upotreba midi opreme u nastavi
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
1/46
SVEUILITE U ZAGREBU
MUZIKA AKADEMIJA
Odsjek za glazbenu kulturu
Reo Radan
Upotreba MIDI opreme u nastavi
ZAVRNI RAD
Ak.god. 2012/2013
Mentor:
Izv. prof. Vjekoslav Njei
ZAGREB, 2013.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
2/46
1
Zahvala
Prije svega, zahvaljujem se svom osobnom mentoruprof. Vjekoslavu Njeiu na
pomoi, vodstvu i savjetovanju tijekom izrade ovog rada.
Takoer, htio bih se zahvaliti svim lanovima MIDI odsjekaKVRaudio foruma.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
3/46
2
SADRAJ:
Zahvala ....................................................................................................................................... 1
Popis oznaka i kratica ................................................................................................................ 4
UVOD ........................................................................................................................................ 5
1. MIDI ...................................................................................................................................... 6
1.1. Povijest elektronikih instrumenata i MIDI - ja ............................................................ 6
1.2. TO JE MIDI? ............................................................................................................... 7
1.3. MIDI specifikacije ........................................................................................................ 8
1.3.1. MIDI 1.0 ................................................................................................................... 8
1.3.2. GENERAL MIDI (GM) ........................................................................................... 8
1.4. MIDI poruka ................................................................................................................. 10
1.5. MIDI kanali .................................................................................................................. 10
2. MIDI ureaji ....................................................................................................................... 11
2.1. Fiziki dio .................................................................................................................... 11
2.1.1. MIDI kabel ............................................................................................................. 12
2.1.2. Wireless MIDI ........................................................................................................ 12
2.1.3. MIDI prikljuci ....................................................................................................... 13
2.1.4. Tipina konfiguracija .............................................................................................. 13
2.1.5. MIDI Lanac ............................................................................................................ 14
2.1.6. MIDI i osobno raunalo .......................................................................................... 16
2.1.7. Zvuna kartica ....................................................................................................... 17
2.1.8. Fizikedigitalne audio radne stanice .................................................................... 18
2.1.9. MIDI klavijatura .................................................................................................... 19
2.1.10. Alternativni kontroleri ......................................................................................... 19
2.1.11. Ureaj za generiranje ritma (Ritam maina)........................................................ 20
2.1.12. Ostali MIDI instrumenti i kontroleri ................................................................... 21
2.2. Sekvenceri i sekvenciranje ........................................................................................... 21
2.2.1. Fizikisekvenceri .................................................................................................. 22
2.2.2. Programski sekvenceri ........................................................................................... 22
2.3. Programi ........................................................................................................................ 23
2.3.1. Programske digitalne audio radne stanice .............................................................. 23
2.3.1.1. Steinberg Cubase ........................................................................................... 23
2.3.2. Virtualni instrumenti i efekti ................................................................................. 24
3. Osnovna primjena Cubase - a .............................................................................................. 25
3.1. Suelje ........................................................................................................................... 25
3.2. Otvaranje novog projekta ............................................................................................. 26
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
4/46
3
3.2.1. Kreiranje instrument trake ..................................................................................... 26
3.2.2. Kreiranje MIDI trake ............................................................................................. 27
3.3. Postavke i snimanje ...................................................................................................... 27
3.4. Eksportiranje projekta u audio datoteku ...................................................................... 28
4. Raunalna notacija .............................................................................................................. 30
4.1. Programi za notaciju .................................................................................................... 30
4.2. Sibelius ......................................................................................................................... 31
4.2.1. Suelje ................................................................................................................... 31
4.2.2. Otvaranje novog projekta ...................................................................................... 33
4.2.3. Unos i obrada nota ................................................................................................. 34
4.2.3.1. Tipkovnica s notama (The Keypad)............................................................... 34
4.2.3.2. Unos nota tipkovnicom i miem.................................................................... 35
4.2.3.3. Unos MIDI klavijaturom................................................................................ 37
4.2.3.3.1. Postavke .................................................................................................. 37
4.2.3.4. Oznake za tempo i dinamiku.......................................................................... 38
4.2.4. Izrada crtovlja za unos ritma ................................................................................. 40
4.2.5. Eksportiranje projekta ........................................................................................... 42
Zakljuak.................................................................................................................................. 44
Literatura .................................................................................................................................. 45
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
5/46
4
Popis oznaka i kratica
AU Audio Units; Format virtualnih instrumenata proizvedenih za Operativnisistem MAC OS
DAW Digital Audio Workstation; Radna stanica za digitalni audio
MIDI Musical Instruments Digital Interface; Interkonekcijski protokol za digitalne
ureaje
OS Operating System; Operativni sistem
PC Personal Computer; Osobno raunalo
PDF Portable Document Format; Format zapisa dokumenta tvrtke Adobe systems
VST Virtual Studio Tehnology; Tehnologija programske emulacije studijske opreme
VSTi Virtualni glazbeni instrument implementiran koritenjemVST standarda
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
6/46
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
7/46
6
1. MIDI
1.1. Povijest elektronikih instrumenata i MIDI- ja
Koritenje elektronike tehnologije za stvaranje glazbe postoji od kada postoji i sama
tehnologija. Iako su se poneki elektroniki glazbeni instrumenti pojavili jo poetkom 20.
stoljea, prvi popularni sintetizatori bili su Theremini Ondes Martenot. Njihova jedinstvena
boja zvuka koritena je u brojnim filmovima 20-tih i 30-tih godina.
Kako se tranzistorska tehnologija razvijala, glazbenici su ubrzo to poeli iskoritavati.
Analogni sintetizatori zovu se analogni, jer su u njima sve promjene zvuka posljedica analognih
promjena napona elektrinih signala. Sintetizatori do kraja 60-tih godina su glomazni, teki i
neprenosivi. Njihova izrada je bila skupa, a koritenje komplicirano. Osim za potrebe filmske
glazbe, uglavnom su koriteni za razna istraivanja, na glazbenim konzervatorijima i u
studijima avangardnih kompozitora.
Prvi analogni sintetizator za masovno trite dizajnirao jeRobert Moog 60-tih godina.
Wendy Carlos je 1968. godine snimila glazbu Johanna Sebastiana Bacha na Moog sintetizatoru
i stvorio jedan od najprodavanijih albuma klasine glazbe svih vremena. Tadanji mnogi
sluatelji tog albuma su formirali razne glazbene sastave i proirili Moog sintetizator u
popularnu glazbu i jazz glazbu.
Pojavom jeftinijih mikroprocesora i integrirajuim digitalnim sklopovima proizvodnja
je rezultirala s mnogo jeftinijim, pouzdanijim i pametnijim sintetizatorima. Sintetizatori su
dobili kontrolne ploe kojesu omoguavalekorisnicima promjenu pojedinog zvuka pritiskom
na jedan gumb. Meutim, tada je nastao problem da su razliite tvrtke imale razliite kontrole
i zvukove. Glazbenicima jepri izvoenjubilo potrebno i do pet razliitihsintetizatora kako bi
zadovoljili potreban spektar zvukova.
Tijekom 1981. godine, tri razliita proizvoaa sintetizatora, Dave Smith iz Sequential
Circuits,I. Kakehashi izRolandkorporacije i Tom Oberheim iz Oberhiem Electronicsodluili
su standardizirati kontrole kako bi njihovi razliiti proizvodi mogli biti povezani. Prvi MIDI
instrumentProphet 600tvrtke Sequential Circuitskoji je proizvedenprosinca 1982. uspjeno
je povezan sijenja 1983. sa Rolandovim JP-6.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
8/46
7
1.2. TO JEMIDI?
Musical Instrument Digital Interface je digitalni jezik, odnosno komunikacijski
protokol podataka koji omoguuje raunalima, programima i razliitoj glazbenoj opremi da
razmjenjuju informacije i kontrole.
Razlika izmeu zvukovnogi MIDI podatka je podjednaka razlici izmeu snimljenog
zvunog zapisa pijaniste koji svira klavirsku sonatui notnog zapisa iste te sonate. Snimanje
pohranjuje stvarni zvuk koji izlazi iz klavira dok notni zapis simboliki predstavlja zapisanu
informaciju kao pomo izvoau za reprodukciju glazbe.
MIDI ipak predstavlja jedan drugi nivo apstrakcije od notnog zapisa. MIDI simbolino opisujesve elektronike korake potrebne za ostvarivanje glazbenog zvuka.
Slika 1.0.Primjer tipinog MIDI lanca
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
9/46
8
1.3. MIDI specifikacije
1.3.1. MIDI 1.0
MIDI ima strogo odreen format podataka za onekoji dizajniraju i proizvode instrumente
i ureaje opremljene MIDI- jem. Obzirom da je format standariziran, ne mora sebrinuti hoe
li ureaj koji prima MIDIpodatke prepoznati primljene ili poslane podatke, iako su ureaji od
razliitih proizvoaa.
Jedan od najboljih naina upoznavanja kako MIDI sprecifikacija funkcionira je taj da
usporedimo MIDI sa govornim jezikom. Svaki jezik se razvio standardiziranjem znakova i
pravila koji se koriste za meusobnu komunikaciju i razmjenu znaenja. Na primjer, uzmemo
li slova P, A i S koja sama po sebi nemaju posebno znaenje, grupiranjem istih dobivamo rije
PAS koja oznaava ivotinju. Mikroprocesori i raunalasu ogranieni koristiti se binarnim
numerikim sistemom, brojevima 0 i 1. Meutim, grupiranjem binarnih brojeva nastaju velike
numerike rijei kojima meusobno raunala komuniciraju.
1.3.2. GENERAL MIDI (GM)
General MIDI ili GM je standardizirana specifikacija za muzike instrumente koji koriste
MIDI. General MIDI je prvi put predstavljen 1991. godine i ima nekoliko unapreenja na MIDI
1.0 specifikaciju.
General MIDI osim to ima standardiziranu samu komunikaciju izmeu ureaja, on
odreuje i raspored instrumenata u tablici instrumenata (eng. patch map) i sastoji se od 128instrumenata te seta bubnjeva. Prema standardu, bubnjevi se nalaze na 10. MIDI kanalu, a
instrumenti se rasporeuju na ostale kanale (1. - 9. i 11. - 16.). Instrumenti su grupirani u
porodice (instrumenti s tipkama, gudaki, udaraljke i sl.) sa po 8 lanova iste porodice. GM
standard propisuje samo raspored instrumenata unutar kolekcije (eng. bank), a ne i kako oni
moraju zvuati. Sama kvaliteta zvuka instrumenta ovisi o proizvoau opreme, pa tako
ponekad imamo situaciju da pjesma u MIDI obliku zvui drugaije kada se reproducira na
opremi razliitih proizvodaa. Nezadovoljni ogranienjima GM standarda, prvenstveno onih
koji se odnose na broj instrumenata, dva vodea proizvodaa MIDI opreme, YamahaiRoland,
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
10/46
9
definirali su svoje standarde - GS (Roland) i XG (Yamaha). Oni su u funkcionalnom smislu
potpuno kompatibilni sa GM standardom, ali nude brojna poboljanja od kojih su najvanija
vei broj instrumenata i efekata.
To je postignuto na nain da je osim osnovne GM kolekcije, kod GS-a i XG-a dodan
jo vei broj kolekcija instrumenata koje se pozivaju posebnim naredbama (bank select
naredba). Rezultat tog proirenja je da e MIDI datoteke pisane za GM standard zvuati isto
na opremi bilo kojeg od ova dva proizvodaa, a datoteke pisane specifino za GM ili XG
standard koristiti e dodatne instrumente i efekte, koje taj standard omoguuje.
Slika 1.1. Popis instrumenata u GM kolekciji
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
11/46
10
1.4. MIDI poruka
MIDI digitalnim putem prenosi detalje o glazbenoj izvedbi u obliku niza MIDI poruka.
Te poruke se prenose kroz standardni serijski niz pri brzini od 31,250 bita u sekundi. Kod
koritenja standardnog MIDI kabla, vano je napomenutida podaci mogu putovati samo u
jednom smjeru od polazita prema odreditu (Slika 1.2(a)). Da bi se dobila dvosmjerna
povezanost, potreban jejo jedan MIDI kabel koji e sluiti za povrat podataka u ureaj (Slika
1.2(b)).
Slika 1.2(a)
Slika 1.2(b)
1.5. MIDI kanali
Kao to bi javni govornik mogao izdvojiti iz publike pojedinca i s njim komunicirati,
MIDI poruke mogu biti usmjerene da prenose podatke tono odreenom ureaju ili cijelom
sklopu ureaja unutar MIDI sistema, a to je omogueno MIDI kanalima. Standardni MIDI
kabel ima mogunost prenoenja16 diskretnih kanala. Svakom kanalu mogue je dodijeliti
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
12/46
11
jedan instrument, a unutar svakog kanala mogue je odsvirati vie tonova odjednom. Ukupan
broj tonova koji se mogu istovremeno svirati ovisi o kvaliteti opreme, odnosno o notnoj
polifoniji koju ureaj posjeduje. U ne tako davnoj prolosti, ureaji su imali malu polifoniju
(najee 16 notnu polifoniju), meutim, danas i jeftiniji ureaji imaju minimalnu 64 notnu
polifoniju.
2. MIDI ureaji
2.1. Fiziki dio
Pored velikog broja elektronikih MIDI instrumenata koji su trenutno na tritu, postoji
mnotvo MIDIopreme koje slui povezivanju, distribuiranju, analiziranju i dijagnosticiranju
MIDI podataka. Takvi sistemi slue integriranju svih zasebnih MIDI ureaja u jedno radno
okruje koje e biti mono, jeftino i jednostavno za koritenje.
Kao medij za prijenos podataka, MIDI je u svijetu glazbene produkcije jedini koji ima
mogunost u jednom smjeru prenositi 16 diskretnih kanala za izvoenje, kontroliranje i razne
druge informacije, koristei podatke koji su ekonomino mali i jednostavni za upravljanje.MIDI je fleksibilan onoliko koliko moe biti mnogostruko spojenih MIDI ureaja i kablova, i
time se udvostruujui MIDI kanali.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
13/46
12
2.1.1. MIDI kabel
MIDI kabel se sastoji od oklopljenje parice strujnih ica koje imaju na krajevima muke
konektore. Kablovi su oklopljeni kako bi se smanjilo vanjsko ometanje, kao to je
radiofrekvencijsko ometanje.
2.1.2. Wireless MIDI
Neke tvrtke proizvode beine (eng. wireless) MIDI odailjae koji omoguujuinstrumentima poput MIDI gitare, puhakim kontrolerima (eng. wind controller) i sl. da budu
povezani s drugim MIDI ureajembez kabla u udaljenosti od 50-ak metara od prijamnika. Taj
se nain povezivanja MIDI ureaja uglavnom koristi pri ivim izvedbama tako da izvoa ne
mora na pozornici ovisiti o kablu koji esto smeta slobodnom kretanju.
Slika 2.0 CME WIDI - X8
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
14/46
13
2.1.3. MIDI prikljuci
MIDI koristi tri tipa prikljuka:MIDI in, MIDI out, MIDI thru(slika).
MIDI in prikljuak zaprima MIDI podatke od vanjskog izvora te prenosi iste
unutarnjem mikroprocesoru, kontrolirajui detalje izvedbe. Ureaji koji se koriste samo za
kontroliranje (npr. MIDI klavijatura) najee nemaju taj prikljuak, jer se uglavnom koriste
za slanje MIDI informacija
MIDI outprikljuak se koristi za slanje MIDI informacija od jednog ureaja ili MIDI
instrumenta prema drugome. esto je ugraeno i vie MIDI out prikljuaka na ureaj radi
povezivanja vie ureaja od jednom i proirivanja osnovnih 16 MIDI kanala.
MIDI thruprikljuak emitira doslovnu kopiju podataka primljenih kroz MIDI in
prikljuak. Ovaj proces je bitan jer omoguuje da podaci teku direktno kroz instrument ili
ureaj do sljedeeg ureaja u MIDI lancu.
Slika 2.1. Tri MIDI prikljuka
2.1.4. Tipina konfiguracija
Iako je studijska oprema rijetko povezana na isti ili slian nain, postoje pravila koja
MIDI ureaje ine jednostavnim za povezivanje u funkcionalnu mreu. Tipina konfiguracija
omoguuje da MIDI podaci budu prenosivi na najuinkovitiji i razumljivo mogui nain.
Kao glavno pravilo, postoje samo dva naina da MIDI ureaje poveemo unutar MIDI lanca:
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
15/46
14
1. SpajanjemMIDI outprikljuka izvornog ureaja (kontroler ili sekvencer) saMIDI in
prikljukom drugog po redu ureaja u lancu.
2. SpajanjemMIDI thruprikljuka drugog ureaja saMIDI inprikljukom treeg ureaja u
lancu, i takvim nainom nastavljamo dalje.
Slika 2.2. Primjer povezivanja vie MIDI ureaja
2.1.5. MIDI Lanac
Jedan od najjednostavnijih i najuestalijih naina prijenosa podataka kroz MIDI sustav
je lanac. Ova metodaproputa MIDI podatke s izvornog ureaja (kontroler ili sekvencer) do
MIDI Inprikljuka na sljedeem ureaju u lancu koji prima podatke. Taj ureaj alje doslovnu
kopiju sljedeem ureaju u lancu kroz MIDI Thruprikljuak, to se potom proputa do
sljedeeg ureaja u lancu i tako uzastopno. Na ovaj nain moe biti povezano do 16 ureaja i
upravo ovaj nain prijenosa vie kanala kroz jednu MIDI vezu omoguuje da cijeli sustav
funkcionira. Pokuajmo ovo poblie shvatiti na nekoliko primjera.
Slika 2.3 (a) prikazuje jednostavan i uobiajenprimjer MIDI lanca u kojem podaci tekuod kontrolera (MIDI Outprikljuak izvornog ureaja) u sintetizatorski modul (eng. synth
module) (MIDI Inprikljuak drugog ureaja u lancu). Doslovna kopija podataka alje se na
drugi ureaj te prolazi krozMIDI Thruna drugi sintetizatorski modul (MIDI Inprikljuak na
treem ureaju u lancu).
Idui primjer (slika2.3. (b)) prikazuje kako raunalo moe biti postavljeno kao glavni
izvorni ureaj u MIDI lancu, te sekvencerski program (eng.sequencing program) upravlja
cijelom MIDI reprodukcijom i raspodjelom MIDI kanala u lananom sustavu. U ovoj situaciji
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
16/46
15
MIDI podaci teku od glavnog kontrolera/sintetizatora prema MIDI In prikljuku na MIDI
suelju raunala u kojem se moe odsvirati MIDI informacija, biti obraena i rasporeena
po MIDI kanalima kroz MIDI sekvencer.MIDI Outprikljuak suelja spojen je natrag uMIDI
In na kontroleru koji zaprima podatke i ponaa se u skladu s njima. Kontroler tada alje
identinu kopiju na sljedei ureaj u lancu kroz svoj MIDI Thruprikljuak. Gledajui s drugog
aspekta, kontroler se koristi kao alat za unos podataka u MIDI sekvencer, koji potom
komunicira s raznim instrumentima spojenim u MIDI lanac.
Slika 2.3. (a)
Slika 2.3. (b)
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
17/46
16
2.1.6. MIDI i osobno raunalo
Pored poasnih titula koje glazbenici dodjeljuju svojim instrumentima, najvaniju
ulogu ima osobno raunalo. Kroz uporabu programai perifernih fizikih ureaja, raunalo se
esto koristi za kontrolu, procesiranje te raspodjelu informacija koje se odnose na glazbenu
izvedbu.
U sutini, raunalo je stroj s mogunou vrlo brzog digitalnog procesiranja irokog
spektra operacija. Sastavljeno je od povezanih komponenata kao to su napajanje, matina
ploa, procesor (CPU), radna memorija (RAM), hard diskovi te optiki ureaji (CD/DVD).
Veina raunala opremljena je s nekoliko fizikihutora (eng. slot) za ekspanzijske
kartice (eng. expansion cards) koje olakavaju vrenje programskih zadataka koje fiziki dio
samog raunala ne moeobavljati. Periferni ureaji igraju vrlo znaajnu ulogu u 21. stoljeu.
Koriste ve standardizirane komunikacijske protokole kao to su Universal Serial Bus(USB)
iliFireWireTM, te tim putem uvode osobno raunalo u svijetdigitalnog audia, videa, MIDI -
ja, interneta, mree i sl.
Programi, binarno suelje za komunikaciju ovjeka i raunala, omoguavaju bezbroj
opcija za izvoenje raznih operacija glazbeno sekvenciranje, pohrana podataka, digitalna
audio produkcija, obrada notnog teksta ili distribucija glazbe. Zahvaljujui brojnim
programskim inaicama koje procesiraju veinu tipova datoteka, imamo privilegiju izbora
proizvoaa programa, izgled, dojam, te nain programiranja koji najbolje odgovara naim
navikama i stilu. Na kraju krajeva, sama injenica da svako raunalo moe biti podeeno da bi
zadovoljilo sve potrebe pojedinca je, zapravo, ideja vodilja digitalnog doba. Uinila je osobno
raunalo digitalnim kameleonom koji moe mijenjati svoju formu i koncept da bi bio
dostojan bilo kojem zadatku ili situaciji.
U dananjem svijetu glazbene produkcije koriste se, uglavnom, dva tipa raunala: PC i
Apple Mac. Gledano sa stajalita korisnika, svaki od njih donosi niz prednosti i mana, iako su
njihove razlike s godinama razvoja znatno ieznule. Generalno gledano, moemo rei da je to
svijet s dvije platforme, a izbor je na pojedincu za kojeg je poeljno razmotriti:
Koja platforma mu je trenutno poznatija i ugodnija za koritenje?
Koja platforma i program su zastupljeniji kod klijenata?
Koja platforma je uestalija kod prijatelja i kolega? S kojim programom i hardwareom je ve upoznat?
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
18/46
17
Koja platforma mu se vie svia te zadovoljava njegove potrebe?
Mnogi profesionalni programi radit e na obje platforme, stoga je za zakljuiti da je potrebno
istraivati, te na kraju donijeti odluku.
Slika 2.4. Apple Mac G5 i Lenovo PC
2.1.7. Zvuna kartica
Vaan periferni ureaj koji zasluuje posebnu panju kad je u pitanju sastavljanje
produkcijskog sustava na bazi raunala je zvuna kartica. Ovakvi ureaji mogu imati jednu
svrhu ili mogu biti multifunkcionalne prirode (upravnjalje audiom, MIDI - jem, te kontrolnim
funkcijama). U oba sluaja, njihova glavna uloga je biti most izmeu vanjskog svijeta
analogne audio produkcije i unutarnjeg digitalnog svijeta.
Digitalna zvuna kartica moe biti integrirana direktno u raunalno, moe biti spojena
u sustav pomou USBiliFireWireTMsuelja, ili biti u obliku kartice koja se spaja u fizikiutor
(eng. slot). To moe biti ureaj sa 2 ulaza i 2 izlaza (2x2), ili moebiti viekanalni ureaj (npr.8x8 ili vie).
Na tritu postoji velik broj zvunih kartica koje rade sa veinom programa, kao i one
dizajnirane za odreeni tip (Digidesign software). Prilikom sastavljanja sustava za audio
produkciju potrebno je odvojiti vremena i odvagnuti njihove razlike, opcije i cijenu sa vlastitim
mogunostima i potrebama. Takav pristup znatno e utedjeti vrijeme i novac.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
19/46
18
Slika 2.5. TASCAM FW-1804FireWire i M-Audio ProjectMix USB 18 X 14
2.1.8. Fizikedigitalne audio radne stanice
Vrlo este pritube ljudi na digitalne audio radne stanice (DAW) tiu se koritenja
miksera na ekranu, odnosno, nedostatka fizikog kontrolera i fizikog pristupa radu, poput
onog na analognim miks - pultevima. U dananje vrijeme ovaj problem je rijeio velik broj
proizvoaa audio opreme u obliku DAW kontrolera.
Ovi kontroleri vjerno oponaaju dizajn analognih audio-miksera s kliznim i rotacijskim
potenciometrima, panoramom, solo/muteprekidaima, te odabirom kanala. Odabir kanala
odnosi se na dodjeljivanje niza funkcija odreenim kanalima; regulatori ekvalizacije, efekata
te dinamikih funkcija.
Mnogi od ovih sustava funkcioniraju kao "sve - u - jednom"; to su viefunkcionalni
ureaji koji su ujedno viekanalna zvunakartica, suelje s MIDI prikljucima, sustav za audio
monitoring te mikser - kontroler (veinom s motoriziranim potenciometrima).
Slika 2.6. Mackie Control Universal
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
20/46
19
2.1.9. MIDI klavijatura
MIDI klavijatura (kontroler) je ureaj koji je izriito dizajniran za kontroliranje fizikih
i programskih sintetizatora, ureaja za uzorkovanje zvuka (eng. sampler), modula i slinih
ureaja koji imaju ugraen MIDI sistem. Takve klavijature najee imaju strujno napajnje
preko USB prikljuka i time omoguujurad uz prijenosno raunalogotovo bilo gdje.
MIDI klavijatura uglavnom nema ugraene tonske generatore ili tonske uzorke (eng.
samples), ve je optimizirana za kontrolu ureaja koji ih imaju, nudei opcije poput izvoenja
glazbe, kontroliranja tonske boje i visine, a ak i mogunosti miksanja koje direktno
kontroliraju DAW program.
Slika 2.7. M-Audio 02 MIDI controller
2.1.10. Alternativni kontroleri
U odreenim sluajevima umjesto klavijature, koriste se razni tipovi netradicionalnih
kontrolera da bi se poveala funkcionalnost klavijature, odnosno, proirile mogunosti unosaMIDI informacija o izvedbi. Npr. ureaji za generiranje ritma (ritam-maine, engl. drum
machines) odailju informacije traje li nota ili ne (eng. note on/ note off), jainu udarca te
naknadnu kontrolu pritiska (eng. Aftertouch). Sve ove informacije mogu u trenu biti podeene
da kontroliraju bilo koji tip MIDI ureaja. U zamjenu tome, kontrolne naredbe, promjene
programa i druge razne funkcije za prebacivanje mogu se pojednostaviti dodjeljivanjem
programskih vrijednosti ureajima kao to su gitarske none pedale(eng. foot controller)ili
drugim raznim igrakama dostupnim na tritu. Takoer, neki nedostaci klasinih MIDIkontrolera mogu se lako nadomjestiti zanimljivim proizvodima koji su danas dostupni.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
21/46
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
22/46
21
2.1.12. Ostali MIDI instrumenti i kontroleri
Postoji velik broj ureaja i kontrolera koji ljudski pokret mogu pretvoriti u MIDI
informacije. MIDI gitare i bas-gitare dizajnirani su tako da titraje ica pretvaraju u MIDI
informacije uz pomo MIDI pickup-a i mikroprocesora, a da se pritom sauva karakter
instrumenta i fraziranje. Puhaki kontroleri (eng. Wind Controller) ine istu stvar s ljudskim
dahom i postavi usnica, ija se kontrola tona, intonacije i alikvota teko moe imitirati
klasinim kontrolerom u obliku klavijature.Slino puhakim kontrolerima postojedah (eng.
Breath) kontroleri koji se spajaju na MIDI klavijaturu i ljudski dah pretvaraju u MIDI
informacije, te njime moemo kontrolirati dinamiku, ekspresiju i nastup tona.
Slika 2.2.1. MIDI Solution Breath Controller i EWI Wind Controller
2.2. Sekvenceri i sekvenciranje
Osim elektronikih glazbenih instrumenata, MIDI sekvencer (eng. MIDI sequencer) je
jedan od najbitnijih alata koji je potreban za audio produkciju. Sekvencer je digitalni ureaj ili
kompjuterski program koji se koristi za snimanje, editiranje i slanje MIDI poruka u uzastopnom
slijedu. Te poruke su organizirane u kanale koji omoguujuinstrumentima da budu smjeteniu razliite trake. To tradicionalno suelje olakava ljudima da vide MIDI informacije kao traku
u digitalnim audio radnim stanicama (DAW).
Takve trake sadre MIDI informacije o izvedbi i postavkama kao to su Note On/Off,
dinamici, mijenjanje tonske boje (eng. modulation) i aftertouch. Nakon to je izvedba
snimljena u sekvencersku memoriju, te postavke mogu biti grafiki editirane, sauvane u
datoteku koja kasnije moe bitiponovno otvorena.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
23/46
22
Veina sekvencera ima sline mogunosti kao viekanalni snima,a to podrazumijeva
da svaki instrument ili set od sloja razliitih instrumenata bude snimljen na odvojene
sinkronizirane trake, a kasnije presnimljen, pobrisan, kopiran ili variran tijekom reprodukcije.
2.2.1. Fizikisekvenceri
Fizikisekvenceri su samostalni (eng. stand-alone) ureaji koji su dizajnirani iskljuivo
u svrhu sekvenciranja MIDI podataka. Takvi sistemi su uglavnom prolost s obzirom da su
danas ugraeni u hardverskeMIDI produkcijske sisteme zvane hardverske radne stanice ( eng.
hardware workstation).
Slika 2.2.2. Yamaha QY700 Palmtop sekvencer
2.2.2. Programski sekvenceri
Razvijanjem raunalne tehnologije programski sekvenceri su ipak postali najei i
najkorisniji sekvenceri. Takvi programi se pokreu gotovo na svim tipovima osobnih i
prijenosnih raunala i iskoritavaju sve mogunosti fizikog sekvencera uz puno bolju
fleksibilnost. Programski sekvenceri nudepoprilinu prednost nad svojim fizikimdvojnicima:
Vee grafike mogunosti
Standardna cut - paste opcija
Mogunost lakih promjena notnih vrijednosti i kontrola
Lake prilagodbe tempa Mogunost spremanja i otvaranja projekata koritei raunalni tvrdi disk
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
24/46
23
2.3. Programi
2.3.1. Programske digitalne audio radne stanice
U posljednjih nekoliko godina, pojam digitalna audio radna stanica (eng. digital audio
workstation) donosi velike znaajke za amaterske i profesionalne produkcijske studije. Nakon
sekvencera i snimaa na tvrdi disk, programski DAW kontroleri imaju sve potrebne
mogunosti, i svakog dana sve vie napreduju gotovo bez ogranienja. Neke od osnovnih
znaajkisu:
Napredne viekanalne snimake i ureivake mogunosti
MIDI sekvenciranje i zapis notnog teksta Podravanje programskih dodataka kao to su VSTi
Mogunost povezivanja svih audio i MIDI ureaja
Do sada je proizvedeno mnogo DAW programa razliitih tvrtki, ali uglavnom slinih
mogunosti. Najpoznatiji profesionalni i skupi programi su: SteinbergCubaseiNuendo,Apple
Logic proiAvidPro Tools.
2.3.1.1. Steinberg Cubase
Moemo razmiljati o Cubase-u kao o glazbenikovom alatu koji mu omoguuje
snimanje, editiranje, miksanje, pohranjivanje MIDI i audio informacija, kao i konvertiranje
MIDI datoteka u notni zapis.
Od svog poetka kao MIDI sekvencer, Cubase je doivio mnoge promjene. 1996.godine, Cubaseprestaje biti samo MIDI sekvencer ve postaje potpuni produkcijski alat te
doprinosi razvoju kreativnosti glazbenika. Sa uvoenjem virtualne studijske tehnologije
(VST), Steinberg je donio mogunost zamjene fizikih ureaja sa njihovim programskim
ekvivalentima. Izlaskom Cubase-a SX 3mogunosti ovog programa postaju nepredvidljive,
brzo se poinjurazvijati naprednije verzije, dok je trenutno najnoviji na tristu Cubase 7.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
25/46
24
Slika 2.2.3. Suelje Cubase-a 7.
2.3.2. Virtualni instrumenti i efekti
Sve dananje audio radne stanice imaju mogunost pokretanja programskih , virtualnih
instrumenata i efekata razliitih proizvoaa.
Virtualni instrumenti kontroliraju se pomou MIDI ureaja, kojima aljemo samo
informacije o izvedbi, a proces stvaranja zvuka se u potpunosti odvija u samom raunalu. Neki
od njih su posveeni samo jednom instrumentu, ili porodici instrumenata (Pianoteq, klavir),
dok drugi mogu proizvesti itavu paletu elektronikih (Arturia Mini V, emulacija sintetizatora
Mini Moog) ili akustikih zvukova (Sampletank, sampler).
Efekti, s druge strane, obino ne proizvode vlastiti zvuk, nego modificiraju ve
postojei audio materijal, stvarajui iluziju prostora (reverb), efekte jeke (delay), distorziju
zvuka i slino.
Vano je napomenuti kako je tehnologija posljednjih godina znaajno napredovala. Do
prije desetak godina, primarna uloga raunala bila je sekvenciranje sintetizatora. Danas je
mogue nainiti kompletnu produkciju koristei iskljuivo virtualne instrumente i efekte.
Kapacitet tvrdih diskova danas je tako velik da se na njih mogu pohraniti itave biblioteke
uzoraka, ukljuujui i kompletan simfonijski orkestar. uti zvuk orkestra u suvremenoj
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
26/46
25
filmskoj glazbi najee znai uti kvalitetno isproduciranu glazbu od snimljenih uzoraka
pravih instrumenata.
Cijene profesionalnih virtualnih instrumenata su jako visoke, ali ih postoji puno koji se
mogu besplatno uitati s Interneta.
Veina instrumenata zaPCraunala napravljena je u takozvanom VST (Virtual Studio
Tehnology)formatu, dok seMackorisnici esto susreu i sa AU (Audio Units) formatom.
3. Osnovna primjena Cubase-a
3.1. Suelje
SueljeCubase-a (Slika 3.1.) se sastoji od tri osnovna dijela; Radnom povrinom s
vremenskom linijom, sredinjeg prostora za trake i lijevog prostora za inspekciju. Na radnoj
povrini nalaze se alati koje najee upotrebljavamo, a na vremenskoj liniji desnim klikom
mia mijenjamo prikaz u sekundama ili takotovima.U sredinjem dijelu postoji mogunost
otvaranja audio, MIDI i instrument trake, dok se u lijevom prostoru za inspekciju odabirom
odreene trake pojavljuju sve opcije za tu traku.
Slika 3.1. Suelje Cubase-a 5.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
27/46
26
3.2. Otvaranje novog projekta
Svaki projekt se sprema u Cubase Project datoteci (.cpr), pri emu se pohranjuju sve
MIDI informacije, automatizacije, postavke dodataka, efekata i miksera. Obzirom da se u sam
projekt ne spremaju audio i video datoteke, potrebno je odabrati eljenu mapu (eng.project
folder)gdje e se privremeno pohranjivati. Ukoliko odaberemo Use default location, najee
se ta mapa nalazi na C:/Users/***/Documents/Cubase Projects.
Kod pokretanja Cubase-apojavljuje nam seProject Assisantu kojem moemo odabrati
neki od ponuenih predloaka ili, u ovom sluaju, otvoriti novi, potupno prazan projekt
pritiskom mia naMore > Empty > Use default location > Create.( Slika 3.2.)
Slika 3.2.
3.2.1. Kreiranje instrument trake
Najbri nain kreiranja instrument trake je da pritisnemo desnu tipku mia na
tamnoplavi dio sredinjeg dijela za trake nakon ega odaberemo naredbu Add Instrument
Track. Otvorit e se prozor za odabir eljenog virtualnog instrumenta koji emo koristiti.
Nakon to smo odabrali VST instrument, odaberemo OK.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
28/46
27
3.2.2. Kreiranje MIDI trake
Kreiranje dodatnih MIDI traka je od koristi kada koristimo vie razliitih MIDI kanalakoji sviraju kroz isti virtualni instrument postavljen na instrument traci. Na primjer,Mystic VST
ima mnogo ponuenih predloaka zvukova koji su tvorniki postavljeni. Ako emo koristiti
dvije trake s razliitim predlokom, nije potrebno iznova otvarati isti virtualni instrument, ve
je dovoljno namjestiti isti MIDI kanal na instrument i MIDI traci.
MIDI traka se otvara na gotovo isti nain kao instrument traka, samo nakon pritiska
desne tipke mia na tamnoplavu povrinu, odabiremoAdd MIDI track.
3.3. Postavke i snimanje
MIDI i instrument trake dijele gotovo iste opcije. Parametri koji su p romijenjivi takoer su
slini, MIDI input - output, odabir predloka i MIDI kanala. Prije poetka snimanja potrebno
je napraviti u inspektoru trake osnovne postavke. Najprije emo podesiti MIDIInput naeljeni MIDI kontroler. Zatim, podeavamo MIDI Outputna potreban VST instrument.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
29/46
28
Sljedei korak je odabir predloka VST instrumenta i prije nego zapoinjemo snimanje,
potrebno je provjeriti da li je aktiviranaRecord Enable oznaka.
3.4. Eksportiranje projekta u audio datoteku
Nakon to smo zadovoljni sa snimljenim materijalom i elimo to pohraniti u audio
datoteku kako bi ju mogli kasnije reproducirati na vanjskom ureajupotrebno je napraviti
eksport cijelog projekta. Prije svega, bitno je obiljeiti na vremeskoj crti poetak i kraj
eksporta. To emo uiniti tako da miem zahvatimo trokuti na poetku vremenske linije, te
povuemo u desno do mjesta gdje zavrava MIDI materijal. Polje kojesmo oznaili na
vremenskoj liniji ne smije biti crvene boje, ve plave.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
30/46
29
Nakon to smo obiljeili vremesku liniju, odaberemoFile > Export > Audio Mixdown.
Otvorit e seExport Audio Mixdownprozor u kojem dajemo naziv datoteci, odabiremo
destinaciju pohrane i format datoteke. Naposlijetku pritisnemoExport.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
31/46
30
4. Raunalna notacija
Usavravanje raunala i MIDI tehnologije dovelo je do razvoja raunalne notacije koja
ima utjecaj na veliki broj glazbenika i svakoga kome je klasina notacija neophodna za
svakodnevni rad. Programi za notaciju omoguuju korisnicima unoenje nota u raunalo
pritiskom tipke na tipkovnici ili miu, sviranjem na MIDI klavijaturi ili ak izravnim
skeniranjem. Podaci koje aljemo programu su gotovo identini s onima kojima upravljamo u
ve spomenutom MIDI sekvenceru.To su MIDI poruke koje kontroliraju visinu i trajanje tona,
jainu udarca, promjenu tonske boje i slino. Osim toga, omoguuje nam kompletan grafiki
prikaz partiture (oznake za tonalitet, mjeru, tempo, artikulaciju, mogunost upisa uputa za
izvoenje i sl.)
Bitna razlika izmeu MIDI datoteke i istog materijalazapisanog u programu za notaciju je ta
to MIDI datoteka uglavnom ne sadri instrukcije za artikulaciju, enharmoniju i razlike u
interpretacijama, kao to je rubatoizvoenje.
4.1. Programi za notaciju
U dananje vrijeme je dostupno mnotvoprograma za notaciju: Lilypond, MuseScore,
NoteEdit, Encore, GuitarPro, Notion, Overturei drugi, a dva najpopularnija i najprisutnija na
tritu suMakeMusic FinaleiAvid Sibelius. Oni omoguuju:
Tradicionalnu i avangardnu glazbenu notaciju
Neogranien broj instrumenata u partituri
Presluavanje partiture u GM konfiguraciji ili s razliitim VST dodacima
Unos teksta, automatsku transpoziciju i pripremanje za profesionalni tisak
Rad s MIDI kontrolerima razliitih proizvoaa
Spremanje partiture u razliitim formatima poput wav. audio formata i pdf. Acrobat
Readerformata
Grafiko suelje ovih programa je dosta jednostavno i bazira se na nekoliko osnovnih
elemenata: veem broju izbornika s alatima koji se mogu pomicati ili zatvoriti po elji
(Finale) ili manjem broju izbornika i trakom s alatima (eng. ribbon) (Sibelius; Slika 4.1.).
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
32/46
31
Slika 4.1.
Programi za notaciju najee ukljuuju i vrlo dobar izbor akustinih i elektronikih
uzoraka (eng. Samples), ime dobivamo realniju zvunu sliku partiture, a postoji
mogunost i ubacivanja VST dodataka poput NI Kontakt Playerakoji ima svoje velike
biblioteke raznih uzoraka.
4.2. Sibelius
Od prvog pojavljivanja na tritu, Sibelius je proao kroz dug put razvijanja i
usavravanja. Trenutno je Sibelius 7najnovija verzija te emose njome sluiti za primjer kako
napraviti neke bitne korake u ovom notacijskom programu koji bi mogli biti od koristi
nastavnicima i uenicima.
4.2.1. Suelje
Osnovno suelje je vrlo slino kao kod Microsoft Wordprograma. Na gornjem dijelu
prozora se nalaze tri osnovne trake (glavna traka, podtraka i traka s otvorenim projektima). U
srednjem dijelu prozora je grafiki prikaz partiture, a na samom dnu prozora su opcije za
poveavanja, naine prikaza partiture, i informacije o broju taktova, trenutnoj stranici i sl.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
33/46
32
Slika 4.2. Suelje Sibelius-a.
Na glavnoj traci se nalazi fileoznaka, ijom se aktivacijom otvara prozor u kojem se
nalaze sve najbitnije opcije vezane za projekt, poput spremanja i otvaranja novog, printanja,
eksportiranja u razne formate i sl. Ostale oznake oznaavaju naziv kategorije koja e se pojaviti
na podtraci. (Slika 4.3.)
Slika 4.3.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
34/46
33
4.2.2. Otvaranje novog projekta
Prilikom pokretanja Sibeliusaotvara nam se quick startprozor koji nam daje mogunost
kreiranja novog projekta ili otvaranja ve postojeeg. Odabiremo New score >Blankili jedan
od ponuenih predloaka. Slijedei korak je odabrati eljeni instrument/e, mjeru, tonalitet,
predtakt (eng. Pick-up Bar) ukoliko nam je potreban, popuniti informacije o djelu, te
naposlijetku odabrati Create.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
35/46
34
4.2.3. Unos i obrada nota
Najea aktivnost koja se izvodi u Sibeliusuje unos i obrada nota. Sibeliusnudi nekoliko
naina unoenja nota; skeniranjem, sviranjem MIDI klavijature, unos miem i tipkovnicom.
Najbri nain unosa je sviranjem MIDI klavijature, ali obzirom da je za takav potrebna
odreena MIDI oprema, opisat u i onaj najei, unos miem i tipkovnicom.
Prije svega, bitno je zapamtiti da je tipka Escape na tipkovnici od velike vanosti. Ona
se koristi u sljedeim situacijama:
Kada unosimo note, pritiskom Esc tipke, zaustavljamo unos i ostavljamo
posljednju notu oznaenom Ako upisujemo tekst, pritiskom Esc tipke, zaustavljamo pisanje i ostavljamo
posljednju rije oznaenom
Ako imamo bilo to oznaeno, pritiskom Esc tipke, prestaje biti oznaeno
Kada Sibeliusreproducira notni zapis, pritiskom Esctipke, reprodukcija prestaje
4.2.3.1. Tipkovnica s notama (The Keypad)
Tipkovnica s notama (eng. the keypad) se nalazi u sredinjem dijelu
suelja, pomina je po elji, a na njoj odreujemo trajanje nota i pauza,
artikulacijske oznake, alteracije i sve ostale oznake. Raspored numerikih
oznaka na desnoj strani tipkovnice raunala odgovara rasporedu na
Keypad-u, te se osim pritiskom mia moemo njima sluiti za odabir
eljene notne vrijednosti, odnosno oznake.
Sve oznake Keypad-a reagiraju trenutno na oznaenu notu, a pri
unosu nove, potrebno je odrediti najprije ritamsku vrijednost.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
36/46
35
4.2.3.2. Unos nota tipkovnicom i miem
Nakon to smo otvorili novi projekt, prije no to ponemo s unosom, odaberemo na
glavnoj traci View > Panels > Keyboard(Ctrl+Alt+B) kako bi otvorili virtualnu klavijaturu.
Primjer kako izraditi jednostavnu melodiju na slici.
Poet emo odabirom eljene notne vrijednosti naKeypad-u.Pritisnut emo brojku 4i
tokuna spomenutoj numerikoj tipkovniciraunala kako bismo odabrali etvrtinku s tokom.
Strelica mia je promjenila boju u plavo, a time nam govori da "nosi" notu. Micanjemstrelice
mia po crtovlju, siva sjena strelicenam pokazuje mjesto na koje bi nota pritiskom lijeve tipke
mia bila postavljena. Sada pribliimo strelicu mia na poetak crtovlja i kratkim pritiskom
mia unesimo notu a1:
Moemo primjetiti da je unesena nota plave boje, pokazujui da je nota oznaena , i da se
pojavila plava okomita crta koja oznaava da moemo nastaviti s unosom sljedee note.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
37/46
36
Sada emo pritisnuti brojku 3 na tipkovnici kako bi odredili osminsku vrijednost note, te
moemo nastaviti unos note virtualnom tipkovnicom pritiskom tipke g1. Zatim, odaberemo
polovinsku vrijednost tipkom 5, i pritisnemo tipku f1.
Obzirom da je drugi takt slian prvome, oznait emo cijeli takt tako da pritisnemo miem na
crtovlje u taktu.
Kopirat emo ga kraticom na tipkovnici Ctrl+C, zatim oznaiti sljedei takt, te kraticom
Ctrl+Vprenijeti. Oznait emo polovinku kako bi je pritiskom broja 4 pretvorili u etvrtinku.
Unoenjem posljednjeg takta, dobivamo melodiju bez artikulacija.
Miem oznaavamo prve tri note posljednjeg takta i pritiskom zvjezdice na numerikojtipkovnici dodajemo Staccatoartikulaciju.
Na kraju, oznaavamo posljednju notu i pritiskom minusa na numerikoj tipkovnici dodajemoTenuto artikulaciju.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
38/46
37
4.2.3.3. Unos MIDI klavijaturom
Iako je unos klavijaturom i miem praktian, i uz malo vjebe se brzo postigne spretnost,
Sibeliusnudi daleko bri unos notnog teksta, a to je sviranjem MIDI klavijature u realnom
vremenu (eng.Flexi - time).
Sviranje MIDI klavijature u realnom vremenu podrazumijeva da aljemo MIDI informacije, tj.
informacije o izvedbi koje e Sibeliuspretvoriti u notni zapis, prepoznajui ritam i visinu
tonova koje smo odsvirali. Meutim, da bi se to postiglo, potrebno je svirati savreno ritamski
tono uz metronom.
4.2.3.3.1. Postavke
Nakon to smo povezali MIDI klavijaturu s raunalom, potrebno je podesiti postavke u
programu. Za ulazak u postavke odaberemo miem na glavnoj traciNote input > Setup > Input
Devices
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
39/46
38
Nakon to smo uli u postavke, bitno je provjeriti da je MIDI klavijatura pod Input Devices
aktivirana.
Sada nam jedino ostaje aktivirati na Transportprozoru metronom i pritisnutiRecordoznaku
zapoeti unos.
4.2.3.4. Oznake za tempo i dinamiku
Ukoliko pravilno unesemo oznake za tempo i dinamiku, Sibelius e ih potivati pri
reprodukciji. Za unos tekstualnih oznaka lijevim miem pritisnemo na glavnoj traci Text
kategoriju, te zatim, na podtraci Styleskategoriju. S druge strane, za linijske oznake cresenda
i decresenda odabiremoNotations kategoriju glavne trake, teLineskategoriju podtrake.
Primjer unosa oznaka za tempo i dinamiku kao to je na slici.
Najprije emo oznaiti prvu notu u taktu, zatim odabiremo Text kategoriju, pa Stylespodkategoriju nakon ega e se otvoriti prozor u kojem odabiremo Tempo.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
40/46
39
Iznad oznaene note, pojavit e se okomita titrajua crta koja oznaava da je Sibelius spreman
za unos tempa.
Desnim klikom mia otvaramo dodatni prozor u kojem je popis moguih tempa, te odabiremo
Adagio.
Unos tekstualne oznake za dinamiku gotovo je isti kao i unos za tempo. Jedina razlika je ta da
kada oznaimo notu na kojem mjestu elimo da oznaka stoji, nakon pritiska na Text kategoriju
i Stylespodkategoriju, odaberemoExpression, a daljni proces je isti.
Kod unosa linijske oznake, u ovom sluaju Cresenda, takoer oznaavamo notu na kojem
mjestu elimo da oznaka poinje. Zatim odabiremo Notations kategoriju, te u Lines
podkategoriji odabiremo Cresendo liniju.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
41/46
40
Nakon odabira, pojavljuje se cresendooznaka koja je dugaka samo do sljedee note. Oznaku
moemo produiti sa razmaknicom (eng. Space)na tipkovnici, pri emu se produuje svakim
pritiskom za jednu sljedeu notu, ilipovlaenjem kvadratia miemna duinu koju elimo.
4.2.4. Izrada crtovlja za unos ritma
Kod izrade primjera za ritamski diktat, potrebno nam je crtovlje s jednom crtom. Najbri nain
kreiranja takvog crtovlja je odabir nekog ritamskog instrumenta na samom poetku.
Pri pokretanju Sibeliusa, pojavljuje nam se Quick Startprozor u kojem odabiremoNew Score
> Blankprojekt.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
42/46
41
Nakon to smo odabrali prazan projekt, sljedei korak je odabir instrumenta. Obzirom da nam
je potrebno crtovlje za ritam odabrat emo ( nakon pritiska na Change Instruments) u kategoriji
Percussion and Drums, instrumentPercussion (1 line), te nakon toga odabratiAdd to Score >
OK.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
43/46
42
Posljednji korak je odabir eljene mjere i pritisak na Create, nakon egase otvara novi projekt
sa crtovljem za zapis ritma.
4.2.5. Eksportiranje projekta
Sibelius nam omoguuje osim spremanja u svoj .sibformat, i eksportiranje projekta u razne
druge formate, od kojeg je najeiAcrobat Reader(.pdf). Kako bi to izveli, potrebno je nakon
to smo uredili na zapis, odabratiFile > Export > PDF > Export Score Only > Export.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
44/46
43
Na kraju odaberemo naziv datoteke, promijenimo ili ostavimo ponuenu destinaciju
spremanja, i aktiviramo Save.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
45/46
44
Zakljuak
Koritenjemovog rada moe se dobiti uvid u razvijenost MIDI tehnologije, uporabu
iste, te praktinu primjenu programa za glazbenu produkciju i raunalnu notaciju. Nedvojbeno
se moe tvrditi da budunost glazbenog obrazovanja moe imati koristi od upotrebe raunala.
Programi se svakodnevno dalje razvijaju, pratei potrebe i zahtjeve samih korisnika. Oni su
jedan od moguih naina kako poboljati obrazovanje, a pritom djeci uiniti nastavu
zanimljivijom.
Osim nastavnika, djeca koja pohaaju glazbenu kolubi se svakako trebala znati sluiti
takvim programima. Programi za raunalnu notaciju, osim estetskog prikaza notnog zapisa,
daju i zvunu sliku napisanog, a jedino sluanjem djeca mogu usvojiti zvunu predodbu
intervala, akorada, ljestvica i sl.
Takoer, virtualni instrumenti i mogunosti koje nude programi poput Cubase-amogu
uveliko doprinijeti razvijanju glazbenikove kreativnosti te skladateljskih i aranerskih
sposobnosti.
-
7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi
46/46
Literatura
1. P. Gilreath, The Guide to MIDI Orchestration, MusikWorks, Atlanta, 2004.
2. D. M. Huber, The MIDI Manual, Elsevier, Oxford, 2007.
3. R. Guerin, Cubase 4 Power, Thomson, Boston, 2007.
4.
M.Collins, Choosing and Using Audio and Music Software,Elsevier, Oxford, 2004.
5. I. Karaa, Uvod u muziku tehnologiju,