univerzitet u travniku fakultet za menadžment i poslovnu...
TRANSCRIPT
Javni dug predstavlja skup različitih oblika zajmova koje pravi država u svrhu ostvarivanja određenih budžetskih ciljeva.
Javni dug i porez
Sistemsko zaduživanje države
vanredni javni rashodi,
savremeni državni intervencionizam u privredi,
vremensko nepoklapanje javnih rashoda i javnih prihoda,
stalni budžetski deficit koji nije moguće više pokriti redovnim javnim prihodima.
(anticipacija poreza)
KLASIČNA TEORIJA
Klasična teorija-javni dug “odvlači” u državnu blagajnu kapital, koji bi u privatnom sektoru bio najracionalnije korišten.
Argumenti:
odsustvo štednje u državnom upravljanju imovinom,
rasipništvo u upotrebi tako prikupljenih sredstava,
ograničavanje ili čak sprečavanje privrednog razvoja,
lako zaduživanje koje često dovodi do bankrotstva “državne blagajne”.
SAVREMENA TEORIJA
Savremena teorija javnog duga-javni dug instrument finansijske i razvojne politike.
Razlozi:
moderna država bez sredstava javnog duga ne bi mogla vršiti uspješno svoje funkcije,
zajmovi koji se koriste za proizvodne investicije i sami stvaraju sredstva za otplatu zajma,
sredstva javnog duga se sve više koriste za proizvodne svrhe,
Razlozi (nastavak)
dugom se mogu u kratkom roku prikupiti mnogo veća novčana sredstva nego porezima,
dugovi stvoreni u inostranstvu povećavaju nacionalnu akumulaciju,
najveći dio duga pokriva generacija koja ga stvara.
unutrašnji i vanjski,
dobrovoljni i prinudni,
kratkoročni i dugoročni,
anuitetski, rentni, dugovi sa naplatom i bez naplate kamata,
zajmovi sa zalogom i zajmovi bez zaloga.
Direktna emisija
(manji troškovi i izbjegavanje posredovanja banaka, sigurnost kontrole i izbjegavanje eventualne inflacije)
Indirektna emisija
(omogućava da se potrebna sredstva odmah formiraju, osigurava se potrebna suma sredstava zajma)
Konverzija- u užem smislu znači obično olakšanje tereta javnog duga, preko snižavanja kamatne stope po ranije formiranom dugu.
Konsolidacija-unifikacija dugova tj. spajanje više različitih dugova s različitim kamatnim stopama, rokovima i dr. u jedan jedinstveni, unifikovani dug.
Ekonomski (opadanje kamatne stope na tržištu kapitala)
Politički
Pravni (2 radnje konverzije)
Cilj: rasterećenje budžeta
Konverzije dugova-vrste:
dobrovoljna (opciona i fakultativna),
prinudna, i
konverzija novijeg perioda.
(osnovni)
obilje novčanog kapitala na tržištu,
pad kamatne stope na finansijskom tržištu ispod kamate na javni zajam,
odluka i namjera države da izvrši konverziju duga.
Amortizacija duga predstavlja vraćanje duga u obliku anuiteta.
Vrste amortizacije: direktna, indirektna, ugovorna, automatska, fakultativna i monetarna amortizacija.
http://mft.gov.ba/bos/images/stories/javni_dug/informacije/INFORMACIJA%2031%2012%202015%20%20BOS%20KONACNO.pdf