i nema

pravne i politicke odgovornosti


16/30


WWW.STUDOMAT.BA

u proslosti su bile neogranicene monarhije, koje su zamjenjene republikama, ali ponegdje su monarhije

odrzane kao ogranicene ustavne i parlamentarne monarhije.

6. Karakteristike apsolutne monarhije:

Kralj je bio najmocniji subjekt u drzavi i obavljao je sve cetiri drzavne djelatnosti. Na dui rok se takvaapsolutna vlast nije mogla odrati suprotno volji vlastele igraanstvakoje se sve snaije razvijalo. Tamogdje su monarhije preivjele, poprimile su elementerepublike ilidemokracije.

7. Karakteristike ustavne monarhije:

U ovom obliku monarhije vlast monarha vie nije apsolutna (neograniena) nego ju utvrujeustav . Aliipak, vladu ne odreuju narodni predtavnicinego i dalje imenuje monarh.

8. Diktatura - karakteristike:

Diktatura ili tiranija postojala je u prolosti, ali postoji i danas. Vladavina nije utemeljena u pravu, nego unasilju. Diktatori dolaze na vlast nelegalno, pa i dravnim udarom. Vlast se nastoji proiriti na sve sfereljudskog ivota,privredne tokove,kulturni i porodini ivot. Kako na vlast dolazi nasilno, tako i odlazi tj.revolucijom ili pobunom. U modernom svijetu najpoznatije diktature su Musolinija, Hitlera, Staljina...

9. Kriteriji za podjelu drava s obzirom na dravno ureenje:

Kriterij prema kom se raazlikuju drzave prema drzavnom uredjenju jeste broj drzavnih odrganizacija, tjda li u drzavi postoji samo jedna ili vise drzavnih organizacija, te da li je drzava jedinstvena na svomteritoriju ili je ona slozena drzava sa vise drzava clanica.

10. Centralizacija i decentralizacija u unitarnoj dravi

Centralizacije u unitarnoj dravi s ogelda se u tome to veina organa imaju malu samoostalnost uobavljanju posla iz njeihovih nadlenosti dakle oni ne mogu odluivati nezavisno od cenbtralnih organ,ve su duni oridravati ne samo opig negi i konkretno nareenja viih organa . Dravnadecentralizacije se ogleda u tome da veina dravnih orgaa ima oreenu a ponedak i veliku mjerusamostalnosti tj odluuju onako kako smatraju da je najbolje ali naravno unutar ustavnih normi.

11. Vrste sloenih drava
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91anska_klasa&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91anska_klasa&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Republikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Republikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Demokracijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ustavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ustavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ustavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Demokracijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Republikahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91anska_klasa&action=edit&redlink=1


17/30


WWW.STUDOMAT.BA

Personalna unija, realna unija, konfederacija i federacija

12. Osnovni elementi personalne unije:

ine je 2 ili vie drava koje se povezuju preko nekih saveznih organa i pri tome formalno zadravajusvojstvo nezavisnih drava; u per. uniji veza je zajedniki monarh koji je poglavar svih drava lanica.

13. Osnovni elementi realne unije

ine je 2 ili vie drava,a vezu izmeu drava ini zajedniki vladar i drugi zajedniki poslovi ili organi

14. Osnovni elementi konfederacije: sloena drava slina realnoj uniji. Nastaje meunarodnimugovorom izmeu njihovih lanica; drave lanice zadravaju svoju suverenost, zakoni savezne dravepostaju obavezni za lanice tek kad ih potvrde njihovi organi.

15. Pravo na secesiju(ustavno pravo na istupanje iz konfederacije jedne ili vie lanica dravakonfederacija . primjer ex Yugoslavija .

16. Nain odluivanja u konfederaciji i federaciji.U konfederaciji odluke se donose jednoglasno ako se donose veinom glasova a nezadovoljna lanicamoe ne prihvatiti veinsku odluku ili ak istupiti i konfederacije tj da ukoliko ima 5 drava koji inekonfederaciju i 4 se sloe a 5 nee da se sloi odluka e se provoditi u dravama koje slau sa odlukom akod federacije donosi se tako to federacija kao novonastala drava odluuje o pitanjim i sve zemlje kojeulaze u sastav nje moraju potovati te odluke

17. Suverenitet u personalnoj uniji

Zajedniki monarh

18. Suverenitet u realnoj uniji

Zajedniki monarh i zajedniki poslovi i organi


18/30


WWW.STUDOMAT.BA

19. Suverenitet u konfederaciji: drave lanice zadravaju svoju suverenost te savezni zakoni postajuobavezni za clanice tek kad ih potvrde njihovi organi.

20. Suverenitet u federaciji:suverenost pripada saveznoj dravi i savezni zakoni su obvezujuci za svedrzave.

21. Odnos savezne drave i drava lanica (federalizam):postoji podjela nadlenosti, neki poslovipripadaju iskljuivo saveznoj dravi i savezna drava je monija po nadlenostima od drava lanica.

22. Nain prestanka postojanja sloene drave

Disolucija

23. Stanovnitvo u sloenoj dravi

Federacija -graani imaju dvojno dravljanstvo

Konfederacija stanovnitvo nema jedinstveno dravljanstvo

Personalna unija- graani imaju dravljnstvo drave kojoj pripadaju

Realna unija graani imaju dravljnstvo drave kojoj pripadaju

24. Dravni teritorij savezne drave:ine savezna drava i najmanje dvije drave lanice

25. Organizacija vlasti u sloenoj dravi: savezna drava i svaka od drava lanica imaju svojeustavno-zakonodavne, izvrno-politike, pravosudne i upravne organe, kao i svoje ustave, zakone,

dravne simbole, dravljane i teritorije. Izmeu savezne drave i drava lanica postavljena je podijelanadlenosti, i to tako to neki dravni poslovi pripadaju iskljuivo saveznoj dravi, drugi iskljuivodravama lanicama, a trei se dijele izmeu savezne drave i lanica. Savezna drava je po pravilumonija po nadlenostima od lanica, jer njoj obino pripadaju vojni, carinski, novani, meudravni, teesto i policijski i mnogi finansijski poslovi. Drave lanice mogu imati pretenu nadlenost upodrujima ekonomije, poreza, obrazovanja, kulture...


19/30


WWW.STUDOMAT.BA

26. Organizacija vlasti u unitarnoj dravi: ima samo jednu organizaciju vlasti, tj.na cjelokupnom svom

teritoriju samo 1 ustavno-zakonodavni organ,1 efa drave, jednu vladu, 1 sustav pravosudnih i upravnihorgana. (francuska,nizozemska,hrvatska,poljska...)

27. Razlozi nastanka federacije:a) ostvarenje nacionalne suverenosti, ili pravo svake nacije nasamoupravu i samoodreenje s vlastitom dravom, b)potreba da se olaka utjecaj stanovnitva na dravnuvlast koja se prostire na velikom teritoriju, zbog ega se takav teritorij dijeli na vie dravnih jedinica kojesu blie stanovnitvu, c)potreba da se sauvaju razliitosti povjesnih tradicija bivih samostalnih dravakoje su se ujedinile u federalnu dravu.

28. Unutranja organizacija parlamenta u federaciji: svaka lanica ima u drugom domu jednakbrojzastupnika, neovisno o broju stanovnika drava lanica.

29. Vrste republika:predsjednika, parlamentarna i mjeovita

30. Nain izbora efa drave u parlamentarnoj republici: efa drave bira parlament,

31. Odnos izmeu efa drave i vlade u parlamentarnoj republici: mo je skoncentrisana kodpremijera i vlade, ef drave nema stvarnu politiku mo.

32. Osnov legitimiteta efa drave u parlamentarnoj republici: narod

33. Pozicija vlade u sistemu vlasti parlamentarne republike:iz parlametnarne veine proizilazi onaosoba kojoj predsjednik republike daje mandat za sastav vlade . Vlada je rezultat onog to parlamentaranveina hoe . vlade odgovorne za svoj rad parlamentu . u sluaju krize moe raspustiti parlament .

34. Dvostranaki sistem u parlamentarnoj republici: dvije partije se takmie za vladajue mjesto uparlamentu, to je izborni sistem proste veine, jedna stranka biva vlada druga opozicija,tj vlada jejednopartijska; prednosti takvog sistema su to je vlada uvijek stabilna, postoji stranaka disciplina, a


20/30


WWW.STUDOMAT.BA

mane su to se centar odluivanja pomijera iz parlamenta u vladu. Politiki najmonija osoba jepremijer(predsjednik vlade) koji je odgovoran parlamentu.

35. Viestraniki sistem u parlamentarnoj republici: U parlamentu se pravi koalicija koja se sastoji odmnogo stranaka, mana toga je to se teko dogovoriti, teko se postiu sporazumi i vlada je nestabilna, efdrave nema stvarnu politiku mo, ona je u rukuma vlade i premijera. Npr : Italija ,dok u Njemakoj od5 partija koaliraju se 2 koje formiraju veinu

36. Odnos vlade i pralamenta u parlamentarnoj republici:ima odgovornost prema parlamentu

37. Osnov legitimiteta vlasti predsjednika u predsjednikoj republici: narod(bira ga narod) primjer:

SAD ijunoamerike drave

38. Odnos izmeu izvrne i zakonodavne vlasti u predsjednikoj republici

Izvrnu vlast ima predsjednik ,predsjednik moe koristiti suspenzivni veto kongresu i putem tzv porukamoe pokrenuti zakonodavnu djelatnost kongresa u eljenom smjeru ,a kongres dodjeljuje novac i takomoe utjecati na predsjednika

39. Uloga Vrhovnog ili Ustavnog suda u sloenom dravama

Svaka drava ima ustavni sud.. ako se dvije drave spore oko neega i ako se dvije drave spore okoneega onda glavni sud te drave ima glavu rije i odluku koju taj sud donese niko ga ne moe oboriti

40. Uloga Vrhovnog ili Ustavnog suda u unitarnim dravama

Postoji samo jedan ustavni sud i on vodi rauna o pitanjima povrede ustava ,zakona i svi manji sudovikoji se ne mogu usaglasiti obraaju se ustavnom sudu

41. Uloga predsjednika u demokratskim politikim sitemima


21/30


WWW.STUDOMAT.BA

Neposredno ga bira narod i provodi odluke naroda

42. Uloga predsjednika u nedemokratskim politikim sitemima

Donosi odluke i zakone koje njemu odgovaraju ili vladajuoj klasi koja je uz njega.

43. Mjeovita/polupredsjednika republika:vlada i predsjednik vlade odgovaraju i parlamentu i efudrave, efa drave bira narod i on utjee na voenje vlade. Primjer: Francuska, Poljska i Rusija.

44.Osnovni elementi mjeovite republike

Kombinacija parlamenta i predsjednika ,osnaena uloga efa drave, predsjednik imenuje efa vlada avlada odgovara i parlamentu i predsjeniku rep. Paralmenet donosi odreene odluke a odreene

predsjednik

45. Izbor efa drave i izbora vlade u mjeovitoj republici (osnov legitimiteta): efa drave bira

narod a predsjednik imenuje vladu

46. Kohabitacija unutar izvrne vlasti u mejovotoj republici kada predsjenik i ministar nisu iz istih

stranaka. Te postoje nesuglasice kod postavljanja oko formiranja vlade .

47. Odgovornost vlade u polupredsjednikoj dravi

Vlada je odgovorna i efu drave i predsjedniku . ona predstavlja izvrni odbor parlamenta ,dakle narodnaskuptina daje odluke koje e vlada provoditi

48. Odnos efa drave i parlamenta u polupredsjednikoj republicief drave i parlament su nadreeni vladi i ona im mora podnositi izvejtaj o radu. Ojaana uloga efadrave dok parlament predstavlja zakonodavno tijelo .i parlament i ef drave biraju se na izborima


22/30


WWW.STUDOMAT.BA

49. Kriteriji za podjelu politikog sistema: razlikovanje drava prema politikom sistemu vri se putemodg na pitanja da li i u kojoj mjeri narod utjee na postavljanje, rad iodgovornost nosilaca dravne vlasti.

50. Demokracija kao poltiki sistem:je politiki sistem gdje veina stanovnitva ima slobode i pravapolitikog odluivanja i postavljanja, nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca dravne vlasti. Temeljdemokratije su : jednakost ljudi i suverenitet naroda

51. Formalni elementi demokracije: a) politika kultura ili izgraena politika svijest graana, b)materijalna neugroenost graana, c) postojanje i potivanje niza demokratskih pravila

52. Uloga sudova u demokratskom sistemu

Bitnu ulogu ima nezavisno sudstvo kao ustanova nadzora zakonitosti i ustavnosti rada dravnih organa

53. Uloga medija u demokratskom sistemu

Prenos stanovnicima istinitih obavijesti saznavanje za poglede svih snaga u drutvu i slobodnoizraavanje vlastitog miljenja

54. Posredna demokracija:je graanska demokracija ili predstavnika demokracija, tj. Politiki sustav ukojem graani utjeu na postavljanje, odluivanje, nadzor i odgovornost slubenih osoba, putemperiodinih izbora svojih zastupnika u ustavnim i zakonodavnim tijelima i ponegdje neposrednimizborom predsjednika republike.

55. Oblici neposredne demokracija u modernim dravima

Postavljenje nadziranje i pozivanje na odgovornost svih dravnih i slubenih odnosa

56. Antika demokracija i moderna demokracija: antika -dugo u povijesti smatrana uzoritom zbogsvojih odlika neposrednosti . bila je svedena na uzak sloj ljudi ,dok mooderna nastala tijekom 19-ogstoljeau poetku je bila vladavina smanjine imunijih buruja. Znana je po tome da je ona ostala

posredna tj. Da politiki sistem u kome graani utiu na postavljanje ,odluivanje nadzor i dogovornostosoba ali preko izbora u ustavnim i zakonodavnim tijelima


23/30


WWW.STUDOMAT.BA

57. Politika i socijalna demokracija: politika demokracija-graani imaju pravo na politike slobode iprava izbora, nadzora i pozivanja na odgovornost dravnih funkcionara; socijalna demokracija- socijalnaprava na rad, pravednu plau, zatitu od nezaposlenosti, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, stan,

kolovanje, pa i pravo sudjelovanja u upravi

58.Politiki subjekti

Sloboda izraavanja u demokratskoj dravi tj pravo na uee u politici i to aktivno i pasivno pravo.Mogunost politikog djelovanja i utjecaja na dravanu vlast.

59. Sloboda izraavanja u demokratskoj dravi

Sloboda izraavanja spada u listi prirodnopravnih i ustavnih sloboda koja slui zatiti politikogdjelovanja graana i osnovnih vrijednosti linog integriteta ,ekonomske i socijalne dobrobiti ,te kulturnihi ekolokih dobara svakog ovjeka

60.Plutokratska drava: financijski bogati ljudi su osobe koje sudjeluju u vlasti .u nezavisnimgradovima vladali su preko zakonodavnih vijea uz izborne knezove , predstavnici malog brojanajbogatijih trgovaca, zemljoposjednika ,brodovlasnika i bankara

61.Politiki narodi demokracija:Demokracija predstavlja politiki sistem gdje znatan dio ili veinastanovnita ima slobode i prava politikog odluivanja i postavljanja nadzora i pozivanja naodgovnosrnost nosilaca dravne vlasti. Narod kao osnova demokracije jeste uvijek samo politiki naroda sastavlje je od graanana ili osoba koje imaju ravnopravno politika prava.

62.Aristokratska dravaobiljeena je podjelom na rodovsku aristokraciju.bila je dominantan stoljeimau politikim sistemima takoer u europskom i azijskom feudalnom drutvu gdje oslabljeni monarsi dijelevlast sa svejtovnim i crkvenim plemstvom. Vrhunaca feudalne moi sastojao se u izbornom pravu

plemstva da bira dravne poglavare

63.Totalitarna drava:oblik diktature u modernim drutvima sa osobinama da netolerantna ideologijakoja zahvata sve bitne aspekte ivota te vlasti jedne partije i voe , teror i neprorasunljivo nasilje temonopol na javnim informiranjem i dravno upraljvanje i nadzor nad ekonomijom


24/30


WWW.STUDOMAT.BA

64.Pojam oligarhije:uz poglavara u vlasti sudjeluje po vlastitom pravu i manji dio drutva . dva tipa suoligarhije : aristokratska i plutokratska drava ;Plutokratska drava: financijski bogati ljudi su osobekoje sudjeluju u vlasti .u nezavisnim gradovima vladali su preko zakonodavnih vijea uz izborne knezove

, predstavnici malog broja najbogatijih trgovaca, zemljoposjednika ,brodovlasnika i bankara...... (pojamautokracije ima pitanje ispod :=)

65. Autokracija : je drzava u kojoj drzavni poglavar,monarh ili diktator,ne izvodi svoju vlast iz voljenaroda ili nekih drugih znacajnijih dijelova drustva,vec vlada na osnovu osobnog ugleda ili na temeljureligijskih i tradicionalnih shvacanja

66.Pojam elite:bogati sloj drustva,koji u svojim rukama drzi politicku i ekonomsku moc

67.,Pojam dravno pravng poretkapredstavlja razmatranje o ulozi drave i prava u ivotu stanovnikaneke odreene zemlje

68.Legalne promjene dravno pravnog poretka?

Legalne promjenee deavaju se putem pravnih normi na zakonit nain tj u postupcima propisanimnajviim normativnim aktima-ustavima poslovnicima parlamenta, zakonima o sudskim i upravnimpostupcima. U legalne spadaju svakodnevne manje znaajne promjene dravnog ustrojstva i povremenekao npr dublje reforme koje su po zakonskim procedurama izvedene

69.Nelegalne promjene dravno pravnog poretka

One su nasilne i nezakonite ali po pravilu znaajnije promjene drave i prava, jedan takav oblik je dravniudar

70Posljedice dravnog udara u dravno pravnog poretku

Mijenjaju se znaajnijij elementi dravnopravnog sistema . npr ukidanje ili uspostavljanje demokratske

institucije prava i slobode graana , izbori parlament republikansko ureenje , nezavisnost novena itd.

71.Posljedice revolucije u dravno pravnom poretku


25/30


WWW.STUDOMAT.BA

Ruenje ustrojstva drave i pravnog sistema u mnogo veoj mjeri od dravnog udara koje prekidajukontinuitet dravno pravnog poretka stvartajui novu dravu i novo pravo i obaraju i obnavljaju temeljnepolitike prave odnose u drutvu.

72.Posljedice reformi u dravno pravnom poretku

Znaajne i sloenije promjene dravno pravnog sistema . npr. Promjene ustavne izbrorne kolskezdravstva poreznog sistema itd. Ne radi se o pojedinim promjenama ve o znaajnim i sloenijimpreobrzbama dravnog i pravnog sistema

73.Vrste revolucija

Graanske, proleterske ,komunistike ,narodnoosolobodilaki antikolonijalni ustanci kao poseban oblikrevolucionarnih promjena

74.Akteri revolucije

Oruani ustanak nezadovoljnog stanovnita protiv dravne vlasti

75.Akteri dravnog udara

Prevratnici koji ele mijenjati dio drave i prava koji su im nepoeljni dok vei dio dravne organizacije ipravnog sistema zadravaju i koriste za novouspostavljene politike interese

76.Birokratija i birokratizam

Prema starijem znaenje je to je drugi naziv za profesionalne slubenike u dravnoj organizaciji i to uupravi i sudstvu. U dananje vrijeme ona oznaava 2 negativne drutvene pojave:

-biroktati dravni slubenici koji svoj posao rade loe ,povrni i lijeni te zavlae rijeavanje zadataka


26/30


WWW.STUDOMAT.BA

Izrazito politiko i to su dravni slubenici koji prisvajaju vie moi nego to im prema propisimapripada i koji tu mo upotrebljavaju za privatne interese

Birokratizam-prevlast ili potpuna vladavina politike birokracije ujednom drutvu. Do biroktratskogotuenja vlasti od naroda dolazi u uvjetima jednopartijskih diktatura

77.Pravna i politika odgovornost monarha

Monarh je pravno i politiki neodgovorna osoba a to znai da ne podlijee ni pravnoj ni politikojodgovornosti ni sankciji

78.Izbornost najviih organa vlastri u demokratskim politikim sistemima

Zakonodavnog tijela ,efa drave sudaca , kao najneposrednijeg izrazaa narodne suverenosti.

79.Javnost rada dravnih organa u demokrtaskim i politikim sistemima

Javnost rada je jedno od djelotvornih sredstava za ostvarivanje i zatitu i spadaju svi nosioci dravnih i

drutvenih funkcija kao nuan uvjet za nadzor ustavnosti zakonitosti rada naroito potivanje procedurerada parlamenta ,vlade uprave i sudstva politikih stranaka i sredstva javnog informiranja

80.Politiki pluralizamje slobodno djelovanje svih stranaka koje potuju demokratska pravila

81.Pojam ideologije: sistem ideja koje zastupa monarh politka partija , reim koje predstavlja narodu iuvjerava ih u njihovu vrijednost to daje legitimnost toj ideologiji .

82Ideologija u totalitarnim reimima:je netolerantna ideologija koja opravdava drzavno zahvacanjesvih aspekata zivota


27/30


WWW.STUDOMAT.BA

83.Paralela realne unije i konfederacije.

I realna unija i konfederacija je jedan od obilika sloene drave koji se razlikuju u tome to zemlje kodrealne unije imaju zajednikog vladara i druge poslove i organe dok kod konfederacije drave lanicezadravaju suverenost.

84.,Nastanak sloenih drava temeljem meunarodnog ugovora:i unija i konfederacija redovitonastaju medjunatodnim ugovorom izmedju njihovih clanica,koje u takvim savezima drzava zadrzavajuvise ili manje svoje medjunarodni subjektivitet

85.Materijalna neugroenost graana kao pretpostavka demokracije:2 temeljni uvjet vlasti;da bigradjanin mogao sudjelovati u polit. Zivotu i utjecati na drzavnu vlast,on i njegova porodica ne smiju biti

u tako teskoj i trajnoj neimastini,nuzan je jedan visi stepen materijalnog standarda

86.Politika kultura:graani moraju samostalno odluivati i imati dovoljno znanja o injenicamavanim za politiko djelovanje.

87.Politika prava u demokratskom i totalitarnim sistemima

Demokratija: znatan dio ili veina naroda ima slobode i prava politikog odluivanja i postavljanja,nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca dravne vlasti.totalitarni sistemi:obespravljani usljed netolerantne ideologije , vlasti jedinstvene dravne partije i voe ,terora i nasilja, monopola nad sredsvma masovnog informiranja i obrazovanja i nadzora nad ekonomijom

88.Podjela vlasti u politikim sistemima

U zavisnoti da li narod utie na postavljanje rad i odgovornost dravne vlasti razlikujemo 3 tipapolitikkog sistema :

autokracija- u kojoj dravni poglavar ne izvodi vlast iz volje naroda ve vlada na temelju ugleda ilirelgijskih shvatanja i na oruanoj sili kojim upravlja jedan broj njegovih monika . Vlast vri samodravni poglavaroligarhija- uz poglavara u vlasti sudjeluje manji dio drutva gdje imamo 2 tipa :ako se vlast sastoji od


28/30


WWW.STUDOMAT.BA

plemstva i od bogatih ljudi

demokratija-sva dravna vlast proizilazi iz naroda i slui narodu

89.Pojam ustavnosti i zakonitosti kao element demokracije

Ustav i zakon imaju bitnu ulogu u demokraciji jer su obavezni za dravnu vlast i druge subjekte udrutvu. Oni omoguuju graanima da se izbore za svoju materijalnu samostalnost i da uspjeno djeluju u

postavljanju nadzoru i pozivanju na odgovornost nosioca dravne vlasti , najvanija pravila propisujutemeljne slobode i prava ovjeka i graanina

90.Monarhija i demokracija

Monarhija- ef drave dolazi na prijestolje nasljedno, vlada doivotno ili do povlaanja (abdikacija) te jepolitiki i pravno neodgovoranza svoje postupke, prema ustavu ne moe biti suen i osuen

Demokracija-sistem gdje ili znatan dio ili veina naroda ima slobode i prava politikog odluivanja ipostavljanja ,nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca dravne vlasti. Sva dravna vlast proizilazi iznaroda i temelj demokratije je narodna suverenost.

Esejska pitanja

1.Odnos demokracije i oblika vladavine ( da li oblik vladavine utjee na demokratski politikisistem)

Dobro je poznato da se demokracija slaze s nekim od tipova drzava i potice , dok se slabije ili nikako neslaze s dr tipova drzava i odbacuje ih iz toga se moze opet zakljuciti da su neki tipovi drzava pogodni

nacini zaostvarenje i usavrsavanje demokratskoj sistema. Demokraciji vise odg republika kao oblikvladavine jer su izbornost, smjenjivost i odgovornost sefa drzave upravo njena nacela. Ona se moze

pomiriti ssa monarhijom ali pod uvjetom da nasjedni, dozivotni i neodgovorni drzavni poglavar budelisen najvisih ovlasti. Demokracija moze biti i unitarna i slozena drzava, ali u nekim drustvima njoj viseodg federacija. Naclima demokracije boljeodg decentralizirana nego centralizirana drzavna vlast jer je

ona bliza porebama gradjana i oni je ujedno mogu lakse zasnivati nadzrati ipozivati na odgovornost

Osnovi legitimiranja vlasti?

Izvor legitimiteta za predsjednika republike je narod -podrka veine,monarh-Bog mu daje pravo davlada, dictator se legitimira ideologijom (ovdje obavezno malo uplje ubaciti :=)


29/30


WWW.STUDOMAT.BA

Centralizacija i decentralizacija u sloenoj dravi peri 97 98

Decentralizacija u unitarnoj i federativnoj dravi

O.bjasniti disoluciju drave i secesiju

Pojam lokalne samouprave

to znai lokalna samouprava? Moda je najednostavnija definicija lokalne samouprave[1].Pojam

lokalne samouprave moe se definirati ikao[2].

Lokalna samouprava predstavlja najvii stupanj samostalnosti lokalnih tijela u odnosu na sredinjudravnu upravu i to u odreenim funkcijama koje se odredbama Ustava jame graanima. Ta se pravaostvaruju preko predstavnikih tijela (lokalnih i regionalnih) iji su lanovi izabrani na slobodnim i tajnimizborima temeljem neposrednog, jednakog i opeg birakog prava (posrednika demokracija). Osim toga,graanima se osigurava pravo sudjelovanja i utjecaja na upravljanje lokalnim poslovima putem zborova,referenduma i drugih oblika sudjelovanja i odluivanja.

Sistem jedinstva vlasti u skuptinskoj republici 92 Peri

Politike slobode u politikim sitemima (u ovisnosti od tipa politikog sistema, povei sa sudjelovanjembroja politikih subjekata)

Politiki subjekti viskovi globalni politiki karakter drave

Civilno drutvo

Demokratskadrutva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (drava), privatnog (trite) igraanskog (civilnodrutvo). Najkrae reeno, civilno drutvojesugraanikoji se aktivno i slobodnoupliu u sve sfere drutvenog djelovanja.

Povijest [uredi]

Jo su stari Grci (politike koinona) i Rimljani (societas civilis) poznavali ovaj institut. Po njihovompoimanju bilo je to politiko drutvo u kojem su aktivni graani sudjelovali u oblikovanju politike.
http://sn101w.snt101.mail.live.com/mail/EditMessageLight.aspx?n=285474318#_ftn1http://sn101w.snt101.mail.live.com/mail/EditMessageLight.aspx?n=285474318#_ftn1http://sn101w.snt101.mail.live.com/mail/EditMessageLight.aspx?n=285474318#_ftn1http://sn101w.snt101.mail.live.com/mail/EditMessageLight.aspx?n=285474318#_ftn2http://sn101w.snt101.mail.live.com/mail/EditMessageLight.aspx?n=285474318#_ftn2http://sn101w.snt101.mail.live.com/mail/EditMessageLight.aspx?n=285474318#_ftn2http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1http://sn101w.snt101.mail.live.com/mail/EditMessageLight.aspx?n=285474318#_ftn2http://sn101w.snt101.mail.live.com/mail/EditMessageLight.aspx?n=285474318#_ftn1


30/30


WWW.STUDOMAT.BA

Vremenom je izraz civilno drutvo poprimao razliita znaenja sukladno porecima u okviru kojih jepostojalo. U pojedinim razdobljima dolazi do iskrivljenog tumaenja izraza poistovjeujui ga s nainomna koji vladari vladaju ljudima, pod kojim uvjetima i tko su ti vladari. U 18. stoljeu dolazi do preokretakada se civilno drutvo prepoznaje kao institut koji je tu da titi i poduava graane kako se efikasnozatititi od negativnih uplitanja drave. U 18. i 19. stoljeu termin se promatra u okviru aktualnih

drutvenih promjena. U tom se razdoblju izraz civilno poistovjeuje sa uljueno, kultivirano. Jedan odautora iz tog vremena Alexis de Tocqueville, u svom djelu "O demokraciji u Americi" opisuje civilnodrutvo kroz duh zajednitva koji je vladao u amerikom drutvu tog vremena, a oitovao se krozsupostojanjebrojnih udruga, organizacija i sveprisutnog volonterstva. Neto junije, u Latinskoj Americi,Antonio Gramsci opisuje civilno drutvo kao socijalnu interakciju institucija i organizacija kulturnetematike izmeu drave i trita.

Ljudska prava i slobode viskovi 68

Pravna drava viskovi 70

Odnos izmeu formalne i stvarne demokracije viskovi 65

Graanska neposlunost

Delikti, prisila drave

Sloboda izraavanja u demokratskoj dravi

Tipska svojstva moderne drave viskovi 80

Dravno pravni kontinuitet peri 94

Monarhiija i sloena drava

undp pitanja i odgovori_skripta

Documents