Upravljenje trokovima za energiju

Zato su odreuju razliiti tarifni stavovi za razliite naponske nivoe? Potroai plaaju trokove rada EES-a do mjesta preuzimanja elektrine energije.

Zato se naplauje obraunska snaga?Pretpostavimo da imamo dva potroaa koji imaju istu ukupnu dnevnu potronju energije prema prikazanim dijagramima.

1.) Vea snaga za istu potronju energije zahtjeva veu izgraenost prenosne i distributivne mree.2) Trokovi proizvodnje elektrine energije manji su kod ujednaene dnevne potronje

Zato postoji vie dnevnih tarifnih stavova?- trokovi proizvodnje elektrine energije nisu isti,- forsiranje potroaa za pomak dnevne potronje u nonu,- smanjenje vrnog optereenja.

Zato postoji vie dnevnih tarifnih stavova?Zavisnost specifinih trokova za elektrinu energiju o nainu koritenja snage: za faktore angaovanja 0,1-1 (tj. isti potroak elektrine energije, ali uz razliitu angaovanu maksimalnu snagu).

Upravljanje vrnom snagom

Sistem za automatsko upravljanje vrnim optereenjemPotroai se grupiu u razliite grupe po prioritetima. Sistem vri automatsko upravljanje ukljuivanjem i iskljuivanjem potroaa u skladu sa trenutnom potronjom i potrebama tehnologije.

Zato se naplauje reaktivna energija?Reaktivna elektrina energija je tarifni element izraen u [kVArh kilo volt amper reactive power] i mjeri se mjernim ureajem (brojilo za reaktivnu elektrinu energiju). Kupcima se obraunava i naplauje samo prekomjerno preuzeta reaktivna energija. Prekomjerno preuzeta reaktivna elektrina energija je pozitivna razlika izmeu stvarno preuzete reaktivne energije [kVArh] i reaktivne energije koja odgovara faktoru snage cos fi = 0,95, odnosno to je reaktivna energija koja prelazi 33% vrijednosti od preuzete aktivne energije.

Najvei broj (pogotovu) industrijskih potroaa za stvaranje magnetnog polja uzima iz mree reaktivnu energiju. Ukupna struja se sastoji od aktivne i reaktivne komponente. Preuzimanjem reaktivne energije iz distributivne mree nepotrebno se optereuju transformator, kabeli, sklopni elementi i ostala oprema.Ugradnjom opreme za kompenzaciju reaktivne komponente struje trokovi za reaktivnu energiju se praktino svode na nulu.

Kotlovi i proizvodnja i koritenje pare

EE u industrijskom preduzeuOsnovno pravilo: 20% mjera donosi 80% utedaSkuplje gorivo bolja efikasnost opreme za konverziju energije i obrnutoKoritenje obnovljivih izvora besplatno gorivo, pitanje pouzdanosti snabdjevanja

Gdje su gubici energijeIzvor: http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike

Sagorijevanje

Viak zraka u zavisnosti od goriva Tipini koeficijenti vika zraka za postizanje najvieg stepena iskoritenja5 - 10% za prirodni gas 5 - 20% za teno gorivo 15 - 60% za ugalj

Mjere za poboljanje efikasnosti kotlaPraenje sadraja kisika i temperature dimnih gasova (10% manji koeficijent vika zraka 2% poveanje efikasnosti kotla, poveanje temperature dimnih gasova za 16C manji stepen efikasnosti za 1 C)Redovno servisiranje gorionika, zamjena dotrajalog gorionikaRedovno ienje ogrjevnih povrinaObezbjeivanje dovoljne koliine zraka u kotlovniciEkonomska efikasnost - zamjena goriva?

Zavisnost gubitaka i temperature dimnih gasovaGubici energije sa dimnim gasovima %Temperaturna razlika dimnih gasova i zraka za sagorijevanje C

Uticaj zaprljanosti grijnih povrina na gubitke energije

Optereenje kotlaManje opereenje manja efikasnostSavremeni on off kotlovi i ugradnja akumulatora toploteIzvor: www.coen.com/i_html/white_suppfire.html

Sagorijevanje biomaseRazlike u odnosu na ugaljudio vlage: vei i promjenjivudio volatilnih sastojaka znatno vei (80% za drvo i 35% za ugalj)Posljedica: dizajn kotla mora biti drugaiji (dui put za sagorijevanje)Konverzija sa uglja na drvo bez modifikacije loita oko 35% gubitak snage

Kotlovi na peleteSPREMNIK PELETA SISTEM DODAVANJA PELETAGORIONIK IZMJENJIVA

PREPORUKEZa kotlove na biomasu preporuuje se ugradnja akumulatora toplote veliine 40 lit./kW. Na taj se nain osigurava rad kotla na priblino nazivnoj snazi i dobrom stepenu efikasnosti. U tom se sluaju mogu na instalaciju centralnog grijanja ugraditi termostatski ventili. Ukoliko ne postoji akumulatora toplote termostatski ventili uzrokuju lo rad kotla radi priguivanja plamena kod smanjene potrebe za toplotom.

Osam pravila za dobar rad postrojenja na biomasu

1. Biomasa koja se koristi kao gorivo u kotlovima mora odgovarati zahtjevima koje navodi proizvoa kotlova. Tu se prvenstveno misli na sadraj vlage i dimenzije.2. Kotao mora biti konstruisan za odgovarajui tip biomase.3. Dimnjak mora biti dimenzionisan prema snazi kotla, izraen iz kvalitetnih materijala i izoliran.4. Mora se ostvariti traeni propuh dimnjaka.5. Ugradnja akumulacijskog spremnika osigurava kvalitetan rad sustava,6. Drvnu biomasu potrebno je prije uporabe suiti na zraku minimalno 12 mjeseci,7. Kotao treba istiti prema uputama proizvoaa a po potrebi i ee,8. Kontrolu i ienje dimnjaka treba povjeriti strunoj osobi (dimnjaaru) svake godine.

Para i kondenzat

ENERGIJSKA EFIKASNOST PAROVODA

Qiz. (kW) - energija pare na izlazu iz sistema a rauna se na osnovu potreba potroaa pare.Za raunanje Qiz su potrebne vrijednosti temperature, pritiska i protoka pare. Qul. (kW) energija pare na ulazu u sistem a rauna se kao suma izlazne energije i gubitaka u sistemu.

Naini iskoritavanja energije kondenzatapothlaenjem kondenzata u postojeem ureaju,ugradnjom izmjenjivaa topline u povratni cjevovod kondenzata,dogradnjom ogrjevnih povrina u postojeim ureajima ili ugradnjom dodatnih ureaja iiskoritenjem otparka kondenzata.

POBOLJANJE EFIKASNOSTI PARNIH SISTEMA

Izvriti pregled potrebnih radnih pritisaka opreme i procjeniti izvodivost koritenja pare nieg pritiska. Izvriti pregled potrebnih radnih temperatura opreme i smanjiti ih na najniu moguu mjeru. Izvriti procjenu rasporeda operacija kod serijske proizvodnje radi minimiziranja trokova paljenja i gaenja opreme.

Odvajai pareProvjeriti dimenzionisanje svih odvajaa pare kako bi se osiguralo da su primjereno dimenzionisani za odvoenje potrebne koliine kondenzata. Takoe, upoznati osoblje sa razliitim vrstama odvajaa radi to boljeg odabira.Provoditi pregled rada i odravanja odvajaa. Upoznati osoblje sa karakteristikama pravilnog i nepravilnog rada.

POBOLJANJE EFIKASNOSTI PARNIH SISTEMA

Povrat kondenzataUkoliko se kondenzat isputa u atmosferu, napraviti analize izvodivosti iskoritenja kondenzata i njegovog vraanja u process.Razmotriti mogunosti koritenja otparka u niskotemperaturnim procesimaRazmotriti mogunost koritenja povrata kondenzata pod pritiskom radi smanjenja gubitaka otparavanjem.

POBOLJANJE EFIKASNOSTI PARNIH SISTEMA

Odvojeno prikupljanje istog i potencijalno prljavog kondenzata

Para i kondenzat

Para i kondenzat

*Obuka "Energetska Efikasnost & Energetski Menadment"*Obuka "Energetska Efikasnost & Energetski Menadment"*Obuka "Energetska Efikasnost & Energetski Menadment"*Obuka "Energetska Efikasnost & Energetski Menadment"*Obuka "Energetska Efikasnost & Energetski Menadment"*Obuka "Energetska Efikasnost & Energetski Menadment"*Obuka "Energetska Efikasnost & Energetski Menadment"