upravno pravo
DESCRIPTION
pitanja za ispiteTRANSCRIPT
UPRAVNO PRAVO – 2 WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 1
1.Osnovna nacela upravnog postupka
1.Nacelo zakonitosti
-to je osnovno nacelo cjelokupnog pravnog sistema i funkcionisanja svih drzavnih organa, pravnih lica kao i rada i
ponasanja svih gradjana. Nacelo zakonitosti znaci da svi organi i institucije sa javnim ovalastenjima koji postupaju
u upravnim stvarima, rjesavaju na osnovu Zakona i drugim propisima drzavnih organa i na osnovu opstih akata
institucija koje one donoses na osnovu javnih ovlastenja. Prema ovoj odredbi ZUP-a organi i institucije sa javnim
ovlastenjima su duzni da pravilno primjenjuju materijalnopravne propise kad rjesavaju o konkretnim upravnim
stvarima.
2.Nacelo zastitegradjana i zastite javnog interesa
Svaka stranka, nacelnostiti sama svoja prava u upravnom postupku, dok je organ koji vodi postupak duzan da se
stara o zastit javnog interesa u svakoj fazi postupka. Organ je takodje duzan da pri vodjenju postupka i
rjesavanjuomogucigradjanima i pravnim licima da sto laksezastite i ostvare svoja prava, vodeci pri tome racuna da
ostvarivanje njihovih prava ne bude u suprotnosti sa zakonom utvrdjenim javnim interesom ili na stetu prava
drugih lica.
3.Nacelo efikasnosti
-predstavlja novo nacelo u pravnom postupku. Uvedeno je tek Zakonom o izmjenama i dopunama ZUP-a iz
1976.god. Pojavilo se kao izraz drustvene potrebe da se efikasnost u radu uprave digne na nivo ustavnog odnosno
zakonskog nacela. Ostvarivanje ovog nacela u krajnjoj liniji znaci puno postivanjenacela zakonitosti , kao i ostalih
nacela iz ZUP-a.
4.Nacelo materijale istine
-ili objektivne istine, nasuprot formalnoj ili vjestackoj istini, znaci utvrdjivanje pravog stanja stvari tj.saznavanje
pune i prave, stvarne istine uocavanjemcinjenicnog stanja onakvog kakvo ono ustvari postoji. Sluzbeno lice koje
vodi postupak mora se starati da pojedini predmet bude temeljito pretresen, da cinjenicno stanje koje sluzi kao
podloga za donosenjerjesenja bude potpuno razjasnjeno i rascisceno.
5.Nacelo slobodnog ocjenjivanja, odnosno samostalne ocjene dokaza
Zakon o upravnom postupku je izradjen na nacelu slobodne ocjene dokaza. To znaci da organ po slobodnom
uvjerenju,po svom licnom, nicim nevezanom shvatanju ocjeni mozeli se jedna cinjenica smatrati istinitom ili
ne.Organ postupka mora da se zaista uvjeri da li je jedna cinjenica onakva kakvom se prikazuje, pri tome ne
poklanja punu vjeru ni iskazima svjedoka ni vjestaka kao ni sadrzini privatne isprave.
6.Nacelo saslusanja stranke
-znaci da organ postupka mora prije nego donese rjesenje dati mogucnost stranci da se izjasni o cinjenicama i
okolnostima koje su od vaznosti za donosenjerjesenja. U cilju ostvarivanja nacelasaslusanja stranke, sluzbeno lice
koje vodi postupak duzno je pruzitimogucnost stranci da se izjasni o svim okolnostima i cinjenicama koje su
iznijete u postupku, o prijedlozima i ponudjenim dokazima.
7.Samostalnost organa u rjesavanju
-znaci:organ vodi upravni postupak i donosi rjesenje samostalno u okviru ovlastenja datih zakonom, drugim
propisima i opstim aktima. Samostalnost u rjesavanju ima i sluzbeno lice, tj.lice koje u ime organa vodi postupak i
donosi rjesenje-rukovodilac organa. Cilj davanja samostalnosti jeste da se u sto vecoj mjeri obezbjedi strucan i
objektivan rad.
8.Pravo zalbe-nacelodvostepenosti
Ustavom BiH pravo na zalbu nije propisano,ali u clanu 15. Stav 1 odjeljak C u III glavi ovog ustava data je
normativna def. Vrhovnog suda, prema kojoj je pravo na zalbu Ustavom Federacije BiH posredno regulisano.
Zakonom se izuzetno u odredjenimslucajevimamozeiskljuciti ako je na drugi nacinobezjedjenazastita prava i
zakonitosti. Pravilo je da stranka ima pravo zalbe protiv rjesenjadonijetog u prvom stepenu,a da zalba protiv
rjesenjadonijetog u drugom stepenu nije dopustena.
9.Nacelo konacnosti
Rjesenje protiv koga se ne moze izjaviti redovno pravno sredstvo(zalba)u upravnom postupku, a kojim je stranka
stekla neko pravo,tj.kojim su stranci odredjene neke obaveze,moze se ponistiti,ukinuti ili izmijeniti samo u
slucajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvidjeni.
10.Pravosnaznost rjesenja
Shvatanjempravosnaznostiokoncava se vodjenje postupka i sprecava njegovo ponavljanje,bez obzira da li je
predmet pravilno ili nepravilno rijesen. Pravosnaznost upravnog akta se moze dati iz dva razloga:1.zbog
ekonomicnosti(s gledista organa,ovo se cini da bi se iskljucillamogucnost da se organ opterecuje ponovnim
UPRAVNO PRAVO – 2 WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 2
rjesavanjem istog predmeta), 2.radi pravne sigurnosti(s gledista stranaka da se ne bi diralo u njihova prava).
Materijalna ili unutrasnja pravna snaga jednog upravnog akta postoji onda ako je rjesenjekonacno i definitivno
rijesilo jedan predmet,tako da se taj predmet ne moze vise nikako rijesiti na drugi nacin.
11.Nacelo ekonomicnosti postupka
-sastoji se u zahtijevu da postupak bude sto jeftiniji i brzi. Ovo nacelonajcesce i najvise dolazi do izrazaja u fazi
postupka do donosenjarjesenja,ali njega treba primjeniti i u postupku po pravnim sredstvima, zalbi i vanrednim
pravnim sredstvima kao i u postupku upravnog izvrsenja.Primjena ovog nacela ne smije ni u kom slucaju da ide na
stetunacela materijalne istine i nacela zakonitosti.
12.Pomoc neukoj stranci
-nacelo prema kome je organ koji vodi postupak duzan starati se da neznanje i neukost stranke i drugih lica koja
ucestvuju u postupku ne bude na stetu prava koja im pripadaju. Sluzbeno lice koje vodi postupak mora po potrebi
upozoriti stranku i druge ucesnike na prava i postupke i ukazati im na pravne posljedice njihovih radnji ili
propustanja.
13.Upotreba jezika i pisama
Federalni Zakon o upravnom postupku predvidja da se postupak vodi na hrvatskom i bosanskom jeziku,a da se
kao sredstvo komuniciranja mogu koristit i drugi jezici.
Drzavni Zakon o upravnom postupku da se postupak vodi na bosanskom,hrvatskom i srpskom jeziku.FZUP
propisuje da je sluzbeno pismo latinica, a drzavni ZUP da su u ravnopravnoj upotrebi latinica i cirilica.
14.Nacelo transparentnosti
-regulirano je Zakonom o upravnom postupku BiH.Tonacelo u osnovi odredjuje da organi uprave i institucije koje
imaju javne ovlasti kad postupaju u upravnim stvarima su duzni da svakoj fizickoj i pravnoj osobi osiguraju pravo
pristupa informacijama,u skladu sa Zakonom o slobodi informacija u BiH.
2.Stranacka i procesna sposobnost-zastupanje Stranacka sposobnost znaci sposobnost u jednoj upravnoj stvari zahtijevati pokretanje postupka ili biti onaj protiv
koga se vodi postupak ili imati pravo ucestvovanjau postupku radi zastite svojih prava ili pravnih interesa, znaci
svaku sposobnost ucestvovanja kao stranke u upravnompostupku.Uupravnom postupku moze biti svako stranka ko
moze biti nosilac materijalno-pravne obaveze ili materijalnog prava.Kao stranka u upravnom postupku mogu
ucestvovati i oni koji ne ucestvuju kao stranke u samom materijalno-pravnomupravnom odnosu, oni su stranke
samo u formalnom smislu.Tu sposobnost imaju:
1.sindikalne organizacije
2.preduzece,ustanova i dr.pravnolice.drust.organizacije i udruzenjagradjana
3.ombudsmen
4.tuzilac,pravobranilac i dr.organivlasti-ovlasteni da zastupaju javne interese
Procesna sposobnost:tu sposobnost po zakonu ima samo stranka koja je potpuno poslovno sposobna..To je
sposobnost stranke da moze sama sobom traziti pokretanje upravnog postupka,preduzimati sama procesne
radnje.Ko je u ovom pogledu potpuno poslovno sposoban,taj i ima procesnu sposobnost,tj.sposobnost
samostalnog vrsenja radnji u postupku.
3.Obavezna i supsidijarna primjena ZUP-a
Obavezno postupanje po ZUP-uproteze se na:organe uprave politicko-teritorijalnih jedinica,druge drzavne organe i
privredna drustva,ustanove i dr.pravna lica,udruzenjagradjana(institucije sa javnim ovlastenjima).Ova obavezna
primjena pravila ZUP-a za navedene organe odnosi se samo u pogledu upravnih stvari. Te stvari
ZUPsodredjujeopstom,generalnom formulom.Kod tih stvari se neposrednom primjenom propisa rjesava
pravima,obavezama ili pravnim interesima pojedinaca,pravnog lica ili dr.stranke. Iz te opste formule se mogu
izvesti tri elementa koja obiljezavaju upravnu stvar,na koju se primjenjuju propisi ZUP-a,a ti elementi
su:konkretnost,autoritativnost i pravno djelovanje. ZUP se ne primjenjuje kod donosenja propisa jer u tim
slucajevima nedostaje element konkretnosti
4.Pokretanje upravnog postupka
Radnje koje se preduzimaju tokom upravnog postupka u pojedinim upravnim predmetima se mogu podijeliti u pet
faza:1.pokretanje postupka, 2.ispitni postupak, 3.donosenje rjesenja 4.postupak po zalbi i 5.administrativno
izvrsenje. U pogledu pokretanja postupka postoje dva nacela: 1.nacelo oficijelnosti ili oficijelna maksima, i
2.stranacka ili privatna maksima,tj.nacelo pokretanja postupka na prijedlog.
Oficijelna maksima znaci da nadlezni organ pokrece postupak po sluzbenojduznosti.Kad se postupak pokrece po
sluzbenojduznosti nije potreban nikakav prijedlog ili zahtijev stranke.Ako se takav prijedog ipak podnese on ce se
uzeti kao obicana prijava kojom organ dolazi do saznanja o cinjenicama.Oficijelna i stranacka maksima se mogu
UPRAVNO PRAVO – 2 WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 3
kombinovati kad je u pitanju tzv. „mjesoviti interes“ –interes koji je istovremeno i privatni i javni.Nadlezni organ ce
pokrenuti postupak po sluzbenojduznosti: kad to odredjuje zakon ili ma zakonu zasnovan propis, i kad utvrdi ili
sazna da, s obzirom na cinjenicno stanje treba radi zastite javnog interesa pokrenuti upravni postupak.
5.Prvostepeni postupak
Dokazivanje
Procesna radnja kojoj je cilj da se sluzbeno lice ubijedi u istinitost navedene cinjenice naziva se dokazivanjem ili
izvodjenjem dokaza. Dokazivanje cinjenica na osnovu kojih se donosi rjesenje u upravnom postupku vrsi se
dokaznim sredstvima ili dokazima. Kao dokazno sredstvo smatra se sve sto je podesno za utvrdjivanje stanja stvari
i sto odgovara pojedinom slucaju, tj.svako sretstvo koje je pogodno da kod sluzbenog lica stvori ubjedjenje da je
doticnocinjenicno stanje istinito. Zakon narocito nabraja kao dokazna sredstva:isprave,odnosno mikrofilmska kopija
isprave ili reprodukcija te kopija,svjedoke,vjestake i uvidjaj.
Dokazna sredstva se dijele na licna i stvarna.Licna dokazna sredstva su svjedoci i vjestaci, a stvarna su
obavjestajni predmeti i predmeti uvidjaja.
Ispitni postupak
Poslije pokretanja upravnog postupka slijedi ispitni postupak koji se proteze sve do donosenjarjesenja o upravnoj
stvari. Cilj ispitnog postupka je ispitivanje i s tim u vezi utvrdjivanje svih cinjenica i okolnosti koje su znacajne za
rjesavanje o samoj upravnoj stvari koja je predmet upravnog postupka.Uispitnom postupku strankama se daje
mogucnost da ostvaruju i zasticuju svoja prava i pravne interese, a narocito da iznose i dokazuju cinjenice i
okolnosti koje treba da sluze kao podloga za rjesavanje o njihovim zahtjevima iznesenim u upravnom postupku.
Medju nacelimaispitnog postupka treba u prvom redu istaknuti nacelo arbitrarnosti koje znaci da organ koji vodi
postupak odredjuje po sluzbenojduznosti tok i obim ispitnog postupka. Taj organ po svom slobodnom uvjerenju
odredjuje sta ce i kojim redom ispitivati.Kaonajvaznija mogu se smatrati pravila o dokazni sredstvima i o
eventualnoj usmenoj raspravi.
Skraceni postupak
Skraceni ispitni postupak predstavlja nacinutvrdjivanjacinjenica i okolnosti vaznih za rjesavanje upravne stvari, koji
se bitno razlikuje od posebnog ispitnog postupka. Sustina skracenog postupka je u tome sto se o stvari rjesava bez
obavljanja posebnih radnji postupka(saslusanje stranaka, svjedoka, vjestacenja, usmene rasprave). Ako stranka
nije iznijela cinjenice ni podnijela dokaze ili podnijeti dokazi nisu sigurni predmet se ne mozerijesiti po skracenom
postupku. Kad se u javnom interesu radi o preduzimanju hitnih mjera koji se ne mogu odlagati, a cinjenice na
kojima rjesenja treba da budu zasnovana utvrdjene su ili bar ucinjene vjerovatnim. Uslovi za primjenu ovog
ovlastenja: da se radi o potrebi poduzimanja hitnih mjera koje se ne mogu odlagati i da su cinjenice na kojima
treba da se zasniva rjesenjeutvrdjene.
Sadrzajni elementi upravnog akta
Osnovni sadrzajni elementi upravnog akta su: konkretizacija predmeta i subjekata akta, dispozitiv(odlucenje),
obrazlozenje i uputa o pravnom lijeku. Pored ovih elemenata moze imati i dr.dodatne elemente upravnog akta:
uslov, rok, nalog(namet,modus) i pridrzaj opoziva. Srzsadrzaja svakog upravnog akta jeste dispozitiv, tj.odluka
kojom se rjesava predmet, dispozitivsadrzi izjavu volje organa povodom odredjenog predmeta.
Rjesenje
Donosenjerjesenja je najvaznija faza postupka kad se stvar posmatra s prakticnog stanovnistva. Sve procesne
radnje prethode rjesenju usmjerene su i vrse se u cilju donosenjarjesenja: Rjesenj se donosi na osnovu
cinjenicautvrdjenih u postupku. Ako u upravnoj stvari rjesava kolegijalni organ onda treba imati u vidu slijedece:
on mozerjesavati ako je prisutno vise od polovine svih njegovih clanova. U upravnom postupku je posebno
odredjennacindonesenja tzv. zbirnih rjesenja.
Povrat u pređasnje stanje
-je vanredno pravno sredstvo kojim se uklanjaju nepovoljne posljedice koje su nastale za stranku usljed
propustanja radnje postupka do kojeg je doslo bez njene krivice. Ustanova povracaja u pradjasnje stanje ima za
cilj da pomogne stranci koja je pretrpjela stetu.
6.Zalba
Zalba u upravnom postupku predstavlja jedino, redovno, pravno sredstvo protiv nezakonitog nepravilnog
rjesenjadonesenog u prvom stepenu kojim nezadovoljna stranka trazi od organa uprave neposredno viseg stepena
dok to rjesenjeponisti ili izmijeni. Zalba se moze podnositi protiv svih prvostepenihrjesenja donesenih u upravnom
postupku bez obzira na to da li se radi tzv. potpunom rjesenju o glavnom predmetu, djelimicnomrjesenju,
dopunskom rjesenju itd.
UPRAVNO PRAVO – 2 WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 4
Zalba koja je propisano izjavljena ima po pravilu dvostruko dejstvo: suspenzivno ili odlozno i devolutivnodejstvo.
Suspenzivnodejstvo se sastoji u tome sto propisno izjavljena zalbazadrzavaizvrsenjerjesenja koje je predmet zalbe.
U zakonu je propisano da se rjesenje ne mozeizvrsiti u toku roka za zalbu, kad je zalba propisno izjavljena rjesenje
se ne mozeizvrsiti sve dok se rjesenje po zalbi ne dostavi stranci.
Devolutivnodejstvozalbe se sastoji u tome da o zalbi donosi rjesenje organ kojem se zalba podnosi tj. organ viseg
stepena a ne organ koji je donio rjesenje o prvom stepenu. U izuzetnim slucajevima prvostepeni organ je ovlasten
da sam rijesi o zalbi i da je nedostavlja organu kojem je izjavljena. Primjena ovog dejstva zalbe obavezuje
prvostepenog organa da zalbu koju primi posalje zajedno sa spisima predmeta dugostepenom organunadleznom
za rjesavanjezalbe.
Zalba se podnosi u strogom zakonskom roku od 15 dana, racunajuci od dana kad je zaliocu dostavljeno
prvostepenorjesenje. Ako zalba bude izjavljenaq poslije isteka roka za zalbu onda je ona neblagovremena i kao
takva se odbacuje. Medjutim u slucaju kad rjesenje nije uopce doneseno iako je stranka trazila njegovo izdavanje
zalba ne moze biti neblagovremena odnosno preuranjena.
7. Rad i rjesavanjeprvostepenog organa po zalbi
Kad primi zalbu prvostepeni organ je duzan najprije ispitati: da li je zalbadopustena, da li je blagovremena, da li je
izjavljena od ovlastenog lica. Zalba se odbacuje rjesenjem koje se smtra kao prvostepeno pa stranka protiv njega
ima pravo zalbe u opcem zakonskom roku od 15 dana. Ako prvostepeni organ nadje da je
zalbadopustena,blagovremena i izjavljena od ovlastenog lica, i kada protivnim strankama prethodno da mogucnost
da se izjasne o eventualnim novim cinjenicama i dokazima on ce preci na proucavanjezalbe. Pri proucavanjuzalbe
prvostepeni organ mozenaci: da je zalba opravdana, da sprovedeni postupak nije potpun i da je rjesenje donijeto
u skracenom postupku a trebalo je provesti posebni ispitni postupak. Drugi slucaj je kada prvostepeni organ nadje
da je provedeni postupak koji je prethodio njegovom rjesenju bio nepotpun a da je to mogao biti pod uticajem na
rjesenja o upravnoj stvari, on ce tada postupak upotpuniti.
8.Rad i rjesavanjedrugostepenog organa o zalbi
Nedopustenu, neblagovremenu ili od neovlastenog lica izjavljenuzalbuduzan je da odbaci svojim rjesenjem
prvostepeni organ.Kad prvostepeni organ rjesenjem odbaci zalbu kao nedopustenu, neblagovremenu ili izjavljenu
od neovalastenog lica, a stranka izjavi zalbu protiv tog rjesenja, pred drugostepenim organom ce se naci dvije
zalbe: jedna je izjavljena protiv rjesenja o glavnoj stvari, a druga je podnesena protiv rjesenja kojim je odbacena
prva zalba. Pri rjesavanju glavne stvari po zalbi, drugostepeni organ je ovlasten da ispituje pobijanorjesenje u
formalnom i materijalnom pravcu. Pri tom on moze: odbiti zalbu,ponistitirjesenje u cjelosti ili djelimicno, iznijeti
rjesenje i oglasiti rjesenjenistavnim. Drugostepeni organ mora, pored razmatranja rjesenja, ocijeniti i sve navode
zalbe. Ocjenu navoda zalbe mora izloziti u obrazlozenjudrugostepenogrjesenja, i pri tome ce navesti razloge zbog
kojih se navodi zalbe prihvataju ili neprihvataju.
9.Mijenjanje i ponistavanjerjesenja u vezi sa upravnim sporom
Ako je upravni spor blagovremeno pokrenut, organ protiv cijegse rjesenja spor vodi moze sam ponistiti ili izmijeniti
svoje rjesenje u smislu tuzbe. Tuzeni organ to mozeuciniti sve do okoncanja upravnog spora i to iz onih istih
razloga iz kojih bi sud mogao ponistiti takvo rjesenje. Ponistenjem ili izmjenom rjesenja ne smije se vrijedjati
pravo stranke u upravnom postupku niti treceg lica. Da bi se rjesenje moglo izmjeniti ili ponistiti u vezi s upravnim
sporom treba da se ispuni nekoliko uslova: 1.da je predmet rjesenjaupravna stvar o kojoj se moze voditi spor, 2.da
pokrenuti spor jos nije okoncan, 3.da se rjesenje mijenja tj.ponistava u smislu tuzbe kojom se pokrece upravni
spor, 4.da se izmjena ili ponistenjerjesenja ne protivi nekoj zakonskoj odredbi ili drugom propisu zasnovanom na
zakonu ili javnom interesu, 5.da se izmjenom ili ponistenjemrjesenja ne vrijedja pravo stranke ili nekog treceg
lica, 6.da se rjesenjenisti ili mijenja iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponistiti takvo rjesenje.
10.Mijenjanje pravosnaznogrjesenja
Nacelopravosnaznostirjesenjasadrzi tri elementa: 1.pravosnazno je ono rjesenje protiv koga se ne moze izjaviti
zalba niti pokrenuti upravni spor, 2.a kojim je stranka stekla odredjena prava, i 3.ono se ne moze slobodno
opozivati(ponistavati,ukidati,mijenjati) vec samo kad je to zakonom predvidjeno. Pravosnaznost upravnog akta ne
znaci apsolutnu definitivnost i nepromjenjivost.
Znaci nepromjenjivost samo u istom predmetu, u istoj pravnoj stvari, u odnosu na lice na koje se akt u pitanju
odnosi. Nepromjenjivim ZUP proglasava samo pravosnaznorjesenje: kojim je stranka stekla odredjena prava,
tj.kojim su stranci odredjene neke obaveze, i za koje zakonom nije predvidjeno da se mozeponistiti, ukinuti ili
UPRAVNO PRAVO – 2 WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 5
izmijeniti. Pravosnaznorjesenje kojim se stranci namecu neke obaveze moglo bi se mijenjati u smislu povecanja
odnosno otezavanjaobaveza samo kad je to izricito zakonom predvidjeno.
11.Mijenjanje i ukidanje rjesenja po pravu nadzora
Da bi se rjesenje moglo ponistiti ili ukinuti po pravu nadzora, ono treba da je konacno u upravnom postupku, tj.da
se protiv prvostepenogrjesenja ne moze izjaviti zalba, odnosno da je po zalbi donijeto drugostepenorjesenje.
Nadlezni organ je obavezan po pravu nadzora da ponistirjesenje koje je konacno u upravnom postupku: 1.ako je
rjesenje donio stvarno nadlezni organ, 2.ako je u istoj stvari ranije doneseno pravosnaznorjesenje kojim je ta
upravna stvar drugacijerijesena, 3.ako je rjesenje donio jedan organ bez saglasnosti, potvrde, odobrenja ili
misljenjadr.organa, i 4.ako je rjesenje donio mjesno nadlezni organ. Do ponistenja po osnovu stvarne nadleznosti,
mozedoci samo ako se radi o rjesenjima koja se zbog povrede stvarne nadleznosti ne smatraju nistavnim aktom,
jer nistavnarjesenja se ne ponistavaju, vec se samo oglasavajunistavnim. O jednoj istoj stvari nacelno ne mogu
postojati dva rjesenja, nadlezni organ je duzan da ponisti po pravu nadzora konacnorjesenje kad utvrdi da je o
istoj stvari ranije donijeto pravosnaznorjesenje kojim je ta upravna stvar drugacijerijesena.