unutarnja revizija i kontrole...ksenija kramar 2 informacije sadrţane u ovom materijalu su opće...

OBRAĈUN PLAĆA

OPOREZIVANJE DOHOTKA I

POPUNJAVANJE JOPPD OBRASCA

Predavač: Ksenija Kramar, ovlašteni porezni savjetnik, ovlašteni revizor

Kramar Porezno Savjetovanje j.t.d., Zagreb, Ljubljanica 23

Ksenija Kramar

2

Informacije sadrţane u ovom materijalu su opće naravi i nije im namjera

adresirati okolnosti bilo kojeg pojedinca ili društva.

Iako nastojim navesti točne i pravodobne informacije, ne mogu jamčiti da su

te informacije točne na datum njihovog primitka, niti da će ostati točne u

budućnosti.

Nitko ne bi trebao postupati na temelju takvih informacija bez odgovarajućeg

stručnog savjeta, nakon temeljitog ispitivanja pojedine situacije.

OPOREZIVANJE DOHOTKA

IZVORI DOHOTKA

Izvori dohotka su primici ostvareni iz slijedećih izvora :

Dohodak od nesamostalnog rada (plaća po osnovi radnog odnosa, mirovine,

mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu

Dohodak od samostalnog rada (obrtnička djelatnost, slobodna zanimanja)

Dohodak od imovine i imovinskih prava (najamnina, tantijemi, zakup)

Dohodak od kapitala (kamate, izuzimanja, skrivene isplate, dividende i udjeli u

dobiti na temelju kapitala

Dohodak od osiguranja

Drugi dohodak

4

Ksenija Kramar

DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Dohodak od imovine i imovinskih prava ostvaruje se:

1. iznajmljivanjem nekretnina (stanova, soba ili postelja) i pokretnina

(automobila, namještaja, slika),

2. prodajom nekretnina,

3. primitaka od autorskih prava i drugih imovinskih prava, te

4. ustupanjem imovinskih prava.

5

Ksenija Kramar

DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

3 načina oporezivanja dohotka:

1. Plaćanje poreza po rješenju PU – porez po stopi 12% bez prava na

osobni odbitak ( priznaje se paušalni izdatak u iznosu 30% od ostvarene

(procijenjene) najamnine (NE MORA, ali MOŢE podnijeti godišnju poreznu

prijavu)

2. Paušalno oporezivanje – po posebnom propisu; dohodak od

iznajmljivanja stanova, soba i postelja, te organiziranje kampova, uz uvjet

da porezni obveznik nije obveznik PDV-a (posljedica: nema obveze

voĎenja poslovnih knjiga, NE MOŢE podnijeti godišnju poreznu prijavu);

3. UtvrĊivanje dohotka od otuĊenja nekretnina i imovinskih prava -

porezni obveznik NE MORA podnositi godišnju prijavu za ovaj dohodak, jer

se plaćeni predujam poreza smatra konačno plaćenim porezom.

6

Ksenija Kramar

OPĆI UVJETI - DOHODAK OD OTUĐENJA NEKRETNINA I IMOVINSKIH PRAVA

7

Ksenija Kramar

člankom 36. stavkom 7. ZPDOH propisano je:

- da se djecom u smislu stavka 2. tog članka smatraju djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdrţavaju;

- da se djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje;

- da se drugim uzdrţavanim članovima uţe obitelji u smislu stavka 2. toga članka smatraju bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog bračnog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdrţava, bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu;

OPĆI UVJETI - DOHODAK OD OTUĐENJA NEKRETNINA I IMOVINSKIH PRAVA

8

Ksenija Kramar

člankom 40. stavkom 12. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je:

- da se nekretnine (zemljišta i graĎevine) smatraju istovrsnima ovisno o njihovim obiljeţjima i namjenama i to: 1. kod zemljišta istovrsnim nekretninama smatraju se: - poljoprivredna zemljišta, ili - graĎevinska zemljišta, ili - šumska zemljišta, ili - druga zemljišta. 2. kod graĎevina istovrsnim nekretninama smatraju se: - stambene zgrade (stan, kuća, apartman i sl.), ili - poslovne zgrade, ili - druge zgrade, ili - dijelovi zgrada (garaţe ili spremišta i sl.).

- da se imovinska prava smatraju istovrsnima ovisno o njihovim obiljeţjima i namjenama i to: - autorska prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, - prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo.

OPOREZIVANJE DOHOTKA OD OTUĐENJA NEKRETNINA I IMOVINSKIH PRAVA

9

Ksenija Kramar

dohodak od otuĎenja: - više od tri nekretnine iste vrste ili - više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina smatra se dohotkom od imovine i imovinskih prava

članak 27. stavak 5. - dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuĎenja nekretnina i imovinskih prava - otuĎenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos - dohodak ĉini razlika izmeĊu primitka utvrĊenog prema trţišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuĊuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvoĊaĉkih cijena industrijskih proizvoda - troškovi otuĎenja mogu se odbiti kao izdaci

članak 27. stavak 6. - dohodak od otuĎenja nekretnine po toj se osnovi NE oporezuje: - ako je nekretnina sluţila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdrţavanim članovima njegove uţe obitelji iz članka 36. stavak 7. ZPDOH, i - u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuĎeno nakon tri godine od dana nabave


10

Ksenija Kramar

članak 27. stavak 7.

- neovisno o tome kad je nekretnina ili imovinsko pravo steĉeno, dohodak od otuĊenja nekretnina i imovinskih prava oporezuje se ako je otuĊeno (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina

osim

- ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona - ako se otuĊuju zemljišta ĉija je pojedinaĉna površina do 250 m², a ukupno do 1000 m²

Primjer: - ako je porezni obveznik u razdoblju od 5 godina prodao 5 graĎevinskih zemljišta od 100 m², 120 m², 320 m², 250 m² i 260 m² = ukupno 1.050 m², - utvrditi će mu se dohodak od imovine - budući da je zadovoljen uvjet da je prodano više od 3 nekretnine iste vrste - čija je ukupna površina svih prodanih nekretnina iste vrste veća od 1000 m².

- Ako se otuĎuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili graĎevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. - Dohodak čini razlika izmeĎu ukupnog iznosa primitka utvrĎenog prema trţišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se otuĎuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvoĎačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave.


11

Ksenija Kramar

članak27. stavak 8. dohodak od otuĎenja nekretnina i imovinskih prava (pojedinačno otuĎenje u roku od 3 godine od dana nabave, ili otuĎenje više od 3 nekretnine ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od 5 godina) NE oporezuje se ako je otuĎenje izvršeno izmeĎu bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uţe obitelji iz članka 36. stavak 7. ovoga Zakona te izmeĎu razvedenih bračnih drugova ako je otuĎenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeĎivanjem nekretnina i imovinskih prava

članak 27. stavak 9. ako je nekretnina stečena darovanjem i otuĎena u roku od tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, OTUĐITELJU se utvrĎuje dohodak od imovine i imovinskih prava u slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini trţišna vrijednost u trenutku nabave

članak 27. stavak 10. ako su nekretnine i imovinska prava (otuĎenje više od 3 nekretnine ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od 5 godina) stečena darovanjem i otuĎena u roku od pet godina od dana njihove nabave od strane darovatelja, DAROVATELJU se utvrĎuje dohodak od imovine i imovinskih prava

članak 27. stavak 11. i 12. gubici od otuĎenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuĎenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti


12

Ksenija Kramar

članak 50. stavak 4., 5. i 6. - propisan je način plaćanja predujma poreza na dohodak po osnovi primitaka od otuĎenja više od 3 nekretnine ili imovinskih prava iste vrste:

Predujam poreza na dohodak od otuĎenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrĎenom porezu na dohodak, na ukupno ostvareni primitak od otuĎenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste u tom razdoblju, a koje se donosi nakon otuĎenja četvrte nekretnine iste vrste ili četvrtog imovinskog prava iste vrste. Za svako daljnje otuĎenje nekretnine iste vrste ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od pet godina u kojem je već utvrĎen dohodak od otuĎenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste, donosi se novo rješenje za tu nekretninu ili imovinsko pravo koje se otuĎuje. Predujam se utvrĎuje od porezne osnovice primjenom stope od 25%. Ranije plaćeni porez na dohodak po osnovi dohotka od otuĎenja pojedinačne nekretnine ili imovinskog prava iste vrste, uračunava se u poreznu obvezu utvrĎenu po osnovi otuĎenja više od 3 nekretnine iste vrste ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od pet godina. Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrĎuje dohodak od imovinskih prava i za uplaćeni porez na dohodak dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće.

DOHODAK OD OTUĐENJA NEKRETNINA I IMOVINSKIH PRAVA - PRIMJER

Nekretnina koja je sluţila za stanovanje ili je otuĎena nakon 3 godine od njezine nabave, moţe biti oporeziva ako je u razdoblju od 5 godina porezni obveznik prodao još 3 takve nekretnine:

Porezni obveznik je prodao:

- 2009. 1 stan od 45 m² - 2010. 1 stan od 50 m² - 2013. 1 stan od 100 m² - u siječnju 2014. 1 stan od 40 m² - u oţujku 2014. 1 stan od 30 m²

Porezni obveznik je sve nekretnine stekao (nabavio) 2000. godine.

Porezni obveznik je od 2009. do 2013. godine prodao 3 istovrsne nekretnine, te budući da je

te nekretnine stekao 2000. iste nisu bile oporezovane pri otuĎenju, a nisu bile oporezive ni u 2013. godini budući da nije zadovoljen uvjet prodaje više od 3 istovrsne nekretnine u razdoblju od 5 godina.

Pri prodaji stana u oţujku 2014. zadovoljen je uvjet prodaje više od 3 nekretnine u razdoblju od 5 godina (2010. -1, 2013. -1. i 2014. - 2) te će mu se po toj osnovi utvrditi dohodak od imovine i imovinskih prava i to pri prodaji stana u oţujku 2014., a poreznu osnovicu čini ukupni dohodak od sve 4 prodane nekretnine (počevši od one prodane u 2010.).

Da porezni obveznik proda još 1 stan u 2016. i za taj stan bi mu se obračunao predujam poreza na dohodak i donijelo novo porezno rješenje (samo za dohodak od prodaje te nekretnine), jer je i dalje ispunjen uvjet o prodaji više od 3 nekretnine u razdoblju od 5 godina (2013. -1, 2014. - 2, 2016. -1).

13

Ksenija Kramar


Fizička osoba s prebivalištem u Zagrebu prodala je u prosincu 2013. godine nekretninu u kojoj nije

stanovala za 500.000,00 kuna.

Plaćeni su javnobiljeţnički i odvjetnički troškovi u svoti od 3.000,00 kuna.

Dohodak treba utvrditi kao razliku izmeĎu prodajne cijene i nabavne cijene uvećane za porast

proizvoĎačkih cijena industrijskih proizvoda te troškove prodaje.

Nekretnina je nabavljena u prosincu 2012. za kupoprodajnu cijenu od 420.000,00 kn.

Plaćen je porez na promet nekretnina po stopi od 5%, odnosno 21.000,00 kn te je ukupna nabavna

vrijednost 441.000,00 kn.

Nabavna se vrijednost utvrĎuje tako da se plaćena kupoprodajna cijena uveća za za postotke porasta

proizvoĎačkih cijena od prosinca 2012. do prosinca 2013. godine (stopa rasta prosinac 2012. -

prosinac 2013. = 4,9%, indeks = 104,9).

14

Ksenija Kramar


Fizička osoba s prebivalištem u Zagrebu prodala je u prosincu 2013. imovinsko pravo za svotu od 25

5.000,00 kn koje je nabavljeno u prosincu 2012. godine za 235.000,00 kn.

Plaćeni su javnobiljeţnički i odvjetnički troškovi u svoti od 10.000,00 kn.

Dohodak treba utvrditi kao razliku izmeĎu prodajne cijene i nabavne cijene uvećane za porast

proizvoĎačkih cijena industrijskih proizvoda te troškove prodaje.

Nabavna se vrijednost utvrĎuje tako da se plaćena naknada uveća za za postotke porasta

proizvoĎačkih cijena od prosinca 2012. do prosinca 2013. godine (stopa rasta prosinac 2012. - prosinac

2013. = 4,9%, indeks = 104,9).

15

Ksenija Kramar

POREZ NA DOHODAK OD IMOVINSKIH PRAVA

Plaća se kao predujam poreza po odbitku po stopi od 25%, bez osobnog

odbitka.

Imovinska prava čine autorska prava na:

a) pisana,

b) glazbena,

c) znanstvena i slična djela,

d) prava na korištenje intelektualnog vlasništva, tehnološke postupke,

e) poslovne adresare i slično.

Porezni obveznik ne mora podnositi godišnju prijavu za ovaj dohodak jer se

plaćeni predujam poreza smatra konačno plaćenim porezom.

16

Ksenija Kramar

OD 01.01.2015. UTVRĐUJE SE DOHODAK PO OSNOVI OTUĐENJA POSEBNIH VRSTA

IMOVINE – NOVI ĈLANAK 27.A ZAKONA O PDOH

Dohodak od imovine utvrĎuje se po osnovi primitaka od otuĎenja posebnih vrsta imovine.

Posebnom vrstom imovine smatra se otpad u skladu s posebnim propisima.

U smislu Zakona o PDOH, otpadom se ne smatra povratna ambalaţa niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite okoliša.

Pri utvrĎivanju dohotka od imovine ne priznaju se izdaci.

Odredbe o promjeni načina utvrĎivanja dohotka od imovine primjenjuju se i na dohodak po osnovi otuĎenja posebnih vrsta imovine – voĎenje poslovnih knjiga i oporezivanje porezom na dohodak ili porezom na dobit.

Predujam poreza na dohodak od posebnih vrsta imovine obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao predujam poreza po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec.

Predujam poreza plaća se po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka.

Isplatitelji primitka od kojih se utvrĎuje dohodak od posebnih vrsta imovine duţni su o isplaćenim primicima podnositi izvješća.

17

Ksenija Kramar

PRIMJER - PRIMITAK PO OSNOVI IMOVINSKIH PRAVA

18

Ksenija Kramar


19

Ksenija Kramar


20

Ksenija Kramar

DOHODAK OD KAPITALA

Dohotkom od kapitala smatraju se:

1. Izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkog društva za njihove osobne potrebe (skrivene isplate dobiti), na što se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi 40%.

2. Primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave ili zaposlenika koje ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica na koje se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi 25%.

3. Kamate na koje se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi 12%. Oporezivanju podlijeţu kamate koje fizičke osobe ostvaruju od drugih pravnih ili fizičkih osoba za dane kredite i zajmove. Kamate na štednju su izuzete od oporezivanja

4. Dividende i udjeli u dobiti na koje se plaća porez po odbitku po stopi od 12% - odnosi se na sve isplate dobiti od 01.01.2001. do 31.12.2004. i od 01.03.2012. godine nadalje.

5. Od 01.01.2016. godine dohotkom od kapitala smatraju se i kapitalni dobici i oporezuju se po stopi od 12%.

21

Ksenija Kramar

DOHODAK OD KAPITALA PO OSNOVI KAMATA

Kamatama se smatraju primici od potraţivanja svake vrste, a osobito:

primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viĎenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i

prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloţenih sredstava),

primici od kamata po vrijednosnim papirima,

primici od kamata po osnovi danih zajmova,

primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju

kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskih fondova.

Kamatama koje ne podlijeţu oporezivanju smatraju se:

zatezne kamate,

naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne)

samouprave,

kamate na pozitivno stanje na ţiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka,

štedionica i drugih financijskih institucija i to najviše u visini koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po

viĎenju. Navedeno izuzeće se primjenjuje ukoliko je kamata za pologe po viĎenju manja od najmanje

kamate za oročenu štednju te koja iznosi najviše do 0,5% godišnje,

primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica,

primici po osnovi prinosa na ţivotno osiguranje s obiljeţjem štednje (isplaćena naknada iznad

uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

Predujam poreza na dohodak od kamata obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom ili pripisom primitka kao porez po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka

22

Ksenija Kramar

DOHODAK OD KAPITALA PO OSNOVI KAPITALNIH DOBITAKA OD 01.01.2016.

Kapitalnim dobicima (čl. 30. ZPDOH i čl. 31. PPDOH) smatraju se primici od otuĎenja financijskih

instrumenata i strukturiranih proizvoda (financijska imovina) odnosno primici od:

prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda,

instrumenata trţišta novca,

jedinica u subjektima za zajednička ulaganja,

izvedenica.

Kapitalnim dobicima smatraju se i primici ostvareni od razmjernog dijela likvidacijske mase u

slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju

likvidacije, prestanka ili istupa.

OtuĎenjem financijske imovine smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos.

OtuĎenjem financijske imovine ne smatra se:

prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond,

zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju

odnosi meĎu članovima i kapital izdavatelja te nema novčanog tijeka, pod uvjetom da je

osiguran slijed stjecanja financijske imovine,

podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljenog kapitala niti

novčanog tijeka,

zamjena udjela izmeĎu investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda pod uvjetom da

je osiguran slijed stjecanja financijske imovine.

23

Ksenija Kramar


Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka čini razlika izmeĎu ugovorene

prodajne cijene, odnosno primitka utvrĎenog prema trţišnoj vrijednosti financijske

imovine koja se otuĎuje i nabavne vrijednosti.

Prilikom otuĎenja financijske imovine kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost

utvrĎena na dan prvog stjecanja financijske imovine.

Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u subjektima za

zajednička ulaganja utvrĎuje se u visini ostvarenih, odnosno realiziranih prinosa

umanjenih za troškove upravljanja investicijama, odnosno troškove upravljanja imovinom

investicijskog fonda (neto prinos), odnosno kod diskontnih vrijednosnih papira i obveznica

bez kupona, u visini razlike izmeĎu otkupne vrijednosti pri emisiji i realizirane vrijednosti

pri dospijeću ako otkupitelj drţi vrijednosni papir do njegovog dospijeća.

Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se:

ako je otuĎenje izvršeno izmeĎu bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova

uţe obitelji, izmeĎu razvedenih bračnih drugova ako je otuĎenje u neposrednoj svezi s

razvodom braka, nasljeĎivanjem financijske imovine te

u slučaju ako je financijska imovina otuĎena nakon tri (3) godine od dana nabave

odnosno stjecanja te imovine.

24

Ksenija Kramar


Ako je financijska imovina stečena darovanjem, otuĎitelju se utvrĎuje dohodak od

kapitala.

U slučaju stjecanja financijske imovine darovanjem, danom nabave financijske imovine

smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini trţišna vrijednost u trenutku

nabave.

Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka koji je ostvaren u

istoj kalendarskoj godini.

Kapitalni gubitak iskazuje se najviše do visine porezne osnovice.

Kapitalni gubitak/gubitak priznaje se u godišnjem izvješću (obrazac KD-G – predaje se

PU do 15.01.tekuće za prethodnu godinu) u kojem se iskazuju ukupno ostvareni kapitalni

dobici na zadnji dan poreznog razdoblja za koje se izvješće sastavlja i podnosi.

Dohodak od kapitala ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kunsku protuvrijednost

primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

25

Ksenija Kramar


Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je predujam poreza na dohodak

od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja

udjela u trgovačkim društvima, obračunati, obustaviti i uplatiti u roku od osam (8) dana od

dana ostvarivanja primitka i to na svaki pojedinačno ostvareni primitak koji je izvor

kapitalnog dobitka po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka.

Porezni obveznik obvezan je voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi

uzastopnih cijena (FIFO).

Iznimno, za porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih

dobitaka obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak mogu

preuzeti društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju

financijskom imovinom poreznog obveznika pri čemu obveza za predujam nastaje

istodobno s isplatom primitka.

Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuĎenja

udjela trgovačkih društava porezni obveznik plaća po rješenju Porezne uprave u roku od

15 dana od dana dostave rješenja, po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka.

OtuĎenje financijske imovine po osnovi udjela u trgovačkim društvima porezni obveznik

obvezan je prijaviti nadleţnoj ispostavi Porezne uprave prema svojem prebivalištu ili

uobičajenom boravištu najkasnije u roku od 8 dana od dana otuĎenja.

Ako dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka nije utvrĎen ili nije prijavljen po

trţišnim cijenama, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema trţišnim cijenama.

26

Ksenija Kramar

DIVIDENDE I UDJELI U DOBITI

predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti

na temelju udjela u kapitalu plaća se po odbitku, po stopi od 12% uvećan za

moţebitni prirez, bez priznavanja osobnog odbitka

predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti

na temelju udjela u kapitalu plaća se na sve primitke od dividendi i udjela u

dobiti ostvarenih u razdoblju od 01.01.2001. do 31.12.2004. i od 01.03.2012.

godine nadalje

dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja smatra se i razlika primitka koja

nastaje u slučaju kada se tijekom poreznog razdoblja poreznom obvezniku,

isplati predujam udjela u dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena

dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma

predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja plaća se po

odbitku po stopi od 40% uvećan za moţebitni prirez i to do trenutka podnošenja

prijave poreza na dobit ako ostvarena dobit nije dostatna za pokriće isplaćenog

predujma dobiti

27

Ksenija Kramar

POREZNA OSNOVICA DOHOTKA OD KAPITALA

Osnovica za oporezivanje dohotka od kapitala jest cjelokupni dohodak

ostvaren po svim navedenim osnovama, bez priznavanja izdataka.

Uplaćeni predujam kod svake isplate dohotka od kapitala smatra se

konačno uplaćenim porezom, pa se za taj dohodak ne mora podnositi

godišnja porezna prijava.

28

Ksenija Kramar

DOHODAK OD KAPITALA - DIVIDENDE - IZVJEŠĆIVANJE NA OBRASCU JOPPD

Na Obrascu JOPPD potrebno je izvijestiti kako o dividendama i udjelima u

dobiti koji podlijeţu oporezivanju, tako i o onima koji su izuzeti od oporezivanja.

O isplaćenim oporezivim dividendama i udjelima u dobiti, Obrazac JOPPD

treba podnijeti na dan isplate primitka, odnosno najkasnije sljedeći radni dan.

U istom roku, JOPPD se podnosi i za neoporezive isplate, odnosno za:

dividende i udjele iskorištene za uvećanje temeljnog kapitala društva

(reinvestirana dobit),

dividende ostvarene u okviru ESOP programa, od ulaganja Fonda hrvatskih

branitelja iz Domovinskog rata,

neoporezive isplate iz dobiti ostvarene za razdoblje od 2005. do 2011. te do

2000. godine (čl. 76. st. 4. Pravilnika).

Kod dividendi i udjela iskorištenih za uvećanje temeljnog kapitala, danom

primitka dividende odnosno udjela u dobiti smatra se dan donošenja odluke o

povećanju temeljnog kapitala. 29

Ksenija Kramar

DOHODAK OD KAPITALA - DIVIDENDE - IZVJEŠĆIVANJE NA OBRASCU JOPPD

Za prikazivanje neoporezivih isplata dividendi i udjela u dobiti, u Prilogu 4. Obrasca

JOPPD, predviĎene su sljedeće šifre:

33 - Primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti ostvareni u okviru ESOP programa (čl.

30. st. 12. Zakona o porezu na dohodak)

34 - Primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala

društva (čl. 30. st. 13. Zakona o porezu na dohodak)

42 – Primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti koji ne podlijeţu oporezivanju

Kod prikazivanja oporezivih isplata dividendi i udjela u dobiti u JOPPD, za oznaku

stjecatelja primitka (polje 6.1. na str. B) upisuje se oznaka 1001 -Stjecatelj primitka od

kojega se utvrĎuje dohodak od kapitala (Prilog 2.).

U slučaju kada se pri obračunu poreza primjenjuje porezna stopa iz odreĎenog ugovora

o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (isplate nerezidentima), u to polje upisuje se

oznaka 1002 - Stjecatelj primitka od kojega se utvrĎuje dohodak od kapitala, a pri

obračunu primjenjuje se poreza stopa propisana odredbama ugovora o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja.

Za popunjavanje polja 6.2. str. B obrasca JOPPD, za iskazivanje primitaka od dividendi i

udjela u dobiti, koristi se oznaka 1001 – Primici od kojih se utvrĎuje dohodak od kapitala

po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (Priloga 3.). 30

Ksenija Kramar


31

Ksenija Kramar


32

Ksenija Kramar


33

Ksenija Kramar

PLAĆANJE POREZA PO ODBITKU NA DOHODAK OSTVAREN IZ INOZEMSTVA – ĈLANAK 2.

PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK

ako porezni obveznik rezident sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja koji je u primjeni:

po osnovi primitka ostvarenog iz ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja

predujam poreza na dohodak plaća u inozemstvu iz tog primitka

nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu

ali je obvezan u tom slučaju podnijeti godišnju poreznu prijavu

osim ako RH sukladno ugovoru nema pravo oporezivanja tog primitka

34

Ksenija Kramar

PLAĆANJE POREZA PO ODBITKU NA DOHODAK OD KAPITALA IZ INOZEMSTVA – ĈLANAK

2. PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK

to znači da u tijeku poreznog razdoblja:

ako je sukladno ugovoru pravo oporezivanja dano i zemlji izvora, odnosno

u slučaju izaslanog radnika zemlji u kojoj se rad obavlja

i ta zemlja iskoristi to svoje pravo i oporezuje dohodak kojeg isplaćuje rezident

te zemlje, odnosno poslodavac izaslanog radnika,

tada isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik moţe predujam poreza platiti

samo u inozemstvu i o tome će biti duţan izvijestiti Poreznu upravu

stjecatelj takvog primitka biti će obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu

navedena odredba odnosi na sve oporezive primitke koji su obuhvaćeni

ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a ne samo primitke od

nesamostalnog rada

35

Ksenija Kramar

PLAĆANJE POREZA PO ODBITKU NA DOHODAK OD KAPITALA IZ INOZEMSTVA – ĈLANAK

2. PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK

isplatitelj ili sam porezni obveznik obvezan je pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, a osobito o:

općim podacima o isplatitelju

i/ili poreznom obvezniku (OIB, adresa sjedišta,odnosno prebivališta/uobičajenog boravišta),

drţavi u ili iz koje se primitak ostvaruje,

izvoru primitka,

razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i ostalim podacima,

s pozivom na ugovor temeljem kojeg se isti oslobaĎa obveze plaćanja predujmova u tuzemstvu i to po svakom poreznom obvezniku,

u roku od 8 dana od dana isplate odnosno naplate tog primitka.

isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, na zahtjev PU obvezan je dostaviti isprave kojima se dokazuje pravo na porezno osloboĎenje

36

Ksenija Kramar

PRIMJER - PRIMITAK DIVIDENDE IZ INOZEMSTVA

Porezni obveznik Marko Markić ostvario je dividendu iz Republike Austrije 1. rujna 2015. u

iznosu od 5.000,00 kn.

Prema čl. 10. st. 1. i 2.a Ugovora izmeĎu RH i RA o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

porezima na dohodak i na imovinu (NN, MeĎ.ugovori br.3/01) dividende koje društvo rezident

drţave ugovornice plaća rezidentu druge drţave ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj

drţavi.

MeĎutim, takve dividende mogu se oporezivati i u drţavi ugovornici čiji je rezident društvo

koje plaća dividende, i to prema zakonima te drţave, ali ako je primatelj dividendi stvarni

korisnik, tada tako utvrĎen porez ne smije biti veći od 15% od bruto-iznosa dividendi.

Slijedom navedenog, isplatitelj je pri isplati obračunao i obustavio porez na dohodak po

odbitku po stopi od 15%, što iznosi 750,00 kn.

Porezni obveznik Marko Markić odlučio je da neće platiti predujam poreza na dohodak u

Hrvatskoj, sukladno čl. 4. st. 2. PPDOH, te uz prijavu u registar PO sukladno čl. 62. st. 2. toč.

6. ZPDOH i čl. 91. st. 6. PPDOH, podnosi i potvrdu isplatitelja o isplaćenoj dividendi te izjavu

o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu najkasnije do 9. rujna 2015.,

slijedećeg sadrţaja:

37

Ksenija Kramar

PRIMJER - PRIMITAK DIVIDENDE IZ INOZEMSTVA - NASTAVAK

38

Ksenija Kramar

Primjer 1. Primitak dividende iz inozemstva – nastavak

Marko Markić

OIB: 11111111111

Ilica 11, Zagreb

Porezna uprava

Područni ured Zagreb

Ispostava Centar

Predmet: Obavijest o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak

Sukladno čl. 2. st. 4. i 5. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 do 157/14)

dostavljam ovu obavijest o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak po osnovi

dividende ostvarene iz Republike Austrije. Naime, dana 1. rujna 2015. ostvario sam

dividendu u iznosu od 5.000,00 kuna iz koje je isplatitelj-društvo MMM iz Austrije uplatio

porez na dohodak u Austriji sukladno čl.10. st. 1. i 2.a Ugovora izmeĎu Republike

Hrvatske i Republike Austrije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na

dohodak i na imovinu (Narodne novine, MeĎunarodni ugovori br. 3/01), po stopi od 15%

u iznosu 750,00 kn, te je meni na račun uplaćen neto iznos od 4.250,00 kn.

Zagreb, 3. rujna 2015.

Marko Markić

PRIMJER - PRIMITAK DIVIDENDE IZ INOZEMSTVA - NASTAVAK

Porezni obveznik Marko Markić će najkasnije do kraja veljače 2016. Poreznoj

upravi podnijeti godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH u kojoj će iskazati:

navedenu dividendu i dohodak od nesamostalnog rada,

prijavi će priloţiti potvrdu Porezne uprave Austrije o uplaćenom porezu u Austriji

po osnovi dividende,

u napomenu će upisati da je potvrdu isplatitelja dividende priloţio kod prijave u

registar poreznih obveznika.

Porez plaćen u Austriji uračunat će mu se u tuzemnu poreznu obvezu sukladno

čl. 82. Pravilnika.

39

Ksenija Kramar

DIVIDENDE IZ INOZEMSTVA - IZVJEŠTAVANJE NA JOPPD

I osobe koje će porez platiti u roku od osam dana od dana naplate primitka kao i osobe koje temeljem pisanog zahtjeva porez neće platiti kod stjecanja primitka, obvezne su u roku od osam dana podnijeti Obrazac JOPPD.

Osobe koje ne plaćaju porez kod stjecanja primitka, u Obrascu JOPPD takve primitke iskazati će kao neoporezive primitke, pri čemu je za popunjavanje polja 15.1. (Oznaka neoporezivog primitka) u Prilogu 4. predviĎena oznaka 47 – Primici po osnovi dohotka od kapitala na koje je sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predujam poreza na dohodak plaćen u inozemstvu, a za koje se sukladno čl. 2. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak ne plaćaju predujmovi poreza na dohodak u tuzemstvu, te je porezni obveznik obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Budući se od 1.1.2015. primjenjuje poseban postupak utvrĎivanja godišnjeg poreza i prireza, na osobe koje podnesu JOPPD na navedeni način, Porezna uprava će primijeniti poseban postupak, te iste nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave.

Za uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, dostaviti će potvrdu uz ZPP-DOH obrazac (ili uz prigovor na privremeno porezno rješenje). 40

Ksenija Kramar


Osobe koje plaćaju porez kod stjecanja dividendi i udjela izravno iz inozemstva u

roku od 8 dana, na Obrascu JOPPD iskazuju oporezivi primitak od kapitala.

Kada JOPPD podnosi fizička osoba, na str. A kao oznaka podnositelja izvješća pod

III.1. (5.) unosi se oznaka 4 – Ostale fizičke osobe, a kao vrsta izvješća upisuje se

oznaka 8.

Pod ….na dan_____ upisuje se dan naplate primitka, a pod oznakom izvješća -

oznaka dana predaje JOPPD-a – osmi dan od dana kada je primitak ostvaren.

Na str. B, u polje 3. Šifra općine/grada rada upisuju se prve dvije znamenke 99 te

oznaka drţave u kojoj je primitak ostvaren.

U polje 6.1. Oznaka stjecatelja/osiguranika unosi se oznaka 1003 – Stjecatelj

primitka od kojega se utvrĎuje dohodak od kapitala ostvaren izravno iz inozemstva ili

druge članice Europske unije, a u polje 6.2. Oznaka primitka/obveze doprinosa

oznaka 1001 – Primici od kojih se utvrĎuje dohodak od kapitala po osnovi dividendi i

udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (12%).

Pod razdoblje obračuna (10.1. - 10.2.) upisuje se godina u kojoj je isplaćen primitak.

41

Ksenija Kramar


Obveza podnošenja JOPPD je u roku od 8 dana propisana i za dividende

primljene iz inozemstva koje su osloboĎene od oporezivanja prema

čl. 30. st. 12. i 13. Zakona i čl. 76. st. 5. Pravilnika.

TakoĎer, porezni obveznici koji počinju ostvarivati primitke izravno iz inozemstva

(oporezive i neoporezive), obvezni su Poreznoj upravi prijaviti početak

ostvarivanja dohotka iz inozemstva (Obrazac RPO), i to u roku od 8 dana od

početka ostvarivanja dohotka (čl. 58. st. 1. Zakona i čl. 91. st. 6. Pravilnika).

U istom roku potrebno je prijaviti i prestanak ostvarivanja takvog dohotka.

42

Ksenija Kramar

PRIMJER - DIVIDENDA PRIMLJENA IZ INOZEMSTVA

43

Ksenija Kramar


44

Ksenija Kramar


45

Ksenija Kramar

DOHODAK OD OSIGURANJA

Dohotkom od osiguranja ne smatraju se primici po osnovi osiguranja:

1. stvari,

2. ţivota i

3. imovine

osim ako su premije ţivotnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

kod uplate bile osloboĎene oporezivanja.

Tada osiguravatelj kod isplate obračunava i uplaćuje porez na dohodak po

stopi 12% bez priznavanja osobnog odbitka.

To je konačni porez za koji porezni obveznik ne mora podnositi godišnju

poreznu prijavu.

46

Ksenija Kramar

PRIMJER - PRIMITAK PO OSNOVI OSIGURANJA

47

Ksenija Kramar


48

Ksenija Kramar


49

Ksenija Kramar

DRUGI DOHODAK

Drugi dohodak je primitak koji se ne ostvaruje iz nekog od ostalih pet izvora

dohotka.

To je dohodak:

1. Članova skupština, nadzornih i upravnih odbora

2. Autorska djelatnost, sportaši, novinari

3. Sudski vještaci, trgovački putnici, sportski suci i sl.

4. Primici u naravi (korištenje zgrada, auta, povoljnije kamate pri odobravanju

kredita) osoba koje nisu njihovi zaposlenici.

5. Nagrade, potpore i sl. osobama koje nisu zaposlenici

6. Stipendije iznad 1.600 kuna mjesečno

7. Nagrade učenicima za praktični rad iznad 1.600 kuna mjesečno

8. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika iznad 50.000

kuna godišnje

50

Ksenija Kramar

DRUGI DOHODAK – POREZI I DOPRINOSI

• Porez: 25% i prirez

• Priznati izdatak: doprinos za MIO

• Iznimno – priznati paušalni izdaci:

• a) 30% za autorsku djelatnost, profesionalne sportaše, novinare, umjetnike te primici nerezidenata za umjetničku, sportsku, zabavnu, knjiţevnu djelatnost u svezi s radijskim, televizijskim ili zabavnim priredbama

• b) 55% (30%+25%) za umjetnike članove ovlaštenih umjetničkih udruga i agencija

Porez

• Za MIO 20% (15% + 5%)

• Zdravstveno osiguranje 15% “na” primitak (trošak isplatitelja)

• Ne plaćaju se na:

• Autorska i umjetnička djela

• Stipendije i potpore za školovanje djece do 15 g.

• Potpore za smrt radnika, naknade sportskim sucima i delegatima

• Primitke koji se isplaćuju umirovljenicima

Doprinosi

51

Ksenija Kramar

DRUGI DOHODAK

Drugim dohotkom smatra se i primitak po osnovi povrata doprinosa.

Primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za

obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koji je, za odreĎeno

razdoblje obračuna doprinosa, obračunan i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos najviše

godišnje osnovice prema Zakonu o doprinosima.

Pri utvrĎivanju drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa ne priznaju se izdaci.

Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna

uprava nadleţna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika,

kao porez po odbitku i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje

na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o doprinosima, po stopi od 40% bez

priznavanja osobnog odbitka.

52

Ksenija Kramar

DRUGI DOHODAK PO OSNOVI RAZLIKE VRIJEDNOSTI IMOVINE I VISINE SREDSTAVA KOJIMA JE

STEĈENA – OD 01.01.2015.

Drugim dohotkom smatra se i primitak utvrĎen kao razlika izmeĎu vrijednosti imovine i dokazane visine

sredstava za njezino stjecanje.

Drugi dohodak utvrĎuje se na način propisan člankom 63. Zakona:

Porezna uprava je duţna dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i

imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i drugog dohotka, a i druge neoporezive primitke i

potraţivanja, usporeĎivati s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim

izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja. Usporedbu obavlja na temelju

podataka s kojima raspolaţe, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora.

Za te svrhe Porezna uprava je obvezna ustrojiti evidencije o imovini poreznih obveznika na temelju

podataka iz svojih evidencija, evidencija tijela drţavne uprave i evidencija jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave.

U postupku ispitivanja izvora imovine ispitivat će se izvor cjelokupne imovine fizičke osobe stečene od

1. siječnja 2005.

Ako je doneseno rješenje o utvrĎenom godišnjem dohotku i porezu na dohodak za porezno razdoblje za

koje se utvrĎuje dohodak, protiv kojeg se ne moţe izjaviti ţalba, Porezna uprava će po sluţbenoj

duţnosti bez vremenskog ograničenja pokrenuti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana kada

utvrdi dohodak.

Porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitka utvrĎenog kao razlika izmeĎu vrijednosti

imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje, obračunava Porezna uprava po stopi od 40%

bez priznavanja osobnog odbitka.

O utvrĎenom i obračunanom porezu na dohodak Porezna uprava izdaje porezno rješenje.

Porezni obveznik kojem je utvrĎen i obračunan drugi dohodak obvezan je isti uplatiti u roku od 15 dana

od dana dostave poreznog rješenja.

53

Ksenija Kramar

PRIMJER: DRUGI DOHODAK - ISPLATA FIZIĈKOJ OSOBI KOJA NIJE RADNIK ISPLATITELJA

54

Ksenija Kramar


55

Ksenija Kramar


56

Ksenija Kramar

KOEFICIJENT ZA PRETVARANJE NETO PRIMITKA U BRUTO PRIMITAK

Ugovor o djelu – doprinos MIO 20%

Koeficijent poreza 25% i prireza 18% (za Zagreb) = 25 + (25 x 18%) = 25 + 4,50 = 29,50

Koeficijent za pretvaranje neto primitka u bruto primitak = = (1+ ((29,50 / (100 – 29,50))) / ((100 – 20)/100) = 1,418440 / 0,80 = 1,773050 Autorsko djelo – troškovi 30%


Koeficijent za pretvaranje neto primitka u bruto primitak = = 1+ ((0,70 x 0,2950) / (1 – (0,70 x 0,2950))= 1+ (0,20650 / 0,79350) = 1 + 0,260239 = = 1,260239 Autorsko djelo – troškovi 30% + 25%


Koeficijent za pretvaranje neto primitka u bruto primitak = = 1+ ((0,45 x 0,2950) / (1 – (0,45 x 0,2950))= 1+ (0,132750 / 0,867250) = 1 + 0,153070 = = 1,153070

57

Ksenija Kramar

HVALA NA STRPLJENJU I PAŢNJI!

[email protected]

[email protected]

58

Ksenija Kramar

unutarnja revizija i kontrole...ksenija kramar 2 informacije sadrţane u ovom materijalu su opće...

Documents