upliv gnojenja z dušikom, žveplom in mikroelementi na ... · • pšenica troši 50pšenica...

3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)

Upliv gnojenja z dušikom, žveplom in mikroelementi na pridelek in kakovost pšenice

Dr.sc. David Gluhić, Poljoprivredni odjel Poreč, Veleučilište Rijeka (HRV)

Gordana Veber dipl. ing., Jurana d.o.o., Maribor


Održivost proizvodnje pšenice

ULAGANJE U TEHNOLOGIJU PROIZVODNJE

PRINOS KVALITETA

OTKUPNA CIJENA

Otkupna cijena pšenice za 2013/2014 godinu (Hrvatska)

0,21

0,18

0,16

EUR/kg KN/kg

MAX

MIN.

0,18 Eur/kg

0,15 Eur/kg


0,13

MIN.

Otkupna cijena pšenice za 2013/2014 godinu (Hrvatska)

Činjenica o cijeni pšenice:

• Čuvanje pšenice u silosu je za male proizvođače (cca. 10 ha) gotovo neisplativo

• Čuvanje pšenice u silosu je za srednje proizvođače (cca. 100 ha) je uvjetno isplativo (za prinos od 5 t/ha pšenice, mogu ostvariti razliku do max. 70 EUR x 100 ha = 7.000,00 EUR


do max. 70 EUR x 100 ha = 7.000,00 EUR

Razlika u otkupnoj cijeni:

Nakon žetve:........ 0,15 Eur/kg

Prije žetve (I.-V. mjeseca)..... 0,18 Eur/kg

Razlika: 0,18-0,15 = 0,03 Eur/kg !!!!

Za 1 ha i prinos od 5.000 kg ......... Razlika: 0,03 x 5.000 kg = 150 Eur/ha

Čuvanje u silosu: 0,32 EUR/5 t/dan x 250 dana = 80 E UR/ha

150,00 – 80,00 = cca. 70,00 EUR/5 tona ili 1 ha

Glavno pitanje?


NISKA OTKUPNA CIJENA ?

NISKI PRINOS/KVALITETA

PŠENICE ?



PŠENICE ?



TKO/KAKO DEFINIRA OTKUPNU CIJENU PŠENICE (5) ?

1. Stanje i cijena zaliha na svjetskom tržištu pšenice ( sjeverna polutka –SAD, Kanada, Francuska, Ukrajina, Rusija, Kina, Ind ija; južna polutka –


Australija, Južna Amerika; razli čito vrijeme žetve)

2. Industrijska cijena dušika (N) – visoka cijena dušika → visoka cijena pšenice

3. Veliki otkupljivači

• Kada otkupljuju – onda je uvijek višak pšenice na tržištu

• Kada prodaju – onda je uvijek nedostatak pšenice na tržištu

4. Pekarska/Mlinarska industrija (potrošnja ipotrošnja i cijena kruha cijena kruha –– vrlo važan vrlo važan parametar, kruh parametar, kruh –– socijalna kategorija sa državnom s ubvencijom; meso socijalna kategorija sa državnom subvencijom; meso nije socijalna kategorija nije socijalna kategorija –– kukuruz!kukuruz! )

5. Tvornice stočne hrane (pšenica niže kvalitete)

TKO/KAKO DEFINIRA PRINOS I KVALITETU PŠENICE ?


PŠENICE ?


Prinos i kvalitetu pšenice određuje POLJOPRIVREDNI POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČPROIZVOĐAČ kroz:

• Izbor parcela za sjetvu pšenice (agroekološki uvjeti)

• Primjenu tehnologije (sjeme, zaštitna sredstva, gnojidba, mehanizacija)

KAKO GNOJITI(PRIHRANITI) PŠENICU ZA VISOKI PRINOS I

KVALITETU ZRNA (PROTEINI) ?

Kada govorimo o gnojidbi pšenice treba razlikovati:


• Osnovnu gnojidbuOsnovnu gnojidbu kod pripreme tla za sjetvu pšenice

• Sjetvenu/STARTNU gnojidbuSjetvenu/STARTNU gnojidbu posebno formuliranim startnim gnojivima

• Prihrana pšenicePrihrana pšenice (dušik, sumpor, mikroelementi, biostimulatori)

VISOKI PRINOS + KVALITETA =

POTREBE PŠENICE ZA HRANIVIMA ?


Za prosječan urod od 5 t/ha pšenica treba:

• 100-150 kg/ha N

• 37-42 kg/ha P2O5

• 50-75 kg/ha K2O

Osnovna gnojidba kod pripreme tla

• U osnovnoj gnojidbi kod pripreme tla za pšenicu koriste se NPK ili pojedina čna gnojivaNPK ili pojedina čna gnojiva

• Prosječna količina NPK gnojiva je: 400400--600 kg/ha NPK 7600 kg/ha NPK 7--2020--30 ili NPK 030 ili NPK 0--1010--30 i sl.30 i sl.

• Točna koli čina NPK gnojiva utvr đuje se na osnovi Točna koli čina NPK gnojiva utvr đuje se na osnovi ANALIZE TLAANALIZE TLA


• Kod analize tla preporuča se osnovna analiza (N,P,K, pH) + mikroelementi. Za pšenicu su posebno važni: cink (Zn), Za pšenicu su posebno važni: cink (Zn), mangan (Mn) i bakar (Cu)mangan (Mn) i bakar (Cu)

• Cijena analize (makro+mikro elementi): 450,00 kn + PDV450,00 kn + PDV ili 60,00 EUR + PDV

• 1 uzorak za 1-5 ha površine

Sjetvena (STARTNA) gnojidba

• STARTNA gnojidba predstavlja primjenu posebno formuliranih posebno formuliranih startnih gnojivastartnih gnojiva (visoka količina fosfora) prilikom sjetve pšenice

• Različite formulacije na tržištu – odabir prema tehnološkim potrebama

• ZaštoZašto su startna gnojiva važna u postizanju visokog prinosa zrna pšenice?


• Startna gnojiva se polažu neposredno uz sjeme, te sjeme ima odmah na raspolaganju potrebna hraniva (fosfor, kalij)

• Startna gnojiva su posebno formulirani proizvodi i nema nema negativnog antagonizma na relaciji fosfor negativnog antagonizma na relaciji fosfor –– kalcijkalcij

• Startna gnojiva nisu podložna ispiranju

• Startna gnojiva služe za brz i jak razvoj korijenaza brz i jak razvoj korijena , u prvim fazama rasta (bolje iskorištavanje hraniva i vode u tlu)

• Prosje čna doza primjene: 25Prosje čna doza primjene: 25--40 kg/ha40 kg/ha (ovisno o uvjetima i rokovima sjetve)

STARTNA GNOJIVA vs. DAP (18-46)


• STARTNO GNOJIVO (Seed Sprint): 25 kg/ha – 19.000 mikrogranula/m2

• DAP 18-46: 250 kg/ha – 800 granula/m2

STARTNA GNOJIVA vs. DAP (18-46)


STARTNA GNOJIVA DAP (18 -46)


Glavna uloga startnih gnojiva:

RAZVOJ KORIJENA

DAP (18-46) STARTER


Jači korijen → više hraniva → više vode →veća lisna masa → viši prinos

DAP (18-46) STARTER

Vrste startnih gnojiva


• Tri vrste startnih gnojiva:Tri vrste startnih gnojiva:

•NP+micro gnojiva (40-45% P2O5)

•NP+micro+huminske kiseline (Seed Sprint)

•PK (Turbo Seed PK 47-31+1% Zn)

• Dva oblika:Dva oblika:

• mikrogranulirana

• tekuća

Prihrana pšenice • Provodi se nekoliko puta tijekom vegetacijeProvodi se nekoliko puta tijekom vegetacije

• Granulirana (“suhasuha ” prihrana) i teku ćateku ća gnojiva

• Glavni elementi u prihrani pšenice (7):

• DUŠIK (N)DUŠIK (N) – ELEMENT VISINE I KVALITETE PRINOSA

• SUMPOR (S)SUMPOR (S) – ELEMENT “PROTEINA”


• SILICIJ (Si)SILICIJ (Si) – ELEMENT OTPORNOSTI

• MIKROELEMENTIMIKROELEMENTI – ELEMENTI RAZVOJA I OPLODNJE

• BIOSTIMULATORIBIOSTIMULATORI – ANTISTRES UČINAK

• FOSOR (P)FOSOR (P) – ELEMENT ENERGIJE

• KALIJ (K)KALIJ (K) – ELEMENT “SUHE TVARI” ili hektolitarske mase

Prihrana pšenice – silicij (Si)

• “NoviNovi ” element u prihrani pšenice

• Pšenica troši 50Pšenica troši 50--150 kg Si/ha150 kg Si/ha za jedan proizvodni ciklus (Barker i Pilbeam, 2007)

• Silicij (Si) je važan:

• Veću otpornost na sva gljivična oboljenja pšenice (rđa, pepelnica)


pepelnica)

• Veću otpornost na nepovoljne agroekološke uvjete (niska temperatura, nedostatak vode, visoka temperatura)

20% SiO + alge

3-5 lit./ha

Prihrana pšenice – dušik (N) • “GLAVNIGLAVNI ” element u prihrani pšenice

• Različiti oblici dušičnih gnojiva na tržištu (granulirani, tekući, sa produženim efektom, bez biureta....)

• Osnovni postulati prihrane dušikom (N):

• Prihrana u fazi BUSANJA → RAZVIJENOST lisnog aparata


aparata

• Prihrana u fazi VLATANJA → INTENZITET RADA lisnog aparata

• Prihrana u fazi KLASANJA → AKTIVNO STANJE lisnog aparata

Prihrana pšenice – dušik (N) • U intenzivnoj proizvodnji pšenice moguće su 4 prihrane:


PRINOSPRINOSPROTEINIPROTEINI

Prihrana pšenice – dušik (N) • U intenzivnoj proizvodnji pšenice moguće su 4 prihrane:


Koli činu dušika za prihranu potrebno je Koli činu dušika za prihranu potrebno je utvrditi na osnovi Nmin analize tlautvrditi na osnovi Nmin analize tla

Nmin metododom se utvrđuje :

•koli čina mineralnih oblika dušika (raspoloživi N) – amonijs ki i nitratni dušik (cijena analize: cca. 10,00 EUR) , pred busanje i vlatanje nitratni dušik (cijena analize: cca. 10,00 EUR) , pred busanje i vlatanje za ozima žita, u zoni do koje dopire trenutno korijenov sustav, jer je količina mineralnog dušika određena prethodnim usjevom (gnojenje, rezidualni N, žetveni ostaci), i agroekološkim prilikama.

• Nmin metoda predstavlja sintezu svih djelujućih čimbenika raspoloživosti dušika (mineralni dušik, organski, min eralizacija organske tvari).

• Bolji se rezultati postižu kada su poznate potrebe usjeva u dušiku (mreža pokusa, očekivani prinos, broj biljaka/m2), raspored nitrata po profilu, efikasnost korištenja N (iznešeni N/Nmin <=90%), genetska specifičnost i dr.

1. Prihrana pšenice – po četak busanja (2 -3 lista)


Period: 15/12-15/02

0 kg N/ha 30 kg N/ha

• Rana sjetva • Kasna sjetvaOblik • Tlo dobre strukture

• Dobar raspored oborina

• Pšenica po činje busati

• Tlo loše strukture

• Kišovita jesen

• Pšenica nije po čela busati

Oblik gnojiva:

granulirani (KAN)

2. Prihrana pšenice – kraj busanja/po četak vlatanja (klas 1 cm)


Period: 15/02-15/03


• Dobro razvijena pšenica • Slabo razvijena pšenicaOblik gnojiva:

• Zdrava zelena boja lista

• Dobar raspored oborina tijekom zime

• Predkultura (travna smjesa)

• Kišovita zima

• Predkultura ostale žitarice

gnojiva:

•granulirani (KAN, UREA)

•tekući

3. Prihrana pšenice – puno vlatanje (2 čvor)


Period: 15/03-15/04


• Dobro razvijena pšenica • Slabo razvijena pšenicaOblik gnojiva:

• Zdrava zelena boja lista

• Dobar raspored oborina tijekom prolje ća

• Visoki porast stabljike

• Kišovito prolje ćegnojiva:

•granulirani (KAN, UREA)

•tekući

4. Prihrana pšenice –“zastavica”/po četak klasanja


Period: 15/04-15/05


• Sorte “lošije” kvalitete (za stočnu hranu)

• Sorte “bolje” kvaliteteOblik gnojiva:stočnu hranu)

• Usjevi pšenice boljeg potencijala (vrlo važno; ciljana gnojidba za KVALITETU)

gnojiva:

•tekući

GRANULIRANA GNOJIVA TEKU ĆA GNOJIVA


• KAN 27% N

• UREA 46% N

• Amonij-sulfat granulirani 20% N

• UREA 46% N + voda (biuret!)

• Tekući UAN/AN

• Amonij-tiosulfat (za proteine)

• Posebno formulirana otopine • Sa produženim djelovanjem (Nu-Slow)

• Posebno formulirana otopine UREE bez biureta/amonijaka (Folur N)

• Metilen-urea (Time Life N)

• Kalcij-nitrat (Calitech)

• Sa inhibitorima nitrifikacije

• Osnovna prednost:Osnovna prednost:

• Primjena ne ovisi o klimatskim uvjetima

• Kombinacija sa

herbicidima/fungicidima/insekticidima

TEKUĆA GNOJIVA


Prihrana pšenice – Sumpor (S)

• “GLAVNIGLAVNI ” element u kvaliteti pšenice

• Sumpor je važan za sintezu svih aminokiselina u biljci

• Problem moderne proizvodnje pšenice – PUNO DUŠIKA –MALO SUMPORA – NISKA KOLIČINA PROTEINA

• Glavna prihrana: prije klasanja, teku ćiteku ći Amonij-tiosulfat 4-6 lit./ha (ista doza kod simptoma nedostatka sumpora-žvepla)


lit./ha (ista doza kod simptoma nedostatka sumpora-žvepla)

• Granulirana gnojiva u ovoj fazi imaju vrlo slab i spor učinak (gusta lisna masa, malo vode, visoke temperature)

• Biljka NE MOŽE usvojiti elementarni sumpor iz tla! (samo SO2 ion)

Prihrana pšenice – Sumpor (S)


Prihrana pšenice – Mikroelementi (1)

• Pšenica za pravilan vegetativan razvoj i dobru oplodnju zahtjeva gnojidbu mikroelementima

• Pšenica traži: Zn, Cu, Mn, Mo, Co, Fe

• Prihrana u tri (3) tretmana:

• faza 2-3 lista – II. Etapa organogeneze (formiranje začetaka koljenaca i listova) – razvoj buduće lisne mase


začetaka koljenaca i listova) – razvoj buduće lisne mase

• faza 4-5 lista – III. Etapa organogeneze (diferencijacija cvata/klasa) – direktan utjecaj na broj cvijetova u klasu i visinu prinosa

• faza vlatanja - opcija


• Primjena:

• Gnojiva sa samo jednim mikroelementom

• Gnojiva sa više mikroelemenata

• Veliki izbor gnojiva i formulacija na tržištu

• Prosje čna doza primjene 1 kg ili 1 lit./ha

• Kompatibilni sa primjenom zaštitinih sredstava (herbicid,


• Kompatibilni sa primjenom zaštitinih sredstava (herbicid, fungicid, insekticid)


• Dobra ishrana mikroelementima – veći broj zrna u klasu


Zona loše oplodnje(-4 do -5 zrna po jednom klasu)


• Formiranje začetka klasa (III. Etapa organogeneze) – slikano pod elektronskim mikroskopom (J. S. GARDNER, W. M. HESS, E. J. TRIONE, 1985)



• Zašto su mikroelementi, formiranje klasa i broj zrna važni?

• Jer direktno utječu na visnu prinosa pšenice/ha


Istraživanje koje su proveli Delibaltova i Kirchev (2010) na primjenu sorte pšenice Albena, prinos i broj zrna po hektaru značajno se razlikuju pod utjecajem agroekoloških uvjeta:

• 2004/2005..... 5,3 t/ha .... Broj zrna na 1 ha = 97.011.200.... 1 zrno = 0,054 grama1 zrno = 0,054 grama• 2004/2005..... 5,3 t/ha .... Broj zrna na 1 ha = 97.011.200.... 1 zrno = 0,054 grama1 zrno = 0,054 grama

• 2005/2006..... 5,7 t/ha..... Broj zrna na 1 ha = 114.000.000Broj zrna na 1 ha = 114.000.000 ... 1 zrno = 0,050 grama

• 2006/2007..... 4,9 t/ha..... Broj zrna na 1 ha = 103.684.000... 1 zrno = 0,047 grama

POTENCIJALPOTENCIJAL sorte Albena kroz dobru oplodnju (114.000.000 zrna/ha) i dobru gnojidbu (masa 1 zrna 0 0,054 grama) iznosi 6,15 tona/ha6,15 tona/ha .


NEDOSTATAK CINKA (Zn)


Opis : Nekroze smeđe boje na starom lišću, sa tamno smeđim rubom

Izvor fotografije: Yara, Australia

Čimbenici koji uvjetuju nedostatak : Organska tla, visoki pH, visoka količina fosfora u tlu (DAP, superfosfati)


NEDOSTATAK MANGANA (Mn)


Opis : Klorotične pruge na starom lišću, svjetle boje


Čimbenici koji uvjetuju nedostatak : Organska tla, visoki pH, potopljena tla


NEDOSTATAK MOLIBDENA (Mo)


Opis : Slab rast, nizak rast, sušenje vrha lista


Čimbenici koji uvjetuju nedostatak : Kisela tla, mineralna tla

Prihrana pšenice – Biostimulatori (1)

• Zbog potrebe za visokim prinosom, visokom koli činom visokim prinosom, visokom koli činom proteina i zdravom lisnom masomproteina i zdravom lisnom masom , biostimulatori (preparati na bazi aminokiselina) dobivaju svoje redovno mjesto u tehnologiji gnojidbe pšenice.

• Učinak biostimulatora:

• Bolji rast i razvoj korijena i lisne mase


• Bolji cvatnja i oplodnja

• Bolji rast i razvoj zrna

• Veća otpornost na nepovoljne agroekološke čimbenike

• Veća otpornost pšenice kod primjene herbicida


• Osnovne karakteristike biostimulatora za primjenu u Osnovne karakteristike biostimulatora za primjenu u pšenici:pšenici:

• Prihvatljiva cijena

• Visoka količina slobodnih aminokiselina (današnji tehnološki optimum je 24% slobodnih aminokiselina)

• Tekući oblik (radi lakšeg mješanja sa sredstvima za zaštitu


• Tekući oblik (radi lakšeg mješanja sa sredstvima za zaštitu pšenice i herbicidima)

• Kada primjeniti biostimulator:

• Kod primjene mikroelemenata u fazi buasnja i vlatanja

• Kod primjene amonij-tioslufata u 4. prihrani sa ciljem povećanja proteina u zrnu

• U svim ekstremnim uvjetima (naročito napada bolesti)


• Izbor biostimulatora na tržištu:Izbor biostimulatora na tržištu:

• Veliki izbor različitih proizvoda (proizvodi na bazi huminskih kiselina nisu biostimulatori)

• Proizvodi na bazi ekstrakta algi također pripadaju u biostimulatore

• Mikrobiološki preparati nisu biostimulatori


• Mikrobiološki preparati nisu biostimulatori

Prihrana pšenice – Kalij • Nedostatak kalija je vrlo rijetka pojava u uzgoju pšeniceNedostatak kalija je vrlo rijetka pojava u uzgoju pšenice

• Kalij se dodaje u osnovnoj gnojidbi

• Nedostatak kalija javlja se:

• Kiselim tlimaKiselim tlima (nizak pH)

• Pjeskovitim tlimaPjeskovitim tlima


• Tlima sa visokom koli činom glinevisokom koli činom gline (ilit; fiksacija kalija)

• Kod velike količine oborinavelike količine oborina (ispiranje iz zone korijena)

Prihrana pšenice – Kalij • Simptomi nedostatka kalija (izvor fotografija Yara, AU):


Prihrana pšenice – Kalij • Korekcija gnojidbe kalijem – folijarno radi brzog u činkafolijarno radi brzog u činka


• Tekuće gnojivo na bazi K-helata sa 31% K2O i 3% dušika (UREA), doza primjene 5-10 lit/ha ili kalij-fosfit (TRAFOS K)

• Kompatibilan sa većinom fungicida za zaštitu pšenice

Gnojidba pšenice – Sažetak Važni koraci do visokog i kvalitetnog prinosa pšenic e:Važni koraci do visokog i kvalitetnog prinosa pšenic e:

1. Analiza tla (makro i mikroelementi)

2. Osnovna gnojidba fosforom i kalijem (dušikom) na osnovi rezultata gnojidbe

3. Primjena startnih gnojiva u sjetvi

4. Primjena mikroelemenata u početku busanja i prije


4. Primjena mikroelemenata u početku busanja i prije vlatanja

5. Dvije prihrane dušikom u proljeće za visoki prinos (količina dušika na temelju Nmin analize tla prije prihrane) – granulirani/tekući

6. Prihrana tekućim amonijevim-tiosulfatom (ATS) za povećanje količine proteina u zrnu

7. Primjena biostimulatora kod aplikacije herbicida i u svim stresnim uvjetima


Dr.sc. David Gluhić, Poljoprivredni odjel Poreč,

Veleučilište Rijeka (HRV)

Gordana Veber dipl. ing., Jurana d.o.o., Maribor

THE THE ENDEND

upliv gnojenja z dušikom, žveplom in mikroelementi na ... · • pšenica troši 50pšenica...

Documents