UNIVERZITET U ZENICI

EKONOMSKI FAKULTET

Odsjek: Računovodstveni i revizijski menadžment

Predmet: Bankarstvo

UPUSTVO ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA

Prof. Doc. dr. sci. Željko Rička

Ass. Jasmina Džafić, dipl.oec.

Zenica, oktobar 2012.

2

Svaki seminarski rad mora sadrţavati:

naslovnu stranicu,

sadrţaj,

uvod,

tekst razrade teme,

zaključak i

literaturu.

NAČIN PISANJA RADA

Standardni parametri za pisanje rada su:

Rad mora biti obima od 15 do 20 stranica.

Format rada mora biti A4, a margine sa svih strana trebaju biti standardne, tj. po 2,5 cm.

Font osnovnog teksta mora biti Times New Roman, Arial ili Calibri veličina fonta 12pts, a

prored 1,0. Veličina fonta naslova 14pts bold izabranog fonta. Font napomena (bilješki ili

fusnota) mora biti jednoznačan ovisno izabranom fontu za cijeli rad tj.Times New Roman,

Arial ili Calibri veličina fonta 10pts, a prored 1. Obavezno obostrano poravnanje cijelog

teksta (Justify)

Tekst mora biti odijeljen paragrafima (pasusima). Paragrafi se ne smiju sastojati od samo

jedne rečenice.

Ukoliko rad sadrţi tabele, slike i grafikone, obavezno napisati ispod ili iznad slike broj

slike i na što se slika odnosi (npr. Slika 5. Gdp pc razvijenih zemalja) i navesti preuzeti

izvor ispod slike.

Rad mora bit odštampan i uvezan. (nije obavezno printanje u boji)

Stranice u radu obavezno se moraju numerisati. Preporučuje se da se numeracija stranica

stavlja u donjem desnom uglu, u istom tipu i veličini slova kao i osnovni tekst.

Numeracija se ne stavlja na naslovnu stranicu i sadrţaj, nego od stranice gdje se piše

uvod.

Iza svake riječi mora se nalaziti jedan razmak (space). Interpunkcijski znakovi kao što su

tačka, upitnik, uzvičnik, zarez, dvotačka, tačka zarez, zatvorena zagrada, navodnici na

kraju navoda, znak za postotak, pišu se zajedno s riječju iza koje slijede, a poslije njih

obavezno ide razmak. Znakovi kao što su navodnici na početku navoda i otvorena

zagrada, pišu se zajedno s riječju ispred koje se nalaze, a prije njih obavezno ide razmak.

Crtica se piše zajedno s riječima izmeĎu kojih stoji ako se radi o sloţenici

(npr. kulturno-historijski), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu.

3

Naslovna strana

Naslovna stranica se nikada ne označava rednim brojem, a u njenom zaglavlju stoji naziv

univerziteta (UNIVERZITET U ZENICI), fakulteta (EKONOMSKI FAKULTET) i naziv

Odsjeka (Odsjek : Računovodstveni i revizijski menadţment),veličinom fonta 12pts.

U srednjem dijelu stranice napisati:

„Seminarski rad iz predmeta BANKARSTVO“ veličinom fonta 14pts, za sva tri

predloţena fonta..

puni naslov rada, ispisan malim slovima veličinom fonta: 20pts italic+bold,

U donjem dijelu na lijevoj strani treba naznačiti ime voditelja seminara, tj. mentora rada, a u

desnoj imena i prezimena studenata i brojeve indeksa, veličina fonta 12pts.

Na samom dnu stavlja se mjesto i naznaka vremena nastanka rada (obično godina i mjesec

predaje rada - npr. Zenica, novembar 2011.) , veličina fonta 12pts.

Sadržaj

Sadrţaj predstavlja tematski saţetak rada i daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze naslovi i

podnaslovi svih cjelina seminarskog rada, poglavlja, potpoglavlja i drugih odjeljaka. Naslov

“SADRŢAJ” piše se velikim slovima centrirano na vrhu stranice. Za sadrţaj koristiti opciju Table

of Contents.

Uvod

Tekst seminarskog rada započinje uvodom. Uvod sadrţi osnovne naznake problema koji se

obraĎuje u radu, način obrade problema i strukturu rada. Riječ UVOD piše se velikim slovima.

Uvod ne smije biti kraći od jedne stranice.

Razrada teme

Razrada teme sastoji se od iznošenja istraţivačkih rezultata, podataka i činjenica, te sopstvenih

zaključaka i ideja. Kod seminarskih radova nije dovoljno strukturirati rad na uvod, glavni dio i

zaključak, nego je glavni dio rada potrebno razlomiti na više smislenih cjelina – dijelove,

poglavlja i potpoglavlja. Jedan NASLOV ne smije imati samo jedan podnaslov. (npr. 1.1. Odrţivi

razvoj...1.1.1. Koncept odrţivog razvoja ..nego najmanje dva podnaslova) Cjelokupan sadrţaj

teksta koji student izlaţe u radu treba biti smisleno raspodijeljen, tj. podijeljen u više poglavlja.

Koliko će dijelova rad imati, koliko će duboko ići grananje unutar pojedinih dijelova, i kako će ta

grananja biti rasporeĎena – ovisi o temi i pristupu rada. Treba ipak nastojati ostvariti preglednu i

uravnoteţenu strukturu. U takvoj strukturi raspored pojedinih elemenata treba biti ravnomjeran, a

njihova duţina usporediva. Treba izbjegavati poglavlja koja bi bila suviše kratka (npr. sastojala se

od samo jednog odlomka) ili suviše duga (npr. potpoglavlja od pet i više stranica). Svaki veći dio

rada, npr. poglavlje, mora početi na novoj stranici, te mu se mora odrediti jasan naslov koji mora

biti posebno istaknut.

4

Zaključak

Tekst seminarskog rada završava zaključkom u kojem ukratko treba prikazati rezultate i spoznaje

do kojih se u radu došlo. U zaključku je poţeljno iznijeti stav o istraţenom problemu, saţeto

prikazati osnovne postavke te istaći vlastita mišljenja i prijedloge, čak i ako su ona dijametralno

suprotna onome što piše u stručnoj literaturi. Zaključak mora početi na zasebnoj stranici. Naslov

“ZAKLJUČAK” piše se velikim slovima. Zaključak ne smije biti kraći od jedne stranice.

Literatura

Konačni spisak literature koji slijedi iza zaključka u seminarskom radu predstavlja svojevrsno

ogledalo studentovog angaţmana i uloţenog truda u istraţivanje i koncipiranje svog teksta. Taj

spisak zapravo pokazuje koliko je student ovladao literaturom i na koji ju je način koristio za

izradu seminarskog rada.

Korišteni izvori i literatura se u popisu literature niţu abecednim redom, i to prema prezimenu

autora ili urednika, odnosno prema prvoj riječi naslova. Navedene bibliografske jedinice mogu se

posebno označiti brojevima. Najprije se navodi prezime autora, koje se odvaja zarezom od imena,

a ako je djelo napisalo više autora, onda se oni navode redom koji je označen na samom djelu i

odvajaju se zarezom. Nakon prezimena i imena autora, piše se naslov knjige u kurzivu (italic),

zatim ime izdavačke kuće, mjesto u kojem je knjiga izdata, te godina kada je izdata.

Primjer:

Prezime, Ime, Naslov knjige, Ime izdavača, Mjesto izdavanja, Godina izdanja.

Alihodţić, A., Portfolio anliza: teorijsko-metodološki aspekti investiranja u vrijednosne papire,

Univerzitet u Zenici, Zenica, 2011.

Internet izvori:

npr: Vodič za brucoše,

http://www.unze.ba/vodic.pdf, 11. marta 2010., str.10.

Jezik i stil rada

Treba izbjegavati upotrebu stranih i zastarjelih riječi (arhaizama). Nedopuštena je upotreba riječi

iz kolokvijalnog govora i ţargona. Pri pisanju rada student treba da izbjegava upotrebu različitih

varijanti (tipa vijek – stoljeće; 13. stoljeće – XIII stoljeće i sl.).

Dakle, treba voditi računa o jednoznačnosti!

Rad se ne smije pisati u prvom licu! U seminarskom radu treba pisati bezlično, onosno u trećem

licu, kao npr. „istraţivanja su pokazala“, „smatra se“ i sl.

5

Fusnote

Fusnotom se upućuje na izvor činjenica iznesenih u tekstu;

Upućuje na druge radove:

Raspravlja o sporednim aspektima koji bi mogli biti korisni čitaocu:

Upućuje na suprotna stajališta od onih koji su iznijeti u tekstu.

Rad sa malo fusnota moţe ukazivati na nedovoljno potkrijepljen rad ili čak plagijat dok je

rad sa previše fusnota je nepregledan i preopterećen.

Citiranje

Citat je odvajanje misli i ideje autora od ideja i misli drugih.

Postoje tri načina citiranja:

Potpuni citati,

Skraćeni citati i

Ponovljeni citati.

Pravila za pisanje citata:

1. Autor (navodi se prezime i ime autora, odvojeni zarezom, a više autora tačka-zarezom)

Npr. Škuljević, Ţeljko ili Škuljević, Ţeljko; Baraković, Šefik.

Ako knjiga ima više autora navodi se ime prvog autora i oznaka et al (ostali). Ako je knjiga

zbirka radova navodi se ime urednika i oznaka ur. (urednik),

2. Naslov (navodi se puni naziv citiranog rada (ime knjige ili članka),

3. Izvor (omogućava pronalaţenje citiranog rada)

4. Mjesto citata (upućuje na konkretan dio izvora, odnosno na stranu knjige ili časopisa

Npr. Str.289-292.

Ponovoljeni citati se koriste se za navoĎenje:

1. Istog mjesta istog rada u dvije ili više uzastopnih fusnota (Primjer:ibid. ili ibidem ili isto)

2. Drugog mjesta istog rada u dvije ili više uzastopnih fusnota (Primjer: ibid.,str. 48; ili

ibidem, str.48; ili isto, str. 48.)

3. Istog mjesta istog rada u nekoj od sljedećih fusnota (bez kontinuiteta) (Primjer: Mujagić,

Mujo, loc.cit. (od lat. locus citatum – na navedenom mjestu)

4. Drugog mjesta istog rada u nekoj od sljedećih fusnota (bez kontinuiteta) (Primjer:

Mujagić, Mujo, op.cit., (fusnota 5), str. 55. (opus citatum – navedeno djelo)

6

Primjer: Naslovnica seminarskog rada

UNIVERZITET U ZENICI

EKONOMSKI FAKULTET

Odsjek: Računovodstveni i revizijski menadţment

Seminarski rad iz predmeta BANKARSTVO

Analiza i upravljanje finansijskim rizicima

Prof. Doc.dr.sci. Ţeljko Rička

Ass. Jasmina Dţafić, dipl.oec

Studenti: Begić Elvira

Atlić Nihada

Dedić Maida

Zenica, oktobar, 2012.