0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVOIDEA

1

SADRŽAJ

Uvod 2

Otkrij sebe 3

Moje potrebe i moja prava 4

Šta je odgovornost? 5

Odakle odgovornost? 6

Odgovornost i građani 7

Etika i ljudska prava 8

Dijete sam, imam svoja prava 9

Konvencija o pravima djeteta se poštuje

11

Stripom da ti kažem 13

Ostvarivanje mojih prava 18

Da li je svijet daleko? 20

Šta je pravda? 21

Pravda kao nepristrasnost 22

Princip pravde 25

Priroda argumenta o shvatanjimapravde

26

Osjećaj za pravdu i pojam dobro uređenog društva

27

Pravda kao dobro 28

Pravednost i pravo 29

Svi različiti – svi jednaki 31

Država je dužna obrazovati mlade za politički život DA/NE

32

Trebaju li mladi biti upućeni u političke tokove?

34

Učenje o politici je učenje o kriminalu

35

Političari trebaju više učiti sa mladima

36

Kome trebaju političari? 37

Mlade ne interesuje politika 38

Politika je dio općeg znanja 39

Debatom do boljeg političkog života

40

Mladi se žele baviti politikom

41

Mladi u politici 42

Nezadovoljna orhideja 43

Stihom da ti kažem 44

Kviskoteka 45

Uradi sam 46

Riječi mladih 47

Umjesto kraja 48

2

„Hrabri ljudi se ne boje oprostiti kako bi se postigao mir.”Nelson Mendela

Govoriti o ljudskim pravima nikad nije

dovoljno. Nije dovoljno ni raditi na promociji i zaštiti ljudskih prava.

Ljudska prava su sastavni dio našeg

svakodnevnog života baš poput vode ili zraka.

Reći ćete da pretjerujemo? Ne,

život bez ljudskih prava nije život dostojan čovjeka. Oduzima

ljudsko u čovjeku, a čovjeka prepušta nemilosti. Biti čovjekznači imati svoja prava i omogućivati drugome njegovaprava. Omogućivati drugima prava znači imati odgovornostprema drugima. A odgovornost prema drugima čini bit našegživota. Još je stari antički filozof Aristotel rekao da ječovjek po prirodi društveno biće, a to znači oslonjen nadruge ljude oko sebe. Stoga ne zaboravimo učiti za ljudskaprava nanovo i uvijek više. Biti dobar čovjek je imperativ!

Uvod

Riječima da

pojasnimo...

Nikada ne smijemo zaboraviti da svi ljudi imaju jednaka prava.

Bilo koji oblik ropstva je zabranjen.

Svako je nevin dok se ne dokaže suprotno.

3

Da bi upoznali, cijenili i voljeli druge moramo, prije svih,

upoznati sebe. To svakako ne znači znati nabrojati šta

volimo, a šta ne volimo, nego definirajući svoje osobine,

htijenja i nagone stvoriti jasan uvid u svoju ličnost.

Recimo, nabrojte odgovore na brojna pitanja koja kao djeca

nudimo drugima u spomenaru ili ispovjedniku drugarstva, pa

onda te odgovore upoređujemos drugima, i o tim sličnostima i

razlikama razgovaramo sa ljudima oko sebe. Dozvolite da razgovor bude iskren i spontan,

dakako sa puno uvažavanja, neovisno o različitim stavovima jer nam je taj aspekt mišljenja

veoma važan kako bismo bili sigurni u sebe. Nemojmo

zaboraviti da smo tamo negdje u adolescentskim godinama

skloni natjecanjima, potcjenjivanju sebe i nesigurnosti, testoga treba činiti sve napore da što bolje upoznamo iojačamo sebe kako bismo bili jaki i sigurni u životu saokružjem. Stoga, olovke u ruke i krenite u spoznaju samogsebe kako biste lakše upoznali druge.

Otkrij sebe

10 ŽIVOTNIH LEKCIJA

Volite sebe, to je najvažnija lekcija koju

možete naučiti, jer samo u miru sa samim

sobom možete biti istinski sretni i

zadovolјni.1. Dobit ćete tijelo.Voljeli ga ili mrzili, ono

će biti vaše čitavog života.

2. Učit ćete lekcije.Upisani ste u redovnu nezvaničnu školu pod imenom „Život“. U toj

školi kao i u svakoj drugoj imat ćete prilike da učite

određene lekcije. One mogu da vam se

dopadnu, ili ih možete smatrati nevažnim i

beskorisnim.3. Ne postoje greške postoje samo lekcije.Rast je proces probe, grešaka, eksperiment.

"Neuspjeli„ eksperimenti također su dio procesa kao i

"uspješni" eksperimenti.

4

Ko je odgovoran za ljudska prava? On? Ona? Ti? Ja?Svi mi. Svi nosimo sa sobom svoja posebna prava islobode. Koliko su velika naša prava i slobode? Dokgod ne ugrožavaju prava i slobode drugih. Ma gdjeda živimo konvencije o pravima čovjeka vrijedepodjednako za sve.Dijete, dok je još sasvim malo, ima potrebu da ga sečuje. Razumije. Da se igra. Da raste u mirnomokruženju. Da bude sit. Siguran od hladnoće.Kasnije, dok odrasta njegove potrebe su još veće.Od prava na obrazovanje, sigurnost, prava nazdravlje i jednakost.

Zamislimo sadada je pred vassletjelo nekobiće iz svemira ida vas je pitalo”Šta znači bitičovjek?” štabiste mu rekli?Čovjek je bićekoje misli iosjeća. Ali tonije dovoljno.

Ako je biće koje misli onda promišlja o svemu isvima. Ako to radi onda i zaključuje. Ako zaključujeradi to u odnosu na nešto, a to nešto jesu drugi ljudi.Ljudi u kojima se ogleda i sa kojima živi. A živimotako što svakodnevno jedni sa drugimakomuniciramo. Jedan pravi kruh, drugi ga kupi, trećiisporučuje brašno, četvrti raznosi kruh, peti očistipećnicu i tako ovaj lanac nema kraj jer svi oni imajusvoje druge potrebe i svoja prava koja se nižu jednina druge. A tako nižući se, čine golemi krug u kojemsu svi sa svima povezani.

Moje potrebe i moja prava

10 ŽIVOTNIH LEKCIJA

4. Lekcija se ponavlјa dok se ne nauči.

Lekcija vam se nudi u raznim oblicima sve dok je ne naučite.

Kada je naučite, možete da pređete na sljedeću.5. Učenje nikada ne

prestaje.Svaki dio života ima svoju

lekciju. Dok god ste živi, uvijek će postojati neka lekcija koju

trebate naučiti.6. „Tamo“ nije bolјe nego

„ovdje“Ignorirajte ono što je „tamo“ jer onog trenutka kada „tamo“ postane „ovdje“, jednostavno će vam se pojaviti neko novo

„tamo“ koje će nanovo izgledati bolјe i ljepše nego

„ovdje“. „Ovdje” ste vi.7. Ogledate se u drugima

Možete da volite ili da mrzite nešto kod neke osobe, ukoliko baš to ne odražava nešto što

volite ili mrzite kod sebe.8. Prvenstveno od vas zavisi

kakav ćete život voditi.Imate sve što vam je

potrebno, sve sposobnosti i osobine koje su vam

neophodne. Jedino od vas zavisi kako ćete ih

upotrijebiti. Izbor je na vama.9. Rješenja su u vama.Odgovori na sva životna

pitanja leže u vama. Potrebno je samo da gledate, slušate i

vjerujete.1O. Nemojte zaboraviti sve

ovo.

5

Od malih nogu nas uče odgovornosti. “moraš biti odgovoranprema...” je rečenica s kojom odrastamo. No šta je,zapravo, odgovornost?

Najlakše bi bilo da kažemo da je toobaveza da nešto uradimo ili neuradimo. Kada smo mali nakonuspješno izvršne odgovornostidobijemo nagradu ili kaznu ukolikone izvršimo.

Recimo treba da prospete smeće bez stalnog maminogponavljanja da to učinite. Mama će vas nagraditi, dovoljnoje i pohvalom što ste to uradili. Treba da brinete ourednosti svoje sobe.

Bolje reći: Imate odgovornost za red u svojoj sobi. Zaštoje važno da budemo odgojeni tako da su odgovornostisastavni dio naše ličnosti? Zato što u nama stvarajupozitivan i brižan odnos prema sebi, drugima i okolini ukojoj živimo. Da nemamo odgovornosti u svijetu bi vladaorat sviju protiv svih jer nas ništa ne bi sprječavalo dadrugima radimo loše i zlo.

Šta je odgovornost?

MARKO I BATO

Jednoga dana, dok se vraćao iz škole, dječak

po imenu Marko je primijetio da su

dječaku koji je išao ispred njega ispale iz ruku i rasule se knjige koje je nosio, zatim dva džempera, palica za bejzbol, rukavice i

mali magnetofon. Marko je čučnuo i

pomogao dječaku da pokupi sve što mu je ispalo. Pošto su išli u

istom pravcu, pomogao mu je da ponese stvari. Dok su išli zajedno, Marko je

saznao da se dječak zove Bato, da voli video

igre, bejzbol i historiju, da ima mnogo

problema sa mnogim predmetima u školi i da je upravo raskinuo

s djevojkom.Kada su stigli do Batine

kuće, Bato je pozvao Marka da svrati na

koka-kolu i da malo gledaju televiziju.

Popodne im je proteklo u veoma prijatnom

raspoloženju. Šalili su se i razgovarali, a onda je Marko otišao kući.

6

Naš prvi susret s odgovornošću jesu roditeljskaobećanja. Roditelj očekuje da izvršimo nekizadatak, a dijete da roditelj izvrši obećanje u vezis tim. Kada krenete u školu dobijate ulogu, recimo,predsjednika razreda. Učitelj vas postavi u uloguosobe koja ima odgovornost za odjeljenje. Nakonškole birate životno zanimanje koje sobom uvijeknosi odgovornost. Postajete punoljetni i dobivateodgovornost prema zakonu. Ali ne samo da vaszakon zbog svojih sankcija čini odgovornim nego iobičaji. Odgovornost prema običajima učimo jošdok smo mali. Od roditelja. Recimo, običaj je da zablagdane imate obiteljski ručak. Običaj je dakupite jedni drugima poklone za rođendan. Nigdjene piše da morate, ali očekuje se od vas. E, to„očekuje se” je običaj. Zašto je ovo važno?

Uz običaje se čestostavljaju i moralnenorme koje moramopoštovati. Recimo kadneko umre vi nećeteglasno puštati muziku jerto i običaj i moralnanorma nalažu. Zašto?Jer imate poštovanjeprema preminulom i

njegovoj obitelji. I konačno, kao pripadnik jednezajednice ili državljanin države vi imateodgovornost prema državi. Recimo da plaćateporeze, energente, da se odazovete na poziv zasluženje vojnog roka ili da izađete na izbore iglasate.Dakle odgovornosti dolaze kroz naše djetinjstvo iodrastanje i postepeno dobivaju složeniji oblik.Biti odgovoran znači biti spreman za život uzajednici i sa drugima, ali ništa manje, i bitisamouvjeren i ne biti pod negativnim utjecajima.

Odakle odgovornost?

Marko i Bato

Nastavili su i dalјe da se viđaju u školi, jednom ili

dvaput su ručali zajedno, a zatim su obojica završili

srednju školu. Upisali su se i na isti fakultet, na kojem su se redovno viđali. Vremenom su postali zaista dobri prijatelji.

Na kraju je došla i završna godina, pa je tri dana pred sam

kraj Bato zamolio Marka da sjednu i porazgovaraju. Bato

ga je podsjetio na dan kada su se prvi put sreli. Da li si se ikada upitao zašto sam toga dana nosio kući toliko mnogo

stvari?" - upitao je Bato. "Vidiš, ispraznio sam svoju

školsku kasetu u garderobi jer nisam htio da ostavim nered za

sobom. Uzeo sam majčine pilule za spavanje i upravo sam išao kući da ih popijem i da se više ne probudim. Ali, pošto smo ti i ja proveli izvjesno vrijeme zajedno u priči i

smjehu, shvatio sam da bi mi, kad bih se ubio, nedostajalo

vrijeme koje provodimo zajedno, kao i sve ono što nas tek čeka. Prema tome, Marko,

kad si pokupio moje knjige onoga dana, nisi mi samo

pomogao da pokupim stvari već si učinio mnogo, mnogo više.

Spasio si mi život."

7

U modernim, demokratskimdruštvima, građani krozškolovanje uče bitiodgovorni. Da bi u društvubila postignuta pravdagrađani moraju biti odgojenida brinu o drugima i odruštvu. Ta briga se ogleda i

u najbanalnijim stvarima. Od brige za okoliš, starog susjedado funkcioniranja sustava. Kada radimo prema savjesti iodgovornosti uvijek i u svim prilikama onda drugi tačnoznaju koje su posljedice našeg djelovanja, kako će sepostaviti spram toga i koje korake dalje možemo zajedno iliodvojeno poduzeti. Na ovaj način se postiže efikasnostučinka i daje nam sigurnost da će kad završimo svoj dioposla i druga strana moći nastaviti u interesu postizanjanajvećeg zajedničkog dobra. Sada se ponovo vraćamo napojam pravde i pravednost. Kada svi radimo premaodgovornosti i znamo šta je naš dio obaveze, da bi cjelinabila zaokružena na najbolji način, i da se niko ne dovede upriliku da ne uradi ono što je njegova obaveza zato što bi ukonačnici i on trpiti zbog svog nemara.Možda se pitate šta ako neka osoba ne želi nešto da uradi.Uvijek se može hipotetički dogoditi da neka osoba neradoželi nešto učiniti. Sve je ovo moguće, ali kod odgovornihosoba se uvijek pojavi i misao o korisnosti za dobrobit svih.Također pomislite šta bi se desilo da i drugi ne žele daobave neki posao u lancu obaveza i onda shvatite da nitiljutnja, niti eventualni skok u nepravednost zbog neobavljenog nekog posla ne mogu stajati ispred odgovornostiza dobro svih. I na kraju, ne zaboravimo, da živeći idjelujući odgovorno brinemo i o ljudskim pravima drugih okonas. Analizirajmo priču sa desne strane i propitajmo kolikoje važna odgovornost građana za život u zajednici i kolikoje važna briga za druge ljude.

Odgovornost i građani

Dobro se dobrim vraća

Siromašni dječak je prodavao robu od vrata

do vrata kako bi se školovao. Jednog dana pošto nije imao novaca a bijaše puno gladan,

odluči da zatraži obrok u prvoj kući na koju

naiđe.Ali kada je mlada žena otvorila vrata, on se

samo usudio da pita za čašu vode. Ona ga

pogleda i shvati, da je dječak vjerovatno

gladan. Ubrzo, mu je donijela veliku čašu

mlijeka. Brzo je popio mlijeko, i upitao

djevojku, koliko treba da plati. Ona je odgovorila: "Ne

duguješ ništa. Majka nas je naučila da nikad ne prihvatamo novac za dobrotu koju učinimo".

"Onda vam hvala od sveg srca ", - rekao je on i osjetio da je sada jači, ne samo fizički, vec ́ i psihički. Osjetio

je spremnost da se suoči sa svim

teškoćama koje život nosi.

8

Nekada davno kada je čovjek počeo sa prvim filozofskimpropitivanjima nije ga zanimalo čovjekovo ponašanje negopriroda oko njega, jer se bojao svega oko sebe i nije imaoobjašnjenje za prirodne pojave. Znao je samo za mit imitske priče. Onda, jednog dana, promišljanje je usmjerioka čovjeku i čovjekovom ponašanju. Od tada do danas etos,kako su to stari Grci govorili, postaje predmet izučavanja uetici, znanosti o ukupnosti moralnog ponašanja. Da je etikaveoma važna govori nam činjenica da su njeni principi u svimgranama čovjekovog života. Ne zaboravimo da liječnici kadazavrši polaganje svih stručnih ispita, kao krunski, polažuetički. Prisežu etičku, Hipokratovu zakletvu da će bitičasni, čestiti i da će u svakom brinuti na jednak način.Kakve veze etika ima sa ljudskim pravima? Pa upravoimajući u vidu ljudska prava drugih mi se ponašamo u skladusa moralnim principima. Brinuti za druge u njihovomdostojanstvu, nije moralna načela živimo stalno i nanovo.Vratimo se opet medicini. Liječnik koji radi na ratištu,mora, prisegao je to, zabrinuti i neprijateljskog vojnika jerovaj ima pravo na život i liječenje. Poštujući etičke kodekseHipokratove zakletve, on poštuje ljudska prava čovjeka.Stoga govoriti o etici znači govoriti o ljudskim pravima igovoriti o ljudskim pravima znači govoriti u ime etičkihnačela.

Etika i ljudska prava

Riječima da

pojasnimo...

Prošle su godine. Jednog dana ta žena

koja mu je dala mlijeko je postala veoma

bolesna. Doktori nisu mogli da joj pomognu,

zato su je poslali u veći grad, kod specijaliste.

Jedan mladi doktor pozvan je na

konsultacije. Kada je ušao u bolničku sobu, odmah je prepoznao

ženu. To je bila ona ista koja je mu je pomogla kada je bio siromašan. Ista ona koja mu je u čašu mlijeka ulila svu svoju snagu i dobrotu, baš kada mu je to bilo najpotrebnije. Doktor je bio odlučan da uradi

sve i pomogne ženi da se oporavi od teške

bolesti. Liječenje je dugo trajalo, ali zajedno su uspeli da prevaziđubolest. Poslije nekog

vremena žena je dobila račun za njen tretman. Bila je zabrinuta da c ́eračun biti toliki, da c ́e

joj trebati ostatak života kako bi ga

izmirila. Konačno, kada je žena pogledala račun, umjesto iznosa stajale

su riječi: "Plac ́eno u potpunosti sa čašom

mlijeka".

9

„Dijete sam i imam svoja prava” je misao koju stalnotrebamo ponavljati. Dijete ima pravo na život, na igru, naradost, na topao obrok, na ljubav, na školovanje, da ga netuku stariji. Ima pravo da njime ne manipuliraju kada seroditelji razvode. No da li je to uvijek tako? Nažalost nije.Djeca su često izložena nevoljama u koje ih guraju odrasli.Djeca nemaju moć da se brane i da se bore za svoja prava.Još su mali. No, to nikako ne smije biti izgovor za nebrigu onjima. Baš zato što su nemoćna da se suočavaju sanepravdom, mi odrasli, koji smo, također, nekada bili djeca,moramo imati mnogo više odgovornosti prema njima. Ali,moramo i njih učiti odgovornosti jer će jednog dana i onibiti odrasli. Ako ih ne naučimo da brinu o drugima, tada ćeveć biti kasno, ne samo za njih nego i njihovu djecu. I takou krug. Stoga kad god pomislimo da su dosadni ili previšetraže, a mi, u svakodnevnici života, nemamo vremena zanjih, sjetimo se da direktno formiramo njihove mali duše ida odgovaramo za njihovo sutra. Nisu djeca “po prirodiloša”, “nevaspitana”, “gruba” djeca su takva jer mi, odrasli,ne brinemo dovoljno o njima.

Dijete sam, imam svoja prava

Hipokratova zakletva –

moderna verzija

“U času kada stupam među članove

ljekarske profesije svečano obećavam da ću svoj život staviti u

službu humanosti. Prema svojim

učiteljima sačuvat ću dužnu zahvalnost i

poštovanje. Svoj poziv ću obavljati savjesno i

dostojanstveno. Najveća briga će mi

biti zdravlje mog bolesnika. Poštovat ću tajne onoga ko mi se povjeri. Održavat ću

svim svojim silama čast i plemenite tradicije ljekarskog zvanja.

10

Oni samo očekuju, a kad ne dobiju onda se uobliče po našimslikama. I baš kao što na početku jedne knjige stoji nezaboravimo:

„Molim decu da mi oprostešto sam ovu knjiguposvetio odrasloj osobi.Postoji jedan ozbiljanrazlog: ta odrasla osoba jenajbolji prijatelj kogaimam na svetu. Postoji idrugi razlog: ona sve možeda razume, čak i knjige zadecu. Postoji i trećirazlog: ta odrasla osobaživi u Francuskoj, ona jegladna i njoj je zima.Potrebno je da je nekouteši. Ako svi ti razlozinisu dovoljni, rado ću

posvetiti ovu knjigu detetu koje je odrasla osoba nekadbila. Svi odrasli su prethodno bili deca. (Ali se malo njihtoga seća.) Zato ispravljam moju posvetu: Leonu Vertu kadaje bio mali dečak.“

Dijete sam, imam svoja prava

Hipokratova zakletva –moderna verzija

…Moje kolege će biti braća. U vršenju dužnosti prema

bolesniku neće na mene uticati nikakvi obziri, vjera, nacionalnost,

rasa, politička ili klasna pripadnost.

Apsolutno ću poštovati ljudski život od samog

početka. I pod prijetnjom neću popustiti da se iskoriste moja

medicinska znanja, suprotna zakonima

humanosti.Ovo obećavam

svečano, slobodno pozivajući se na svoju

čast.”

11

U nastavku vam donosimo jedan govor prvog članaafirmacijske ekipe u debati na tezu: „Konvencija o pravimadjeteta se poštuje”. Format debate je Karl Popper.

Vaš zadatak je da:

Pronađete eventualne

nedostatke u govoru

Kreirate govor kojim

ćete pobijati ono što je

član A1 rekao

Dobar dan, ja sam prvi član afirmacijske ekipe ponudit ćuvam argumente koji podržavaju tezu „Konvencija o pravimadjeteta se poštuje”. Pod poštovanjem međunarodnogdokumenta UN-a o pravima djece donijetog 1980. godine,mi podrazumijevamo da će zemlje potpisnice uvažavati iunaprijediti prava djece u najvećoj mogućoj mjeri.Cilj svega toga je poboljšanje socijalnog i materijalnogpoložaja djece u društvu. To je ujedno i naš kriterij.Potrudit ćemo se da kroz argumente sve to dokažemo.Naš prvi argument je „pravna jednakost”. Djeca, kao ljudiimaju pravo na pravnu jednakost koje im je zagarantovanokroz Deklaraciju o pravima čovjeka. Mada može ponekadizgledati da se deklaracija ne poštuje, ona se u svim bitnimelementima poštuje. Mi danas ne želimo generalizirati ilinavoditi ekstremne slučajeve nepoštovanja nego načelnogovoriti u prilog poštovanja odredbi i Konvencije iDeklaracije. Ako tezu suzimo na prostor BiH, onda možemoreći da se poštuje, a da su primjeri nepoštovanjasporadični.

Konvencija o pravima djeteta se poštuje

O ljudskim pravima

Teško je zamisliti da ne postoji preklapanje

u artikulacijama (temeljnih) prava

ponuđenih od različitih zajednica u jednom

društvu. Takvo radikalno razdvajanje

bilo bi znak veoma temeljnog sloma u

društvenoj koheziji, i čini se nevjerovatnimda bi bilo koji sistem

sudske kontrole mogao djelovati u kontekstu

takvog temeljnog neslaganja. U

stvarnosti, mora postojati stepen

preklapanja između različitih zajednica.(Wojciech Sadurski)

12

Svakako da postojeprimjeri koji dokazujusuprotno, kao što jesmanjeno školovanjedjevojčica u ruralnimsredinama, nepoštivanjenjihovog jezika ili religijeu školama, prosjačenje idrugi. No, najvećimdijelom se poštuje. Sadanavodim našu prvupotkrepu na temelju kojećemo kasnije razraditinaše argumente.

U Deklaraciji o pravima čovjeka koja je donesena uSkupštini Ujedinjenih naroda 10. decembra 1948. godinestoji:Član 1: Sva ljudska bića radaju se slobodna i jednaka udostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješćui treba da jedni prema drugima postupaju u duhu bratstva.Član 6: Svako ima pravo da se svugdje pred zakonompriznaje kao osoba.Član 16, stav 1: Punoljetni muškarci i žene bez ikakvihograničenja u pogledu državljanstva, rase ili vjere imajupravo da sklope brak i osnuju obitelj. Oni su ravnopravniprilikom sklapanja braka, za vrijeme njegovog trajanja iprilikom njihovog razvoda.Vlade su potpisale taj dokument i one su dužne da gapoštuju i one to rade u skladu sa nacionalnim zakonima ifinansijskim mogućnostima.”Naš drugi argument glasi „Poštovanje jakih zakonskihokvira u BiH” i treći argument „Institucije civilnog društvabrinu o zaštiti prava djece”, o čemu će više govoriti drugičlan afirmacijske ekipe. Hvala, spreman sam za unakrsnoispitivanje.

Konvencija o pravima djeteta se poštuje

O ljudskim pravima

"Danas doktrina ljudskih prava tjera države da objasne

kako tretiraju svoje državljane, kako

administriraju pravdu, upravljaju zatvorima, i

tako dalje [...] U cijelosti, može se reći

da je unutar međunarodne

zajednice ova doktrina zaprimila vrijednost i značaj koji su, unutar konteksta nacionalnih

sistema, zadobili Lockeova teorija

društvenog ugovora, Mostesquieuova

koncepcija podjele vlasti, i Rousseauova

teorija narodnog suvereniteta.”

(Antonio Cassese)

13

STRIPOM DA TI KAŽEM

14

15

16

17

18

Ana: Majo, gdje mogu provjeriti moje pravo da ne odgovaram više

od dva predmeta u jednom danu?

Maja: Jao, mislim da u pravilniku škole stoji da nastavnik ne može

pitati više od dva predmeta dnevno.

Ana: Znam da stoji, profesorica logike

prozvala da odgovaram. Kad sam joj

rekla da sam već dva predmeta odgovarala rekla mi je dasam drska, da odgovaram na pitanja koja mi postavlja i dase ne miješam u njen posao.

Maja: Ona to ne bi smjela raditi. Ali mi zato imamo vijećeučenika i vijeće roditelja koji brinu o našim pravima. Zatose odmah obrati predsjednik vijeća učenika i traži da se toodmah preispita. Pa jesi li odgovarala?Ana: Jesam. Dobila sam tricu, sam stigla i logiku i kemiju ifiziku spremiti za peticu u jednom danu. Odoh do Pavlaodmah.Maja: Hajde i javi šta bi.

Ostvarivanje mojih prava

Šta je potok čovjeku?

Na potoku, koji je tekao kroz široku pustaru,

sastaše se jednog jutra tri putnika, sva tri nepoznata jedan

drugome: jedno momče, jedan srednjovječni

trgovac i jedan starac. Pored potoka bio je

podignut jedan kamen i na njemu bjehu urezane ove riječi: "Ovaj potok

uzmi kao primjer u svome životu."

Odmarajući se kraj potoka, tri putnika

počeše razgovarati o tome šta hoće da se

kaže riječima urezanim na kamenu.

Momče protumači ovako: "Potok daje svakome putniku da ugasi žeđ,

zato i čovjek treba da bude prema svakom

milostiv i svojim bližnjima koristan."

19

Ana je otišla do Pavla koji je predsjednik vijeća učenika,školskog organa za praćenje poštivanja prava učenika. Ovajorgan ne smije biti samo puko, formalno tijelo u školi, negotijelo koje brine o učenicima, njihovim pitanjima iproblemima. Jedan od problema je i ovaj s kojim se Anasuočila. Ako je nešto određeno pravilima škole onda totreba i da se poštuje. I profesori i učenici podjednako. Uovom slučaju je profesor prekršio pravilo i treba daodgovara za to. Zapamtite, sve što je određeno pisanomriječju mora biti poštovano.

A čim je nešto propisano postoji i

mehanizmi kako da se nepoštivanje pravila

sankcionira. Vi možda imate neki drugi

problem, ali ne brinite. Uradite isto što i Ana ne znate kako da ga

riješite. Vaši roditelji, prijatelji, učitelji će vam pomoći da prevaziđete problem.Važno je da ne šutite nego da tražite pomoć. Vi imate pravoda ostvarite svoja prava.

Ostvarivanje mojih prava

Šta je potok čovjeku?

Trgovac reče: "Ovaj se potok u početku

probija kroz mnoge prepreke i čini velike

napore, ali usput prima mnoge pritoke i biva sve bogatiji vodom i moćniji snagom, dok

najzad ne postane silna rijeka. Prema tome potok nam služi kao

primjer na koji način da čovjek dospije do

bogatstva i moći."

Starac je šutao, a kad ona dvojica navališe na

njega da i on kaže svoje mišljenje, on

odgovori: "Voda ovoga potoka ništa ne vrijedi kad se zamuti i zaprlja. Onda ni stoka neće da

je pije. Tako je i sa čovječijim životom.

Zato, ko hoće da bude poštovan i viđen u

svetu, mora da je čist od svakog grijeha i

prljavštine kao bistra voda ovoga potoka."

Postoji samo jedan put za pravednika: Skreni lijevo, skreni desno, pa nećeš nikud stići. Samo pravim putem dolazi se

do cilja.

20

Gdje se dešava život? Gdje je pravi svijet? Tamo negdje iliovdje gdje smo mi? S ovim pitanjima kao da ulazimo ufilozofiju? Postajemo mislioci koji kroz čuđenje tražeodgovore na najvažnija životna pitanja. I ne treba se togabojati. Samo pitajte i tražite odgovore. Odgovori su uvijek,tu kod vas, na dohvat ruke. Ako ste u neprilici, neko kršivaša ljudska prava, ne smijete dići ruke od sebe. Odustati.Nisu tamo negdje uređenija ljudska prava. Tamo su ljudikoji brinu o njima. Nećete biti jedan od njih ako bježiteodavde i sklanjati se iza tuđeg reda. Red možete praviti iovdje, u svom okruženju. Tada će tamo postati ovdje, vinećete pomoći samo sebi nego i drugima. Pokazat ćeteprimjerom, utjecati na barem jednu osobu. Ta osoba nadrugu i onda će svijet polako da poprima obrise pravde ipravičnosti. Baš takve u kojima su ljudska prava prioritet ipredmet poštivanja, a ne razlog za bijeg u nešto tamo.Svijet je, dakle, tu. Samo ga uhvatite.

Da li je svijet daleko?

Krompir, jaja i zrna kafe

Nekada davno kćerka se žalila ocu da je njen

život očajan i da ne zna kako će preživjeti. Bila je umorna od borbe i patnje cijelo vrijeme. Činilo se da kad jedan problem riješi, drugi

odmah dođe.Njen otac, šef, odveo je do kuhinje. Napunio je

tri posude vodom i svaku stavio na toplu vatru.

Kada su počele da ključaju, u jednu je

stavio krompir, u drugu jaja, a u treću kafu.

Onda je ostavio da se kuha i nije rekao ni

riječi kćerki. Izvadio je krompir iz posude i

stavio u zdjelu. Izvadio je jaja i stavio u posudu.Onda nasuo kafu u šolju. Okrenuo joj se i pitao ”Kćerko, šta vidiš?”

”Krompir, jaja i kafu.” naprasito je odgovorila.”Pogledaj bliže”, rekao je, ”dodirni krompir”

Dodirnula je i vidjela da je mekano. Onda je

upitao da uzme jaje i razbije ga. Nakon što je

skinula ljusku, posmatrala je kuhano

jaje.

21

Džon Rols je američki filozof koji u knjizi „Teorija pravde“ opisuje

strukturu društva, kao i principe pravde koji se pimijenjuju na tu

strukturu. Pored ove knjige značajna je još jedna – „Politički liberalizam“.

U ovoj knjizi Rols govori o teoriji pravednosti, tako što ju je podjelio na teoriju dobra i prava, gdje pravo ima

prioritet nad dobrim. Za njega, prioritet prava je, ustvari,

uspostavljanje granica dopustivom načinu životauspostavljenom političkom pravednošću. A što se tiče idejedobra on govori o dobru kao, naprimjer, o: slobodi, zdravlju,mogućnostima, itd. Također, kaže da svi ljudi teže nekomracionalnom mišljenju i da svi imaju u sebi neki osjećajpravednosti. Ali, da bi svi ljudi izbjegli sukobe, oni morajuda pristanu na neku jednakost koja je povoljna za svakoga,iako je ona minimalna. On govori o dvije vrste pretpostavkiprihvaćanja načela pravednosti.

Šta je pravda

Krompir, jaja i zrna kafe

Napokon, upitao ju je da naspe kafu. Njena bogata

aroma joj je izazvala osmjeh na licu.

”Tata, šta ovo znači?” upitala je.

Objasnio je da su krompir, jaja i kafa suočili iste

nedaće – prokuhalu vodu.Međutim, jedno je

reagovalo drugačije.Krompir je snažan, čvrst i

nepopustljiv ali u prokuhanoj vodi postaje

mekan i slab.Jaje je bilo lomljivo, sa tankom ljuskom koja je

štitila tečnu unutrašnjost sve dok nije bilo u

prokuhanoj vodi. Onda je unutrašnjost jajeta postala

čvrsta.Međutim, zrna kafe su bila unikatna. Nakon što su bila izložena prokuhaloj vodi,

promijenila su vodu i kreirala nešto novo.

”Koje si ti?” upitao je kćerku.” Kada nedaće

pokucaju na tvoja vrata, kako ti reaguješ? Jesi li ti

krompir, jaje ili kafa?”

Pouka : U životu, stvari se dešavaju oko nas, dešavaju

se nama, ali jedina stvar koja je bitna je šta se

dešava u nama.Šta ste vi?

„Čovjek treba da se suzdrži u svojim željama zbog svojih dugoročnih

interesa.“

„Ljudi trebaju spriječiti situaciju u budućnosti u kojoj bi oni mogli biti

zakinuti.“

22

Rols uvodi pojam pravda kao nepristrasnost i nudi dvaprincipa pravde kao nepristrasnosti:

Pravda kao nepristrasnost

Teze za debatu

Pravda treba biti nepristrasna.

Sloboda treba biti ograničena samo

slobodom.

Princip društvene pravde treba biti uvezan u jedinstvenu šemu

saradnje.

Niko ne može obezbijediti sve što želi.

Pravda i dobro su podudarni.

Prvi: «Svaka osoba treba da ima jednako pravo na

najširi totalni sistem jednakih osnovnih

sloboda, spojivih sa sličnim sistemom slobode za sve.»

Drugi: «Društvene i ekonomske nejednakosti treba da budu uređene tako da budu:

od najveće koristi za one u najnepovoljnijem položaju, u

saglasnosti sa pravednim principom štednje; da se

odnose na službe i položaje otvorene za sve pod uslovom

nepristrasne jednakosti mogućnosti. »

Uz ova dva principa ovaj

autor postavlja i dva pravila

prioriteta, kako se ne bi stvorila

proizvoljna opredjeljenja u pogledu ova dva

principa.Riječ je o prioritetu slobode, kojim se tvrdi da sloboda treba da

je ograničena samo slobodom

«sloboda manjeg obima mora da ojača totalni

sistem slobode koju uživaju svi» i «sloboda manja od jednake mora biti prihvatljiva za one

čija je sloboda manja».

23

Drugi prioritet je prioritet pravde nad efikasnošću iblagostanjem, pod kojim podrazumijeva da je prioritetnajednaka mogućnost za svakoga u odnosu na princip razlike,smatrajući da nejednakost mogućnosti mora da «povećamogućnost onih čije su mogućnosti manje» i ni na koji načinne smije ići na štetu onih u najnepovoljnijem položaju.Uz ova dva principa ovaj autor postavlja i dva pravilaprioriteta, kako se ne bi stvorila proizvoljna opredjeljenjau pogledu ova dva principa. Riječ je o prioritetu slobode,kojim se tvrdi da sloboda treba da je ograničena samoslobodom «sloboda manjeg obima mora da ojača totalnisistem slobode koju uživaju svi» i «sloboda manja odjednake mora biti prihvatljiva za one čija je slobodamanja». Drugi prioritet je prioritet pravde nadefikasnošću i blagostanjem, pod kojim podrazumijeva da jeprioritetna jednaka mogućnost za svakoga u odnosu naprincip razlike, smatrajući da nejednakost mogućnosti morada «poveća mogućnost onih čije su mogućnosti manje» i nina koji način ne smije ići na štetu onih u najnepovoljnijempoložaju.

Pravda kao nepristrasnost

Stihom da ti kažem

ŠTO JE PRAVEDNOST?

Po pravdi postupati moraš

nema laži, ni izmišljanjasamo pametna razmišljanja.

Pravednost je nepristrasnost,

čestitost i pravičnost,da svoj um dovedeš u

realnost,da svakom čovjeku

priliku dašza pravednost da ga

kušaš.

Koliko ćeš uspjeti u tomezavisi od prijatelja tvog

Da mu život uljepšašistinom i pravednošću,

tako reče Rolsnajugledniji mislilacpraktične filozofije

bješe on.

Izučavanju pravednostije posvetio život svojpa takav bi trebao biti

život tvoj i moj.

Kada govorimo o principima pravde, ne

smijemo zaboraviti i dva prioriteta, da se ne bi

stvorila proizvoljna određenja u pogledu

prethoda dva principa: prioritet pravde i prioritet slobode.

24

Da bi ovi principi i pravila bili nedvojbeno i od svih usvojeni,Rols smatra da treba poštivati neke principe, a to suprincipi pravde koji se odnose na osnovne institucijedruštva, a ne na odnos među pojedincima, kao i da seprincipi biraju bez prethodnih normativnih opredjeljenja,ali pod uvjetima kao što su generalnost, javnost principa,univerzalnost… On, dakle, ovdje pokušava da o problemupravde raspravlja na jedan sasvim bespoštedno strog iargumentiran način.

Pravda kao nepristrasnost

O (ne)pravdi

Nanijeta nepravda ne znači ništa ako je ne

pamtiš.(Konfucije)

Nitko s više strasti ne govori o svojim pravima od onoga tko u dubini duše sumnja u njih.(Friedrich Wilhelm

Nietzsche)

Neka se čuje i druga strana!

(Lucius AnnaeusSeneca)

25

Rols ističe da principe pravde za ustanove ni na koji načinne treba miješati sa pravima pojedinaca, jer se pojedinciuvijek različito ponašaju u različitim okolnostima. Već smopominjali pojam ustanove, pod kojim se podrazumijevajujavni sistemi pravila sa preciznim pravima i odgovornostima.Zahvaljujući pravilima, neki tipovi ponašanja su dobrodošli idozvoljeni, a za druge tipove slijede sankcije.

Princip pravde

O (ne)pravdi

Pravda bez sile je anarhija; sila bez pravde

je tiranija.(Blaise Pascal)

Bolje je da deset krivih pobjegne, nego da jedan

nevin trpi.(William Blackstone)

Bez osjećaja za pravdu nijedan vođa ne može

zapovijedati.(Napoleon Hill)

«Primarni predmet principa društvene pravde je osnovna struktura društva, uređenje glavnih

društvenih ustanova u jedinstvenu šemu saradnje.»

«Kada kažem da je ustanova, pa prema tome osnovna struktura društva, javni sistem pravila, pod tim mislim da svako ko u njoj učestvuje zna

ono što bi znao da su ova pravila i njegovo učešće u aktivnosti koju ta pravila određuju rezultat

saglasnosti. Osoba koja djela u ustanovi zna šta pravila zahtijevaju od nje i od drugih.»

26

«Intuitivna ideja pravde kaonepristrasnosti je da sameprve principe pravde smatrapredmetom izvornogsporazuma u početnom stanjukoje je odgovarajućedefinisano. Ovi principi suprincipi koje bi racionalnipojedinci, zainteresovani daunaprijede svoje interese,

prihvatili u ovom položaju jednakosti, prihvatili u ovompoložaju jednakosti da bi uredili osnovne načine svogudruživanja… Očito je da niko ne može obezbijediti sve štoželi: prosto postojanje drugih osoba to sprečava. Ono štoje apsolutno najbolje za bilo kog čovjeka jeste da se sviostali udruže sa njim u unapređenju njegovog shvatanjadobra, kakvo god ono bilo. Ili, u nedostatku ovoga, da se odsvih drugih zahtijeva da se ponašaju pravedno, a da je onovlašćen da izuzme sebe po svojoj volji. Pošto drugipojedinci neće nikada pristati na takve uslove udruživanja,ovi oblici egoizma će biti odbačeni. Dva principa pravde,međutim, izgledaju kao razuman prijedlog. U stvari, ja bihželio da pokažem da su ovi principi svačiji najbolji odgovor,da se tako izrazim, na odgovarajuće zahtjeve drugih. Uovom smislu, izbor shvatanja pravde je jedinstvenorješenje za problem koji postavlja prvobitni položaj.Argumentirajući na ovaj način, slijedi se postupakodomaćen u društvenoj teoriji. To jest, opisuje sepojednostavljena situacija u kojoj racionalni pojedinci saizvjesnim ciljevima i u izvjesnom međusobnom odnosu,treba da izaberu između različitih pravaca djelovanja, usvjetlu njihovog poznavanja okolnosti. Ono što će tipojedinci tada uraditi je izvedeno pomoću strogogdeduktivnog zaključivanja iz ovih pretpostavki o njihovimuvjerenjima i interesima, njihovoj situaciji i mogućnostimakoje su im otvorene…»

Priroda argumenta o shvatanjima pravde

ZADAĆA O PRAVDI

Ukupno ima četiriPravde

U našoj kući.O njima sada pišem,

Razmišljajući.Prva je pravda Djed i baka.

Ona je prilično sporaI nije jako jaka.

Druga jeKoja se zoveMama i tata,

Za nju se kažeDa je od srebra

I od zlata.Onda ima i treća,

A to je pravdaMojega

Starijeg brata.Ona je od svih najveća

I od nje strah me hvataKad šakama

Barata.Na kraju još imaI moja pravda,

Koja je jako malaI ne čuje se jače,

Najglasnija jeKad sa mnom u kutu

Uzdiše ili plače.Ja znadem da nju muči

Što je slabaI ne može se s jakim

Pravdama tući.Završena je zadaća

O pravdiU našoj kući.

(Stjepan Jakševac)

27

Osjećaj za pravdu i pojam dobro uređenog društva

Riječima da pojasnimo...

Ne smijete izgubiti vjeru u humanost.

Humanost je okean; ukoliko se nekoliko kapi

okeana uprlja, cijeli okean ne postaje

prljav.(Mahatma Gandi)

Nijedno društvo ne može biti u procvatu i

sretno ukoliko je njegov veći dio

sačinjen od ljudi koji su siromašni i jadni.

(Adam Smith)

Najopasnije stvorenje u bilo kojem društvu je čovjek koji nema šta

da izgubi.(James Baldwin)

Javno shvatanjepravde

Unaprijediti dobro svojih

članova

Unaprijediti dobro svojih

članova

Treba da se zna da je pravda

zadovoljena

DOBRO UREĐENO DRUŠTVO

«Na samom početku ja sam okarakterisao dobro uređeno društvo kao društvo koje je oblikovano

da unaprijedi dobro svojih članova i koje je djelotvorno javnim shvatanjem pravde. Stoga je to društvo u kome svako prihvata iste principe

pravde i zna da ih drugi prihvataju i u kome osnovne društvene ustanove zadovoljavaju ove principe i da se zna da ih zadovoljavaju. Pravda

kao nepristrasnost je uobličena da bude u skladu sa ovom idejom društva... Dobro uređeno društvo

njegovim javnim shvatanjem pravde.»

28

Rols postavlja pitanje da li su „pravda kao nepristrasnost idobro kao racionalnost podudarni“. Ukoliko je riječ oracionalnom, dobro uređenom društvu, onda svaki pojedinacu takvom društvu ima svoju autonomiju, ali i objektivnost uiznošenju stavova. Dalje, insistira da je pravda povezana saidealom društvenog saveza u kojem je smanjen osjećajpakosti i uspostavljena ravnoteža kao i zadovoljen uvjetslobode. Ustanove koje počivaju na prethodno objašnjenomprincipu pravde omogućavaju građanima da «izraze svojuprirodu kao slobodne i jednake moralne ličnosti».

«Uzimajući ove osobine skupa, ja onda zaključujem

da u dobro uređenom društvu djelotvorni osjećaj

za pravdu pripada čovjekovom dobru i da se

stoga težnje ka nestabilnosti, ako i nisu eliminisane, drže pod

kontrolom.»IZVOR: Sanja Vlaisavljević, Povijest filozofije, Centar zakulturu dijaloga, Sarajevo, 2011., 387 - 391

Pravda kao dobro

Šta je nepravda?

"Najveća je nepravda kad ko od zla djela

svog još i korist kakvu ima."

(Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru,

čl. 1028.)

"Osveta je uvijek posljedica slabosti

duše koja ne može da podnese nepravdu.„(François de La Rochefoucauld)

"Sretnim nazivam onoga koji, da bi

uživao, ne mora činiti nepravdu, a da postupa pravedno, ne mora se

odricati."(Friedrich von

Schiller)

29

“Ko lopovu gleda kroz prste i sam je lopov.” Šta je pravednost često se pitamo. Možda da krenemo sadefinicijom: “To je ponašanje prema čistoj moralnosti.”Nekada davno grčki filozof Platon je pokušao, među prvima,dati odgovor na ovo pitanje i ponudio odgovor koji nije ni dodanas bitno promijenjen: ”Pravednost je posjedovanje idjelovanje onog što kome pripada.” Šta bi ovo trebalo daznači? Da svaki čovjek radi onako i onoliko koliko treba ibaš toliko i dobiva za svoj rad. Danas mi smo rekli da jepravednost isti status svih iz iste vrste u nekoj prilici,situaciji, problemu. Pravednost uvijek ima u vidu zajedničkodobro, i njeno najbolje ostvarenje bi bilo u demokratskimsustavima.

Poznati filozof John Rawls, kao što smo vidjeli, smatra daje pravednost nužna korist za svakoga. Ukoliko vidimo predsobom privilegirane grupe ili osobe govorimo onepravednosti ili nejednakosti.

Pravednost i pravo

Poučna priča

Biznismen i ribar

Bio jednom jedan biznismen koji je

šetajući plažom kraj malog Brazilskog sela, ugledao jednog ribara

kako sjedi pod drvetom i puši svoju cigaretu i uživa u prelijepom

prizoru koji je bio pred njim. Kada ga je

biznismen upitao zašto sjedi pod drvetom i puši a ne radi ništa, ovaj mu je odgovorio, kako je

uhvatio dovoljno ribe za jedan dan.

Čuvši to bogataš mu ljutito reče: Zašto ne

uhvatiš više ribe umjesto što sjediš tu u hladu i gubiš vrijeme?Ribar ga upita: Šta bih ja radio sa tom ribom?

Biznismen : Ribu bi mogao prodati. I kada bi uštedio dovoljno novca,

mogao bi kupiti veći čamac.

Ribar: Šta bih onda radio?

30

Učenici to najbolje opisuju kada kažu da

on/ona nikada ne mora odgovarati školsko gradivo jer mu/joj

roditelji rade u školi i za nju i njega “nema zime”. to znači da ne moraju

brinuti za ocjenu jer će ju dobiti zaslužili je ili

ne. Zašto je ovo nepravedno?

Jer ne znači postizanje jednog zadovoljstva za sve podistim uvjetima.

A što je pravo i čemu služi? Pravo bi činio sve štoomogućava uređenost odnosa u društvu u pisanom ilinepisanom obliku. Pravo čini pravni sustav u nekom društvu injime su regulirani odnosi unutar društva. Kako život imamnogo polja tako i pravo ima mnogo grana. Pravo se bavi ibrigom o temeljima države, kako se uređuju prihodi irashodi, kako treba da rade državni organi, kako se uređujuodnosi među ljudima, kako regulirati rad u državi, odnosimeđu državama, kako da se urede odnosi između sudova idrugih tijela, kao i brojna druga. Sva ova prava morajupočivati na principima pravednosti. Dobro kao vrhovnavrijednost mora stajati iznad prava i pravednosti kaoimperativ.

“Nije teško biti dobar nego pravedan.” Viktor Igo

Stoga ne zaboravimo: ”Ko griješi taj griješi na svoju štetu,a onaj koji je nepravedan taj je i prema samom sebinepravedan jer pokazuje da je zao. ”

Pravednost i pravo

Poučna priča

Biznismen : Mogao bi ic ́i na pecanje u dublje vode i uhvatiti još više ribe, zaraditi još više novca.

Ribar: Šta bih onda radio?

Biznismen: Možete da kupite mnogo čamaca i zaposlite još ljudi da

rade za vas i tako zaradite još više novca.

Ribar: Šta bih onda radio?

Biznismen: Mogao bi da postati bogat, biznismen

kao ja .Ribar: Šta bih onda

radio?Biznismen: Pa onda bi

mogli da uživate u svom životu.

Ribar: Zar nije to ono što sada radim?

Pouka: Ne morate čekati sutra kako bi bili srećni i kako bi uživali u životu. Vi ni ne morate da se

obogatite, kako bi uživali u životu. Život je samo

trenutak, i treba ga proživjeti u potpunosti.

https://www.duhoviti.com/motivacione-

price/biznismen-i-ribar-poucna-prica.html

31

“Svi različiti - svi jednaki” je moto kojim Centar za kulturu dijaloga

godinama okuplja učenike, studente, profesore i druge zainteresirane oko ideje promoviranja kritičkog mišljenja. Kritičko mišljenje i

mogućnost da se neki problem dvostruko promišlja jestetemelj na kojem počiva poštovanje ljudskih prava. Da birazumjeli što se od nas očekuje kao od odgovornih osoba,moramo znati promišljati. Promišljati i o onom što u nekomtrenutku ne bismo rado uradili. Od najbanalnijih primjerado onih koji obuhvataju život i postojanje. Često smo, krozgodine nakon posljednjeg rata u BiH, mogli čuti, ali i krozprimjer vidjeti da neka manjinska skupina djece nemavjeronauk u nekoj školi jer ih je malo. Da li to “malo” značiotvaranje mogućnosti za kršenje ljudskih prava? Većinaima u školi sat vjeronauka a drugi ne. Nije li to primjerkršenja ljudskih prava i, ako hoćete, segregacija.Odgajamo djecu, jednima ne dajemo mogućnost dapohađaju sat svog vjeronauka, prepuštamo ih sami sebi. Asjetimo se da i oni imaju isto prava kao i drugi, kao ovi uvećini. Nepravda u ime vladinih institucija na djelu! Stoga,od prvog dana susreta sa okolinom djeca moraju učitiideju jednakosti svih članova zajednice. Tako odgojenodijete neće kad odraste i kad bude donosila odlukepoduprijeti ili se oglušiti u pojave poput ove savjeronaukom. Zašto? Zato što znaš šta znači “svi različiti- svi jednaki”.

Svi različiti – svi jednaki

Riječima da

pojasnimo...

U životu ne postoji nikakva dužnost osim dužnosti: biti sretan.

Samo smo zato na svijetu, a sa svim dužnostima, svim moralom i svim

zapovijedima rijetko činimo jedno drugoga

sretnim, jer i sebe time ne činimo sretnima.

Ako čovjek može biti dobar, može to samo onda kada je sretan,

kada u sebi ima sklada, dakle kada voli. To je

bilo učenje, jedino učenje na svijetu. To je rekao Isus, to je rekao

Buddha, to je rekao Hegel.

Za svakoga je na ovome svijetu jedino važno

njegovo vlastito najunutarnjije, njegova

duša, njegova sposobnost da voli.

Ako je ona u redu, onda je svejedno jede li se proso ili kolači, nose li

se dragulji ili krpe; onda svijet zvuči

zajedno s dušom, onda je dobro.

(Herman Hesse)

32

Politika je ozbiljna stvar i mislim da

politiku treba prepustiti starijima.

Mi mladi imamo druge obaveze:

škola, vannastavne aktivnosti, sekcije, sport, fakultet… Smatram da su

stariji ljudi ozbiljniji, a nama je potrebna zabava,

druženje, putovanja i naravno još obrazovanja. Ima mladih koji se žele bavitipolitikom, ali ja više nisam sigurna da li se zaista žele bavitipolitikom ili taj poziv vide kao dobro rješenjeegzistencijalnih problema.

Moram reći da politika zvuči primamljivo jer

smo svi svjedoci koliko su se naši političari

obogatili zahvaljujući funkcijama koje

obavljaju. No, kao debatant, ponudit ću razloge za i protiv teze o kojoj pišem.

Kažem razloge, jer ovo nisu argumenti. Ovo je moj brainstorming sa

samom sobom.

By Lana

DRŽAVA JE DUŽNA OBRAZOVATI MLADE ZA POLITIČKI ŽIVOT

Riječima da

pojasnimo...

Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrebiti da

promijenite svijet. (Nelson Mandela)

Obrazovanje, to je ono što ostane nakon što

zaboravite sve što ste naučili u školi.

(Albert Ajnštajn)

Čovjek koji ne čita dobre knjige nema

nikakve prednosti nad čovjekom koji ih

uopšte ne zna čitati. (Mark Tven)

Najveća nada svake zemlje leži u primjerenom

školovanju mladih. (Erazmo Roterdamski)

Nemojte limitirati decu samo na ono što

ste vi naučili, jer djeca su rođena u drugom

vremenu. (Rabindranat Tagor)

33

Riječima da

pojasnimo...

Obrazovanje je zlatni ključ slobode.

(Džordž Vašington Karver)

Nade obrazovanih jače su od bogatstva neukih.

(Demokrit)

Investicija u znanje plaća najbolje kamate. (Bendžamin Frenklin)

Genije bez obrazovanja je kao srebro u rudniku.

(Bendžamin Frenklin)

Formalno obrazovanje će vam omogućiti normalan život.

Samostalno obrazovanje će vam donijeti bogatstvo.

(Džim Ron)

DRŽAVA JE DUŽNA OBRAZOVATI MLADE ZA POLITIČKI ŽIVOT

ZA PROTIV

Mladi su budućnost države Politika je za iskusne

Bolje uključenje u društvo Mladi ne vode politički život

Država zavisi od svoje politike

Nametanje državne ideologije mladima

Mladi su neinformirani o politici

Mlade to ne interesuje

Da bi ispravno glasali Mladi bi mogli zloupotrijebiti politiku

Politika je svakodnevnica Politika je komplicirana za mlade

Zbog boljeg sutra Možda nije ekonomski dovoljno stabilna

Pomoć građanima te države Sigurnost mladih od korupcije

Putem politike kontroliraju se ostali sistemi

Politiku prepustiti iskusnima

Opći prosperitet Obrazovanje za politički život je besmisleno

Opće obrazovanje Ne treba mlade učiti da lažu

Otvoreno društvo Nezainteresiranost same države za mlade

Mladi će voditi tu državu Država nije dužna mladima, nego mladi državi

Imaju utjecaj na društvo Mladi nisu dovoljno zreli za politiku

Da ne bi bilo diskriminacije Treba samo pružiti mogućnost mladima

34

Мислим да би млади требали познавати основеполитичког живота и система у својој држави. Млади биморали имати одређена сазнања о политици, како њимаполитичари не би могли манипулисати. Свакако требаразграничити строго чувану политику од оне која битребала бити за све (нпр. строго чуване војне пројекте укоје је умијешана политика и слично). Млади субудућност државе, и уколико желимо добру будућносттребамо младима омогућити образовање за политичкиживот.Свакако да ако држава овиси од својих дјеловања уполитици, и њен просперитет ће овисити од дјеловањамладих у будућности. Што млади буду упућенији уполитичке токове, и ток догађаја који су везани заполитику неке државе то ће држава боље напредовати.Ово је мој лични став и сматрам да млади итекакотребају бити образовани за политички живот. Међутимако бих, као дебатант требао заступати став да младе нетреба едуцирати за политички живот навео бих сљедећеразлоге:

Млади немају довољно искуства за бављењеполитиком и само едукација о политици не значи дазнамо донијети и добру политичку одлуку.

Млади су незрели за доношење важних политичкиходлука.

Младима је лако манипулисати.Држава пружа одређено образовање, али образовање

за политички живот није неопходно имати. Уколико се млади желе едуцирати за политички

живот то могу радити и сами путем интернетаДржаву би превише коштала ова врста додатних

едукативних активности.

By Бојан

Riječima da

pojasnimo...

Nema gorih ljudi od onih koji se protive

prosvećenju i obrazovanju naroda.

Takvi, da mogu, i sunce bi ugasili.

(Dositej Obradović)

Znanje je moć. (Fransis Bejkon)

Učenje je kao veslanje uzvodno, čim se

prestane, odmah se kreće nazad.

(Lao Ce)

ТРЕБАЈУ ЛИ МЛАДИ БИТИ УПУЋЕНИ У ПОЛИТИЧКЕ ТОКОВЕ?

35

Država nije dužna obrazovati mlade za politički život, jermladi kao pripadnici društva određene države mogu i imajupravo da izaberu svoju primarnu edukaciju. Naravno ovdjene mislim na osnovnu ili srednju školu nego na opće znanje.Osim toga srednjoškolci uče dosta o državi kroz predmetekoje imaju i dodatne edukacije bi ih samo opteretile.

Da li je uopće potrebno mladeobrazovati za politički život kadasvakodnevno svjedočimo raznimoblicima kriminalnih radnji koje supovezane sa aktuelnim i bivšimpolitičarima? Želimo li mladeobrazovati o tome kako da seizbore za što bolju poziciju upolitici kako bi mogli ne raditiništa ili ih želimo obrazovati dabudu uspješni ekonomisti, pravnici,inženjeri…?

Mislim da umjesto obrazovanja za politički život državatreba omogućiti obrazovanje za praktičan život: kakouspjeti u životu, kako pomoći u zajednici, kako održavatidomaćinstvo, kako posijati krompir, kako ispeglati košulju,kako pružiti prvu pomoć…By Semir

Riječima da

pojasnimo...

Obrazovanje je skupo, ali je neznanje još

skuplje. (Klaus Moser)

Svako ko prestane učiti je star, bilo da

ima dvadeset ili osamdeset godina.

(Henri Ford)

Nikad nisam ništa naučio pričanjem, nego postavljanjem pitanja.

(Lu Holc)

Ljudsko biće ne dostiže svoju punu

visinu dok nije obrazovano.(Horas Man)

Obrazovanje se ne sastoji od toga koliko ste zapamtili ili koliko znate. Sastoji se od toga da razlikujete

koliko znate, a koliko ne.

(Anatol Frans)

UČENJE O POLITICI JE UČENJE O KRIMINALU

36

Ja se slažem sa idejom da na mladima svijet ostaje, što jeujedno i stara poslovica, Da bi jedna država moglafunkcionirati, ona mora voditi računa o mladima, tj. mora impoklanjati određenu pažnju.

Dakle, ja sam za to da političari više poklanjaju pažnjemladima, pa da vide koliko je mladih zainteresirano zabavljenje politikom i ukoliko ima onih koji se želeprofesionalno baviti time, a sigurno ima, da se njimaomogući besplatna edukacija o političkom životu. Naravno,ne može sve mlade interesirati politika, jer to je potpunoapsurdno.

Prema tome mlade svakom slučaju treba što višeupoznavati sa politikom, sa realnim problemima današnjicejer su oni ti koji će upravljati državom. Ali, ako mladiizražavaju nezainteresiranost, njih onda ne treba niopterećivati, oni su stvoreni za nešto drugo u životu, auvijek će se naći i onih koji se žele baviti politikom.By Aleksandar

Riječima da pojasnimo...

Ne postoji ništa važnije od

obrazovanja. Tu je ulog najveći. Naša

budućnost zavisi od kvalitetnog

obrazovanja u sadašnjosti.

(Arnold Švarceneger)

Jučer sam bio pametan. Stoga sam želio mijenjati svet. Danas sam mudar.

Stoga mijenjam sebe. (Šri Činmoj)

Čovjek koji nikada nije išao u školu može

ukrasti iz teretnog vagona, a čovek koji

poseduje univerzitetsku diplomu

može ukrasti čitavu prugu.

(Teodor Ruzvelt)

POLITIČARI TREBAJU VIŠE UČITI SA MLADIMA

37

Свако људско биће се рађа чисто и неискварено. Токомживота купи информације и усмјерава свој живот.Зашто би младима требало уливати у паметинформације које би негативно утицале на њиховживот? Политика је наука која досадна и ником ниједонијела добро, па зашто би се онда многи упуштали уњу. За младе је политика веома заморна и непотребна.Када би држава обучавала младе овом науком од њих бинаправила масу политичара који ником нису потребни.

Младима онда не би били важни у животу здравље изабава већ само такмичење за високом функцијом. Мојемишљење је да политика само може да отрује животмладих и одузме им оно најважније, а то је младост.

By Гордана

Riječima da

pojasnimo...

Obrazovanje je najjače oružje koje se može iskoristiti da bi se promijenio svijet.(Nelson Mendela)

Jedina stvar koja stoji kao prepreka mome učenju je edukacija.(Albert Einstein)

Čovjek obrazovan školom, bez druge

literature, nije obrazovan čovjek.

(Antun Gustav Matoš)

Odlika obrazovanog čovjeka je da se može zanimati za određenu misao, a da je opet na

kraju ne prihvati.(Aristotel)

Stvari koje želim znati se nalaze u knjigama. Moj najbolji prijatelj je onaj ko mi donese

knjigu koju nisam pročitao.

(Abraham Linkoln)

КОМЕ ТРЕБАЈУ ПОЛИТИЧАРИ?

38

Mladi nisu zainteresovani za politiku. Ja sam tipičanprimjer mlade osobe koja ne voli gledati političke emisijepa čak ni dnevnik.

Osnovni problem jedne države jeste probuditi interesovanjeza politički život kod mladih,

pa ih tek onda pokušati obrazovati u tom smisiu.

Mladima treba objasniti kako oni mogu uticati na politiku svoje države i na koji način

kroz bavljenje politikom mogu unaprijediti svoj položaj udržavi.

Naša država, konkretno, ne pruža mladima te mogućnosti,pa prema tome za sada ne mora razmišljati o svojojdužnosti obrazovanja mladih u političkom pogledu.

Dakle, treba prvo stvoriti takvu političku atmosferu u kojojmladi imaju bitnu ulogu pa ih onda obrazovati o važnostiučešća u političkom životu.By Arnela

Riječima da

pojasnimo...

Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje.(Aristotel)

Obrazovanje je stvar vrijedna divljenja, ali

je dobro prisjetiti se s vremena na vrijeme da se ništa što je vrijedno

poznavanja ne može podučiti.

(Oscar Wilde)

Čovjekov je odgoj ogledalo u kome

pokazuje svoj portret.(Johann Wolfgang von

Goethe)

Obrazovanje je mogućnost da slušate bilo šta, a da pri tome

ne izgubite živce ili samokontrolu.(Robert Frost)

MLADE NE INTERESUJE POLITIKA

39

Osnov svake države jeste politika, odnosno političkouređenje unutar njenih granica. Od političkog uređenjajedne države ovisi i društveni, ekonomski, kulturni iprivredni razvoj društva. Ako država želi i daljeprosperirati nužno je da se pobrine za opstanak svojepolitike. Kako to postići?

Pošto svijet ostaje namladima, jedini način jeusmjeravanje, odnosnoobrazovanje mladih u tomsmjeru. Naravno da svemlade to ne interesuje,ali to trebaju biti nekeopće stvari koje trebapoznavati svaki čovjekbez obzira na svoju uloguu društvu. Npr. da biljudi "pravilno" glasaili naizborima, nužno je da

poznaju barem osnovne principe politike i političkihstranaka koje postoje u državi. Neinformiranost mladih opolitici može dovesti do propasti države. Jer ako supolitičari i odrasli jedini koji znaju o politici imajumogućnost manipulacije nad mladima, tako im nameću raznezabrane, zakone i sl. Kada bi mladi bili educirani u oblastipolitike i sami bi imali priliku učestvovati (baremdjelomično) u kreiranju političkog života koji je veomabitan segment društva.

Ako mlada osoba nije upoznata sa političkom situacijomzemlje, mlada osoba postaje žrtva manipulacije odraslih.Kako to spriječiti? Jednostavno - edukacijom o politici. lakovećinu mladih to ne interesuje trebaju poznavati baremosnove.By Ana

Riječima da

pojasnimo...

Najveća nada svake zemlje leži u primjerenom

školovanju mladih.(Erazmo Roterdamski)

Razvij strast za učenjem. Ukoliko to uspiješ, nećeš nikada

prestati rasti.(Anthony D'Angelo)

Edukacija nije priprema za život;

edukacija je sam život.(John Dewey)

Samo znanje ne može uzdići čovjeka dotle da žrtvuje život za ideju,

dužnost, čast ili domovinu: to može

jedino njegov potpuni odgoj.

(Helmuth von Moltke)

Nemojte limitirati djecu samo na ono što

ste vi naučili, jer djeca su rođena u drugom

vremenu.(Rabindranath Tagore)

POLITIKA JE DIO OPĆEG ZNANJA

40

Da li je država uistinu dužna obrazovati mlade za politikuodnosno politički život je veoma teško reći. Postoji velikarazlika između politike i političkog života, jer obrazovatimlade u vezi sa politikom je moguće dok je obrazovatimlade za vođenje političkog života apsurd.

Ova vrsta edukacije u prošlosti nije rađena na pravi način. Potrebno je

usavršiti edukaciju mladih. Postojeće

edukacije nisu prilagođene mladima i

vrlo često se dešava da su im edukacije dosadne i

naporne. Rijetke su edukacije koje su prilagođene mladima i koje su njimazabavne. A da bismo imali dobru edukaciju važno je damlade zainteresiramo za sadržaj.

Mislim da je debatanajbolja alatka kako bismomi mladi naučili više opolitičkom životu. Upolitici često imamo višestrana koje zastupajurazličita stanovišta i takoje sa debatom. A važno jenavesti da kroz debatuučimo

slušati sugovornike čiji se stav razlikuje od našega, i potome mi debatanti smo u prednosti nad političarima. Mi smospremni da slušamo, i da čujemo, što znači da smo spremni ida pregovaramo i nađemo najbolja rješenja za prepoznateprobleme.By Alma

Riječima da

pojasnimo...

Investicija u znanje isplaćuje najbolje

kamate.(Benjamin Franklin)

Korijeni obrazovanja su gorki, ali su plodovi

slatki.(Aristotel)

Učite od vještih. Onaj koji sam sebe uči, ima

budalu za učitelja.(Benjamin Franklin)

Onaj koji otvori školska vrata, zatvara

vrata zatvora.(Voctor Hugo)

Hiljadu puta je bolje imati zdrav razum nego obrazovanje u odnosu

na zdrav razum.(Robert Green

Ingersoll)

DEBATOM DO BOLJEG POLITIČKOG ŽIVOTA

41

Моје мишљење је да су млади заинтересовани да се баве

политиком, али да не могу ништа значајније постићи јер их у томе

ометају они нешто старији. Мислим да се старији боје препустити политику младима зато што

сматрају да би им млади узели све функције и не би могли више

водити политику онако како они желе.

Национализам у БиХ није нестао, али мислим да је важно навести да

већина младих не пропагира националистичке идеје. Али оно што се дешава јесте дапред сваке изборе имамо много говора мржње. Пријетимоједни другима са свих страна. Када би млади водилиполитику у БиХ свима би нам било пуно боље. За то немамоприлику. Наше је да ћутимо и да се правимо да нам је свесупер, да климамо главом. Ако покушамо направити некупромјену одрасли нас одмах гуше.

Одговорно тврдим да би много мојихвршњака жељело да буде политичар, незбог функције, новца или моћи, него збогистинске жеље да промијенимо друштвонабоље. У мојој локалној заједници смонедавно имали супер идеју за једанкреативни парк који би млади самифинансирали, али нам мјесна заједницаније дозволила да исцртамо сами парк.Они су платили да неко то уради. Нама сепарк сада уопће не свиђа. Не зато јер није

украшен нашим цртежима него зато јер смо на груб начинодбијени само зато што смо „још сувише млади да бисморазумјели политику”.By Александар

Riječima da pojasnimo..

.

Obrazovanost je sretnicima ukras,

a nesretnicima utočišće.

(Demokrit)

Cilj školovanja nije znanje nego

akcija.(HerbertSpencer)

Obrazovanje je zlatni ključ

slobode.(George

Washington Carver)

Jedina obrazovana osoba je ona

koja je naučila kako da uči i kako da se mijenja.

(Carl Rogers)

MLADI SE ŽELE BAVITI POLITIKOM

42

Mladi se ne bore za svoja prava. Mladi su indiferentni.Mladi se ne žele boriti za svoja prava. O mladima svenajgore čitamo u medijima i nekako možemo izvućizaključak da su mladi najgori dio našeg društva.

Većina mladih je u sadašnjoj BiH potpuno nezainteresovana za

dešavanja u političkom životu njihove države. Smatraju da svakako ne mogu utjecati na

odluke koje se donose i da ih niko ništa ne pita.

To se može promijeniti ako se politika uvede kao obavezanpredmet u svim srednjim školama. Na taj način će bitiupućeni u sva politička dešavanja, shvatit će svrhu politike,ali isto tako spoznati da su i oni u stanju (naravno samoukoliko su dovoljno ambiciozni) da učestvuju i utIču nakreiranje pozitivnih promjena u bh. društvu.

Tako će biti aktivni učesnici u političkom životu, što će ihistovremeno ohrabriti i dati im nadu da ipak nije sve takocrno kako izgleda.

By Marko

Riječima da

pojasnimo...

Ni najbolji odgoj ne zaštićuje nas od loših

nagona.(André Gide)

Život mora biti neprestano odgajanje.(Gustave Flaubert)

Čovjek dokazuje da je dobro odgojen i onda kad je u konfliktu s

neodgojenim čovjekom.(Anatole France)

Cilj odgoja je oblikovanje karaktera.(Herbert Spencer)

MLADI U POLITICI

43

U jednom parku, u gradu, živjela jednom jedna prelijepa crvena

orhideja. Dosadilo joj živjeti na jednom mjestu kao i druge orhideje, pa poželi postati

djevojčica. Jednog jutra povjeri svoju želju susjedu jorgovanu. On

je zabrinuto pogleda i uzvikne: – Ali ti si biljka! Ti nikada ne bi mogla

postati djevojčica!– A zašto, molim te?! – uvrijeđeno

će orhideja – zar ja nisam najljepša među najljepšim biljkama?

– Ali tvoja te ljepota ne može učiniti čovjekom! – odgovorijoj jorgovan.– Pa što onda može? - ljuto upita orhideja.– Dobro promotri ljude oko sebe pa ćeš saznati! - završijorgovan.

*Što bi promatranjem trebala otkriti orhideja?*Što ljudi imaju, a biljke nemaju?*Što znači pripadati ljudskom svijetu (životinjskom,biljnom)?*U kojemu su svijetu razlike veće?*Jesu li razlike među članovima neke obitelji veće ili manjeod razlika među cvijećem koje raste iz istog korijena?*Je li, dakle, i različitost jedno od najvažnijih obilježjačovjeka?*Ako jest, treba li razlike među ljudima njegovati irazvijati? Zašto?

IZVOR:http://wp.ffzg.unizg.hr/hre-edc/files/2015/02/Pou%C4%8Davati-prava-i-slobode-Drugi-dio.pdf

Nezadovoljna orhideja

Riječima da

pojasnimo...

Napišite koje biste sve razlike morali napraviti

da živite:

• U pećini• Na brodu• Na drvetu• U šumi

• Pored rijeke• U šatoru• U iglou

• U pustinji• U Indiji• U Africi

• U Australiji• U nekom malom

mjestu• U državi čiji jezik

ne govorite• U porodici koju ste

tek upoznali• Sa psom

• Sa mačkom• Sami

44

Stihom da ti kažem

Teze za debatu

Inkluzija je ljudsko pravo

Žene sa invaliditetom prolaze kroz dvostruku

diskriminaciju

Poštovanje i provođenje zakona ključ je za zajednički život

Konvencija o pravima djeteta se poštuje

Ljudska prava u mojoj lokalnoj zajednici se

poštuju

ogledaj oko sebe prijatelju moj

no što vidiš nije tek puk osjećaj tvoj

to vidiš to je slika svih nas

ebe u meni, mene u tebi

vijek odbljesak vidiš naš

oš dovoljno nije to da svijet obuhvatimo

oramo zajedno graditi spokoj i mir

nako kako zajedno možemo mi

amo tako poštovanje načelo je naše

to, prijatelju spokoja odmah za nas jer poštivanjedaje nam snagu veliku za život dostojan

čovjekovom liku.

45

Kviskoteka

Riječima da

pojasnimo...

Pročitaj Debatne novosti i pokušaj

samostalno odgovoriti na pitanja.

Pitanja su kreirana tako da potaknu tvoju

kreativnost i da ti omoguće da bolje

razmisliš o svijetu oko sebe.

Vidjet ćeš da ti za većinu odgovora ni ne treba neko prethodno

znanje.

Za odgovore ti je potreban otvoren um i

želja da svojim promišljanjem učiniš

ovaj naš svijet ljepšim mjestom.

Ako želiš, napiši nam svoje odgovore i pošalji na e-mail:

izvjestaji.ckd@gmail.com, a mi ćemo tvoje odgovore objaviti.

Slobodno podijeli sa nama svoja

promišljanaj.

RAZMISLI I ODGOVORI

1. Šta je pravda?

2. Šta je za tebe pravednost?

3.Da li znaš ko je definirao pravednost tako dase ta definicija i danas koristi?

4. Koja poučna priča ti se najviše dopala?

5. Kako ti vidiš svijet oko sebe?

6. Da li si krompir, jaje ili zrno kafe?

7. Šta znaš o konveciji o pravima djeteta?

8. Da li se ova konvencija poštuje?

9. Da možeš, kako bi mijenjao svijet oko sebe?

10. Da li si sretan?

11. Šta te čini sretnim?

12. Šta je za tebe sreća?

13.Koje bi ti novo ljudsko pravo želio uvesti zasvu djecu svijeta?

14.Šta bi učinio da pomogneš drugome uostvarenju njegovih prava?

46

UVOD: Učesnici radionice sjede u krugu i pričaju sve štoznaju o svom najboljem drugu/drugarici koji može, ali nemora biti član grupe. Važno je da svi pričaju.GLAVNI DIO: Voditelj na početku objašnjava empatiju ietiku ističući da empatičko ponašanje predstavlja diomoralnosti, a moralne dileme uključuju i moguće žrtvovanje.Primjer moralne dileme: Da li trebate slagati prijatelja dane biste povrijedili njegove osjećaje? Empatija znači dasuosjećate sa drugima.

Učesnici trebaju izabrati para i sa tom osobom staju jednospram drugoga. Jedan zauzima pozu, a osoba koja stojinasuprot njega zauzima istu pozu. Nakon pet minutamijenjaju uloge.ZAVRŠNI DIO: Voditelj sa učesnicima diskutira oempatiji napominjući da emociju ljudi rijetko izražavajuriječima, a mnogi češće znakovima: pokret, izraz lica, tonkojim govorimo…

Uradi sam – Empatija i etika – Tvoj bol je i moj bol

Riječima da

pojasnimo...

Naše emocije, a ne razum, u svakom

trenutku određuju naše ponašanje. Mi prikrivamo emocionalnu pozadinu na

kojoj zasnivamo naše argumente kada tvrdimo

da se ponašamo racionalno.

(Humberto Maturana)

Samo plitkim ljudima treba po nekoliko godina da prebole neki osjećaj. Čovjek koji gospodari sobom, može isto tako brzo učiniti kraj svojoj

patnji, kao što može pronaći neko novo

uživanje. Ja se neću na milost i nemilost predati svojim čuvstvima. Ja se

hoću njima služiti. Pomoći njih uživati i njima gospodariti.(Oscar Wilde)

47

Riječ mladih

Čuvam te, čuvaj me

Kada si sam prijatelju moj sjeti se mene

I tad znat ćeš da jedna duša nad tobom bdi.

Sami nikada u svojoj boli ne smijemo biti

Jer ti čuvati mene moraš a ja tebe.Ti velik si to znaš samo onoliko koliko

sebe dašZa naše lijepo danas i sutra

U kojem svi jednaki jesmo sviTvoje pravo je pravo koje štujem ja

A moja prava čuvaj mi ti da isti budemo mi.

Kad oblak se crni nad tobom nadvijeTi razgrni zavjesu da tama nestane i

tvoja prava se otvore svaZavjesa tuge nestati mora, nepravda

zamijeniti pravduDiskriminacija mora biti samo teorija

u nekoj knjiziAl ljudska prava najvažnija svima

nama.Jer nemamo još jednu sobu za naše

životeStoga prijatelju čuvaj pravde krasote.

I za kraj da zapamtimo ti i ja:Ljudskost

UmjerenostDobrota

SolidarnostKrepost

Altruizam

PravdaRadost

AngažiranostVolja

Argumentacija

A kad zapamtimo riječi ove i pretvorimo ih

U pratilje naše stalneNa svijetu bit će mjesta za sve

A ti i ja bit ćemo zvijezde što zavjese tuge sklanjaju svima.

By Edna

Ljudska prava su za sve i svi ih moramo

poštovati.Lejla

Djeca imaju pravo da kažu svoje mišljenje!

Amila

Moje pravo je važno kao i tvoje. Tvoje kao

i moje.Milica

I kada misliš da nekome nešto zabraniš razmisli kako bi se osjećao da

tebi neko nešto zabrani.Damir

Važno je željeti drugome, ono što

želiš sebi. Anisa

Ljudi smo i imamo prava.

Goran

48

Ova publikacija nema kraj. I ne treba da ima. Govoriti o ljudskim pravima nikad nije

dovoljno. Nikad nije dovoljno podsjećati koliko trebamo

brinuti jedni o drugima. Baš tako, brinuti! Kada brinemo o drugima činimo njihov život

dostojanstvenim, a dostojanstvo svakog čovjeka mora biti neupitno. Nažalostu posljednjih tridesetak godina građani BiH su bili predvelikim izazovom kršenja ljudskih prava drugima. Prošle sugodine, a traume zbog toga prelaze iz generacije ugeneraciju. Ne smijemo dozvoliti da budemo taocisopstvenih predrasuda o drugima, nego svakim danomtrebamo koračati naprijed prema njima, a tako će i oni bitibliži nama. Ne zaboravimo:

„Kada su nacisti došli po komuniste, ja sam šutio; jer nisam bio komunist.

Kada su zatvorili sindikalce, ja sam šutio; jer nisam bio sindikalac.

Kada su došli po Židove, ja sam šutio; jer nisam bio Židov.Kada su došli po mene, više nije bilo nikog, da se pobuni.”

(Martin Niemöller)

Ovo nam se nikad ne smije desiti.

Poštujmo jedni druge!

Umjesto kraja

Slikom da ti kažem

49

Debatne novosti Naše priče za sve IINovembar 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiHizvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina

Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts