OECD EMPLOYER

BRAND

Playbook

1

Program za

međunarodnu

ocjenu učenika

(PISA)

Ričard Jeland

2 PISA ukratko

• Preko pola miliona studenata…– koji predstavljaju 28 miliona 15-godišnjaka u 65 zemalja/ekonomija

… polagalo je međunarodno dogovoren 2-časovni test…– prevazilazi testiranje toga da li studenti mogu reprodukovati ono čemu

su podučavani…

… procjenjuje kapacitet studenata da zaključuju na osnovu onoga što

znaju i kreativno primijene svoje znanje u novim situacijama

– Matematika, čitanje, prirodne nauke, rješavanje problema, fnansijska pi-

smenost

– Ukupno 390 minuta materijala za ocjenu

… i odgovoralo na pitanja o…– svom ličnom porijeklu, svojoj školi, svom angažmanu u učenju i školi

• Roditelji, direktori i lideri sistema pružaju podatke o…– politikama škole, praksama, resursima i institucionalnim faktorima koji

pomažu da se objasne razlike u učinku.

3 PISA ukratko

• Zajednički instrument za učenje za sve koji su uključeni– ‘Nabavka od mnogih’ i saradnja

• PISA okuplja vodeće eksperte i institucije iz zemalja učesnica kako bi razvili instrumente i metodologije…

… vođen od strane vlada na osnovu zajedničkih političkih interesa

– Među-nacionalna relevantnost i prenosivost političkih iskustava

• Naglasak na validnosti za različite kulture, jezike i sisteme

• Okviri izgrađeni na dobro strukturiranom konceptualnom razumijevanju akademskih disciplina i faktora okruženja

– Perspektiva iz ugla tri različite zainteresovane strane

• Sistematsko integrisanje uvida od strane studenata, roditelja, direktora škola i lidera sistema

– Napredne metode sa različitim veličinama jedinica

• Niz metoda za adekvatno mjerenje struktura različitih veličina kako bi se zadovoljile različite potrebe donošenja odluka

• Produktivne povratne informacije, uz odgovarajući stepen detalja, kako bi se podstakla unapređenja na svakom nivou sistema.

4 Struktura PISA ocjenjivanja

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.

Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje

Matematika Matemat. Matemat. Matemat. Matemat. Matemat.

Prirodne nauke

Prirodne nauke

Prirodne nauke

Prirodne nauke

Prirodne naukePrirodne

nauke

Rješavanje

problema

Digitalnočitanje

Rješavanje problema,

Finansijska pismenost, Digitalna

matematika, Digitalno čitanje

Zajedničko rješavanje problema,

Finansijska pismenost,

• PISA 2012.:

– Upitnici za studente i školu

• Opcije:

– Upitnik za ICT

– Upitnik za obrazovne karijere

– Upitnik za roditelje

5 Upitnici

6

Penjanje na planinu Fuždi

Planina Fudži je čuveni uspavani vulkan

u Japanu.

Planina Fudži otvorena je za javnost za

penjanje od 1. jula do 27. avgusta svake

godine. Oko 200 000 ljudi popne se na

planinu Fudži za to vrijeme.

U prosjeku, koliko ljudi se popne na

planinu Fudži svakog dana?

A. 340

B. 710

C. 3400

D. 7100

E. 7400

Uzorak pitanja 1 sa PISA tesitranja 2012.

7

Procenat 15-godišnjaka koji su postigli rezultat Nivoa 2

ili više

Šan

gaj-K

ina

Sin

gapu

rH

ong

Kon

g-K

ina

Kor

eja

Est

onija

Mak

ao-K

ina

Japa

nF

insk

aŠ

vajc

arsk

aK

ines

ki T

ajpe

jK

anad

aLi

hten

štaj

nV

ijetn

amP

oljs

kaH

olan

dija

Dan

ska

Irsk

aN

jem

ačka

Aus

trija

Bel

gium

Aus

tral

iaLe

toni

jaS

love

nija

Češ

ka R

epub

lika

Isla

ndU

jedi

njen

o K

ralje

vstv

oN

orve

ška

Fra

ncus

kaN

ovi Z

elan

dO

EC

D a

vera

ge

Špa

nija

Rus

ka F

eder

acija

Luks

embu

rgIta

lija

Por

tuga

lS

jedi

njen

e dr

žave

sLi

tvan

ijaŠ

veds

kaS

lova

čka

Rep

ublik

aM

ađar

ska

Hrv

atsk

aIz

rael

Grč

kaS

rbija

Rum

unija

Tur

ska

Kip

ar*

Bul

gars

kaK

azak

stan

Uje

dinj

eni A

raps

ki E

mira

tiT

haila

ndČ

ileM

alez

ijaM

eksi

koU

rugv

ajC

rna

Gor

aK

osta

rika

Alb

anija

Arg

entin

aB

razi

lT

unis

Jord

anK

atar

Kol

umbi

jaP

eru

Indo

nezi

ja

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Uzorak pitanja 1 sa PISA tesitranja 2012.

8

Vrata koja se okrećuVrata koja se okreću imaju tri krila koja se rotiraju u kružnom prostoru. Unutrašnji prečnik ovog prostora je

2 metra (200 centimetara). Tri krila vrata dijele prostor na tri jednaka dijela.

Ispod prikazan plan pokazuje krila vrata u tri različite pozicije gledano odozgo.

Dva otvora vrata (tačkama označeni lukovi na dijagramu) iste su veličine.

Ako su ovi otvori suviše široki krila koja se okreću ne mogu obezbijediti

hermetički zatvoren prostor i vazduh onda može slobodno da struji između

ulaza i izlaza, uzrokujući neželjeni gubitak ili povećanje toplote. To je

prikazano na dijagramu pored.

Koju maksimalnu dužini luka u centrimetrima (cm) svaki otvor vrata može

imati, tako da vazduh nikada ne struji slobodno između ulaza i izlaza?

Maksimalna dužina luka: ____________ cm

Uzorak pitanja 4 sa PISA tesitranja 2012.

Mogući protok vazduha u ovom položaju.

9

Procenat 15-godišnjaka koji su postigli rezultat 6. nivoa

ili viši

Šan

ghaj

-Kin

a

Sin

gapu

r

Kin

eski

Taj

pej

Hon

g K

ong-

Kin

a

Kor

eja

Japa

n

Mak

ao-K

ina

Liht

enšt

ajn

Šva

jcar

ska

Bel

gija

Pol

jska

Nje

mač

ka

Nov

i Zel

and

Hol

andi

ja

Kan

ada

Aus

tral

ija

Est

onija

Fin

ska

Vije

tnam

Slo

veni

ja

OE

CD

ave

rag

e

Aus

trija

Češ

ka R

epub

lika

Fra

ncus

ka

Slo

vačk

a R

epub

lika

Uje

dinj

eno

Kra

ljevs

tvo

Luks

embu

rg

Isla

nd

Sje

dinj

ene

Drž

ave

Izra

el

Irsk

a

Italij

a

Mađ

arsk

a

Por

tuga

l

Nor

vešk

a

Den

ska

Hrv

atsk

a

Šve

dska

Leto

nija

Rus

ka F

eder

acija

Litv

anija

Špa

nija

Tur

ska

Srb

ija

Bul

gars

ka

Grč

ka

Rum

unija

Uje

dinj

eni A

raps

ki E

mira

ti

Taj

land

0

5

10

15

20

25

30

Uzorak pitanja 4 sa PISA tesitranja 2012.

Singapur

Hong Kong-KinaKineski Tajperj

Koreja

Makao-KinaJapan LiihtenštajnŠvajcarska

HolandijaEstonijaFinskaKanada

PoljskaBelgiumNjamačka Vijetnam

Austrija AustralijaIrskaSlovenija

DanskaNovi ZelandČeška Republika Francuska

United KingdomIsland

LetonijaLuksemburg NorveškaPortugal ItalijaŠpanija

Ruska federacijaSlovačka RepublikaSjedinjene DržaveLitvanija ŠvedskaMađarska

HrvatskaIzrael

GrčkaSrbija Turska

Rumunija

BugarskaU.A.E.KazahstanTajland

ČileMalazija

Meksiko410

420

430

440

450

460

470

480

490

500

510

520

530

540

550

560

570

580

Srednji rezultat

Dobri rezultati iz matematike

Slabi rezultati iz matematike

… Šangaji-Kina postiže rezultate iznad ove vrijednosti (613)

Crna Gora , sa 11 zemalja koje ostvarju slabije rezultate

Prosječni rezultati 15-

godišnjaka iz

matematikeSl I.2.13

US

Promjena u postignutim rezultatima između PISA

testiranja 2003. i 2012.

Indonezija

Tajland

Ruska Feder.

Sjedinjene Države

Letonija

Španija

NorveškaLuksemburg

Irska

Austrija

ŠvajcarskaJapan

Lihtenštajn

Koreja

Brazil

Tunis

Meksiko

Urugvaj

Turska

Greece

Italija

Portugal

Mađarska

Poljska

Slovačka Republika

Prosjek OECD-a

Njemačka

Švedska

Francuska

Danska

Island

Češka Republika

Novi ZelandAustralija

Macao-China

Belgija

Kanada

Holandija

Finska

Hong Kong-Kina

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

350 400 450 500 550 600

Pro

sje

čn

a g

od

išn

ja p

rom

jen

a r

ezu

lta

ta p

os

tig

nu

tih

iz

ma

tem

ati

ke

Prosječni rezultati ostvareni iz matematike na PISA testiranju 2003.

Crna Gora

Un

ap

rđe

nje

rezu

ltata

Po

go

rša

nje

rezu

ltata

Rezultati ostvareni na PISA tetiranju 2003. ispod prosjeka

OECD-a

Rezultati ostvareni na PISA test iranju

2003. iznad prosjeka OECD-a

Fig I.2.1811

Matematika, čitanje i prirodne nauke Izrael, Poljska, Portugal, Turska, Brazil, Dubai

(UAE), Hong Kong-Kina,

Makao-Kina, Katar, Singapur, Tunis

Matematika i čitanjeČile, Njemačka, Meksiko, Albanija, Crna Gora,

Srbia, Šangaj-Kina

Matematika i prirodne naukeItalija, Kazahstan, Rumunija

Čitanje i prirodne naukeJapan, Koreja, Letonija, Tajland

Samo matematikaGrčka, Bugarska, Malezija,

Ujedinjeni Arapski Emirati (isklj. Dubai)

Samo čitanje Estonija, Mađarska, Luksemburg, Švajcarska,

Kolumbija, Indonezija, Lihtenštajn, Peru,

Ruska Federacija, Kineski Tajpeji

Samo prirodne naukeIrska

Od 65 zemalja 45 je popravilo rezultate makar iz jednog

predmeta12

AustralijaAustrija

BelgijaKanada

Čile

Češka Rep.

Danska

Estonija

Finska

France

Njemačka

Grčka

Mađarska

IslandIrska

Izrael

Italija

Japan

Koreja

Luksemburg

Meksiko

Holandija

Novi Zeland

Norveška

Poljska

Portugal

Slovačka Rep.

Slovenija

Španija Švedska

Švajcarska

Turkey

UK

US

Singapur

Hong Kong-KinaKineski Tajpej

Makao-Kina

Lihtenštajn

Vijetnam

Letonija

Ruska FederacijaLitvanija

Hrvatska

SrbijaRumunija

BugraskaUjedinjeni Arapski

EmiratiKazakstan

Tajland

Malezija

Crna Gora

02468101214161820222426

2012Šangaj Kina

Društveno pravedna

distribucija mogućnosti za

učenje

Jak socijalno-ekonomski

uticaj na rezultate koje

ostvaruju studenti

Rezultati i pravednost :

ustupak?

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Ša

ng

ha

j-K

ina

Hon

g K

on

g-K

ina

Ma

kao

-Kin

aV

ijetn

am

Sin

ga

pur

Ko

reja

Kin

eski T

ajp

ej

Jap

an

Lih

tenšta

jnŠ

vajc

ars

ka

Esto

nija

Hola

nd

ijaP

oljs

ka

Ka

na

da

Fin

ska

Be

lgija

Po

rtug

al

Nje

ma

čka

Tu

rska

Pro

sje

k O

EC

D-a

Italij

aŠ

pan

ijaL

eto

nija

Irska

Au

str

alij

aT

ajla

nd

Au

str

ijaL

ukse

mbu

rgČ

eška

re

pu

blik

aS

love

nija

Uje

din

jen

o k

ralje

vstv

oL

itvan

ijaF

rancuska

Norv

eška

Isla

nd

Novi Z

ela

nd

Ru

ska

Fe

dera

cija

Sje

din

jen

e d

rža

ve

Hrv

ats

ka

Dan

ska

Šved

ska

Ma

đa

rska

Slo

va

čka r

ep

ub

lika

Me

ksik

oS

rbija

Grč

ka

Izra

el

Tu

nis

Rum

un

ijaM

ale

zija

Indo

nezija

Bu

lga

rska

Ka

za

ksta

nU

rug

va

jB

razil

Ko

sta

rika

Čile

Ko

lum

bija

Crn

a G

ora

U.A

.E.

Arg

en

tina

Jord

an

Pe

ruK

ata

r

%

Procenat prilagodljivih učenika

Više od 40%

prilagodljivih Između 20%-40% prilagodljivih studenata Manje od 20%

Sl.2.414

Studenti u nepovoljnom socijalno-ekonomskom položaju ne samo da postižu lošije rezultate iz matematike već takođe pokazuju niže stepene angažovanosti, preduzimljivosti, motivacije i vjere u sebe. Prilagodljivi studenti kidaju ovu vezu i dijele mnoge karakteristike naprednih učenika koji postižu dobre rezultate.

Prilagodljiv student nalazi se u donjem kvartalu

PISA indeksa ekonomskog, socijalniogi kultunog

statusa (ESCS) u zemlji koja se ocjenjuje i ostvaru-

je rezultate koji ga svrstavaju u najbolju četvrtinu

studenata svih zemalja, nakon uzimanja u obzir so-

cijalno-ekonomskog statusa.

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

20

30

Jo

rdan

Kata

rT

ajla

nd

Ma

lezija

Isla

nd

U.A

.E.

Leto

nija

Sin

ga

pu

rF

inska

Šved

ska

Bulg

ars

ka

Ruska F

ed

.A

lban

ijaC

rna

Go

raL

itvan

ijaK

aza

hsta

nN

orv

eška

Ma

ka

o-K

ina

Slo

ven

ijaR

um

unija

Poljs

ka

Ind

one

zija

Sje

din

jene

Drž

ave

Esto

nija

Kin

eski T

ajp

ej

Šan

gaj K

ina

Belg

ijaT

urs

ka

Grč

ka

Fra

ncuska

Ma

đars

ka

Srb

ijaS

lovačka

Rep

ublik

aV

ijetn

am

Kan

ada

Hola

nd

ijaP

rosje

k O

EC

D-a

Port

ug

al

Uru

gvaj

Hrv

ats

ka

Izra

el

Če

ška R

ep

ub

lika

Austr

alij

aU

jed

inje

no

Kra

ljevstv

oŠ

vajc

ars

ka

Nje

ma

čka

Arg

en

tin

aD

anska

Me

ksik

oN

ovi Z

ela

nd

Tu

nis

Irska

Ho

ng

Kon

g-K

ina

Špa

nija

Bra

zil

Ja

pa

nK

ore

jaIt

alij

aP

eru

Austr

ijaL

ihte

nšta

jnK

osta

rika

:ile

Lukse

mb

urg

Kolu

mb

ija

Ra

zli

ka

u

bro

ju b

od

ova

(d

ječ

ac

i d

jevo

jčic

e)

Razlike po rodu u rezultatima ostvarenim iz

matematike Fig I.2.25

Dječaci postižu bolje rezultate

od djevojčica

Djevojčice postižu bojle

rezultate od dječaka

15

Resursi čine razliku…

…ali samo u određenoj mjeri

16

Potrošnja po studentu uzrasta od 6 do 15 godina i

rezultati ostvareni iz matematike na PISA testu 2012.

Slovačka Republika

Češka RepublikaEstonia

Izrael

Poljska

Koreja

Portugal

Novi Zeland

KanadaNjemačka

Španija

Francuska

Italija

Singapur

Finska

Japan

SlovenijaIrska

Island

Holandija

Švedska

Belgija

UK

AustralijaDanska

Sjedinjene Države

Austrija

Norveška

Švajcarska

Luksemburg

Vijetnam

Jordan

Peru

Tajland

Malezija

Urugvaj

Turska

Kolumbija

Tunis

MeksikoCrna Gora

Brazil

Bugarska

Čile

HrvatksaLitvanija

Letonija

Mađarska

Šangaj-Kina

R² = 0.01

R² = 0.37

300

350

400

450

500

550

600

650

0 20 000 40 000 60 000 80 000 100 000 120 000 140 000 160 000 180 000 200 000

Rezu

tati

os

tva

ren

i iz

ma

tem

ati

ke

(b

roj

os

tva

ren

ih b

od

ova

)

Prosječna potrošnja po studentu uzrasta od 6 do 15 godina (USD, PPPs)

Ukupni troškovi po studentu manji od USD 50 000

Ukupni troškovi po studentut USD 50 000 ili više

Fig IV.1.817

Hong Kong-Kina

Brazil

Urugvaj

Hrvtska

Letonija

Kineski Tajej

Tajland

Bulgaria

Jordan

Makao-Kina

UAE

Argentina

Indonezija

Kazahstan

Peru

KostarikaCrna Gora

Tunis

Katar

Singapur

Kolumbija

MalezijaSrbijia

Romania

Viet Nam

Šangaj-Kina

USA

Poljska

Novi Zeland

Greece

UK

Estonija

Finska

Slovačka Rep.

Luksemburg

Njamačka

AustrijaFrancuska

Japan

TurskaŠvedska Mađarska

AustralijaIsrael

Kanada

Irska

Čile

Belgija

ŠpanijaDanska

Švajcarska

Island

Slovenija

PortugalNorveška

Meksiko

Koreja

Italija

R² = 0.19

300

350

400

450

500

550

600

650

700

-0.500.511.5

Rezu

ltati

iz m

ate

ma

tik

e (

bro

j o

stv

are

nih

bo

do

va

)

Pravednost u raspodjeli sredstava (bodovi indeksa)

Zemlje koje ostvaruju bolje rezultate iz metematike obično

opredjeljuju resurse za obrazovanje na pravedniji način

Više

pravednostiManje

pravednosti

Prilagođeno BDP-u po glavi stanovnika

Sl IV.1.11

30% varijacije u ostvarenim rezultatima iz matematike u zemljama OECD-a

objašnjava stepen sličnosti obrazovnih resursa između škola koje su dobroj

poziciji i onih koje to nisu

Zemlje OECD-a obično opredjeljuju makar jednak, ako ne i veći broj nastavnika po učeniku školama koje su u nepovoljnom položaju; ali škole u nepovoljnom položaju obično imaju veće poteškoće da privuku kvalifikovane nastavnike.

Video serija o

Onima koji postižu dobre

rezultate i ostvaruju uspješne

reforme u obrazovanju

http://www.pearsonfoundation.org/oecd

Šta sljedi?

PISA 2015.

20

• Glavni predmet: Prirodne nake

• Broj učesnika : 72

• Probe na terenu 2014.

• Glavna anketa 2015.

• Objavljivanje rezultata decembar 2016.

PISA 201521

• Važna je uključenost svih:

– Donosilaca politika

– Nastavnika i škola

– Studenata i roditelja

– Medija

– Istraživačke zajednice

22

Thank you !

Saznajte više o PISA testiranju nawww.pisa.oecd.org

• Nacionalne i međunarodne publikacije

• Kompletna baza podataka na mikro nivou

Uz zahvalnot PISA timu

Email: richard.yelland@oecd.org

jenny.bradshaw@oecd.org