UZNESENJE BL. DJ. MARIJE VELIKA GOSPAUlazna pjesmaZnamenje veliko pokaza se na nebu:Žena zaodjenuta suncem, mjesec joj pod nogama,a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda.(Otk 12, 1)

Zborna molitvaSvemogući vjekovječni Bože!Ti si bezgrešnu Djevicu Mariju, Majku svoga Sina,tijelom i dušom uznio u nebesa. Podaj nam, molimo,da uvijek težimo za onim što je gore tebudemo sudionici njezine slave. Po Gospodinu.

Darovna molitvaUzašao k tebi, Gospodine, naš odani prinos!Po zagovoru blažene Djevice Marijena nebo uznesene rasplamti nam srce ognjem ljubavida uvijek težimo k tebi.Po Kristu Gospodinu našemu.

Pričesna pjesmaSvi naraštaji zvat će me blaženomjer mi velika djela učini Svesilni.(Lk 1, 48-49)

Popričesna molitvaPrimili smo, Gospodine, spasonosna otajstva: daj nam, molimo te,na zagovor blažene Djevice Marije na nebo uznesene,prispjeti k slavi uskrsnuća. Po Kristu.

Prvo čitanje   Otk 11, 19a; 12, 1-6a.10abŽena zaodjenuta suncem, mjesec joj pod nogama.

Čitanje Knjige Otkrivenja svetog Ivana Apostola

Otvori se hram Božji na nebu i pokaza se Kovčeg saveza njegova u hramu njegovu.I znamenje veliko pokaza se na nebu: žena zaodjenuta suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda. Trudna viče u porođajnim bolima i mukama rađanja. I pokaza se drugo znamenje na nebu: gle, Zmaj velik, ognjen, sa sedam glava i deset rogova; na glavama mu sedam kruna, a rep mu povlači trećinu zvijezda nebeskih – i obori ih na zemlju. Zmaj stade pred Ženu koja imaše roditi da joj, čim rodi, proždre Dijete. I ona porodi sina, muškića, koji će vladati svim narodima palicom gvozdenom. I Dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. A Žena pobježe u pustinju, gdje joj Bog pripravi sklonište. I začujem glas na nebu silan: »Sada nasta spasenje i snaga i kraljevstvo Boga našega i vlast Pomazanika njegova!«Riječ Gospodnja.

1

Otpjevni psalam   Ps 45, 10b-12b.16Pripjev:  Zdesna ti je kraljica u zlatnoj odjeći.

Zdesna ti je kraljica u zlatnoj odjeći,mnoštvom okružena.»Slušaj, kćeri, pogledaj, prisluhni:zaboravi svoj narod i dom oca svog!«     »Zaželi li kralj ljepotu tvoju,     smjerno se pokloni njemu.«     S veseljem je vode i s klicanjem,     u kraljeve dvore ulazi.

Drugo čitanje   1Kor 15, 20-27aPrvina Krist, a zatim oni koji su Kristovi.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo! Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih! Doista, po čovjeku smrt, po Čovjekui uskrsnuće od mrtvih! Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će u Kristu biti svi oživljeni.Ali svatko u svom redu: prvina Krist, a zatim koji su Kristovi, o njegovu dolasku;potom – svršetak, kad preda kraljevstvo Bogu i Ocu, pošto obeskrijepi svako Vrhovništvo,svaku Vlast i Silu. Doista, on treba da kraljuje dok ne podloži sve neprijatelje pod noge svoje.Kao posljednji neprijatelj bit će obeskrijepljena Smrt jer sve podloži nogama njegovim.Riječ Gospodnja.

Pjesma prije evanđeljaUznesena je Marija u nebo;raduje se vojska anđelâ.

Evanđelje   Lk 1, 39-56Velika mi djela učini Svesilni: uzvisi neznatne.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U one dane usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin.Uđe u Zaharijinu kuću i pozdravi Elizabetu.Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi.I napuni se Elizabeta Duha Svetoga i povika iz svega glasa:»Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? Gledaj samo!Tek što mi do ušiju doprije glas pozdrava tvojega, zaigra mi od radostičedo u utrobi. Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina!«Tada Marija reče:»Veliča duša moja Gospodina, klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju,što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.Jer velika mi djela učini Svesilni, sveto je ime njegovo! Od koljena do koljenadobrota je njegova nad onima što se njega boje. Iskaza snagu mišice svoje,rasprši oholice umišljene. Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne.Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne. Prihvati Izraela, slugu svoga,kako obeća ocima našim: spomenuti se dobrote svoje prema Abrahamu

2

i potomstvu njegovu dovijeka.«Marija osta s Elizabetom oko tri mjeseca, a onda se vrati kući.Riječ Gospodnja.

MOLITVA VJERNIKA VELIKA GOSPA B

Slaveći svetkovinu blažene Djevice na nebo uznesene,obratimo se nebeskome Ocu da nam već na zemlji udijeli predokus nebeske slave.Molimo zajedno:

Okrijepi nas nadom u vječni život, Gospodine.

1. Crkvu, Zaručnicu Kristovu, prodahni vedrinom svoga Duhada propovijedanjem i evanđeoskim nastojanjem svim ljudimapruži ozračje tvoje blizine, molimo te. 

2. Sve krštenike, ti Gospodine, pozivaš da te slave vjerodostojnim životom krsne milosti:daj da, po primjeru Marijina predanja tvojoj volji, budu ustrajni graditelji novoga neba

3. i nove zemlje, molimo te. 

4. Naše obitelji, Gospodine, ranjene su neizvjesnošću za budućnosti brigom za vremenito i prolazno: vrati u njih radost obiteljske molitvekako bi mogle prepoznavati i živjeti vrjednote koje ne prolaze, molimo te. 

5. Ovo sveto mjesto okuplja danas vjernike koji se po zagovoru Isusove Majke Marijeutječu tvojoj dobroti: obdari ih milošću koja im je potrebna i nadahni ihza istinski život evanđelja, molimo te. 

6. U ovo zajedništvo vjere uključujemo i naše pokojne:primi ih u svoje nebesko kraljevstvo, molimo te.

Svemogući Bože, u Majci svoga Sina dao si nam najsjajniji primjer predanja tvojoj volji.Osnaži nas, molimo te, snagom njezine vjere da uzmognemo vjerno živjeti tvoju riječte zavrijedimo biti dionici nebeske slave. Po Kristu Gospodinu našemu.

PRIJEDLOZI PJESAMA ZA PJEVANJE VELIKA GOSPAUlazna: 568.1Na nebu se pokaza                        Otpj. ps.: 570Zdesna ti je kraljicaPrinosna: ŽV 08-2006 Zrakama suncaili: 230Darove prinesitePričesna: 160 ili 161 VeličaZavršna: 616Ljiljane bijeli

XX NKG B 16. VIII. 2015.Ulazna pjesmaPogledaj, štite naš, Bože, pogledaj lice Pomazanika svoga!

3

Zaista, jedan je dan u dvorima tvojim bolji od tisuću drugih.(Ps 84, 10-11)

Zborna molitvaBože, onima koji te ljube pripravio si nevidljiva dobra.Daj nam smisao za pravu ljubav, da tebe u svemu i nadasve volimote postignemo tvoja obećanja, koja nadilaze svaku želju.Po Gospodinu.

Darovna molitvaPrimi, Gospodine, ove prinose kojima se ostvarujetajanstvena razmjena naših i tvojih darova.Mi tebi donosimo što si nam dao,a ti nam u svom daru podaj sama sebe.Po Kristu.

Pričesna pjesmaJa sam kruh živi koji je s neba sišao, govori Gospodin.Tko bude jeo od ovoga kruha, živjet će uvijeke.(Iv 6, 51-52)

Popričesna molitvaGospodine, ovom pričešću dao si namdioništvo u svome Sinu Isusu Kristu.Molimo te, da nas sveta otajstva preobraze na njegovu slikute se pridružimo njegovoj proslavi u nebu.Po Kristu.

Prvo čitanje   (Izr 9, 1-6)Jedite od mojega kruha i pijte vina koja sam pomiješala!

Čitanje Knjige mudrih izreka

Mudrost je sazidala sebi kuću i otesala sedam stupova.Poklala je svoje klanice, pomiješala svoje vino i postavila svoj stol.Poslala je svoje djevojke da objave svrh gradskih visina:»Tko je još dijete, neka se svrati ovamo!«A nerazumnome govori:»Hodite, jedite od mojega kruhai pijte vina koje sam pomiješala.Ostavite djetinjarije, da biste živjeli,i hodite putem razboritosti.«Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam   (Ps 34, 2-3.10-15)Pripjev: Kušajte i vidite kako je dobar Gospodin!

Blagoslivljat ću Gospodina u svako doba,njegova će mi hvala biti svagda na ustima!

4

Nek se Gospodinom duša moja hvali,nek čuju ponizni i nek se raduju!     Bojte se Gospodina, vi sveti njegovi:     ne trpe oskudice koji ga se boje.     Osiromašiše mogućnici i gladuju,     a koji traže Gospodina ne trpe oskudice.Dođite, djeco, i poslušajte me,učit ću vas strahu Gospodnjem.O čovječe, ljubiš li život?Želiš li se dana naužiti sretnih?     Jezik svoj oda zla suspreži     i usne od riječi prijevarnih!     Zla se kloni, a čini dobro,     traži mir i za njim idi!

Drugo čitanje   (Ef 5, 15-20)Shvatite što je volja Gospodnja!

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Efežanima

Braćo:Razmotrite pomno kako živite!Ne kao ludi, nego kao mudri!Iskupljujte vrijeme jer dani su zli!Zato ne budite nerazumni,nego shvatite što je volja Gospodnja!I ne opijajte se vinomu kojem je razuzdanost,nego – punite se Duhom!Razgovarajte među sobom psalmima,hvalospjevima i duhovnim pjesmama!Pjevajte i slavite Gospodina u svom srcu!Svagda i za sve zahvaljujte Bogu i Ocuu imenu Gospodina našega Isusa Krista!Riječ Gospodnja.

Pjesma prije Evanđelja   (Iv 6, 56)Tko jede moje tijelo i pije moju krv,u meni ostaje i ja u njemu, govori Gospodin.

Evanđelje   (Iv 6, 51-58)Tijelo je moje jelo istinsko, krv je moja piće istinsko.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus mnoštvu:»Ja sam kruh živi koji je s neba sišao.Tko bude jeo od ovoga kruha,živjet će uvijeke. Kruh koji ću ja datitijelo je moje – za život svijeta.«Židovi se nato među sobom prepirahu:

5

»Kako nam ovaj može datitijelo svoje za jelo?«Reče im stoga Isus:»Zaista, zaista, kažem vam:ako ne jedete tijela Sina Čovječjegai ne pijete krvi njegove,nemate života u sebi!Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju,ima život vječni; i ja ću ga uskrisitiu posljednji dan. Tijelo je moje jelo istinsko,krv je moja piće istinsko.Tko jede moje tijelo i pije moju krv,u meni ostaje i ja u njemu.Kao što je mene poslao živi Otaci ja živim po Ocu, tako i onajkoji mene blaguje živjet će po meni.Ovo je kruh koji je s neba sišao,ne kao onaj koji jedoše očevi i pomriješe.Tko jede ovaj kruh, živjet će uvijeke.«Riječ Gospodnja.

MOLITVA VJERNIKA XIX NKG B

Svemogućemu Bogu,koji nas u zajednici vjernika hrani svojom riječju i tijelom svoga Sina,iznesimo svoje ponizne molitve. Molimo zajedno:

Budi nam, Gospodine, kruh života!

1. Za Crkvu koja hodočasti ovom zemljom:daj da se uvijek hrani euharistijskim otajstvom te i sama bude dar – tebi na slavu,a braći ljudima za njihovo posvećenje, molimo te. 

2. Za sve služitelje presvetoga otajstva euharistije – biskupe i svećenike:da žive dostojno svoje svete službe i uzvišenoga dara koji nam po njima daješ, molimo te. 

3. Za tvoje krštenike koji su daleko od zajednice vjernika:privuci ih k sebi primjerom vjernika i otkrij im radost zajedničkoga ispovijedanja vjere, molimo te. 

4. Za sve kojima su povjerene važne političke i javne službe:podari im Duha razboritosti da u pravednosti i nesebičnoj brizisvoje poslanje vrše za dobro svih, molimo te. 

5. Za ovdje okupljenu zajednicu:nek nas ovo zajedništvo za stolom Riječi i stolom euharistije preobrazi u tvojoj novostite primljenu radost nosimo ljudima koje ćemo danas susresti, molimo te.

Svemogući Bože, naš zemaljski život ti krijepiš nebeskom hranom.Daj da okrijepljeni kruhom života budemo istinski svjedoci novoga neba i nove zemlje.Po Kristu Gospodinu našemu.

6

PRIJEDLOZI PJESAMA ZA PJEVANJE XX NKG BUlazna: 212-213 Oko stola tvoga Otpj. ps.: 101 Kušajte i vidite (prilagođen u ŽV 08-2009)                   Prinosna:                         226.2 i 3 Od sva se četiri vjetra Pričesna: 242 O sveta gozbo Završna: 259 Krist nas je sobom hranio

http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/

20. nedjelja kroz godinu B (Iv 6,51-58)Popričesna meditacija“Kruh koji ću ja dati tijelo je moje - za život svijeta.” (Iv 6,51)Isus nam svoju ljubav daruje onako kako je možemo primiti. Postao je čovjekom da bi mogao biti blizu na dohvatljiv način. Euharistija je sakrament što ga je Isusova ljubav darovala svijetu cijenom predanoga tijela i prolivene krvi. “Vi u meni, ja u vama!” (usp. Iv 6,56)Naši su gradovi i naša mjesta za mnoge koji umiru od žeđi za čovjekom, za bratom, za blizinom, kao pustinje bez oaze. Naši osmjesi ne znače uvijek radost, naše pružanje ruke nije uvijek pružanje mira. Iznutra smo podijeljeni, trpimo od nepovjerenja i straha, a sigurnost i ljubav ne znamo ni sami drugima darovati. Ohrabrujuće su stoga Isusove riječi: “U meni ostaje i ja u njemu.” (usp. Iv 6,56)Gospodine, daj mi shvatiti da je spasenje u Tebi, i da nema pod nebom drugog spasenja niti drugog Spasitelja! Daruj mi milost da se radosno hranim Tvojim kruhom te i sam postanem kruh koji će se lomiti za brata čovjeka!

Priredio: Dario Miletić

http://www.zupabsm.com http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura Fra Boneventura Duda je proslavio 60 godina MISNIŠTVA. O tome je lijepo pisao i izdao poseban prilog „Novi list“. Ovdje možete to pogledati i pročitati. Njihovom dozvolom stavljamo link. Poštovani, prilog Fra Bonaventura Duda - Čovjek želja koji je objavljen u tiskanom izdanju Novoga lista sad se nalazi i na našem webu na adresi: http://www.novilist.hr/riinfo.aspx Ukoliko ga želite postaviti i na svoje stranice, flash format za listanje možete naći na adresi (opcija embed): http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura

http://www.youtube.com/watch_popup?v=VNiDpBS4JzI#t=107 BOŽIĆNI VIDEO ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Otvorena je stranica u našem samostanu sv. Frane u Zadru: www.svetifrane.org Javite svoje komentare na: drago.ljevar@si.t-com.hr http://www.youtube.com/watch?v=SkBq1wYKT5I&feature=mfu_in_order&list=ULSv. Frane Zadar, 20. 02. 2011. Misa na HR I PROGRAM i video izložbe: „Milost susreta“ koja je bila u Klovićevim dvorima od 16. prosinca 2010. do 20. veljače 2011.http://www.youtube.com/watch?v=E20hedKtMHc&NR=1Sv Frane Monastir Zadar http://www.youtube.com/watch?v=IGTqe3zWNcM&NR=1Riznica i samostan Sv. Frane http://www.youtube.com/watch?v=hHj1Z3iC7pM&feature=relatedSv. Frane Courtyardhttp://www.youtube.com/watch?v=j4FUQKAVdQw&feature=related

7

Sv. Frane Museum Zadarhttp://www.youtube.com/watch?v=HxmjnrtRrEM&feature=mfu_in_order&list=ULMorske Orgulje - Sea Organ http://www.svetifrane.org/mladi.html NA OVOJ STRANICI MOŽETE preuzeti u mp3 formatu pjesme sa IV. susreta mladih Franjevačke provincije sv. Jeronima koji je bio u Puli od 24. do 25. listopada 2009.http://www.beatogiacomo.it stranica Bl. Jakova Zadraninahttp://www.ofm-sv-jeronim.hr/ Stranica Franjevačke Provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Najstarije naše provincije franjevaca. 1212. slavimo 800-u obljetnicu dolaska sv. Franje u naše krajeve: Zadar, Kraj,…

http://www.mali-brat.comOvo je stranica zajednice odraslih i mladih koji dolaze na katehezu i u crkvu Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru. http://www.svetinikola.hr http://www.srceisusovozd.netne.net Stranica župe Voštarnica u Zadru. Nova je.http://www.gospa-lurdska.hr o sv. Franji imaju lijepa razmišljanjahttp://www.franjevastvo.com/Ovdje na ovoj stranici možete upoznati život franjevaca. Preporučamo.http://www.franjevacki-institut.hr/

Franjevački institut za kulturu mirahttp://free-zd.htnet.hr/sasina/http://www.sasina.org/http://sasina.8m.com/ Ovo su stranice župe Sasina Sanski Most. Crkva je izgrađena. Pozivamo sve koji mogu pomoći da pomognu „Ostatku ostataka“ vjernicima koji su ostali (samo 50-ak duša). Blagoslov gradilišta bio je u nedjelju 28. lipnja 2009. Gradilište je blagoslovio biskup Franjo Komarica. Nazočnih Sasinjana i prijatelja bilo je između 200 i 300 ljudi. Crkva je sagrađena pred Božić 2009. Uređena, blagoslovljena, posvećena i tom prigodom blagoslovljen je novi oltar sa svetohraništem 3. srpnja 2010. Sve se to dogodilo na radost nazočnih preko tisuću ljudi (800 sjedećih mjesta bilo je spremno za ručak pod šatorom). Posvećenje i blagoslov je imao biskup msgr. Franjo Komarica. O svemu možete čitati na web stranici: http://www.svetifrane.org/zupasasina.html

http://free-ri.htnet.hr/SvetiNikola/index.htm http://www.ivanmerz.hr/liturgijski_kutic/Možete preuzeti prezentacije nedjeljnih čitanjahttp://framari.blog.hr/NOVO: http://framakrnjevo.blog.hr/http://framavosta.blog.hr/http://www.fra3.net/http://www.mladi.hbk.hr/http://www.katolickiskauti.com/ http://obitelj.hbk.hr/ http://www.zadarska-zupanija.hr/Zadarska Županija.http://mladi-krk.hbk.hr/http://zadar.hbk.hr/ Sve možete pronaći na ovoj stranici što vas zanima o životu Katoličke crkve i Nadbiskupije Zadar: adrese, telefone, osobe i javiti im se.http://www.caritas-zadar.hrhttp://www.zmajevic.com/ Nadbiskupijsko sjemenište u Zadru „Zmajević“ http://www.mladi-zadar.com/

8

Ured za pastoral mladih Zadarske nadbiskupijeJ. Bijankinija 2, 23000 Zadartel. +385 23 208 663e-mail: info@mladi-zadar.comhttp://shkm2010.mladi-zadar.com/ http://www.youtube.com/watch?v=3TQCq7z8rgI O svemu možete više vidjeti na ovim stranicama o Susretu Hrvatske katoličke mladeži 8. i 9 svibnja 2010. u Zadruhttp://www.gimnazija-klasicna-ivanpavaodrugi-zd.skole.hr/ klasicna@zd.t-com.hr http://zupagalovac.hrhttp://www.arscelebrandi.zadarskanadbiskupija.hr/Najnovija stranica za glazbu. Uređuje gosp. Žan Morović.http://www.udruga-izvor.hr/ Sljedeći sastank održati će se PRATITE OVU STRANICU..

U prostorijama Udruge za obitelj i roditeljstvo Izvor u samostanu sv. Frane u Zadru počinje novi ciklus besplatnih radionica priprave za trudnice i njihove supruge

Dom za odrasle osobe Sv . Frane - Zadar Ovim stranicama želimo približiti Dom za odrasle osobe Sv.Frane široj javnosti kako bi svaki zainteresirani mogao steći dojam o ovoj ustanovi te ...www.dom- svfrane .hr Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi www.mzss.hrGrad Zadar www.grad-zadar.hrZadarska županija www.zadarska-zupanija.hrWEB: www.tzzadar.hr | www.visitzadar.nethttp://www.os-zadarski-otoci-zd.skole.hr/Osnovna škola „Zadarski otoci“Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti www.mobms.hrhttp://www.comunitacenacolo.it/index.asp?idlingua=10 Zajednica s. Elvire u Hrvatskoj

Muške bratovštine         Bratovština “Gospa od zdravlja" - Ugljane         Bratovština “Sveti Josip radnik" - Varaždin         Bratovština “Sveti Nikola” - Biograd         Bratovština “Sveti Vinko Paulski” - Vrbovec         Bratovština “Grad radosti” - Novigrad         Bratovština “Sveta Marta” - Šišinec         Bratovština “Sveti Petar i Pavao” - ŠarengradŽenska bratovština        Bratovština “Majka života” - Vrbovec

http://www.mladi-vz.com/naslovna.htm http://www.mladicentar.org/node/810 http://www.youtube.com/vatican http://www.radiovaticana.org/cro/index.asp

Vatikan ovo je fantastično može zumirati sliku pomoću miša i rotirati lijevo desno: http://www.vatican.va/various/basiliche/san_paolo/vr_tour/index-en.htmlViše podataka o Zakladi Čujem, vjerujem, vidim i zvučnoj Bibliji možete pronaći na web adresi:www.zaklada-cujem-vjerujem-vidim.comhttp://www.sv-leopold-mandic.com http://www.svjetlorijeci.bahttp://www.dominikanci.hr duhovnost propovjedi godina A B C

ISUS, KRUH ŽIVI - ISUS MUDROST BOŽJA(Iv 6, 51 – 58)

9

Svi mi ljudi tragamo za kruhom života koji će nas hraniti i držati na životu. Za taj kruh ljudi su spremni žrtvovati sve. Pogledajmo samo koliko se radi da bi se fizički živjelo. Cijeli život za mnoge je samo borba za goli život, borba za materijalno preživljavanje. Mnogi su i religiozni baš zato da bi bili 'materijalno' opskrbljeni, radi materijalnog izdržavanja. Treba im Bog da bi bolje materijalno preživjeli. (Netko bi mogao reći da radije mole nego li da rade).

I na ovoj razini oni traže Boga i Isusa: onoga koji će im dati materijalni kruh (dobra, zdravlje, uspjeh…). Isus je 'umnožio kruhove', a odmah se distancirao da to nije njegovo poslanje. Čudo se dogodilo 'usput' i može se vrlo različito tumačiti. On želi čovjeka uzdići, želi mu dati novi život koji ne niče iz zemlje niti se biološki rađa. Isus luči materijalnu i biološku glad od duhovne gladi. Istina, čovjek je gladan i treba biološku hranu. Na stjecanju te hrane svatko je usmjeren i ta mu je osjetilno ponuđena. Stjecanje te hrane čovjeku je zajedničko s životinjama. Ali čovjek je gladan i duhovne hrane. Sv. Toma Akvinski reče da čovjek ima i prvi cilj, duhovni koji se ne postiže biološkim i materijalnim silama, što znači da za postizanje toga cilja (Kraljevstva nebeskog) treba druge sile i drukčija (druga) hrana. Ta hrana je prehrana koja samo čovjeka hrani.

Za ovu čovjekovu glad (duševnu glad) nije materijalna hrana, iako je čovjeku potrebna za život na zemlji. Potrebna mu je vječna hrana, vječni kruh. Kad Isus govori da je on kruh života, tada očito ne govori o biološkom kruhu i biološkoj hrani. On govori 'liturgijski', danas bi rekli, on govori simbolički. Kao što je čovjeku potrebna materijalna hrana za izdržavanje biološkog života tako mu je potrebna i hrana za uzdržavanje duhovnog života. Za postizanje ovog prvog (ne drugog) cilja kao da se čovjek najbolje ne snalazi i lakše se zabuni. Nije mu utisnuto u narav da zna izabrati pravu hranu. Tu se ljudi vrlo lagano prevare te izjednačuju biološki i duhovni život, materijalnu i duhovnu hranu. Govoreći o sebi, Isus (cijeloj svojoj osobi, djelu i nauci) govori rječnikom biološke ishrane, kruhom i mesom. On je kruh i tijelo čovjekovog duhovnog života. Čovjek koji miješa duhovni i biološki život, takav govor postaje kanibalski, neshvatljiv i neprihvatljiv. Onima probuđena duha razumljiv je i normalan: On je kruh i meso (tijelo) duha, i tko se njime hrani vječnom se hranom hrani.

Pa kao što se čovjek hrani da bi biološki živio također mu je potrebno hraniti se duhovno da bi duhovno živio. I taj duhovni život je nešto što čovjeka karakterizira kao čovjeka, kao sliku Božju. Čovjeku je potrebno da se duhovno hrani. Koliko li je danas čovjek duhovno oslabio? Nije se ishranjivao duhovno. Sav se predao na stjecanje materijalne 'hrane'. I sad konstatiramo biološki sitog čovjeka (životinju) i duhovno gladnog. 'Životinja' je ojačala, a oslabio je čovjek u ljudskom biću.

A tko se Isusom hrani (on se daje i preko sakramenata) živi potpuno sretno, vječno. Ne živi čovjek samo od zemaljskog kruha. Čovjek živi i od  znanja (mudrosti). Bez znanja čovjek ne bi bio čovjek. On je 'razumna životinja' (Aristotel). Isto tako je kultura sastavni dio čovjeka. Ona spada u čovjekovu duševnost.Tko se hrani s mudrošću izrast će u potpunijeg čovjeka. Što će čovjek raditi bez kulture u 'slobodno vrijeme', u vrijeme kad nije preživač i razmnožavalac?

Današnji čovjek je dosta razvio znanje, ali samo o materijalijama (materijalno znanje), dok mu je duhovno znanje zakržljalo. Da li se znanje pravilno upotrebljava? Izvjesna sigurna znanja već su dovedena u pitanje, a zabluda je vrlo skupo koštala čovječanstvo. Znanje se ne smije odvojiti od čovjeka. Sv. Pavao nas upozorava da ne živimo kao lude nego kao mudri ljudi. Isus nam sam otkriva Mudrost (On je Verbum, Logos, Mudrost). I ta mudrost je ponuđena nama da ju blagujemo i da se njome hranimo da bi bili potpuniji i sretniji ljudi. Isus Krist nas hrani svojim tijelom, svojom osobom da bi izrasli u bića, osobe ljubavi. Da bi bili Bogu slični. Mi smo pozvani da blagujemo Isusa u njegovoj riječi, u njegovoj osobi, u njegovom cijelom biću. Pozvani smo da budemo drugi Krist.

10

Marijan Jurčević, OP

http://www.katolicki-tjednik.com Biblijski komentar misnih čitanja u godini BGozba i žrtva po kojoj Crkva živi i raste20. nedjelja kroz godinu:Za evanđelje imamo strogo euharistijski dio Isusova govora o kruhu života. Predstavivši se još jednom kao kruh s neba za život svijeta (što uključuje spremnost na nasilnu smrt te vjeru da po takvoj smrti, prihvaćenoj s ljubavlju, nastupa kraljevstvo Božje), Isus traži od vjernika da blaguju njegovo tijelo i piju njegovu krv kako bi oni ostali u Isusu i Isus u njima. Tko tako Krista "blaguje", živi sadržajno s njime i po njemu. Stručnjaci smatraju da je redak 51 izvorno bio dio grade sa zadnje večere: "Ja sam kruh živi koji je s neba sišao. Tko bude jeo od ovoga kruha, živjet će uvijeke. Kruh koji ću ja dati tijelo je moje - za život svijeta". Ivanovska tradicija ovdje je najsrodnija s Lukinom: "Ovo je tijelo moje koje se za vas predaje... Ova čaša novi je savez u mojoj krvi koja se za vas prolijeva" (Lk 22, 19-20).Ivan je u ovom dijelu govora o kruhu života sasvim zaboravio povijesne slušaoce u kafarnaumskoj sinagogi i tako prenio Isusove riječi da samo misli na crkvenu zajednicu koja zajedno s njime slavi euahristiju kao znak i sredstvo životnog povezivanja s Isusom, na smrt predanim i od Oca uskrišenim. Povijesni slušatelji nisu mogli nikako naslutiti što Isus misli pod svojim tijelom kao jelom istinskim i svojom krvlju kao pićem istinskim (r. 55). Ivan, koji u Crkvi i za Crkvu slavi euharistiju, zna vrlo dobro gdje imamo Isusa kao jelo i piće."Sakramentalni darovi (ili elementi) kruha i vina nisu kao takvi izričito spomenuti niti su važni sami u sebi nego samo kao sredstvo povezivanja s Isusom. Mjesto njih odmah se spominju tijelo i krv Sina Čovječjeg. Oba izraza, koji bi trebali potjecati iz euharistijskog izražavanja ivanovske Crkve, podsjećaju na tjelesnu egzistenciju Isusa i na njegovu smrt na križu, ali Isusa koji dalje živi kao nebeski Sin Čovječji i ostaje prisutan u svojoj Crkvi. Ovdje su još daleko kasnija pitanja iz dogmatike i kontroverzističke teologije, ali se ipak ne može zanijekati misao 0 realnoj prisutnosti utjelovljenog i proslavljenog Krista" (R. SCHNACKENBURG: Das Johannesevangelium 2, 101-102). Za Ivana su Crkva svi oni koji se sabiru na euharistiju kao spomen-čin Isusove smrti i uskrsnuća, na euharistiju koja ih znakovito povezuje s proslavljenim Kristom i jedne s drugima u novozavjetni narod Božji.Starozavjetna podloga današnjem evanđelju je odlomak Knjige izreka o gozbi koju duhovno malenima priređuje Mudrost Božja. Pozivajući uzvanike na već pripravljenu gozbu Mudrost dovikuje: "Ostavite djetinjarije da biste živjeli i hodite putem razboritosti" (r. 6).Ovaj put i drugo čitanje tematski se slaže s porukom evanđelja i prvog čitanja. U odlomku Ef 5, 15-20 traži Apostol da se krštenici opijaju Duhom a ne vinom te da se u svagdanjem životu bodre "psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjesmama". To znači da u radnom tjednu, nakon svetog sastanka u Dan Gospodnji, nastavljaju živjeti od onoga što slave i čine u liturgiji.Euharistija je gozba i žrtva po kojoj Crkva živi i raste. To izvrsno tumači ovaj dogmatski tekst Sabora: "Biskup, koji ima puninu sakramenta reda, jest upravitelj milosti vrhovnog svećeništva, osobito po Euharistiji, koju sam prinosi ili se brine da se ona prinosi, i po kojoj neprekidno Crkva živi i raste. Ova se Kristova Crkva uistinu nalazi u svim zakonitim mjesnim zajednicama vjernika (congregatio localis) koje su, ukoliko su u vezi sa svojim pastirima i same u Novom zavjetu nazvane Crkvama. Jer one su u svom mjestu novi narod od Boga pozvan, u Duhu Svetom i u mnogoj punini (usp. 1 Sol 1, 5). U njima se propovijedanjem Kristova Evanđelja skupljaju vjernici i slavi se misterij Gospodinove Večere da se po Gospodinovu Tijelu i Krvi tijesno sjedine sva braća zajednice. U svakoj zajednici koja učestvuje oko oltara (altaris communitas) pod svetom službom biskupa, pokazuje se simbol one ljubavi i jedinstva Mističnog Tijela, bez kojega ne može biti spasenja. U tim zajednicama, iako su često malene i siromašne ili su raspršene, prisutan je Krist po čijoj se moći združuje jedna, sveta, katolička i apostolska

11

Crkva. Jer učestvovanje u Kristovu tijelu i krvi ne čini drugo nego da prelazimo u ono što primamo" (LG 26, 1).Mudrost je postavila svoj stol (Izr 9, 1-6)Deveto poglavlje Izreka je pjesma u kojoj dvije gospode - Mudrost i Ludost - pozivaju neiskusne i neuke da svrate na gozbu koju su pripremile. Za današnje prvo čitanje imamo poziv gospode Mudrosti. U hebrejskom riječ mudrost glasi hokmah i ženskog je roda. U vremenu kad nije bilo škola, novina, radija ni televizije potreba životne mudrosti bila je veća nego u naše dane. Ono što današnje generacije dobrim dijelom nauče u djetinjstvu i mladosti kroz školu, u stara vremena učilo se iskustvom koje su prenosili stariji u obliku mudrih izreka."Kuća" koju je prema r. 1 Mudrost sebi sazidala je životna škola, ali i zemlja kao boravište ljudi. Ta zemlja počiva na stupovima, u skladu s ondašnjom kozmogonijom kad ljudi nisu ni slutili da se zemlja okreće oko svoje osi i da je okrugla. Bog nije objavom ispravljao profano znanje primatelja objave. Mudrost je bila prisutna kad je Bog stvarao svijet i kad je unosio red u prirodu (usp. Izr 8, 27-31).Poklane klanice, naliveno vino i prostrti stol slike su za nauku koju mudrost nudi ljudima. "Gradske visine" s kojih djevojke služiteljice Mudrosti zovu na gozbu su zidovi starinskih gradova na kojima su stajali stražari te najavljivali dolazak glasnika, vojske i proglašavali druge važne napomene građanima. S takvih gradskih zidina Mudrost poziva "neiskusne" da svrate na njezinu gozbu. Ti neiskusni su prvenstveno mladići koji se spremaju za uspješnu karijeru a nemaju državnih škola u kojima bi izučili zvanje i zanimanje što ih privlači. Ovakvi "neiskusni" su i odrasle osobe muškog i ženskog roda koje vide da za pobožan i miran život nije dovoljna dobra namjera i osobno zalaganje. Traži se viša životna mudrost koju Bog daje poniznima, neumišljenima.Da bi takvi "neiskusni" i "nerazumni" pravo živjeli, trebaju ostaviti ludost i hoditi putem razboritosti. Za "razboritost" stoji u hebrejskom izvorniku binah što je prema Iz 11, 2 jedan od sedam darova Mesije, odnosno krizmanika - umnost ili razum. Dakako, radi se o vjerničkoj umnosti i razboritosti koja u zemaljskim poslovima ozbiljno računa s Bogom.Gozba na koju poziva Mudrost u današnjoj misi slika je euharistije kao kršćanske svete gozbe na kojoj nas Bog hrani svojom riječju i posvećenim misnim darovima.Ne opijajte se vinom nego punite se Duhom (Ef 5, 15-20)U ovom odlomku Apostol primjenjuje na svagdašnji život aktivno sudjelovanje u kršćanskoj liturgiji. Na početku zove odrasle krštenike da ne žive kao ludi nego kao mudri. Ludost bi bila u svagdanjem životu prihvaćati poganski moral i tako vjeru svoditi samo na teoretski pristanak uz Krista. "Iskupljivati vrijeme" zato što su dani zli, znači voditi računa da smo u zemaljskom životu putnici koji kroče prema domovini nebeskoj. U grčkom izvorniku stoji "zli" u smislu da u svijetu postoji zlo u ljudima koji mu se svjesno odaju. U takvom svijetu vjernik se ne smije prepuštati stihiji nego uz svjesne napore činiti svoj život pred Bogom sadržajnim. Iskupljujemo vrijeme i živimo mudro, ako nastojimo "shvatiti što je volja Božja". Sveto pismo i crkvena nauka donose opće smjernice za zajednicu i pojedince. Međutim, svatko mora ispitivati što je volja Božja za njega u konkretnoj životnoj situaciji oslanjajući se na glas vjerski odgojene savjesti i na ljudsku pamet. Iza opomene "Ne opijajte se vinom u kojem je razuzdanost" egzegete vide aluziju na običaj ondašnjih pogana da se kod svog bogoštovnog okupljanja malo opiju, ne bi li u takvom stanju imali mistične doživljaje. Apostol kaže da je dovoljno otvoriti se Duhu Svetomu koji na liturgiji čini Crkvu prebivalištem Božjim (usp. Ef 2, 22). Tko redovno dolazi na euharistiju, pažljivo prati sveta čitanja, propovijed i aktivno sudjeluje u svetom činu - taj se "puni Duhom". Duh Sveti omogućuje cijeloj zajednici i pojedinim sudionicima susret s Bogom u svetim činima.Kad liturgija završi, vjernici se razilaze u radni tjedan spremni da i dalje slušaju poticaje Duha. Zato Apostol kaže: "Razgovarajte među sobom psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjesmama. Pjevajte i slavite Gospodina u svom srcu!" (r. 19). Na liturgiji su pjevali starozavjetne psalme i kršćanske hvalospjeve Bogu. Neka te pjesme i preko tjedna pjevaju, kako bi svoj radni dan i tjedan prožimali sviješću da ih Bog vidi i čuje. O onome što su na liturgiji slušali, molili i pjevali vjernici trebaju međusobno razgovarati. Tako će uspješnije upoznati volju Božju za sebe u konkretnim događajima i situacijama života.

12

"Svagda i za sve zahvaljivati Bogu i Ocu u imenu Gospodina našega Isusa Krista" (r. 20) može i treba svaki vjernik. Kao što je Isus Ocu bio zahvalan za ono što jest i što može Ocu na slavu činiti, tako bi trebali biti i vjernici. Zahvalnost Bogu u imenu Kristovu je moguća i potrebna zato što smo krštenjem i vjerom Kristu životno pridruženi. Zahvalnost Bogu izraz je vjere da je Bog prisutan u životu crkvene zajednice kao i u životu pojedinca. Bez obzira što nam se događa, Bog je s nama i trebamo otkrivati tragove njegove nazočnosti.Tijelo je moje jelo istinsko, krv je moja piće istinsko (Iv 6, 51-58)Odlomak počinje retkom 51 kojim je završio prošlonedjeljni odlomak u misi. U njemu je Isus kruh živi koji je s neba sišao te obećava život vječni onima koji budu jeli od tog kruha. To je još uvijek na liniji ranijeg dijela govora: Isus je utjelovljena mudrost i u tom smislu kruh od kojega smrtnici trebaju uzimati da bi kvalitetno i trajno živjeli. Drugi dio ovog stiha prelazi na euharistijski odsjek govora jer Isus najavljuje da je kruh koji će on dati tijelo njegovo za život svijeta. Povijesno se to odnosilo na nasilnu smrt u koju slobodno odlazi. Predajući svoje tijelo, on predaje svega sebe.U r. 52 stoji prigovor Židova zbog nečega što Isus još nije rekao: "Kako nam ovaj može dati svoje tijelo za jelo?" U dosadašnjem dijelu govora Isus je govorio da je on kruh koji ljudi trebaju uzimati da bi živjeli, ali nije još rekao da trebaju jesti njegovo tijelo. Ovaj prigovor mogao je "Židovima" staviti u usta evanđelista kao prijelaz na euharistijski dio govora. "Židovi" u njegovo vrijeme su čak i neki kršćani gnostičkog usmjerenja koji tvrde da nije potrebno pričešćivati se.Isus kategorično nastavlja: "Zaista, zaista, kažem vam: ako ne jedete tijela Sina Čovječjega i ne pijete krvi njegove, nemate života u sebi". Kasnije će u razgovoru s Lazarovim sestrama istaknuti da već sada imaju život vječni oni koji u njega vjeruju (11, 25-26). Ovdje govori da već sada imaju život oni koji blaguju njegovo tijelo i piju njegovu krv. Pri tome govori o "tijelu Sina Čovječjeg", a to znači o sebi raspetom i proslavljenom, jer taj isti Isus u razgovoru sa Židovima u Jeruzalemu govori kasnije: "Kad uzdignete Sina Čovječjega, tada ćete upoznati da Ja jesam" (8, 28). Uzdignućem na križ bit će proslavljen i ustoličen za Sina Čovječjega koji je sudac živih i mrtvih. Tko otklanja primanje tijela i krvi Sina Čovječjeg, niječe utjelovljenje (Iv 1, 14) i spasenjsku vrijednost Isusove smrti na križu. Egzegete upozoravaju da četvrti evanđelista ovdje može misliti na gnostičke Zidove medu kršćanima njegove povijesne zajednice. Ignacije Antiohijski, koji je umro petnaestak godina nakon nastanka četvrtog evanđelja piše u Pismu Smirni o doketima, koji su smatrali da je nedostojno Sina Božjega zbiljski uzeti pravo ljudsko tijelo: "Drže se daleko od euharistije i molitve, jer ne priznaju da je euharistija tijelo (sarks - meso) našeg Otkupitelja Isusa Krista koje je trpjelo za naše grijehe" (7, 1). Spasenjsku vrijednost križa te time euharistije vidimo u Iv 19, 34 gdje iz boka Probodenoga teče voda (simbol krštenja) i krv (simbol euharistije) te iz 1 Iv 5, 6-8 gdje je istaknuto da Krist nije došao samo u vodi nego u vodi i krvi. Tko se pričešćuje, ispovijeda vjeru u Utjelovljenoga te Probodenoga koji je proslavljen. Primati pričest znači priznavati ulazak Sina Božjega u ljudsku povijest te osmišljanje ljudskog življenja i umiranja po smrti križa i proslavi uskrsnuća."Izraz 'Sin Čovječji' nije slučajno upotrijebljen niti bez razloga primijenjen kao oznaka za Isusa. Tek kao nebeski Sin Čovječji biva zemaljski Isus posrednik božanskog života (r. 62). Kakogod piscu stalo do naglašavanja zbiljnosti Isusova tijela i krvi, ipak on vjernicima skreće pažnju da u euharistiji ne primaju fizičko tijelo i krv zemaljskog Isusa nego Duhom ispunjeno tijelo i krv nebeskog Sina Čovječjeg. Primatelji, međutim, priznaju identičnost Nebeskoga, koji je prisutan s Povijesnim koji je došao" (R. SCHNACKENBURG, Op. Clt., 91-92).U r. 54 Isus obećava da će uskrisiti u posljednji dan one koji blaguju njegovo tijelo i piju njegovu krv. U četvrtom evanđelju prevladava tzv. sadašnja eshatologija. Ovdje se evanđelist vraća budućoj radi pobijanja gnostika medu kršćanima svoje zajednice. Pod utjecajem grčkog mentaliteta gnostici su bez teškoća prihvaćali vjeru u besmrtnost duše. Nije im odgovaralo naglašavanje uskrsnuća tijela. Za novozavjetnu vjeru nije dovoljno dopuštati besmrtnost duše. Ovdje imamo starozavjetno gledanje na ljudsku osobu sastavljenu od duha i tijela. Ako se i tijelo ne pridruži životu duha u vječnosti, sastavni dio ljudske osobe nije cjelovit. Prilikom blagovanja euharistijskih znakova proslavljeni Isus povezuje se s primateljima i to postaje klica života vječnoga s time i zalog tjelesnog uskrsnuća. U ovom stihu upotrijebljena je grčka riječ trogein za

13

blagovanje, koja se kod starih Grka primjenjivala na jelo životinja i doslovno je značila "žvakati". Za razliku od glagola fragein primijenjenog u r. 51b gdje se radi o slikovitom jedenju Isusa koji je kruh, ovdje jelo nije slika nego fizička zbilja: euahristijske znakove vjernici trebaju zbiljski blagovati. Iz ovoga izlazi da su kršćani vremena kad je evanđelje pisano kod mise svi pristupali pričesti te se tokom tjedna tako ponašali da ta pričest bude dostojna.Isusovo tijelo je jelo istinsko i njegova krv piće istinsko (r. 55). Zato što daju vječni život. Tko želi postići trajni život s Bogom, treba se pričešćivati.Reci 56-57 ističu povezanost Isusa i pričesnika: vječni život postiže se trajnom povezanošću s Isusom. Po sakramentalnim znakovima kruha i vina vjernik se tako povezuje s Kristom da "ostaje" u Isusu i Isus u njemu. Cilj sakramentalnog zajedništva je ulazak pričesnika u Božji život, što je moguće po zajedništvu s Isusom. Tako sakramentalna povezanost donosi osobnu. Dolazi do savezničke povezanosti pri kojoj se ne "rastapa" osoba primatelja i primljenoga. O takvoj povezanosti Isus će ponovno govoriti u alegoriji o trsu i lozama (Iv 15, 4-10) te u velikosvećeničkoj molitvi (17, 21-23).Zajedništvo s Isusom potrebno je zato što on živi u Ocu. Isus je put i most k Bogu. U r. 57 opet je naglašena zbiljnost hranjenja: "... tako i onaj koji mene blaguje živjet će po meni". Za "blagovati" Ivan opet uzima trogein (žvakati) jer misli na zbiljsko uzimanje hrane. Ranije je Isus isticao da vjernici trebaju zbiljski blagovati njegovo tijelo i krv. Ovdje kaže da trebaju blagovati njega. "Tijelo i krv" je semitska antropologija i označuje cijelog čovjeka. Ti izrazi uključuju tajnu utjelovljenja i tajnu križa. Sin Božji je tijelom postao te kao Sin Čovječji na križu bio proslavljen. Tko ga u euharistiji blaguje, s njime se sakramentalno sjedinjuje i po njemu prima božanski život. Sakramentalnim blagovanjem cijelog Krista - tijela i krvi njegove - vjernici ulaze u božanski život Krista Gospodina i bivaju uvedeni u Božje zajedništvo.Oci u pustinji jeli su manu koja je kasnije nazvana kruhom nebeskim. Ta čudesna hrana nije ih zaštitila od fizičke smrti. Isus je kruh s neba koji vjernici trebaju jesti da ne bi duhovno umrli: "Tko jede ovaj kruh, živjet će uvijeke!" (r. 58). Kasnije će Isus u Jeruzalemu uskliknuti: "Zaista, zaista kažem vam: ako tko očuva moju riječ, neće vidjeti smrti dovijeka" (8, 51). Tko po Isusu i s Isusom već na zemlji želi živjeti sadržajno, treba vršiti riječ Isusovu da bi ostao u Isusu i Isus u njemu. On to ne može ako ne dolazi na euharistiju kao gozbu i žrtvu Crkve. Po euharistiji Crkva zbiljski živi i raste.

Dr. Mate Zovkić: GODINA B: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=113 GODINA A: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=112 GODINA C: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=114

http://www.don-ivica.net

VELIKA GOSPA

Poveznice za liturgiju i propovijedanje

I.

a) Bog drži ono što je obećao

Marijansko završno poglavlje dogmatske konstitucije o Crkvi ( br 52 - 69) Drugog vatikanskog koncila predstavlja, u pravom smislu riječi, Duhom ispunjen Crkveni nauk o Mariji i njenom

14

odnosu prema Bogu i Crkvi. Zdravo katoličko štovanje Marije se nikada ne smije odvojiti od kristologije ili ekleziologije.

Čeznutljivi pogled putujućeg naroda Božjega usmjeruje se na trenutak našeg potpunog ispunjenja kod Boga, cilj kojega očekuje svaki vjerni čovjek. I Majka Božja nama stoji pred očima kao sjajan primjer i znak povjerenja, nama koji smo još na putu: „Kao što je Majka Isusova proslavljena dušom i tijelom na nebu, slika i početak novoga svijeta koji ide prema ispunjenju, tako i Crkva  svijetli na zemlji u međuvremenu dok ne dođe Dan Gospodnji (usp 2.Petr 3,10) kao znak sigurne nade i utjehe putničkom narodu." (Konstitucija o Crkvi br.68)

b) Blagoslov trava stvara poveznicu između „stvorenja" i  „ispunjenja"

Običaj u mnogim krajevima, blagoslivljati travu, ima nešto zajedničkoga sa zahvaljivanjem Gospodinu za ozdraviteljsku i spasonosnu snagu prirode.

Treba se samo podsjetiti da se u srednjem vijeku visoko cijenila ozdravljujuća snaga aromatičnog bilja (Albert Veliki i Hildergard von Bingen). Poštovanje Stvoritelja, s jedne strane ovog običaja, a s druge ima veze s tajnom ovog blagdana. Cijelo stvorenje  ima veličanstveni poziv kojim će Bog konačno dovršiti svemir. Marija je praslika (prototip) stvorenja (usp svečanost Bezgrešnog začeća 8. prosinca) danas,  15. kolovoza (na Veliku gospu) kao model potpuno otkupljene ljudskosti Žene  (dušom i tijelom). Brojne trave koje se blagoslivljaju predstavljaju cijelo stvorenje, trava će se osušiti, jer je prolazna. No, tko snagom  svoje vjere održava vezu s Bogom, naći će u Mariji orijentaciju: zemaljski život  naći će konačno u Bogu svoj život i svoje potpuno ispunjenje. Negdje će se i od ove blagoslovljene trave odnijeti na grob svojih pokojnika kao znak vjere u uskrsnuće.

Misno slavlje

Pozdrav:

Gospodin, usrećitelj i dovršitelj  našega života, neka bude sa svima vama

Uvod:

I.

Jednom depresivnom čovjeku, koji je samo gledao u vrh svojih prstiju, njegov terapeut pokloni fotografski aparat.  Ovaj mali poklon je potpuno promijenio pacijenta. Išao je oduševljeno, tražeći motive i našao je vrlo lijepe. Naučio je uočavati ljude, stvorenja, ljepotu.

Mnogi od nas možda poznaju situacije i pitanja kada su se osjećali sasvim beznadno i slomljeno. Sve je izgledalo kao da je izgubilo svoj smisao. Mislili smo: ništa više nema smisla.

Današnji blagdan Marijinog uznesenja na nebo vodi naš pogled  u sjajnu budućnost, u ljepotu stvorenja, ukazanu u velikoj ženi  koju nam opisuje Sveto pismo. Ona sudjeluje na uskrsnoj pobjedi  života Gospodina našega Isusa Krsta i njemu se sada obratimo.

II.

Konačni cilj našeg vjerovanja i naše nade je vječno ispunjenje kod Boga. Ovaj cilj je Blažena djevica Marija upravo postigla. Ono što očekujemo u našem životu  je Marija već postigla, a to je da potpuno i zauvijek živi u slavi Božjoj.  Tako, danas slavimo svečanost koja se odnosi na sve nas: Mariju, naš uzor u vjeri.  Neka ona bude uz nas i u našoj zadnjoj zemaljskoj uri kad budemo pozvani k Bogu.

III.

15

Danas, na svečanost Marijina uznesenja, smijemo se radovati, jer je Gospodin učinio velike stvari ženi koju nazivamo 'ponizna službenica Božja'. I sve vas skupa, ovdje okupljene, srdačno pozdravljam.

U evanđelju će nam se navijestiti Marijin hvalospjev, kako je to evanđelist Luka stavio u Marijina usta." Veliča duša moja Gospodina i klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju." Zato i mi slavimo danas veličinu Božju. Jer nas je pozvao da i mi sudjelujemo na nebeskoj radosti, po ovoj svetoj Misi gdje nam se on sam daruje.

U svoj našoj grešnosti i bijedi duše smijemo Bogu, s povjerenjem, govoriti, a on će nam oprostiti naše grijehe i voditi nas k vječnom spasenju kamo je već doveo Mariju.

Molitva vjernika

Gospodine i Bože, u Mariji si nam pokazao kamo vodi put našega života: k tebi, u tvoju vječnu slavu. Zato ti smijemo, u punom povjerenju, iznijeti i naše molitve:

Prati Crkvu, taj hodočasnički narod i bodri sve kršćane na jače zauzimanje u svijetu, molimo te

Ispuni sve odgovorne svijeta duhom ljubavi i ne daj da postanu umorni čineći dobro, molimo te

Budi blizu svim muževima i ženama koji na poseban način štuju Mariju i daj im snage u povjerenju prema tebi, molimo te

Umanji bol i patnje bolesnika, tješi tužne i otvori svoje srce svima koji te traže, molimo te

Daj da naši pokojni koji su se ufali u tebe, žive kod tebe i primi ih u zajedništvo sa svima svetima, molimo te.

U tišini iznesimo svoje molitve i prošnje Bogu.....

Jer ti si naš cilj, milostivi i dobri Bog, koji živiš i kraljuješ, sa svojim Sinom i Duhom Svetim, u vijeke vjekova.

Propovijed:

1.Poticaji za propovijed

Cilj: Na Mariji, tom modelu vjerujućih, „ispunilo" se Božje obećanje

a) Uvod

Stari običaji blagoslivljanja trave povezuje „vanjski" znak stvaranja s „nutarnjom" tajnom svečanosti: u Marijinoj životnoj sudbini postaje jasno da je cjelovito stvorenje Božje pozvano na konačno ispunjenje kod Boga. Stvaranje i spasenje su povezani, idu zajedno.

Svečanost Marijina uznesenja na nebo se tiče svih kršćana i ne treba ga slaviti samo kao dan u čast Djevice Marije, nego kao „radosni dan" za sve kršćane. Što se dogodilo na Mariji (njeno ispunjenje kod Boga) očekuje sve kršćane.

16

Ući u krug velikog mnoštva vjernika, Marijinih štovatelja, može za mnoge ljude biti i „trenutak milosti", spoznati ovisnost i međusobnu povezanost ovostranog i onostranog (između neba i zemlje, prirode i milosti). Štovanje Marije je znak zdrave pobožnosti!

b) Prava vjera pokušava sve

Spada u bolna, kriva shvaćanja mnogih kršćana, moliti za Božju pomoć za „siguran" život (dobro zdravlje, poslovni uspjeh, napredovanje u školi i zanimanju, socijalni položaj....) Biblijski tekstovi današnje svetkovine nas uče da bismo mi, vjernici, trebali moliti za jaka leđa da možemo izdržati u nošenju križa u riskantnim i opasnim situacijama života.

Prva Crkva (progonjena)  je crpila svoju vitalnost iz svog povjerenja u Boga (usp. prvo čitanje iz Otkrivenja sv. Ivana) da bi mogla izdržati na teškom križnom putu. Jer je u Kristu zagarantirana pobjeda, mogu i ja upravljati svojom sadašnjošću koju iskušavaju razne patnje.

I Marijina sudbina („ponizna službenica" ide s Isusom križnim putem) nije bila nikakvo „uzdizanje iznad" (biti oslobođen) teških ispita u školi života. Naprotiv, nije bila pošteđena nikakvih patnji. Ali iz okrepljujuće snage Evanđelja mogla je svladati svako vrijeme kušnje.  Znati da je Bog na strani slabih (Magnifikat) ojačava, krijepi i ne dopušta da se upadne u bilo kakvu rezignaciju...

Kad Marijini štovatelji dođu, s ovakvim mislima, u svetišta (hodočasnička mjesta) moći će sto puta jačom snagom savladavati svoje životne poteškoće.

.... U Marijinoj školi života kršćani ne doživljavaju nikakvu „bajku iz zemlje čudesa" (sve uspijeva) nego oštru stvarnost („samo onaj koji se pouzdaje u Boga dorastao je životnim zadaćama") .

..... U „školi" Marijinog zemaljskog života učimo učiniti korak iz ovostranog u onostrano, njenom hrabrošću i povjerenjem.  Očekivanja puna ljubavi, smjeti otvoriti oči i pogledati u nebo, postat će, po uzoru na Marijin život, želja srca zdrave pobožnosti.

c) Uvijek (spremni za djelovanje ) „biti na putu"

Tko zastaje na putu prema Bogu, on stvarno hrđa („ ruzinavi" - domaći izraz) i to veoma brzo. Ova poslovica se obistinjuje s obzirom na poticaje (impulse)  za odvažno zauzimanje (angažman) na ovome svijetu, koje izlazi iz Marijina štovanja. Među tisućama ljudi jedan primjer:  Frank DUFF ( živio od 7.6.1889 do 7.11. 1980. u Dublinu, osnovao je 7. rujna 1921. „Marijinu legiju") povezao je intenzivno socijalno djelovanje (u teškim gradskim četvrtima sa socijalno slabima) uz  apostolat molitve vjernih Marijinih štovatelja (ljubav prema krunici). Iz snage meditacije sve više i bolje mu  uspijeva što poduzima. I ovaj put - otvorenim očima, spremna srca doprinositi za dobrobit čovječanstva - čini  „molitelje" kršćane tako simpatičnima!

2.1. Papini posjeti

Prije 26 godina papa Ivan Pavao II je poduzeo dva vrlo važna putovanja. Oba su bila visoko politička. Oba putovanja nisu trebala izmijeniti samo situaciju u Crkvi, nego i svjetsku političku situaciju. Prvo putovanje je bilo u ožujku 1983., u Srednju  Ameriku, a drugo dva mjeseca kasnije, u lipnju, u Poljsku, njegovu domovinu.

U Nikaragvi je revolucijom srušen stari režim. Sudjelovanjem i dijelova katoličke Crkve, među njima i poznatog svećenika Ernesta Cardenala, uspjelo je zbaciti s vlasti  korumpirani i, za ljude, ponižavajući režim. Pobjedu sandinista su mnogi veličali - posebno u zemlji - kao pobjedu

17

teologije oslobođenja, ili čak kao početak kraljevstva Božjega.  Drugi su bili skeptični. Komunistički predznak revolucije i podrška koju je davao Castro, koji je na Kubi čvrsto proganjao Crkvu,  su bili dokaz. Kod posjeta Nikaragvi papa je opomenuo i svećenike u novom režimu.

Tri mjeseca kasnije, situacija u Poljskoj je bila sasvim drukčija. Tu su se vođe sindikata Solidarnost stavili pod zaštitu Gospinu koja im je dala nepojmljivu snagu u borbi protiv komunističkog režima. 1981. je režim pokušao promijeniti cijelu situaciju, uz pomoć vojske. Sada, 1983., dolazi Papa u svoju domovinu da ojača nadu, kako je sam govorio. Ovaj posjet 1983. se danas računa kao prekretnica i prvi  kamen  na putu rušenja Sovjetskog saveza i njegove vladavine nad srednjom i istočnom Europom.

2. Uznesenje Marijino

Svečanost  uznesenja Marijina nije nepolitička.  Točnije rečeno: politička snaga  marijanske pobožnosti, u nekim razdobljima Crkvene povijesti, ima duboku povezanost s onim što danas slavimo. Jer, svejedno što znači „tjelesno uznesenje u nebo," uvijek će se protiviti jednostranoj spiritualizaciji kršćanske vjere.

Vjera u uskrsnuće tijela spada u temelje kršćanstva. Učenici naglašavaju da im se Uskrsli nije pokazao samo duhovno. Ne, oni su  „s njim, nakon uskrsnuća,  jeli i pili" (Dj 10,41), pred njihovim se očima uzdigao na nebo. Svojim tijelom prisutan je u sakramentu. Sve je to analogan jezik. To je „kao da", ali ipak drukčije. Crkva se uvijek držala ovog tjelesnog jezika i izričaja, iako je bilo pokušaja da se odnos prema Bogu prebaci na čisto duhovno područje.

Preobrazba po Bogu se ne događa samo u jednoj čisto duhovnoj „duši". „Uzlazak u nebo" je ulazak u Božju stvarnost. Ovaj novi odnos prema Bogu označava i izraz „tjelesno uznesenje". Time se ne misli samo na dio nas, nego na nas kao cjelinu, prožete dušom, u tijelu ljudi i njihovoj povijesti.. Ovim blagdanom uznesenja Crkva slavi i nadu u cjelokupni preobražaj i ispunjenje. Ispunjenje se događa u  i po našoj smrti. Ali kao što vjerujemo da, po vjeri, naš duh doživljava, sada i ovdje, nešto od buduće stvarnosti, tako vjera ispovijeda da je odnos s Bogom već sada i u našem „tijelu", naša osobna i društvena stvarnost i da je može promijeniti i da će je promijeniti. Kao što se euharistijski kruh jede ustima, i ujedno se slavi zajedništvo, tako je i vjera tjelesna i povijesna.  A to se protivi svakom spiritualiziranju kršćanske vjere.

3. Politička Mariologija

Papa se suočio, i u Nikaragvi i Poljskoj, s političkom teologijom. U oba slučaja radilo se o oslobođenju. Ipak je vrlo različito reagirao. Najprije, jer je u Nikaragvi oslobodilački program došao s predznakom „socijalistički", a papa je dobro znao što to znači „socijalistički" pa su se i kod sandinističkog režima počeli pokazivati počeci progona Crkve. A to ima nešto zajedničkog s drugom razlikom između Nikaragve i Poljske. U Srednjoj Americi su uvijek dijelovi Crkve, a prije svega hijerarhija, surađivali s desnim diktatorima. Sam čileanski diktator Pinochet je sebe smatrao katolikom i to dobrim. U Poljskoj je situacija bila drukčija: fronte su bile jasne: Crkva je stajala na strani naroda, a protiv diktatora.

Druga razlika: 1983. između Nikaragve i Poljske je bila Marija. Vođa radnika, Lech Walesa, je išao uvijek sa slikom Majke Božje čenstohovske. Uvijek se poljski narod čvrsto držao uz čenstohovsku Majku Božju u borbi protiv svih diktatora i okupatora. Marija je zaštitnica ustanka. Marija je bila pod Kristovim križem u njegovim mukama. Marija stoji i uz poljski narod, tako čvrsto vjeruju, uvijek kad narod trpi.Pa čak je i sama čenstohovska slika trpjela  Dva velika reza mačem, slične suzama, u srednjem vijeku na licu Marije.Ta Marija, Marija pod križem  znaju ljudi da je kod Boga i zato su je zazivali kao zaštitnicu i zagovornicu Poljske.  Ta zaštitnica je ljudima davala snage i pomagala da se vjera ne protvori u jednostrano duhovno, nego je iz tog duha izlazila i politička snaga.

18

Tko čita Marijin hvalospjev u današnjem evanđelju, zna koliko je Marija već od početka bila politička. U ovom hvalospjevu, „Magnificat" Marija slavi Boga kao nekoga „koji zbacuje one koji su ohola srca, a visoko uzdiže ponizne..." To je rečeno iz perspektive ugnjetavanih. Tjelesnost uznesenja Marijina budi i čuva nadu da Bog djeluje u tjelesnoj - povijesnoj sadašnjici.

Što onda kad budu mogućnici zbačeni s prijestolja?  Što kad ponizni dođu na vlast? Hoće li onda igra početi iz početka, ovaj put s kršćanima na vlasti? Robin -Hood dilema je jasna: uzima od bogatih i daje siromašnima, onda su siromasi bogati - i treba li on njih pljačkati? Kada poniženi, s Marijom na svojoj strani, unište diktaturu, nastaje opasna situacija. I Marija je dvoznačna. Upravo Lukino evanđelje pokazuje (Lk 8,21) da se Isus trebao, jasnim riječima i činom, odvojiti. Između djetinjstva i križa je malo odvojena od Sina. U njegovim mukama stoji uz njega.  Ova napetost pokazuje da  „uzeće u nebo" označuje i distancu. Marija je otišla ispred nas u puninu kraljevstva Božjega. Mi kao Crkva na putu, još nismo u punini toga Kraljevstva. Smijemo Mariju nazivati blaženom. Možemo osjećati da stoji uz nas. Ali ne smijemo je, upravo to pjeva Magnificat, uzimati da legitimiramo bogastvo i moć. Amen.

3.Tajna živi u slikama

Slike govore više od riječi. Slike su bliže tajnama života i vjere nego svi pojmovi i sve formule. Želim vam danas pokazati dvije slike  iz stare ikonografije istoka.

Ne zadržavajte me

Prva slika prikazuje Mariju na smrtnoj postelji. Učenici su oko nje. Začuđenih lica i raširenih ruku stoje okolo, kao da žele reći: ne idi od nas, ne napuštaj nas, trebamo te! Marija sama sjedi uspravno, pogled jasan, a lice živo. Ona je potpuno s učenicima, jedna od njih, sestra među braćom i sestrama. Ali ona je i negdje drugdje. Njene oči gledaju što oči učenika još ne mogu vidjeti. Ruke drži sakrivene ispod zlatnog ogrtača. Zlato je boja vječnosti, boja neba.

U ovoj slici se nalazi dvostruka poruka: Marija pripada nama. Ona je potpun čovjek, potpuno zemaljska. Dobro je da je možemo gledati kao sestru  i moliti je da nas prati. S druge strane nam želi reći: „Ne držite me čvrsto. Odlazim. Vi tražite dom i sigurnost. Dajem vam spoznaju da je Bog naša domovina, a želim vas potaknuti da vi budete sigurnost, utočište jedan drugome, vi koji ste na zemlji."

Dajte jedan drugom sigurnost i dom

Ljudi traže sigurnost i dom. Još nikada u povijesti, kao sada, nije tolikim ljudima bila uskraćena sigurnost i dom. Milijuni su nasilno iskorijenjeni. Sebičnost dobrostojećih izvlači, doslovno, tlo pod nogama. - Osjećamo se kao i učenici - na onoj slici: želimo zadržati što posjedujemo. Ne samo posjed i novac, nego i privilegije, zahtjeve pa čak i ljude želimo zadržati za sebe.

Marija i njezin blagdan nam danas govore: zemlja nije naš posjed, ona nije naša posljednja domovina. Zemlja nam je posuđena. I kao posuđena, pripada svim stvorovima na isti način. Ona je provizorium koji nam omogućava ovdje vježbati darovati jedan drugome sigurnost i dom.

Poruka je aktualnija nego ikada do sada. Marija govori: dajte jedan drugom sigurnost i domovinu. Kao kršćani ne možemo šutjeti, ni gledati sa strane kako nasilje uzima maha i kako raste mržnja na druge, posebno strane. Da, trebamo nebo moliti za mir. Trebamo zazivati Mariju, kraljicu mira. Ona se nije povukla u nekakvo onostrano nebo. No, ona je - kao na slici - sakrila ruke ispod zlatnog ogrtača ako želimo sudbinu zemlje povjeriti nebu i  upozorava nas da ćemo to uspjeti samo ako svi budemo zajedno, kao sveukupna ljudska obitelj, svi kao jednaka djeca nebeskoga Oca. Dokle god smo na putu, nitko ne može za sebe ništa zadržati. Nikoga ne

19

smijemo izbaciti iz njemu posuđene domovine. Marija nas upozorava na Isusove riječi: „Bio sam gladan, vi ste me nahranili; bio sam žedan, vi ste me napojili; bio sam stranac i beskućnik, vi ste me primili. Ono što ste učinili jednome od ove moje najmanje braće, meni ste učinili." (Mt 25,35,40)

Koliko ova poruka vrijedi danas nama u Hrvatskoj, nama koji Mariju nazivamo kraljicom Hrvata... Koliki nazovi kršćani su opljačkali ono što su drugi sagradili, koliki pljačkaju danas znoj i rad onih najslabijih... Koliki danas pljačkaju Bogu nedjelje tjerajući radnike da besplatno rade.. ili za male plaće..I svi će takvi pjevati danas „Zdravo djevo, kraljice Hrvata", a zapravo sve je to samo veliko varanje i samozavaravanje.

Boga nositi u srcu

Želim vam predstaviti još jednu sliku uznesenja Marijina u nebo. Tu je Isus prikazan kao odrastao muškarac. Na rukama nosi dijete. To je Marija. Slika se zove: Isus nosi Marijinu dušu k Bogu. Mislim da je vjerni narod po ovoj slici izrazio veliku misao. Nekoć je Marija nosila svoje božansko dijete na rukama. Time se želi reći ono što je vjera: Boga nositi na rukama, Boga nositi na srcu,  Bogu dati mjesta u našem srcu da raste.

Nošeni na njegovim rukama

A jednom će biti drukčije: Krist će naš život nositi na rukama poput djeteta. Kamo će nas nositi? Bogu, u domovinu. Ne okrećemo leđa zemlji, Mi znamo da je zemlja samo provisorium (privremeno), prolazno, lomljivo, upitno. Trebamo se povjeriti našim snovima koji žele više od zemlje. Naše želje su  beskrajne. Naše srce je ponor, kojega može ispuniti samo Bog.

Dušom i tijelom

Slika koju sam vam opisao se zove: Krist nosi Marijinu dušu Bogu. Marija na slici ima tijelo. Njezino biti kod Boga nije bez tijela, čisto duhovno. I njeno tijelo je u nebu. Upravo to danas slavimo. Duša i tijelo su otkupljeni i određeni za vječnost.

Ono što doživljavamo jest: naše tijelo u smrti prolazi, naša vjera kaže da nećemo postojati poslije smrti kao bestjelesna bića, nego ćemo tjelesno živjeti. Ni naša fizika, ni naša biologija nisu dovoljni da nam to objasne.

Blagdan uznesenja Marijina, dušom i tijelom, na nebo je znak vjere: Bog ljubi zemlju, ona je određena za nebo: „Vidjeh novo nebo i novu zemlju".  Bog ljubi čovjeka kakav je: muškarac i žena, tijelom i duhom. Samo tako smo njegova slika.

I konačno, što to za nas danas, praktično znači: Vi stari, bolesni, izmoreni,, gledajte u Mariju čije je srce probio mač boli. Ta patnja je nestala. Tako će Bog izbrisati i vašu suzu iz oka. Vjeruj u to, gledaj Mariju u nebu i vidjet ćeš i sebe.

Vi bračni drugovi koji ste pozvani na stvaranje novog potomstva, vi ste oni koji nastavljate Božje stvaralačko djelo, pitate li se ako vi zatajite na tom planu čije će duše Krist odnijeti Bogu? I hoće li i vaše tijelo zaslužiti da ga Krist nosi Bogu?

Vi mladi, kojima danas svijet nudi sve i svašta, sjetite se da vaše tijelo nije ni za drogu, ni za alkohol, ni za seksualnu razvratnost. Tvoje tijelo će jednom Isus nositi Bogu. Kakvo tijelo ćeš mu dati da nosi i hoće li uopće Krist moći doći  do tvog tijela ako ga već prije netko drugi odnese vragu?

Blagdan Uznesenja Marijina je veliko pitanje za nas, ovoga trenutka. Vjerujemo li u to uopće?

Vjerujemo li da smo i mi određeni za vječnu slavu, ali da te slave nema bez križa... Odgovor je sudbonosan  i za tebe i za mene. Amen

20

Godina B 2011./2012. Utorak, 14 Kolovoz 2012

Poveznice za liturgiju i propovijedanje

Središnja tema  triju nedjeljnih čitanja je Božja ponuda ljudima da prihvate sudjelovanje na njegovoj punini života i životvornoj snazi. Ova ponuda u Novom savezu je poziv na euharistijsku gozbu. O tome piše Nizozemski katekizam (navještaj vjere za odrasle Nijmwegen/Utrecht 1968, s. 381): „Euharistijska gozba znači: 1. sam Gospodin nas hrani; 2. time se sjedinjuje s nama; 3. usko nas povezuje međusobno.

Ova tri vida su usko povezana." Bog nam daje sudioništvo na svom životu. No, pričest ne znači samo povezivanje Boga i ljudi, nego povezivanje ljudi međusobno. Prihvaćanje ove Božje ponude, primanje Euharistije, bi moralo pokazati odraza u životu zajednice. Drugi vatikanski koncil uči: „Istodobno će se izgrađivati, pokazivati i ostvarivati jedinstvo vjernika, koji u Kristu čine jedno tijelo. (1. kor 10,27) (Lumen gentium 3) „Sudjelovanjem na euharistijskoj žrtvi, izvoru i vrhuncu kršćanskog života, prinose (=vjernici) Bogu nebesko žrtveno janje i s njime sebe same ...Ojačani tijelom Kristovim tvore tako jedinstvo Božjeg naroda, koje se označava i čudesno djeluje po ovom uzvišenom sakramentu.  (Lumen gentium 11).

U ovom bogoslužju bi trebalo staviti naglasak na međusobno pomirenje i praštanje koje je moguće, jer i mi sami doživljavamo Božje oproštenje ( priznanje grijeha - pokajanje) koje se ostvaruje u pružanju znaka mira.

Tumačenje teksta

a) Mudr 9,1,5

U odlomku se  mudrost, kao i ludost, u redcima  13 sl. personificiraju - prikazuju kao osobe. Pod mudrošću  se ne podrazumijeva intelektualna sposobnost razumijevanja, nego se mudrost sastoji u  uređenju cjelokupnog života kako religioznog, tako i profanog i to prema volji Božjoj. Ona je ponuda Božja  starozavjetnim ljudima da imaju dijela na onome što je obećao svom narodu na Sinaju.  Slikom gozbe se želi dati dvostruka poruka: 1. Mudrost  poziva sve da na njoj sudjeluju. 2. Ona je hrana; kao što je hrana  potrebna za život čovjeka, tako ga i mudrost  spoznaje i ispunjenja volje Božje održava na životu (r.6)

Po daru mudrosti Bog daje ljudima šansu živjeti po njegovoj volji i tako zaslužiti život. Čovjek je postavljen između prihvaćanja i odbijanja ovog poziva.

b) Ef  5,15-20

Na početku odlomka  je navedena tema: Poziv zajednici na provođenje života prema volji Božjoj čiji je odraz odluka za Krista. Ovu  odluku vjere treba donijeti  sada  ( kairos), jer je vrijeme kraja blizu (prema apokaliptičkim predodžbama  vrijeme  završetka je označeno zloćom i strahom).

Slijede 3 opomene koje se nadograđuju jedna na drugu i postaju sve konkretnije:1. Razumnost na koju se poziva  se sastoji u tome  da se u novim situacijama  upozna volja Božja.2. Spoznaju prave volje Božje omogućuje Duh, kojega nam daje Gospodin. I  za ovoga Duha se zajednica trebabrinuti. (opomena zbog prevelikog uživanja vina je vlastita napomena pisca zajednici  za slavljenje gozbeljubavi).3.Zajednica će biti ispunjena Duhom ako ona, u bogoslužju, pjeva slavu Gospodinu (usp Kol 3, 16) i njemu

21

zahvaljuje pa, u stvari, ispunja ono što je sadržano u riječi euharistija.c) Iv 6, 51-58

Ovi stihovi na kraju govora o euharistiji su jedan opis ranog shvaćanja euharistije.  Ovaj govor je izrečen ljudima, koji su se našli u napetom  mesijanskom očekivanju nakon čudnovatog umnažanja kruha u trenutku odluke za ili protiv Isusa.

Odmah na početku odlomak  kao naslovom počima rečenicom objave :  - Ja sam -  podsjeća na citat Izl 16,4 a  i zato  naznaka o svađi židova(usp Izl 17,2)  i zato r 58 povezuje događanje sa događanjima Izlaska. Mana i voda iz stijene su ovdje, kao i kod Pavla, starozavjetni predznci za euharistijske dvostruke darove. Uvođenje pića - krvi pokazuje  da se ovdje govori o euharistiji. Pisac misli na stvarno uzimanje hrane kao što to pokazuje izbor riječi (u grčkom trogein = žvakati hranu).  I time udara na gnostičke krugove u zajednici koji su negirali potrebu utjelovljenja i  smrti na križu.  Pri tome ne misli pisac na primanje fizičkog tijela i krvi, nego na tijelo i krv, Duhom ispunjenog, Sina čovječjega.  Smrt na križu je neraskidivo povezana s euharistijom, jer zemaljski Isus preko smrti i uskrsnuća postaje nebeski Sin čovječji i time posrednik (prenositelj) nebeskog života. Po euharistijskim darovima životna snaga Oca nebeskoga   postaje  preduvjet života (usp Iv 1,4)  kojega,  preko Sina, predaje vjernima i daje se u potpunoj izvornoj punini (rr 56).  I  redak 55 trebamo ovako shvatiti: Ova hrana je stvarna hrana, to jest provjerena i sigurna hrana, koja daje sudioništvo na punini božanskog života.  Tko želi u sebi imati trajnu životnu snagu, koja djeluje preko smrti, taj treba jesti ovu hranu. Ona nudi mogućnost  na sudjelovanju u novoj božjoj prisutnosti na zemlji. Od ljudi se zahtjeva odluka vjere.  (us rr 60 -69)

Misno slavljePozdrav: Isus je kruh na našem životnom putu, njegova milost i njegov mir neka budu sa svima vama.

Uvod:

I.

U ovim ljetnim mjesecima  svatko od nas malo pauzira od onih svakidašnjih stvari. Puštamo da život teče sporije nego inače. Pri tome se opaža da za život trebamo više od posla, pritiska, obveza, zarade, jela i pića. Otkrit će te mir, snove, razgovore, razmjenu mišljenja kao životne namirnice.  Ne živimo samo od zemaljskog kruha, ni od zemaljskog vina.

Za pravi život potrebne su i riječi koje nam daju povjerenje i snagu. Potreban nam je i onaj tko govori te riječi. U sakramentu tijela i krvi svoje daje nam se za hranu, postaje naša životna namirnica. S njim smo povezani, on nam daruje svoju riječ i ohrabrenje, pušta da ga uživamo.  On sam nas poziva za svoj bogato prostrt stol.

Prije nego pristupimo njegovu stolu, razmislimo malo o prošlom tjednu, o svim brigama i iskušenjima i molimo ga za oproštenje i pomoć.

II.

Braćo i sestre, došli smo da zajedno slavimo Euharistiju, lomimo kruh.  To znači da vjerujemo da Krist slavi skupa s nama i dariva nam se u svetoj Pričesti. No, a da li i nas ujedinjuje?  Ili, zar ne vjerujemo da nam sudjelovanje u bogoslužju osigurava  zajedništvo s njim? Euharistiju se može slaviti samo u zajednici, a zajedništvo označava i traži međusobno pomirenje.  I mi možemo opraštati, jer smo i sami iskusili Božje oproštenje.

Molitva vjernika22

Gospodine Isuse Kriste, sakupio si nas da slavimo ovu Euharistiju zajedno, jedan s drugim i s tobom. Zato ti iznosimo naše molitve:

Daj da ljudi u našoj župi budu uvijek jedan uz drugoga i jedan za drugoga, molimo te

Daj da Crkva bude nositeljica pomirenja, da svi ljudi sudjeluju na punini tvoga života, molimo te

Daj da znakovi spasenja, kruh i vino, budu i znak međusobnog jedinstva među kršćanskim Crkvama, molimo te

Podijeli potrebnu kišu ovoj žednoj zemlji da se možemo radovati tvojim dobrima, molimo te

Umanji bol i patnje bolesnika, tješi tužne i otvori svoje srce svima koji te traže, molimo te

Daj da naši pokojni koji su se ufali u tebe žive kod tebe i primi ih u zajedništvo sa svima svetima, molimo te.

U tišini iznesimo svoje molitve i prošnje Bogu.....Jer ti si naš cilj, milostivi i dobri Bog, koji živiš i kraljuješ, sa svojim Sinom i Duhom Svetim u vijeke vijekova.

Propovijed:

1.

Poticaji za propovijed

Cilj: Slaviti Euharistiju s Isusom može samo onaj tko je, poput Isusa, spreman prema ljudima učiniti i najneugledniju  službu  kao što to, kod Ivana, želi pokazati povezanost pranja nogu i posljednje večere. Zato se slavlje Euharistije treba događati u zajednici i na njoj pokazati: promjena ljudskog ponašanja do ostvarenja Kraljevstva Božjega.1. Uvod NEDOSLJEDAN

Pitaj stotinu katolikašto je najvažnije u CrkviOdgovorit će: Misa.

Pitaj stotinu katolikašto je najvažnije u Misiodgovorit će: Pretvorba

Reci stotini katolikada je pretvorba najvažnije u Crkvion će se razljutiti:Ne, sve treba ostationako kako je i bilo.Lothar Zenetti

Pisac daje, za nas, neugodnu tvrdnju,  predbacuje nam nedosljednost: No, ako bolje pogledamo tekst, mogli bismo reći: „Naglasak leži na igri riječi, jer on koristi dva značenja riječi

23

„pretvorba"  koje nemaju ništa zajedničkoga." No, ovdje bi se moglo postaviti i pitanje je li ovdje stvarno riječ o dva različita postupka koji nemaju ama baš ništa zajedničkoga?2. Euharistija znači pretvorba našeg zemaljskog života - Bog poziva sve ljude na sudjelovanje na njegovom spasenjskom djelovanju, na njegovom životnom redu koji prevladava smrt.

- Euharistijske darove evanđelje promatra kao razvijanje događaja Izlaska: kao što je Bog izveo izraelski narod iz nevolje, tako će i nas izvesti iz  izručenosti smrti i omogućiti nam sudjelovanje na nebeskom životu. I mi se trebamo upustiti u pustolovinu  kao što su to učinili Izraelci i napustiti našu sigurnost time što ćemo se osloniti na vjeru.

3. Euharistija je nerazrješivo povezana

Preduvjet za ovu Božju ponudu je Isusovo predanje na križu za nas ljude. Smrću i uskrsnućem Isus postaje posrednikom božanskog života.

4. Sudjelovanje u euharistijskoj gozbi je spremnost na žrtvu svakog pojedinog za sve one s kojima smo u zajednici po pričesti

Euharistija nije nikakva privatna stvar između Boga i mene prema geslu: ako se pričešćujem i ne činim tako teškoga grijeha, onda ću doći u nebo.

Zahtijeva se spremnost na žrtvu za one koji su tu uz mene i sa mnom se pričešćuju. Meni ne smije biti svejedno kako ide mom susjedu u klupi, da li je pogođen bolešću, osamljenošću, nezaposlenošću. Sudjelovanje na euharistijskoj žrtvi pretpostavlja zajedništvo, spremnost drugome pomoći i probleme pojedinaca rješavati zajedno.

5. Dakle i pretvorba ima nešto zajedničkog sa pretvorbom

Time  što nam Bog, u pretvorbi, vraća naše darove u obliku tijela i krvi Kristove „može se i treba pretvarati naš suživot od misli vlastitog profita, posjeda i bogatstva do međusobnog dijeljenja.

6. Propovjednik može ove ideje vrlo lijepo povezati sa životom sv. Roka

Sveti Roko je preobratio svoj život od bogataša u siromašnog hodočasnika i tako je sebi omogućio da, uz pomoć Božju, kužnu bolest pretvara u zdravlje!

2.Prijedlog propovijedi

„Kako nam može dati svoje tijelo za jelo?" Ovo se može shvatiti tako da je Isus važan za vječni život kao što je kruh za vremeniti. Da vjera ima, za vječni život, isto značenje kao jelo za svagdanji život, može se još i prihvatiti. Ali ne može se shvatiti: „kruh kojeg ću ja dati tijelo je moje." „Kako nam on može dati svoje tijelo za jelo?"

Tko bi  pomislio pod „moje tijelo" mišiće, osjećaje, kosu, krv neće doći na kraj s Isusovim riječima.  Taj i ne zna zašto bi bilo važno jesti njegovo tijelo pa i ako je sakriveno u kruhu.

„I Riječ je tijelom postala", napisa Ivan na početku svoga evanđelja. Ovom riječju on želi reći da je Sin božji postao pravi čovjek. Ivan želi jasno reći da kad Isus govori o euharistijskom kruhu da je to njegovo tijelo, onda želi reći da se primanjem Pričesti događa zajedništvo s cijelim i pravim Kristom, ali na način na koji su to doživjeli učenici iz Emausa. To je Krist koji je trpio, bio pokopan, treći dan uskrsnuo. Ako se to shvaća pod riječju „tijelo", onda se njegovo tijelo može jesti i krv njegova piti. Onda je njegovo tijelo stvarna hrana, a ne predmet divljenja. Onda je njegovo tijelo dar svim vjernicima.

24

„ Dođite i jedite na mojoj gozbi i pijte vina kojega vam miješam", poziva nas prvo čitanje. „Tko jede moje tijelo i moju krv pije, ima život vječni." govori Isus u Evanđelju.

Tko smije doći, jesti i piti? Kakve uvjete treba ispuniti da bi smio „jesti tijelo Sina čovječjega i njegovu krv piti?" Kada se to jede i pije nedostojno može se jesti i piti vlastitu osudu, kako to Pavao opominje u poslanici Korinćanima? Protiv tijela i krvi Gospodnje, kako to Pavao u poslanici Korinćanima opisuje, griješe oni koji postupaju bez ljubavi, tako što jedne puštaju da gladuju i žeđaju dok su oni pijani. Isus govori Židovima koji su se s njime svađali, jer im je teško padalo da moraju jesti njegovo tijelo. „Ako ne budete jeli tijelo Sina čovječjega i pili njegove krvi, nećete imati života u sebi."  Traži od Židova da se potpuno odreknu svojih predodžbi. Zakon im ne daje život, Život daje tijelo Sina čovječjega. Ne radi se o njihovim sposobnostima, nego o njihovoj otvorenosti prema Bogu. „Tko jede moje tijelo i pije moju krv ostaje u meni i ja u njemu." Euharistija nije nagrada za ono što smo učinili. Ona je pomoć za život da ga imamo i sačuvamo.

Isus je nahranio gladne, pokazao im je da je Bog punina i preobilje i da to daruje.  Govorio je o kruhu koji daje život. Pokazao se kao mana u pustinji, koja dolazi s neba. Postajao sve jasniji. „Ja sam kruh koji je došao s neba. Tko vjeruje, ima život vječni." Sada napušta govor u slikama i usporedbama i kaže: „Kruh kojeg ću ja dati tijelo je moje. Moje je tijelo zaista jelo, a krv moja zaista piće. Tko jede moje tijelo i pije moju krv, taj ostaje u meni i ja u njemu."

Pažljivo nas Isus vodi od onoga što čini do onoga što On  jest. Njemu, Sinu Božjem, koji svijetu daje život, neka bude poklon, hvala i čast. Amen

3. „ Bože, kako je dosadno!"„Ako bude još jednom, udarit će me srčani, zbog prevelikog posla."„Imam osjećaj da su kazaljke stale."„ Što zar je tako kasno? Ovaj stres će me ubiti." Pretpostavljam da ste takve rečenice, ili njima slične, često puta čuli. A možda ste ih i sami izgovorili, jer ste se osjećali ili dosadno, ili u stresu.

Dosada i stres, oboje ima veze s našim ophođenjem s vremenom. Ima ljudi koji ne znaju što bi činili s vremenom koje imaju na raspolaganju, pa ubijaju vrijeme na bilo koji način. Drugi opet žele da bi dan imao 36 sati, jer oni trebaju samo 4 sata spavanja, ovisnici o poslu.

Dosada i stres - oboje imaju negativno djelovanje na ljude. Onaj kome je dosadno u životu i na to se navikao, taj će jednom kad dobije nutarnji poticaj nešto raditi, taj poticaj prečuti. Tome je svejedno. Za ništa ga nije briga. Postat će osamljeni mrzovoljac. I tako se nutarnje okamenjuje, a prijateljstva se raspadaju. Postat će osamljen, čak i umoran od života.Tko stalno živi u stresu i na to se navikao, taj će brzo oboljeti. Ovisnik o radu riskira svoje zdravlje, krvni tlak se mijenja. I on će primijetiti da prijateljstva pucaju, jer misli da ne može naći vremena  za njegovanje prijateljstva. I kad više ne bude mogao raditi, izgubit će oslonac, osjeća se nepotrebnim, može upasti u duboku depresiju.

Naše ophođenje s vremenom je za nas važno, za naše zdravlje, ali i za duševno dobro.

To je znao već i sveti Pavao. Zato brižno opominje zajednicu u Efezu: „Brižno pazite kako provodite svoje vrijeme, ne ludo, nego mudro." Koristite vrijeme. Kako se to može mudro iskoristiti, a ne ludo izgubiti?

Kako naći ispravno ponašanje s vremenom.? Što je vrijeme za nas kršćane? Naišao sam na jednu rečenicu kod sv. Josemarie Escriva koja bi nam mogla biti putokaz. Napisao je knjižicu „Put" koja spada u klasiku duhovne literature.

25

Poslovni ljudi kažu: vrijeme je novac. To je vrlo malo. Ako smo zaposleni u Božjem poslu, onda znamo: vrijeme je vječna slava.  Za ljude bez Boga vrijeme je nešto što pritišće, vrijeme je novac. To znači: ja moram sve brzo činiti, raditi kao pobješnjeli da bih sve mogao postići, sakupljati bogatstvo da bi meni tako bilo dobro. Za takvog čovjeka postoji samo ovo vrijeme, ovaj svijet sa svojim dobrima, samo ovaj zemaljski život. Onda ne smijem ništa propustiti, jer poslije mene potop. No, to me neće dugo veseliti, jer onda moram još više raditi da bih mogao više zaraditi. Vrijeme je novac.

Poslovni ljudi kažu: vrijeme je novac. To je vrlo malo. Ako smo zaposleni u Božjem poslu, onda znamo: vrijeme je vječna slava.  Vrijeme je novac znači da čovjek mora zaraditi  i zato od jutra do večeri mora raditi i zato stoji pod stresom.

Vrijeme je vječna slava, a to nas upućuje  da nam se i nešto daruje. Vrijeme nam se daruje, ne da bismo nešto zaradili, nego da bismo živjeli.

Sigruno da moram raditi, ponekad i vrlo teško, ne ide bez znoja i muke. No, znoj i muka nisu sve.

Vrijeme je vječna slava. To nam ukazuje na onoga koji nam je darovao životno vrijeme - na Boga. A s darovanim treba lijepo postupati, jer se na taj način i darovatelju iskazuje zahvalnost.  Tko gleda na Boga, ne samo na svoj uspjeh, na svoj posjed, na svoje uživanje, taj gleda i vidi mnogo više i dalje. A to ću činiti kad pravilno ispunjam svoje dužnosti.  Dati Bogu svoj rad kao molitvu.

Stavi nadnaravni motiv u svoj svagdanji rad, onda ćeš ga i posvetiti.  To znači neki posao učiniti s dobrom nakanom. Ovaj sat ću učiniti za bolesnog prijatelja, čišćenje kuće želim posvetiti za moju obitelj. I umjesto da idem u crkvu zapaliti svijeću, ja ću ovako učiniti nešto dobra.

Tako ćemo izbjeći opasnost da izgubimo i Boga i bližnjega iz vida, tako koristimo vrijeme da svoj posao dobro izvršavamo i tako činimo mjesta u našoj svagdašnjici za Boga i bližnjega.

Vrijeme je vječna slava. Radi se o tome da Bogu zahvaljujemo za darovano vrijeme. Pavao poziva zajednicu Efežana, onda, ali i nas danas. Neka u vašoj sredini odzvanjaju psalmi, himni, pjesme kako vam daje Duh. Pjevajte i slavite Boga punim srcem i ustima.

Vrijeme ispravno koristiti znači i slaviti bogoslužje, svetu misu - tada pjevamo,  slavimo Boga i zahvaljujemo mu. On sam je otpočinuo sedmoga dana. I mi trebamo toga dana počinuti, ostaviti svoj rad da se pomolimo, da ga slavimo, da se odmorimo pa i dostojno zabavimo, da vrijeme provedemo s obitelji,  prijateljima. Tko provodi vrijeme kao slavljenje Boga, taj se u duši već sada pripravlja na slavu nebesku.  Taj se ne lijepi za zemaljska dobra, taj vidi da ima više od ove zemlje, da ima mnogo više od novca, taj već sada osjeća vječnu slavu gdje će naći konačno ispunjenje.

Da, vrijeme je novac, mnogo više od novca. Vrijeme je vječna slava. No, oni koji tu slavu sada ne žele i za nju se ne pripravljaju, neće je znati prihvatiti ni kad im se ponudi. I zato želimo Boga hvaliti i slaviti, sada i u vječnosti. Amen

http://www.glas-koncila.hr/ Dvadeseta nedjelja kroz godinu (19. kolovoza) Izr 9,1-6 * Ps 34,2-3.10-15 * Ef 5,15-20 * Iv 6,51-58Gozba za punoću čovjekove evolucijeDanašnja biblijska čitanja ponovno upućuju na euharistiju, ovaj put riječ je izričito o kruhu i vinu, o tijelu i krvi. Dok Pavao upozorava kako vino ne smije služiti opijanju koje vodi u

26

neodgovornu razuzdanost, Knjiga izreka govori o Božjoj mudrosti koja poziva goste za svoj stol pripremivši im vino razblaženo, s vodom pomiješano, ne za pijanstvo nego za razborito radosno življenje.

Zanimljivo je primijetiti da Mudrost poziva one koji su »još djeca« i kaže im neka se »ostave djetinjarija«. I Isus će reći da u njegovo Kraljevstvo ne mogu ući oni koji ne budu kao djeca. Riječ je o ljudima koji trebaju biti poput djece otvoreni prema novosti života, sposobni čuditi se, rasti, mijenjati se, koji sanjaju o budućnosti a ne o »dobrim starim vremenima«, ali nipošto djetinjasti, neodgovorni. Kršćanin bi, dakle, trebao biti nedjetinjasto dijete, zrela ali ne začahurena osoba, živi pupoljak a ne okamina.

Ta se životna mudrost postiže sudjelovanjem u najavljenoj gozbi kruhom i vinom na koju poziva Božja mudrost. Isus će se predstaviti kao ta utjelovljena Mudrost i sasvim određeno reći da je on osobno taj kruh i to vino. Živi Otac nebeski baš ga takva šalje kao dar za život svijeta. »Ja sam kruh živi koji je s neba sišao. Tko bude jeo od ovoga kruha, živjet će uvijeke.«

Isus očito nije imao namjeru tumačiti na koji to način kruh postaje tijelo a vino krv. Nije ni natuknuo kako bi se tom pitanju moglo pristupiti sa stajališta ljudskih znanosti glede prostornih, fizičkih, kemijskih i bioloških odnosa. Dok neki od znatiželjnih slušalaca pitaju kako je to moguće, on naprosto ponavlja da tako jest i da je to životno važno. Ima stvarnosti koje ne znamo podvrgnuti mjerilima prirodnih znanosti.

Kad je dar takav, prihvaćamo ga s povjerenjem u onoga tko nam ga pruža ako smo uvjereni da nam je prijatelj, da uvijek zna što čini i da je sposoban izvršiti ono što je obećao. Tako dijete prima majčino mlijeko ne shvaćajući njegov kemijski sastav ni kako ono u tijelu djeluje. Hraneći se, raste da bi moglo i spoznati. Tko s povjerenjem u Isusa sudjeluje u euharistijskoj gozbi, raste tako u vjeri, ne kao slijepoj pokornosti razuma nego kao sve prosvjetljenijem sudjelovanju u Božjoj mudrosti. Tko ima to iskustvo, zna o čemu je riječ. Tko ga nema a ide o tome tobože znanstveno suditi, sličan je slijepcu koji svaki govor o bojama proglašava iluzijom. Takvoga ne treba uvjeravati kako su boje lijepe, niti se zgražati što ih on ne vidi. Treba mu pomoći da progleda. Ovdje je riječ o višoj razini spoznaje koju može postići svaki sudionik Isusove otajstvene gozbe. To vodi najvišem stupnju čovjekova razvoja, osmišljava postojanje i razvoj svega svemira, uskrsnu preobrazbu bez koje bi sva evolucija bila preskupi promašaj.

Uznesenje Blažene Djevice Marije (15. kolovoza)Otk 11,19a; 12,1-6a.10ab * Ps 45,10-12.16 * 1 Kor 15,20-27a * Lk 1,39-56Marijina oporukaMarijino uznesenje dušom i tijelom u nebo, istina naše vjere koju slavimo svetkovinom Velike Gospe, mnogim kršćanima predstavlja poteškoće. Evanđelja govore samo o Isusovu uzašašću na nebo, a o Marijinu uznesenju ni riječi. Mnoge opet zbunjuje što se na ovu svetkovinu čita evanđeoski odlomak koji govori o susretu Marije i njezine rođakinje Elizabete. Ipak, ovaj odlomak i te kako odgovara smislu ove svetkovine zbog molitve koju Marija, potaknuta Duhom, izriče. Ta molitva - »Veliča« (Magnificat) - zapravo je Marijina oporuka svima nama koji se također trudimo, poput nje, ići putem vjere. Stoga je tu molitvu Crkva i te kako dobro shvatila i prihvatila. Praktički nema na svijetu mjesta na kojem iz večeri u večer iz usta nebrojenih svećenika, redovnika, redovnica i vjernika laika ne odzvanjaju riječi Marijina Magnificata.

Zbog čega je taj hvalospjev, molitva zahvaljivanja tako univerzalna? S jedne strane to je vrlo osobna molitva (»Veliča duša moja Gospodina, i klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju«), ali s druge strane nije isključivo individualistička, molitva koja bi vrijedila samo za Mariju. Ovo je molitva nade i utjehe za sve one koji često ne mogu razumjeti zašto su tako teško iskušavani, zašto ih pritišću teški tereti, zašto se osjećaju marginalizirani i napušteni, koji to ne žele prihvatiti kao udarce sudbine te stoga vapiju za Božjom pravdom. Međutim ova molitva je i zahvaljivanje

27

Bogu za primljena dobročinstva - u trenucima kada želje srca bivaju ispunjene - slavljenje Boga koji male, neznatne i siromašne podiže iz prašine. Dakle, Magnificat kao Marijina životna molitva ima istodobno mjesta za najradosnija iskustva našega života, kada smo spremni od sreće skakutati, ali i za najljuću bol koja nas često pritišće k zemlji.

Marija je u ovoj molitvi više od privatne pobožne osobe. Stoga je vjernici uvijek shvaćaju kao onu koja govori uime čitave Crkve, dapače, uime čitavoga čovječanstva. Crkva zato uzima riječi njezine molitve svake večeri u svoja usta, njome obuhvaća i sreću i patnju ljudi, jer oboje pripadaju životu, i donosi ih pred Gospodina. Slavi Boga jer je vjeran i onda kada je dan težak i mračan, ali i onda kada je sretan i uspješan priznaje: »Pogledao je na neznatnost službenice svoje.« Marijina oporuka, njezina molitva zahvaljivanja i hvale, želi nas učvrstiti u vjeri i nadi da je Bog »od koljena do koljena«, dakle i u ovo naše vrijeme u kojem živimo, pun dobrote i vjeran obećanjima koja je dao »Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka«.

Josip Koprek

http://www.kastav-crkva.orghttp://www.sestre-scj.hr/showitem/povijest-druzbehttp://www.rijeka-nadbiskupija.com/eug09/index.html Početak Euharistijske godine 18. travanja 2009. NOVO!!!        www.rikatv.net, ili http://www.rikatv.net http://katehetski.ri-nadbiskupija.hrNove web stranice Riječko bogoslovno sjemenište pokrenulo je novi web portal na adresi http://bogoslovija-ri.hr/http://www.ri-nadbiskupija.hr/http://ri-nadbiskupija.com/ Za razmišljanje

Sjedinjeni smo za jednim stolom i blagujemo jedan kruh. Kruh života za sve ljude. 

Navještamo smrt Gospodnju i njegov dolazak u slavi. 

Sjedinjeni smo u jednom tijelu i pijemo iz jedne čaše. Iz čaše mira za sve ljude. 

Tako svjedočimo da on živii da će doći u slavi. 

Sjedinjeni smo u jedan narod i pozivamo na gozbu. 

28

Na gozbu radosti za sve ljude. Očekujemo novi svijet i njegov dolazak u slavi.(Lothar Zenetti, Tekstovi povjerenja, 276)

http://www.virc.at/texte/aktuell_h.htm propovijedi na više jezika među njima i hrvatski www.svetiantunpula.com http://www.frama-pula.tk http://www.samostan-poljud.comhttp://www.zupavostarnica.hr/ Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://obitelj.hbk.hrhttp://www.dom-turnic.hrOvo je dom gdje imamo mjesečno misu. O tome pročitajte više na njihovoj stranici.

http://www.veritas.hr

http://www.hkr.hr

http://www.hkr.hrhttp://www.isusovci.hr/prostorduha/Duhovne vježbe na internetu - DVonlinehttp://www.katolici.org

KTA/KNI

http://hrcak.srce.hr/http://www.fokolar.hr/1000.html http://www.palotinci.hrhttp://www.vitapax.hr/http://www.jesus.2000.years.de/various/basiliche/san_paolo/sp/san_paolo/san_paolo.htmwww.annopaolino.org

http://www.nadbiskupija-split.com/katehetski/kateheze/pps_prezentacija/index.htmlmožete preuzeti dobre i poučne prezentacije

http://www.micromedia.unisal.it/možete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskom

29

http://www.hkz-gp.de/

http://www.iglesiaendaimiel.com/ http://www.fsr.hr/ http://fsrbrod.blogspot.com/http://fsr-kaptol.hr/http://www.molitve.infowww.gafos.hr/ arhitektura

http://www.graficapastorale.it/

http://qumran2.nethttp://qumran2.net/indice.pax?autore=1136&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=136&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=96&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.pax?id=96&&tutti=1 PLAKATI ZA POJEDINE NEDJELJE i SVETKOVINE U GODINIhttp://www.qumran2.net/indice.pax?id=136&&tutti=1 http://www.qumran2.net/indice.pax?c=disegni&autore=2769&pag=2plakati za djecu i mlademožete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.videograficapastorale.it/index.php/galleria-immagini/category/17-sfondi-per-manifestiPLAKATI I VIDEO NA GORNJOJ STRANICI ZA NEDJELJE.http://www.qumran2.net/indice.php?c=disegniCRTANI PLAKAT-CRTEŽI ZA CIJELU GODINU (iznad link)http://www.benedictinescat.com/http://www.benedictinescat.com/Montserrat/eucarcat.html prezentacije na španjolskomhttp://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramita.html http://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramport.html prezentacije na portugalskomhttp://www.giovannipaolo.it/copiacontroguai/index.htmhttp://lnx.catechista.it/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=114&Itemid=56 DVIJE STRANICE KOJE IMAJU LIJEPE PREZENTACIJEhttp://www.graficapastorale.comvideo grafika za pastoralhttp://www.kosljun.hr http://www.zupavostarnica.hr/Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://www.hamradio.hr/9aff/9AFF-028_Kosljun/kosljun.htm

http://www.tommyswindow.com/downloads_croatian_01.htmhttp://www.forum.hr/archive/index.php/t-232785.html.http://www.hbk.hr/biblija/search.phphttp://biblos.com/ Sveto Pismo na mnoštvu stranih jezikawww.bible-multimedia.orghttp://www.suzazanajmanje.blog.hr/http://vjeronauk.net/ stranica vjeroučitelja ima puno dobrih stvari u ppt

30

http://www.nku.hbk.hr/vjeroucitelj/ www.republikahrvatska.comDuhovna obnova i seminari u Zagrebu i drugim mjestima u i Hrvatskoj:http://www.republikahrvatska.com/DuhovneObnove.htmlhttp://www.hrvatskauljudba.hr/ http://wwww.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/IlustracijaIPP http://www.bibbiaecomunicazione.it/http://www.svivan.ba/http://www.karmelbsi.hr http://www.benediktinci.hr/

http://zrno.fsb.hr/blago/ ČASOSLOV

http://www.gabriellla.it/ppt.htm http://www.izbicno.info

www.frafranjomabic.info Gospodin Bog nije niti će dopustiti da njegovi umiru od gladi neznanja. Zato nam je u Crkvi pripravio dva stola; stol svoje riječi koji je priprava i uvod za drugi stol koji je Euharistija, u kojoj nam sam Isus nudi i daje svoje tijelo i svoju krv, po kojoj postajemo dionici Božanskoga života. Današnje prvo čitanje je upravo jedan stol Riječi Božje koja nam objavljuje Oca i siti nas svojim tijelom i krvlju. Dok u Evanđelju Krist svojom Riječju daje život koji će trajati zauvijek. On je u euharistiji živi kruh i daje nam svoje tijelo i svoju krv, prinesenu na križu za život svakoga od nas.Isus je današnjim govorom o svome tijelu i krvi koje će nam dati za jelo, podigao veliko zanimanje kod slušatelja, ali i veliku sablazan, jer u čitavom Starom Zavjetu nalazimo zabranu da se jede meso (tijelo) s krvlju jer je krv život:"Nemoj jesti meso sa njegovim životom, to jest sa krvlju"Post 9,4). Isus ne želi kršiti odredbe i tradiciju, ali želi naglasiti najdublje zajedništvo njega i onih koji budu blagovali njegovo euharistijsko tijelo, koje se upravo u euharistiji ostvaruje. U biblijskom smislu meso, kao u nas tijelo, označuje postojanje jednoga živoga stvorenja, pa se Isus zato i tako izražava, a krvlju koja označuje život to potvrđuje. Ovo nalazimo i u 83. psalmu:"Srce moje i tijelo (meso) moje se vesele od radosti u Bogu živomu". Tako je i u naviještenju u našem prijevodu "Riječ je tijelom (carne-meso-sarx) postala." Poslije svega ovoga, da ne idemo dalje i ne izgubimo onaj smisao koji želimo postići, znači jesti tijelo – iskazati potpuno zajedništvo između Boga i čovjeka. Zato je jednako ili uzeo samo komadić ili više, uzimaš jednako puninu zajedništva između Boga i čovjeka. Evo, ovdje je i ono sa samoga početka da nam treba neprestano učenje i poučavanje u vjeri, posebno Svetom Pismu, da bismo uvijek bolje razumjeli i tako se bolje pripremili za slavljenje euharistije, koja nije sama sebi cilj, već je cilj da živimo veće zajedništvo s Bogom, a da ga potvrdimo u životu sa braćom.Zato nam treba svaki put prije slavljenja svete mise vraćati se našoj Prvoj Svetoj Pričesti i pitati se jesam li zaboravio onu pripremu; pripremiti svoje tijelo, postom i čistoćom, biti čiste duše da bi primio i prihvatio Isusa, ušao u zajedništvo s njime. Tada znati zahvaliti i ponijeti isto zajedništvo van crkve u svakidašnjicu. To će onda biti pravi plod Euharistije i moga zajedništva u tijelu i krvi sa mojim Isusom. Važna je priprava, kao i ponašanje, nažalost s kojim i danas u ovom vremenu imamo poteškoća po našim crkvama, što nadilazi zdravi razum, kada se zna da nitko nije došao pod prisilom. Kako onda neke stvari tumačiti ili ih uključiti u vjerske, u ovo euharistijsko zajedništvo o kojem danas govorimo. Zato mi koji se držimo svjesni moramo davati svoj puni doprinos u pripremanju za svetu misu, u sudjelovanju, ali i iza mise ostati Kristov u svoje djelokrugu. Onda će biti manje prostora onima koji su s nama, ali ne znam po čemu su naši, osim što smo svi mi ljudi, bez razlike tko si, braća. Mi njih ne odbacujemo, već ih ljubimo jer Bog je ljubav, Euharistija je Ljubav. Zato ih pozivamo i dužni smo pozivati da budu ono što trebaju biti – poštivati barem nas i ne ometati nas svojom neljubaznošću. Današnje Evanđelje nas zove sve na svetu misu – euharistiju, pa bili mi tko bili. Ove tri nedjelju su ispit i poziv. Odazivajmo se i pripremajmo se kako dolikuje susretu s Kristom. Neće svakoga

31

zapasti da to čini kada bude u mirovini. Davno je počela i još traje naša mirovina, dokle, do kada…?"Gospodine, daj da brzo postanem odrastao. Moj otac ne ide nikada na Misu. Kaže da je išao i previše kada je bio malen, kada ga je baka tjerala da ministrira. K tome nedjeljom uvijek ima što raditi: oprati automobil, urediti vrt, okrečiti kuću, ići u lov, skijanje, utakmica, itd. Moja majka kaže da bi rado išla na Misu kada ne bi morala prati i peglati.Moja sestra ne ide više na Misu jer nedjeljom ima trening iz odbojke. Ako joj moja mama kaže da ode, one kaže da ne želi, jer je već velika, jer je već Krizmu primila i zatim bolje se moli na svoj način.Moj djed nikada prije nije išao na Misu. Tek ima nekoliko ide, ne samo nedjeljom, nego i drugim danima, osobito ako pada kiša ili ako je hladno. Jer, kaže, kod kuće mu je dosadno, a posebno od televizije koju ja držim uvijek upaljenu. Od nje mu se vrti u glavi. U kafiću svi puše pa ne može disati. U parku su djeca koja igraju nogomet, pa ne gledaju gdje pucaju loptu. Na ulici se ne može šetati zbog auta. U crkvi, međutim, jedan sat prođe u miru. Ja nemam toliko posla kao tata. Ne moram prati i peglati kao mama. Nema trening iz odbojke kao moja sestra, i posebno nisam još primio krizmu kao ona. Kako bih samo želio brzo odrasti. Tako ne bih više morao ići na misu, kao moj otac, moja majka i moja sestra.Kada odem u mirovinu, kao moj djed, onda ću ići samo ponekad jer ja nisam kao on, jer majka kaže da je on medvjed i da ne voli biti s ljudima u društvu. Gospodine, daj da brzo odrastem!"(T.Lasconi,Mabić/Jukić,Pr.V.169).Još mu treba zaključiti da brzo nadoda psovku i da bude kompletan, kao i njegovi.

fra Franjo Mabić

http://www.ppsmeditazionipreghiere.org/Duje Bonačić ima vrhunsku stranicu. Pogledajte:www.dbfoto.infohttp://www.ofm.hr/index.php/korisni-linkovi

http://www.franjevci-split.hr/ 20. nedjelja kroz godinu VJERA I ZAJEDNIČKO PJEVANJE

Ef 5,15-20

Na pitanje: “Po čemu se prepoznaju kršćani?” rimski pisac Plinije u 2. stoljeću dao je jednostavan, ali zanimljiv odgovor: Kršćani se prepoznaju po tome što “pjevaju pjesme Kristu kao svome Bogu”. Apostol Pavao na dva mjesta izričito poziva vjernike da od srca pjevaju hvale Bogu: u poslanici Efežanima: Razgovarajte među sobom psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjesmama! Pjevajte i slavite Gospodina u svom srcu! (5,19-20); u poslanici Kološanima: U svakoj se mudrosti poučavajte i urazumljujte! Psalmima, hvalospjevima, pjesmama duhovnim od srca pjevajte hvalu Bogu! (2,16-31) Tko sam ili s drugima čita psalme i pjeva duhovne pjesme puni se Duhom, jer su ti tekstovi nadahnuti Božjom mudrošću. Suprotnost tomu, veli Pavao, jest opijanje vinom koje se također rado čini u društvu, ali plod su takvoga ponašanja razuzdanost i nemir.

U teologiji crkvenih otaca bogoslužno pjevanje shvaća se kao duhovna žrtva, a jednoglasje postaje simbol i odraz jedinstva kršćanske zajednice u Bogu, i stoga ideal oblikovanja bogoslužnog pjevanja. Svrha bogoslužnog pjevanja ne smije biti estetski užitak. Kršćanin ne pjeva ponajprije da bi ugodio svojim ušima, nego da bi kroz ugodu sluha lakše primio sadržaj svete riječi. Bogoslužno pjevanje treba poticati dušu na pobožnost i božanske osjećaje. Sveti Augustin jednom reče: “Tko pjeva, dvostruko moli!”

32

Pjevanje ispunja cijelo ljudsko biće i pokreće sve njegove snage – duh, dušu i tijelo. Ono otvara ljude iznutra, otvara i širi srce, te stvara topolo ozračje. Vjera tada ima svoj zvuk, boju i dinamiku. Aktivno sudjelovanje u euharistijskom slavlju uvijek znači i zajedničko pjevanje. Ono ne spada samo na crkveni zbor ili neke pojedince, već se tiče svih nazočnih na euharistijskom slavlju. Simfonija, skladno pjevanje – govori mnogo o dotičnoj župnoj zajednici. Zajednica koja skladno pjeva snažno svjedoči zajedništvo u vjeri. «Glazba je drugi jezik liturgije. (…) Kad naš ljudski govor pred Bogom zanijemi, glazba može još uvijek odsvirati ono što se ne da opisati. (…) Jer ono što riječima tek rijetko uspijeva, može dobra glazba bez zaobilaznih putova preko intelekta i višeg obrazovanja: dodirnuti čovjekovo srce, u radosti i tuzi, u vedrini i umoru, kao ohrabrenje i utjeha.» (P. Kaspar, Sakramenti – jezik znakova, 96-98.)

Duh zajednice određuje se putem glazbe koja se sluša. Katkada treba biti oprezan prema nekoj vrsti glazbe zbog sadržaja koji se tom glazbom posreduju, a ne zbog same glazbe kao takve. Primjerice, rock glazba je prožela kulturu mladih, ali neki glazbeni smjerovi i pjesme promiču neodgovorni seks, drogu, alkohol i nasilje. No, s druge strane, mnogi rock sastavi pjevaju lirske pjesme vjerskog nadahnuća. U glazbi pojedinac susreće snagu koja uređuje ili razara njegov unutarnji život. Lagana, vedrinom i pohvalom prožeta glazba u čovjeku čuva mir, dok bučna, smušena i raskalašena “muzika” čovjeku oduzima volju i smisao za život.

Pjevanje je znak životne radosti. Nažalost, često su lica vjernika na svetim misama odsutna, depresivna, tugaljiva, bez trunka vedrine. Možda je razlog zašto toliko mnogo mladih ne dolazi u Crkvu, jer ne nalaze tu zajedničku radost u središtu naših zajedničkih slavlja. Ako je Evanđelje radosna vijest, tada se radost mora vidjeti na licima vjernika. Na misi smiju pjevati i oni koji nemaju najbolji sluh! Neka se pjeva veselo i snažno na slavu Božju i zbog vlastite radosti! Bitno je da se pjeva iz srca i izrazi osjećaj zahvalnosti i pouzdanja u Boga. «Pjevati u klicanju… Klicanje je zvuk koji svjedoči da iz srca odjekuje nešto što se ne može kazati…» (Augustin).

Tumačeći stih “Pjevajte Gospodinu pjesmu novu, pjevaj Gospodinu, sva zemljo!” (Ps 96,1), Augustin smisao izraza “nova pjesma” izvlači iz Isusovih riječi: “Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge” (Iv 13,34), i kaže da vršenje te zapovijedi jest nova pjesma koja stvara novu zemlju. “Pjevaj i putuj!” – savjetuje sveti Augustin. Pjesma na vjerničkim usnama izražava pobjedu radosti nad patnjom!

http://www.zupa-svkriz.hr/pjesme/html/boze_moj_sto_je.htmhttp://gospa-lurdska.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=677&Itemid=46http://www.zupa-gajnice.hr/stranice/pjesmarica_d.htmlhttp://www.zmr.hr/index4.htmlhttp://www.cdp.hr/http://www.tabor.com.hr/http://www.injigo.com/Program Injigo obuhvaća ignacijanske duhovne vježbe u svakodnevnom životu od 30 tjedana (DV) kao i duhovne vježbe u šutnji od tri do trideset dana (DVŠ). Taj je Program započela u Zagrebu 1997. godine znanstvenica dr. sc. Marica Čunčić.http://www.gotquestions.org/Hrvatski/index.html

Traži GotQuestions.org Hrvatski

Sljedeće stranice dostupne su na hrvatskom jeziku.

Poštovani,

predstavljamo Vam vrlo uspješnu Udrugu: Hrvatsko športsko kulturno društvo Croatia Beč.Udruga djeluje od 1986. godine.Posjetite njihovu web stranicu na www.hskd-croatia.com

Stranicu je izradio prof. mag. Željko Batarilo

Srdačan pozdravhttp://www.trsat-svetiste.com/index.htm

http://ocimadrugoga.blogspot.com/ Ovdje možete pronaći jako puno poučnih primjera. Hvala autoru.

33

http://www.velecasnisudac.com/hr/clanak/990/samostan-sv-nikole

http://cudaprirode.com/portal/

http://www.rama-prozor.info/cms/index.php

http://www.samotnjak.com/

http://www.tebe-trazim.com/index.phpvrlo lijepa stranica

http://rosarioonline.altervista.org/index.php

http://medjugorskiglas.blog.hr/

http://www.frama-portal.com/poveznice/

http://www.frama-portal.com/

Franjevačke poveznice: OFS   Hrvatska

Međunarodno vijeće OFS – a

Socijalna inicijativa OFS – a i FRAME

Franciscians International

Klarise Zagreb

Duhovni asistenti i asistentice: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda

Hrvatska provincija sv. Jeronima Franjevaca konventualaca

Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića

Franjevci trećoredci glagoljaši

Franjevačka provincija Uzvišenja sv. Križa – Bosna Srebrena

Hercegovačka provincija Uznesenja BDM

Milosrdne sestre sv. Križa

Zajednice mladih: Hrvatska dehonijanska mladež

Salezijanska mladež

Crkva i ostale poveznice: Hrvatska biskupska konferencija

Redovnici i redovnice

34

Ured za mlade HBK

Hrvatski Caritas

Zajednica Taize

SPAS – studentski pastoral

Glas Koncila

Veritas

Informativna katolička agencija (IKA)

Hrvatski katolički radio (HKR)

Radio Marija

DUHOS – Duhovnost osječkih studenata

Bivša stranica www.svetifrane.org nalazi se pod imenom nove domene: http://www.fradragoljevar.com/

2015. KOLOVOZ

N 9 19. KROZ GOD., Edita, TvrtkoP 10 Lovro, đakon, LovorkaU11 Klara AsiškaS 12 Ivan Kasijan, FrankaČ 13 Hipolit, GertrudaP 14 Maksimilijan Kolbe, Sveto S 15 VELIKA GOSPA (Patron župe ROŽAT) ■N 16 20. KROZ GOD., Rok, Stjepan, kraljP 17 Hijacint, Miron, NatalijaU 18 Jelena KrižaricaS 19 Ivan Eudes, Jordan, TeklaČ 20 Bernard, opat, SamuelP 21 Pio X., papa, DobruškoS 22 B. D. Marija Kraljica, ReginaN 23 21. KROZ GOD., Ruža LimskaP 24 Bartul, apostol, BarišaU 25 Ljudevit, kralj S 26 Rufin, Branimir, JadrankoČ 27 Monika, Anđelka, ČaslavP 28 Augustin, Tin, Živko S 29 Glavosijek Ivana Krst., SabinaN 30 22. KROZ GOD., Didak, RadoslavP 31 Rajmund, Paulina

RUJAN

U 1 Egidije, BrankaS 2 Kalista, Divna, IngridČ 3 Grgur Veliki, Gordana

35

P 4 Rozalija, Iris, MarinS 5 Majka Terezija, CvjetkoN 6 23. KROZ GOD., Zakarija, DavorP 7 Marko Križevčanin, DragicaU 8 Mala G. (Čempresata)S 9 Alen, Budimir, HijacintaČ 10 Nikola Tolentinski, PulherijaP 11 Prvoslav i Hijacint, GašparS 12 Ime Marijino, Mirjana, SilvijaN 13 24. KROZ GOD., Ivan ZlatoustiP 14 Uzvišenje sv. KrižaU 15 Gospa Žalosna, DoloresS 16 Eufemija, Kornelije (kvatre)Č 17 Rane sv. FranjeP 18 Josip Kupertinski (kvatre)S 19 Januarije, Teodor (kvatre)N 20 25. KROZ GOD., Andrija KimP 21 Matej, ap. i evanđ. U 22 Mauricije, SvetkoS 23 Lino, Pio iz PietrelcineČ 24 Gospa od OtokaP 25 Aurelija, Zlata, KleofaS 26 Kuzma i Damjan (Knežica)N 27 26. KROZ GOD., Vinko PaulskiP 28 Vjenceslav, Vencel, VišeslavU 29 Mihael, Gabriel i RafaelS 30 Sv. Jeronim, zaštitnik Provincije

LISTOPAD

Č 1 Terezija od Djeteta IsusaP 2 Anđeli čuvari, VedranS 3 Maksimilijan, Gerard, EdmundN 4 27. KROZ GOD., Sv. Franjo AsiškiP 5 Flavijan, Miodrag, FloraU 6 Bruno, RenatoS 7 Gospa od Ružarija (Ružarica)Č 8 Srđ i Bako, Dan nezavisnosti ■P 9 Dionizije, DenisS 10 Franjo Borgija, DanijelN 11 28. KROZ GOD., Firmin, TvrtkoP 12 Serafin, MaksoU 13 Edo, HugolinS 14 Kalist, Stanislav, DivnaČ 15 Terezija AvilskaP 16 Margareta M. AlacoqueS 17 Ignacije Antiohijski, VatroN 18 29. KROZ GOD., MISIJSKA Luka, evanđelistP 19 Petar Alkantarski, Pavao od KrižaU 20 Vendelin, Irena, MiroslavS 21 Uršula, CelinaČ 22 Marija Saloma, Ivan Pavao II.P 23 Ivan Kapistran

36

S 24 Antun Marija ClaretN 25 30. KROZ GOD., Katarina Kotrom., Spomen DakseP 26 Demetrije, RadovanU 27 Sabina, Gordana, Duh AsizaS 28 Šimun i Juda TadejČ 29 Narcis, Linda, DarkoP 30 Alfonz Rodriguez, MarceIS 31 Kristofor, Vuk

STUDENI

N 1 31. KROZ GOD., SVI SVETI (Matica) ■P 2 DUŠNI DANU 3 Martin PorresS 4 Karlo Boromejski, DragoČ 5 Mirko, Ljiljana, P 6 Leonard, Sever, MelanijaS 7 Ernest, Karina, Mila, BaldoN 8 32. KROZ GOD., Gracija Kot.P 9 Posv. Later. bazilike, VitoU 10 Leon VelikiS 11 Martin, biskup, (Šumet)Č 12 Jozafat, SilvanP 13 Stanislav Kostka, Ivan TrogirskiS 14 Nikola TavelićN 15 33. KROZ GOD., Albert Veliki, LeopoldP 16 Ivan Trogirski, MargaretaU 17 Elizabeta zašt. FSRS 18 Posveta bazilike sv. Petra i PavlaČ 19 Matilda, Faust, KristinP 20 Srećko, SilvestarS 21 Mavro, Gospa od ZdravljaN 22 KRIST KRALJ, Cecilija, DobrilaP 23 Klement, BlagoU 24 Krševan, KrizogonS 25 Katarina Aleksandrijska, KataČ 26 Hugo, Konrad, LeonardP 27 Virgilije, Maksim, ValerijaS 28 Jakov Markijski, DržislavN 29 1. DOŠAŠĆA, Svi sveti Franj. redaP 30 Andrija, ap., Hrvoslav

PROSINAC

U 1 Natalija, BoženaS 2 Bibijana, Blanka Č 3 Franjo Ksaverski, Lucije P 4 Ivan Damašćanski, Barbara S 5 Saba, Savka, Ada N 6 2. DOŠAŠĆA, Nikola, Nikša (Dračevo selo)P 7 Ambrozije, Agaton U 8 Bezgr. začeće BDMS 9 Zdravka, Valerija, Abel (kvatre)

37

Č 10 Gospa Loretska, JulijanaP 11 Damaz, Damir (kvatre)S 12 Ivana F. Chantal (kvatre)N 13 3. DOŠAŠĆA, Lucija, SvjetlanaP 14 Oton iz Pule, Ivan od Križa U 15 Drinske mučenice, DarijaS 16 Adela, Zorka, Albina Č 17 Lazar, FlorijanP 18 Gracijan, Bosiljko S 19 Urban, Tea, Vladimir N 20 4. DOŠAŠĆA, Amon, Teofil P 21 Petar Kanizije, Mihej pr.U 22 Honorat, ČaslavS 23 Ivan Kentijski, Viktorija Č 24 BADNJAK, Adam i Eva, Delfin P 25 BOŽIĆ - ROĐENJE ISUSOVO ■S 26 Stjepan Prvomučenik ■N 27 SV. OBITELJ, Ivan, ap. i ev., Janko, Fabiola P 28 Nevina dječica, Nevenka U 29 Toma Becket S 30 Nicefor, Trpimir Č 31 Silvestar, papa, Zahvalnica

■ oznaka za državne blagdane (neradne dane)

38