SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS, IV GODINA

SMJER: OPE PRAVO

PRAVNA SREDSTVA U UPRAVNOM POSTUPKUSEMINARSKI RADTravnik, 17.01.2015. god.SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS, IV GODINA

SMJER: OPE PRAVO

PRAVNA SREDSTVA U UPRAVNOM POSTUPKUSEMINARSKI RADIZJAVA: Ja Deni Sefer student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik,

Indeks broj: 0098/11-ROP odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo profesora odnosno asistenata.

STUDENT: Deni Sefer

PREDMET: Upravno procesno pravoPROFESOR: Prof. dr Fuad Purievi ASISTENT: mr. Maja Ploo

SADRAJ:1UPRAVNI SPOR ...........................................................................................

3PRAVNI LIJEKOVI ................................................................................

4ALBA

5ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE SUDSKE ODLUKE

UPRAVNI SPOR ........................................................................................... Upravni spor je posebna vrsta spora ije je rjeavanje povjereno sudovima. Upravni spor je spor o zakonitosti donesenog ili pretpostavljenog upravnog akta, ija je zakonitost sa stanovita uprave nesporna. To je spor izmeu donosioca upravnog akta, koji dri da je njegov akt zakonit, i subjekta koji smatra da su mu tim aktom povrijeeni na zakonu zasnovani prava i interesi ili da je njime povrijeena objektivna zakonitost, dakle koji dri da je taj akt nezakonit.Rjeavanje tog spora povjerava se pri tom organu sa strane, a taj neutralni, objektivni arbitar u sporu ima sva obiljeja suda.Sud u upravnom sporu uzima akivno uee u vrenju upravne vlasti. U teoriji se razlikuju formalni i materijalni pojam upravnog spora. Formalni pojam upravnog spora utvruje se pomou spoljnih, formalnih obiljeja. To bi bio spor ije je rijeavanje povereno posebnim upravnim sudovima ili pak spor koji se rijeava po posebnom upravnosudskom postupku, nezavisno od toga da li odluku u sporu donosi poseban upravni ili redovni sud. Materijalni pojam upravnog spora utvruje se pomou sadrinskih, sutinskih obiljeja. To bi bio spor u kome je jedna strana, bilo u svojstvu tuioca bilo tuenog, organ koji vri upravnu vlast, ili spor koji je proizaao iz primjene upravnopravnih propisa, tj. u kojem se raspravljaju pitanja vezana za upravnopravne odnose. U naem pravnom sistemu na snazi je materijalni pojam upravnog spora. Najpoznatije i sa stanovita praktinog znaaja najvanije su podjele upravnog spora na subjektivne i objektivne i sporove za ponitaj upravnog akta ili sporove ograniene jurisdikcije i sporove pune jurisdikcije, tj. ogranienog i punog sudovanja. Upravni sporovi mogu se razvrstavati prema razliitim mjerilima. Predmet upravnog spora se u pojedinim pozitivnopravnim rijeenjima odreuje na dva naina, iri i ui. iri sistem odreenja predmeta upravnog spora je francuski, i po njemu taj spor moe se voditi kako protiv optih tako i protiv pojedinanih akata organa uprave, kako protiv autoritativnih tako i protiv odreenih neautoritativnih pravnih akata uprave. Ue odreenje predmeta upravnog spora postoji u naem pravu, i po njemu je predmet tog spora upravni akt. I po irem i po uem sistemu upravni spor se vodi protiv akata, a ne protiv donosioca akta. U osnovi na upravni spor ima obiljeja spora za ponitaj upravnog akta. Uz to, u tom sporu odluuje se o zakonitosti, a ne i o cjelishodnosti upravnog akta. Predmet upravnog spora mogu biti samo pravni (upravni akti), a ne i materijalni akti (upravne radnje) vrenja upravne vlasti.

U teoriji i pozitivnom pravu pojedinih zemalja poznata su tri razliita sistema odreivanja predmeta upravnog spora.To su:1. Sistem generalne klauzule, koji se sastoji u odreivanju optih obiljeja akata protiv kojih se moe voditi upravni spor;2. Sistem enumeracije, (pojedinanog nabrajanja), koji se sastoji u pojedinanom nabrajanju akata protiv kojih je doputeno voenje upravnog spora i 3. Sistem generalne klauzule sa negativnom enumeracijom, koji se sastoji u odreivanju optih obiljeja upravnih akata protiv kojih se moe voditi upravni spor, uz taksativno utvrivanje upravnih akata protiv kojih nije doputeno voenje ovakvog spora.Akti protiv kojih se pokree upravni spor spadaju u kategoriju pogrenih upravnih akata i to u podvrstu nezakonitih upravnih akata. Uopteno uzev, razlozi za pokretanje upravnog spora svode se na povrede zakona i drugih propisa. Upravni spor se moe voditi iz ma kojeg razloga nezakonitosti ,,ali ne i preko toga, gdje prestaje pitanje zakonitosti, prestaje i pitanje sudske kontrole. Materijalnopravna nezakonitost upravnog akta postoji kad u njemu nije nikako ili nije pravilno primjenjen zakon, odnosno drugi propis ili opti akt. Takav sluaj postoji kada nije primjenjen nikakav materijalni zakon i kada nije primjenjen odgovarajui materijalni zakon ili kada je primjenjena neodgovarajua odredba u odgovarajuem zakonu ili kada je odgovarajua odredba u odgovarajuem zakonu pogreno protumaena i time zakon nepravilno primjenjen. Sud u upravnom sporu vezan je istim propisom kojim je bio vezan donosilac upravnog akta kad je taj akt donio.Formalnopravna nezakonitost upravnog akta postoji kada je akt donesen od strane nenadlenog organa i kad se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka, pri emu Zakon o upravnim sporovima kao razloge te vrste naroito naglaava sljedee: to injenino stanje nije pravilno utvreno i to je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog stanja.PRAVNI LIJEKOVI ......................................................................................Pravni lijek je dispozitivna stranaka parnina radnja kojom se od nadlenog suda trai da ukine ili preinai odluku suda za koju se tvrdi da je za nju nepovoljna, nepravilna i nezakonita.Zakon o upravnim sporovima Republike Srbije ne pravi klasinu podjelu pravnih lijekova na redovne i vanredne, nego sve pravne lijekove podvodi pod taj generiki naziv , to je posljedica naela jednostepenosti u rjeavanju upravnih sporova. U nas se dvostepeno rjeavanje u upravnom sporu pojavljuje izuzetno. Otuda se i izgubio ratio za podjelu pravnih lijekova na redovne i vanredne..

ALBA

alba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave sudske odluke (presude ili rjeenja) stranci koja podnosi albu, a predaje se upanijskom (kantonalnom) sudu ija se odluka pobija albom. alba mora sadravati oznaenje presude odnosno rjeenje koje se pobija, kao i razloge i opseg u kojem se pobija. Nedoputenu ili nepravovremenu albu ili albu koju je izjavila neovlatena osoba, sud e odbaciti rjeenjem, protiv kojeg je doputena posebna alba. Ako upanijski (kantonalni) sud propusti to uiniti albu e odbaciti rjeenjem Vrhovni sud Federacije. Ako Vrhovni sud Federacije ne odbaci albu, dostavit e je protivnoj stranci na odgovor u roku koji odredi. upanijski sud protiv ije je odluke podnesena alba, duan je najkasnije u roku osam dana dostaviti Vrhovnom sudu Federacije sve spise predmeta. O albi protiv odluke upanijskog suda Vrhovni sud Federacije donosi presudu ili rjeenje. Presudom moe albu odbiti kao neosnovanu, ili albu uvaiti i pobijanu presudu preinaiti. Rjeenjem moe odbiti albu koja je izjavljena protiv pobijanog rjeenja, a moe i pobijano rjeenje preinaiti ili ukinuti.

ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE SUDSKE ODLUKEOvaj pravni lijek proiziao je iz zahtjeva za preispitivanje pravnosnane sudske odluke donesene u upravnom sporu zbog povrede ustavom utvrenog prava samoupravljanja ili drugog osnovnog prava ili slobode graana ili radne ili druge organizacije, koji se upuivao Vrhovnom sudu Jugoslavije protiv pravnosnanih odluka vrhovnih sudova u republikama, a u vezi sa reformom pravnih sredstava u upravnom sporu izreeenom novelom Zakona o upravnim sporovima.. Danas je zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke pravno posmatrano, vanredni pravni lijek (podnosi se protiv pravnosnane odluke donesene u upravnom sporu), a faktiki posmatrano redovni pravni lijek, koji je u naem sistemu upravnog spora zamijenio albu.Imamo dvije situacije za zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke :U prvom sluaju (situaciji) rije je o pravnosnanim odlukama suda ija nadlenost u upravnom sporu nije odreena za cijelu teritoriju republike. Protiv odluka tih sudova stranka moe vrhovnom sudu u republici podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke zbog povrede materijalnog prava ili zbog povrede pravila postupka koja je mogla biti od uticaja na rijeenje stvari. Ovde je, ujedno, dat i najiri domet pravne zatite ovim vanrednim pravnim lijekom. Zakon o upravnim sporovima propisuje da se u ovoj situaciji zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke ne moe podnijeti u stvarima u kojima je zakonom dozvoljenaalba.U drugom sluaju (situaciji ) rije je o pravnosnanim odlukama sudova u republikama lanicama i Vrhovnog vojnog suda donesenim u upravnom sporu. Protiv odluka tih sudova stranka moe Saveznom sudu podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke zbog povrede saveznog zakona, drugog saveznog propisa ili opteg akta. Nema mjesta primjeni ovog pravnog lijeka kad su povreeni savezni propisi u postupku, a konkretan sluaj se raspravlja primjenom republikih propisa.

Ratko Markovi, Upravno pravo, Beograd 2001. Str. 165.

6