UPUTE ZA RAD

NA SIGURAN NAĈIN

PRI UZGOJNIM RADOVIMA

Zagreb, 2009.

UPUTE ZA RAD NA SIGURAN NAĈIN

PRI UZGOJNIM RADOVIMA

IZDAVAČ: HRVATSKE ŠUME d.o.o. Zagreb

ZA IZDAVAČA: DARKO VULETIĆ, dipl.ing.šum. AUTORI:

DRAGO KLARIĆ, dipl. ing. šum. MATO BUNJEVAC, dipl. ing. šum. MIJO ŠPOLJARIĆ, dipl. ing. šum. STJEPAN PLANTAK, dipl. ing. šum. VLADIMIR KOŠČEVIĆ, dipl. ing. d. i. VLADIMIR MUNDWEIL, dipl. ing. šum. ŢELJKO DOLENEC, dipl. ing. šum. SURADNICI:

ZLATKO KOVAČEVIĆ, dipl. ing. šum. ZDENKO TURNIŠKI, dipl. ing. šum. LEKTORICA:

mr. sc. MARINA VINAJ TEHNIČKI UREDNICI:

BERISLAV VINAJ, dipl. ing. šum. VLADIMIR KOŠČEVIĆ, dipl. ing. d. i.

TISAK ???

NAKLADA: 8000 primjeraka

UPUTE ZA RAD

NA SIGURAN NAĈIN

PRI UZGOJNIM RADOVIMA

Zagreb, 2009.

SADRŢAJ

1. UVOD 6

2. PREDGOVOR 7

3. PRIPREMA STANIŠTA 8

4. SJETVA SJEMENA I SADNJA SADNICA 12

5. NJEGA ŠUMA 15

6. ĈIŠĆENJE 21

7. OPASNOSTI, ŠTETNOSTI I NAPORI 24

8. RASADNIĈARSKA PROIZVODNJA I SJEMENARSTVO 37

9. KEMIJSKA SREDSTVA (PESTICIDI) 40

10. OSTALI UZGOJNI RADOVI 45

11. ZAŠTITA ŠUMA 50

12. ERGONOMSKA PRAVILA 57

13. ZAKLJUĈNE NAPOMENE 60

6

1. UVOD

Osnovna djelatnost Hrvatskih šuma d.o.o. je gospodarenje šumama i

šumskim zemljištima.

Uzgoj i zaštita šuma su na prvom mjestu u gospodarenju šumama.

Uzgoj šuma se obavlja:

- pripremom staništa za obnovu šuma

- pošumljavanjem nakon sječa

- popunjavanjem, njegom, čišćenjem sastojina u

jednodobnim i prebornim šumama

- prorjeĎivanjem sastojina

- doznakom stabala za sječu

- zaštitom šuma

- rasadničarskom proizvodnjom šumskih sadnica za

obnovu šuma

Uzgojni radovi se odnose na fizičko izvršenje konkretnih poslova.

Svrha zaštite na radu na uzgoju je zaštita života i zdravlja radnika, a

ostvaruje se primjenom osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu.

7

2. PREDGOVOR

Temeljem procjene opasnosti i analize ozljeda u proteklom razdob-

lju, Služba zaštite na radu u Hrvatskim šumama d.o.o. je izdala Upu-

te za rad na siguran način pri uzgojnim radovima.

Upute za rad na siguran način se odnose na sve oblike obnove šuma,

radove u rasadnicima i radove s kemijskim sredstvima, te ergonom-

ska pravila prema kojima se moraju obavljati navedeni radovi.

Tablica ozljeda 1.

Hrvatske

šume

UŠP 1-16

Ukupno

ozljeda

Broj oz-

ljeda na

uzgoju

Ukupno

izvršeni

radovi

(ha)

Izvršenje

hektara po

ozljedi

(ha/n) 1 2 3 4 5

2006. god 448 70 53 026 758

2007. god 386 56 59 326 1059

Indeks

2007./2006. 0,86 0,80 1,12 1,40

8

3. PRIPREMA STANIŠTA

Priprema staništa obuhvaća sve radove koji omogućavaju što bolji

prihvat sjemena i sadnica za nesmetan razvoj budućoj mladoj sasto-

jini.

Priprema staništa može biti:

- ručna,

- strojna i

- kemijska

Ruĉna priprema staništa se obavlja motornim pilama presijecanjem

stabalaca i grmlja (Sl. 1a i 1b) ili ručnim alatom (kosirom, mačetom,

srpom, kosom i Sl.). Presijecanje se obavlja rezom pri zemlji. (Sl. 2)

Slika 1a – Ručna priprema staništa

9

Slika 1b – Priprema staništa motornom pilom

Slika 2 – Rez pri zemlji

10

Strojna priprema staništa se obavlja usitnjavanjem sveg tanjeg pod-

rasta traktorom s priključnim strojevima – sitnilicom (Sl. 3a), rotos-

jekačem i strojevima za površinsku pripremu tla (rigolanje i riperanje

(Sl. 3b), brazdanje, oranje, tanjuranje i slično).

Slika 3a – Strojna priprema staništa sitnilicom

Slika 3b – Stanište pripremljeno riperanjem

11

Kemijska priprema staništa se obavlja atomizerima i prskalicama

ručnim ili strojno pogonjenim uz uporabu pesticida. (Sl. 4)

Slika 4 – Priprema staništa traktorom s atomizerom

12

4. SJETVA SJEMENA I SADNJA SADNICA

Sjetva sjemena

Sjetva sjemena se obavlja ručno i strojno.

Poslovi na sjetvi se obavljaju na pripremljenoj površini, radnjama na

utovaru i prijevozu sjemena, sjetvi pod motiku, sjetvi sijačicom (Sl.

6) i razbacivanjem sjemena ručno ili strojno.

Na kršu se sjetva sjemena obavlja pod trnokop u gnijezda i na krpe

(Sl. 5).

Slika 5 – Sjetva sjemena pod trnokop (budak)

13

Slika 6 – Sjetva sjemena, strojno

Sadnja sadnica

Poslovi na sadnji sadnica su vaĎenje i priprema sadnica, utovar pri-

jevoz i istovar sadnica (Sl. 7 i 8), izvlačenje brazde, izrada rupa ruč-

no ili strojno (Sl. 9a i 9b), sadnja sadnica ručno (Sl. 10) ili strojno,

donošenje zemlje za sadnju, zalijevanje i zagrtanje sadnica.

Slika 7 i 8 - podrezivanje i prijevoz sadnica

14

Slika 9a i 9b – Bušenje rupa, strojno

Slika 10 – sadnja sadnica, ručno

Šumski radnici prilikom rada na sadnji upotrebljavaju razne alate i

strojeve: motika, kramp, štihaća, klinolike lopate, trnokop, škare

raznih veličina (ručne i hidraulične), sjekire, ručne pile, ručna i mo-

torna svrdla, te specijalizirani strojevi i oprema.

15

5. NJEGA ŠUMA

Pod njegom šuma podrazumijevamo sve radove koji se provode u

sastojini od njezinog nastanka pa sve do vremena početka njezine

obnove.

Na njezi šuma najčešće ozljede na radu se dogaĎaju na njezi ponika i

pomlatka (Sl. 11a i Sl. 11b), te njezi mladika (Sl. 12) i čišćenju šuma

(Sl. 13).

Slika 11a - njega ponika srpom Slika 11b – njega pomlatka kosirom

16

Slika 12 – Njega mladika kosirom Slika 13 – Čišćenje koljika

Njega ponika i pomlatka se obavlja:

- ručno, strojno i kemijski.

Njegom ponika i pomlatka, ruĉno, uklanjaju se nepoželjne vrste

sasijecanjem pri zemlji (Sl. 14). Sasijecanje se obavlja malim kosi-

rima i drugim ručnim alatima.

Slika 14 – Sasijecanje nepoželjnih vrsta pri zemlji

17

Njega ponika i pomlatka strojno se obavlja:

- motornim ručnim čistačem, (Sl. 15)

- traktorom s priključnim strojem – sitnilica ili rotosjekač, (Sl. 16)

- pneumatskim škarama

Slika 15 – Ručni čistač

Slika 16 – Traktor sa sitnilicom

Motornim ručnim čistačem i pneumatskim škarama pojedinačno

sasijecamo nepoželjne vrste.

Traktorom s priključnim strojem obavlja se njega ponika i pomlatka

sasijecanjem nepoželjne vrste pri tlu unutar reda.

18

Kemijsku njegu ponika i pomlatka obavljamo tretiranjem nepo-

željnih vrsta herbicidima pomoću hvataljki (Sl. 17), ručnim ili leĎ-

nim prskalicama. Visina zahvata je do 1,5 metar iznad tla.

Slika 17 - Kemijsko tretiranje hvataljkama

Njega mladika obavlja se:

- ručno, strojno i kemijski

Njega mladika, ruĉno, obavlja se tako što sve nepoželjne vrste sije-

čemo oko 50 cm ispod vrha (primarnih) poželjnih vrsta. Sasijecanje

se obavlja ručnim alatom (kosirom, srpom, mačetom). (Sl. 18)

19

Slika 18 - Njega mladika kosirom, ručno

Njega mladika, strojno, obavlja se traktorom s priključnim strojem

(sitnilica, rotosjekač) sasijecanjem svih vrsta na uzgojnoj stazi pri

zemlji. (Sl. 19)

Slika 19 – Sasijecanje nepoželjnih vrsta na uzgojnoj stazi

20

Njegu mladika kemijski obavljamo premazivanjem nepoželjnih

vrsta herbicidima do visine oko 1,5 m hvataljkama (Sl. 20a). Zabra-

njeno je premazivati nepoželjne vrste kenijskim sredstvima u visini i

iznad visine glave.(Sl. 20b) Veće i deblje izbojke zasijecamo kosi-

rom ili mačetom i zasjek tretiramo totalnim herbicidom.

Slika 20a - Kemijsko tretiranje hvataljkama

Slika 20b - Zabranjeni način rada kemijskim sredstvima

21

6. ĈIŠĆENJE

Osnovni cilj ĉišćenja je dovoĎenje glavne vrste drveća u dominantan

položaj, uklanjajući sve nepoželjne vrste i nadrasla stabla glavnih

vrsta fenotipski lošeg izgleda, kao i orezivanje donjih grana u sasto-

jinama četinjača. Radovi na čišćenju se obavljaju motornim pilama i

čistačima, te pneumatskim škarama.

Prvo treba odsjeći bočne grane (četinjače) (Sl. 21a, 21b). Odsijecanje

grana motornom pilom se radi rezom odozgo prema dolje.

Slika 21a i 21b - Orezivanje grana u sastojini četinjača

22

Slika 22 - Kosi rez pilom odozdo Slika 23 - Kosi rez pilom odozgo

U čišćenju stabalca prerezujemo kosim rezom na visini do 1 metra,

tako što prvo radimo donji dio kosog reza prema gore do 1/3 promje-

ra stabla (Sl. 22), a zatim s gornje strane režemo koso do donjeg reza

(Sl. 23). Nakon toga pri zemlji ravno prerežemo preostali dio (Sl.

24).

Slika 24 - Ravni rez pilom pri zemlji

23

Slika 25 i 26 - Prikraćivanje stabalca

Prikraćivanje stabalca radimo postupkom rezova odozgo i odozdo,

ponavljajući rezove dok krošnja ne padne na zemlju. (Sl. 25 i 26)

Prilikom prikraćivanja stabalaca treba obratiti posebnu pažnju na

opasnost od ozljede nogu, kao i na opasnosti od bočne napetosti sta-

balaca.

24

7. OPASNOSTI, ŠTETNOSTI I NAPORI

Priprema staništa, sjetva sjemena, sadnja sadnica, njega ponika,

pomlatka i mladika, ruĉno

Mehaničke opasnosti javljaju se uslijed:

- rada s oštrim i šiljastim alatima, lanac motorne pile (ubodi i posje-

kotine)

- pada na skliskoj i zakrčenoj radnoj površini (uganuća, nagnječenja,

prijelomi i sl.)

Štetnosti u radnom okolišu su:

- mikroklima (nepovoljni vremenski uvjeti)

- biološke štetnosti – ubodi i ugrizi insekata i životinja – pčele, ose,

stršljeni, krpelji.(Sl. 27a i Sl. 27b)

Slika 27a – Stršljen Slika 27b – Krpelji

Napori tijekom radnog procesa su:

- prekomjerno znojenje

- kretanje po zakrčenom i neravnom terenu

25

Kako se radovi najčešće obavljaju na terenima koji su neravni, zakr-

čeni, klizavi, strmi, obrasli grmljem, travnatom vegetacijom i kame-

niti, postoji velika mogućnost ozljeĎivanja radnika. (Sl. 28)

Slika 28 - Brdski kameniti teren

Kod rada s alatima na sjetvi i sadnji s oštrim sječivom treba voditi

brigu o usmjerenosti istih prema dijelovima tijela.

Kod rada s kosirom, srpom, mačetom i ostalim ručnim alatima zab-

ranjeno je sjeći u blizini nogu ili ruke kojom pridržavamo stabalce.

(Sl. 29a i 29b)

26

Slika 29a i 29b - Nepravilan rad u blizini nogu i ruku

Kada to uvjeti dozvoljavaju, treba zauzeti radni položaj da se izmeĎu

nogu i predmeta rada nalazi prirodna prepreka (Sl. 30a), odnosno

hvatište ruke treba biti što dalje od mjesta gdje se siječe (Sl. 30b)

Slika 30a i 30b – Pravilan rad kosirom

Pokreti alatom moraju biti odmjereni kako ne bi dolazilo do zapinja-

nja za okolno raslinje te ozljede uslijed promjene smjera kretanja

alata. (Sl. 31a, b, c i d) Kretanje po terenu treba obavljati pažljivo i

uvijek zauzeti stabilan radni položaj.

27

Slika 31a – Zapinjanje kosira Slika 31b – Promjena smjera

Slika 31c – Moguća ozljeda glave Slika 31d – Moguća posjekotina ruke

Da bi se izbjegle te opasnosti, potrebno je usmjeriti pozornost na

radni položaj, udaljenost radnika od radnika, na radnu okolinu, pra-

vilan radni postupak i upotrebu osobnih zaštitnih sredstava (radna

odjeća, obuća i zaštitne rukavice).

28

Slika 32- Pravilan razmak radnika

Kada se rukuje alatima s produženim rukohvatima radnici moraju

biti udaljeni jedan od drugoga najmanje dvije dužine alata s rukohva-

tom. (Sl. 32)

U odreĎenim uvjetima, na strminama, klizavim i kamenitim tereni-

ma, stabilnost radnika se može poboljšati primjerenom obućom koja

ima Ďon za sprečavanje klizanja. Na velikim strminama treba upot-

rebljavati dereze. (Sl. 33)

29

Slika 33 - Dereze

Radni alati u svakom trenutku moraju biti ispravni, pravilno naoštre-

ni i nasaĎeni. Nakon upotrebe alate moramo očistiti i odložiti na za

to odreĎeno mjesto, oštricom prema dolje ili od sebe, koristeći zašti-

tnu navlaku na reznom dijelu.

Prilikom rada sa sjemenom moraju se obavezno koristiti zaštitne

rukavice radi toga što je sjeme tretirano kemijskim sredstvima, te

nakon rada obavezno oprati ruke i zamijeniti radnu odjeću.

30

Priprema staništa, sjetva sjemena, sadnja sadnica, njega ponika,

pomlatka i mladika, strojno

Mehaničke opasnosti uzrokuju:

- lanac motorne pile i alat čistača u mirovanju i radu

- rotirajući dijelovi radnog i priključnog stroja

- iveri i čestice koji nastaju usitnjavanjem

- zakrčenost i neravnine terena

- pad prilikom ulaska ili silaska iz traktora

Štetnosti u radnom okolišu su:

- mikroklima (nepovoljni vremenski uvjeti)

- buka i vibracije (motorna pila i čistač, traktor s priključkom)

- biološke štetnosti (ubodi i ugrizi insekata i životinja – pčele, ose,

stršljeni, krpelji, zmije).

Tjelesni napori su:

- prekomjerno znojenje

- nefiziološki položaj tijela

- kretanje po zakrčenom i neravnom terenu

Kod rada s motornom pilom ili motornim čistačem mora se u potpu-

nosti pridržavati uputa za rad na siguran način.

Prije puštanja u pogon motornog čistača treba provjeriti sljedeće:

31

- ispravnost i pričvršćenost

reznog alata,

- ispravnost zaštitnog štitnika

reznog alata,

- ispravnost ručice gasa.

Slika 34 - Zaštita reznog alata

Nakon puštanja motornog čistača u rad treba provjeriti sljedeće:

- miruje li rezni alat za vrijeme praznog hoda,

- pravilnost pričvršćenja motornog čistača za leĎni nosač,

- sigurnu udaljenost od drugih osoba.

Osobna zaštitna sredstva su:

- šumarska kaciga s mrežicom i antifonima

- antivibracione rukavice

- zaštitna obuća

- zaštitno odijelo (Sl. 35)

32

Slika 35 – Osobna zaštitna sredstva

Traktor i priključni strojevi moraju imati sve propisane zaštitne nap-

rave i ureĎaje. Kabina traktora mora imati pojačanu zaštitu kako u

slučaju prevrtanja ne bi došlo do prignječenja traktoriste. Stakla mo-

raju biti zaštićena mrežicom kao i maska traktora. Svi rotirajući dije-

lovi na traktoru i priključnom stroju moraju biti zaštićeni da onemo-

guće zahvat ruku i drugih dijelova tijela radnika ili njegove odjeće.

Prilikom rada agregata zabranjeno je zadržavanje u njegovom djelo-

krugu. Kod bilo kakvog popravka stroj mora biti isključen. (Sl. 36a,

b, i 37a, b i 38a, b)

33

Slika 36a, b

Slika 37a, b

Slika 38a, b

Zaštitne naprave i ureĎaji na radnom stroju

34

Priprema staništa, njega ponika, pomlatka i mladika, kemijski

Mehaničke opasnosti uzrokuju:

- rotirajući dijelovi – kardan, ventilator

- opasnosti od prevrtanja

- pad prilikom ulaska ili silaska iz traktora

Štetnosti u radnom okolišu su:

- mikroklima

- buka

- kemijske tvari – pesticidi

- biološke štetnosti – pčele, ose, stršljeni, krpelji

Tjelesni napori su:

- prekomjerno znojenje

- kretanje po zakrčenom i neravnom terenu

Prilikom rada s kemijskim sredstvima, strojno, potrebno se pridrža-

vati svih uputa za rad na siguran način traktorom s priključnim stro-

jevima i ureĎajima.

Naročito treba provjeriti ispravnost priključnih elemenata, zaštite na

rotirajućim dijelovima, nepropusnost rezervoara, cijevi i sapnica,

ispravnost manometra i sigurnosnih ventila, te zaštitu pokretnih dije-

lova stroja. (Sl. 39)

35

Slika 39 - Nošeni atomizer

Zbog opasnosti od trovanja radnika, treba se pridržavati uputa pri

rukovanju kemijskim sredstvima te koristiti primjerena osobna zašti-

tna sredstva.

Ĉišćenje koljika

Mehaničke opasnosti uzrokuju:

- oštri dijelovi u stanju mirovanja – lanac motorne pile

- rotirajući dijelovi – lanac motorne pile u radu

- zakrčen i neravan teren

Štetnosti u radnom okolišu su:

- mikroklima

- buke i vibracije – motorna pila

- biološke štetnosti – pčele, ose, stršljeni, krpelji

Napori tijekom radnog procesa su:

- prekomjerno znojenje

- kretanje po zakrčenom i neravnom terenu

36

- nošenje tereta u rukama (motorna pila, sjekira, gorivo i mazivo)

- nefiziološki položaj tijela

Prilikom rada na čišćenju koljika potrebno se pridržavati svih uputa

za rad na siguran način motornom pilom u danim uvjetima.

Obavezna je upotreba osobnih zaštitnih sredstava:

- šumarska kaciga s mrežicom i antifonima

- antivibracijske rukavice

- zaštitna obuća

- zaštitno odijelo

(Sl. 40)

Slika 40 - Osobna zaštitna sredstva

37

8. RASADNIĈARSKA PROIZVODNJA I SJEMENARSTVO

Rasadnik je posebno ureĎena površina zemljišta za proizvodnju sad-

nica.

Slika 41a - Rasadnik hrasta

Slika 41b - Rasadnik topole

38

Poslovi u rasadničarskoj proizvodnji i sjemenarstvu su: oranje, tanju-

ranje, drljanje, dodatno usitnjavanje tla, sijanje sjemena, proizvodnja

sadnica i korjenovih reznica, pikiranje reznica i zagrtanje, čepiranje i

zagrtanje, plijevljenje, izvoz korova, okopavanje, frezanje, košnja

korova, tarupiranje, zalijevanje, prihrana i kemijska zaštita sadnica,

orezivanje, injektiranje, ispravljanje, podrezivanje, vaĎenje, obrada i

otprema, označavanje i klasiranje, inventura, trapljenje i zalijevanje

sadnica, izrada korjenjaka, izrada reznica, čišćenje površine, dovoz i

razbacivanje stajnjaka, te zasijavanje zelene gnojidbe.

Šumski radnici prilikom rada u rasadniku upotrebljavaju alate i stro-

jeve: motike, budak, štihaće, klinolike lopate, trnokop, škare raznih

veličina (ručne i hidraulične), sjekire, ručne pile, specijalizirane stro-

jeve i opremu. Obavezna je upotreba zaštitnih rukavica i zaštitne

obuće. (Sl. 42a i b)

Slika 42a i b - Alati u rasadniku

Kada se rukuje alatima s produženim rukohvatima, radnici moraju

biti udaljeni jedan od drugog najmanje dvije dužine alata s rukohva-

tom.

Svi alati i strojevi imaju oštra sječiva koja su potencijalan izvor opa-

snosti kada se njima radi u neposrednoj blizini ruku i nogu. Rad tre-

ba obavljati s dužnom pozornošću.

39

U radnom djelokrugu stroja ne smiju se nalaziti drugi radnici Svi

vezni elementi stroja i priključaka moraju uvijek biti ispravni, a roti-

rajući dijelovi propisano zaštićeni.

Prikupljanje šumskog sjemena

Prikupljanje šumskog sjemena u svrhu sjetve i daljnje proizvodnje

biljaka u pravilu se obavlja sakupljanjem na tlu i ubiranjem u krošnji

stabala.

Sakupljanje sjemena na tlu se obavlja ručno u vreće ili odgovara-

juće posude. Opasnosti i štetnosti proizlaze iz same radne sredine i

uvjeta rada, neravan, strm i zakrčen teren, pognut položaj tijela, pri-

likom podizanja i prenošenja tereta, uslijed ugriza otrovnih insekata i

životinja, te mogućnosti zaraze bolestima čiji se prijenosnici nalaze u

šumi.

Prilikom sakupljanja sjemena treba koristiti čučeći ili klečeći položaj

tijela, podizati i prenositi teret tako da se ne opterećuje kralježnica, a

radi zaštite od otrovnih insekata treba koristiti repelente i posjedovati

antialergijska sredstva.

Nakon rada obavezno zamijeniti odjeću i oprati se čistom vodom

radi sprečavanja zaraznih bolesti.

Ubiranje šumskog sjemena u krošnji stabala obavlja se ručno ili

pomoću alatki za ubiranje. Radnici koji obavljaju takav rad moraju

biti stručno osposobljeni i zdravstveno i psihički sposobni za rad na

visini.

Prilikom penjanja u krošnje stabala moraju se koristiti sigurnosne

ljestve s mogućnošću vezanja za stablo ili kuke za penjanje i silaže-

nje.

Obavezna je upotreba pojasa za vezanje radnika radi sprečavanja

pada sa visine, zaštitna obuća, kacige za glavu i radne odjeće koja je

pripijena uz tijelo.

Vreća ili posuda sa sjemenom mora se moći vezati pomoću kuka i

užeta za krošnju.

40

9. KEMIJSKA SREDSTVA (PESTICIDI)

U šumarstvu se za zaštitu bilja od uzročnika bolesti, štetnika i drugih

nepoželjnih organizama koriste kemijska sredstva pod imenom pes-

ticidi.

Pesticidi su zajednički naziv za: insekticide, fungicide, herbicide,

rodenticide, itd. To su štetna i otrovna sredstva. Radovi s kemijskim

sredstvima su poslovi s posebnim uvjetima rada i ljeti se ne mogu

obavljati na temperaturama iznad 30 °C i za vrijeme vjetra.

Radnici koji obavljaju poslove s pesticidima trebaju zadovoljavati

posebne uvjete sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjeti-

ma rada članak 3. točka 54.

Točka 54. Poslovi pri kojima je radnik izložen drugim pesticidima

(poslovi koji se obavljaju u radnim procesima proizvodnje ili prim-

jene nikotina, piretrina, metilbromida, parakvata, kloriranih ugljiko-

vodika, dinitrofenola i drugih pesticida)

a) Posebni uvjeti radnika:

1. dob života (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina;

2. spol (kontraindikacije): žena za vrijeme trudnoće i dojenja (samo

kod kloriranih ugljikovodika);

3. zdravstveno stanje (kontraindikacije): kronične bolesti respirator-

nog sustava, bolesti centralnog i perifernog živčanog sustava, bolesti

jetre, alkoholizam, kod izloženosti dinitrofenolu i bolesti metaboliz-

ma.

b) Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci.

Obvezno je korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava za

rad s kemijskim sredstvima:

41

- PVC odijelo s kapuljačom

- gumene čizme

- gumene rukavice

- zaštitna maska ili respirator

Slika 43 - Osobna zaštitna sredstva pri radu s kemijskim sredstvima

Prilikom rada s kemijskim sredstvima (pesticidima) zabranjeno je:

jesti, pušiti i piti.

Navedeno je dozvoljeno obavljati nakon skidanja zaštitne opreme i

temeljitog pranja ruku i lica vodom i sapunom.

Prema članku 2. Pravilnika o označavanju i obilježavanju otrova

(NN 47/99) otrovi se označavaju:

- znakovima opasnosti (Sl. 44)

- znakovima upozorenja (znakovima R1-R90) prema članku 13.

- oznakama obavijesti (oznakama S1-S42) članak 14.

42

Sukladno oznakama obavijesti „S“ i uputama na kemijskom sredstvu

treba primijeniti odgovarajuća osobna zaštitna sredstva.

Slika 44 - Znakovi opasnosti

Svako pakiranje otrova u prometu mora biti označeno odgovaraju-

ćim znakovima - čl. 3. Pravilnika o otrovima (NN 47/99).

43

Otrovi u organizam prodiru kroz usta, kožu, nos i oči, pa je postupak

s unesrećenim do upućivanja u zdravstvenu ustanovu sljedeći:

Prilikom unošenja otrova kroz usta potrebno je izbaciti otrov iz želu-

ca izazivanjem povraćanja, davati vodu nakon povraćanja i priklad-

nih tvari koji na sebe vežu otrov. Najčešće je to aktivni ugljen.

Prilikom izloženosti otrovu preko kože i očiju izloženu osobu treba

izvesti iz prostora gdje je otrovana. Nakon toga počinje ispiranje sa

što većom količinom tekuće vode.

Kod trovanja preko dišnog sustava važno je izloženu osobu iznijeti

iz zatrovanog prostora te, ukoliko je potrebno, početi s postupkom

davanja umjetnog disanja.

U svim slučajevima nakon pružanja prve pomoći, ozlijeĎenog treba

što prije uputiti u zdravstvenu ustanovu te ponijeti upute upotrijeb-

ljenog kemijskog sredstava.

Skladištenje kemijskih sredstava se obavlja prema Pravilniku o drža-

nju otrova (NN 7/01). (Sl 45)

Slika 45 - Skladište otrova

44

Kemijska sredstva treba skladištiti uvijek u odvojeni prostor, ozna-

čen odgovarajućom oznakom, osiguran od mogućeg istjecanja ili

miješanja kemijskog sredstva s ostalim skladišnim materijalom, pri-

rodno ili umjetno prozračivan, te mora postojati mogućnost zaklju-

čavanja.

Rukovati kemijskim sredstvima može samo za to ovlaštena i ospo-

sobljena osoba.

45

10. OSTALI UZGOJNI RADOVI

Doznaka stabala i ureĊivanje šuma

Slika 45a - Doznačeno stablo

Radovi na doznaci stabala i ureĎivanju šuma najčešće se izvode na

terenima koji su obrasli grmljem, a stoga i zakrčeni, neravni, klizavi,

a u brdskim krajevima kameniti i u pravilu strmi. U takvim uvjetima

rada dolazi do ozljeĎivanja, kako radnika koji u doznaci odabiru sta-

bla i vode obrasce (manuale) izmjere šuma, tako i radnika koji obav-

ljaju mjerenja, obilježavanja i žigosanja stabala.

Radnik koji odabire stabla tijekom rada gleda prema gore. U ovak-

vim okolnostima tijekom hodanja, često dolazi do ozljeda zgloba pa

i lomova. Radnik mora ocijenjivanje krošanja obavljati kada stane i

za to utvrdi najbolju poziciju u stabilnom radnom položaju.

Prilikom rada u doznaci i radovima na ureĎivanju šuma radnik mora

koristiti obuću koja štiti skočni zglob i sprečava proklizavanje. Nai-

laskom na prepreke (izvaljena stabla, gusto grmlje i slično) potrebno

46

ih je nastojati zaobići, a ako to nije moguće moraju se proći s poseb-

nom pažnjom.

Radnik mora posvetiti posebnu pažnju suhim granama u krošnji koje

mogu prilikom mjerenja i zatesavanja pasti i ozlijediti ga.

Radovi se ne smiju obavljati za vrijeme jačeg vjetra i vremenskih

nepogoda koje onemogućavaju rad na siguran način.

Obavezna je upotreba zaštitne kacige i obuće koja štiti zglob.

Prilikom zatesavanja žilišta radnik ne smije sjeći sjekirom prema

sebi.

Zaštita od bioloških štetnosti (krpelji, komarci, ose, stršljeni i slič-

no), obavlja se odgovarajućim insekticidima i repelentima, te pre-

ventivnim cijepljenjem.

Po dolasku kući potrebno se otuširati i pregledati tijelo i odjeću zbog

krpelja koje treba odstraniti.

Orezivanje biljaka

Orezivanje biljaka u šumarstvu obavlja se ručno, škarama, produže-

nim i mehaniziranim škarama i alatima u svrhu njege krošnje stabala

ili motornom pilom radi uklanjanja grana koje smetaju objektima,

električnim vodovima ili prometnicama, te u protupožarne svrhe.

Pri upotrebi motorne pile treba se pridržavati svih sigurnosnih uputa

za rad motornom pilom na tlu, u visini i iznad visine glave, te radu

na visini. Prilikom rada uz električne vodove obavezno je isključiti

struju.

47

Orezivanje biljaka u svrhu njege, ukoliko visina krošnje to omoguću-

je, obavlja se s tla pomoću škara. Pri takvom radu treba obratiti na-

ročitu pažnju na mogućnost ozljeĎivanje škarama, te na zakrčenost

krošnje. Obavezno je upotreb-

ljavati zaštitne rukavice i zaštitu

za oči jer grane u krošnji mogu

prouzročiti ozlijede oka i ruku.

Odjeća treba imati duge rukave.

Ukoliko se grane ne mogu doh-

vatiti s tla potrebno je koristiti

sigurnosne ili A ljestve uz prim-

jenu pravila za rad na visini. (Sl.

46a i 46 b)

Slika 46a, b – Upotreba ljestava i

pojasa

48

Dohvat s tla moguće je obaviti pomoću alata na produžnoj ruci, (Sl.

47a, b, c, d i 48a i b) odnosno upotrebom vozila s podiznom platfor-

mom (košarom), gdje se radnik mora osigurati sigurnosnim pojasom

od pada s visine.

Slika 47a, b, c, d - Orezivanje alatom na produženoj ruci

49

Slika 48a i b – Orezivanje grana motornom pilom na produženoj ruci

50

11. ZAŠTITA ŠUMA

Zaštita od biljnih bolesti

Radovi na zaštiti od biljnih bolesti obavljaju se strojno ili upotrebom

ručnih alata i naprava, pri čemu se koriste kemijska sredstva. (Sl. 49,

50, 50a i 51)

Pri zaštiti od biljnih bolesti, strojno (prskalice, atomizeri i sl.), mora-

ju se primijeniti pravila za rad na siguran način prilikom rukovanja

traktorima i priključnim strojevima.

Kada se zaštita obavlja ručnim alatima i napravama, primjenjuju se

ranije opisana pravila za rad ručnim alatima i pravila za rad s kemij-

skim sredstvima.

Slika 49 i 50 – Reaktivni zamagljivač

51

Slika 50a – Ručna prskalica Slika 51 – Atomizer

Zaštita šuma od biljnih štetnika

Suzbijanje glodavaca

Mamci koji se koriste za suzbijanje glodavaca su pomiješani s otrov-

nim kemijskim sredstvima te je potrebno primijeniti pravila za rad na

siguran način s otrovima.

Osobitu pažnju posvetiti pranju ruku nakon rada i prije objeda, kako

bi se spriječilo trovanje i zaraza od opasnih bolesti koje prenose glo-

davci.

Suzbijanje biljnih štetnika iz zraka

Suzbijanje biljnih štetnika iz zraka obavlja se kada se utvrde gradaci-

je aviotretiranjem područja uz upotrebu kemijskih sredstava, primje-

njujući sve mjere zaštite pri radu s kemijskim sredstvima.

52

Obavezna je pravodobna najava i upozorenje o aktivnostima suzbi-

janja lokalnom stanovništvu putem sredstava informiranja (pisane

obavijesti na mjestima okupljanja, oglasne ploče, putem radija i tele-

vizije).

Slika 52 – Opasnost od trovanja Slika 53 – Zabranjen pristup

Obavezno je obilježiti tretiranu površinu vidljivim znakovima upo-

zorenja te zapriječiti ulazak u područje. (Sl. 52 i Sl. 53)

53

Zaštita šuma od divljaĉi

Slika 54a - Zaštita sadnica od divljači trskom

Slika 54b - Zaštita sadnica od divljači tulijevim cijevima

54

Slika 55a, b, c, d - Različite izvedbe ograda

U svrhu zaštite šuma od divljači, naročito ponika i pomlatka, izgra-

Ďuju se zaštitne žičane ograde. Prilikom njihove izgradnje potrebno

je na stupce odreĎenih dimenzija pričvrstiti zaštitnu ogradu različite

izvedbe. (Sl. 55a, b, c, d)

Izvori opasnosti proizlaze iz strojnog ili ručnog bušenja rupa, postav-

ljanja i učvršćivanja stupaca u rupe, te rukovanja zaštitnom ogradom

i njenog pričvršćivanja na stupce.

55

Slika 56a, b, - Podizanje i održavanje ograda

Postavljanje i učvršćivanje stupaca u rupe u pravilu obavljaju dva ili

više radnika te treba obratiti naročitu pažnju na mogućnost ozljeĎi-

vanja uslijed priklještenja ili pada stupca na radnika.

Postavljajući i pričvršćujući ogradu, dva ili više radnika, izloženi su

udaru ili zaplitanju prilikom rukovanja ogradom te postoji moguć-

nost ozljede pri zabijanju čavla čekićem u stupac ograde. (Sl. 56a i

56b)

56

Slika 57 - Neispravan način bušenja rupa za ogradu

(radnik na nedovoljnoj udaljenosti)

Prilikom strojnog bušenja rupa u krugu radnog stroja (traktora s bu-

šilicom za zemlju) ne smiju se nalaziti ostali radnici. (Sl. 57) Traktor

i bušilica moraju u svakom trenutku biti ispravni, a kardanski spoj

zaštićen navlakom.

57

12. ERGONOMSKA PRAVILA

Značaj radnog položaja, kada se rukuje oštrim i time opasnim alat-

kama, proizlazi iz činjenice da se poslovi obavljaju u nepovoljnim

uvjetima, koji mogu utjecati na stabilnost radnika. Radnici se mogu

ozlijediti od samog pada, ali i od sredstva rada na koje mogu pasti.

Stabilnost i sigurnost radnika, koji rade s ručnim alatima je u velikoj

mjeri uvjetovana radnim položajem tijela.

Slika 58 - Raskorak Slika 59 - Iskorak Slika 60 - Spojena stopala

Kod raskoraka lako dolazi do narušavanja ravnoteže naprijed – na-

zad. (Sl. 58).

Kod iskoraka, odnosno spojenih stopala, radnikova ravnoteža se lako

narušava u smjeru lijevo – desno. (Sl. 59 i Sl. 60).

58

Pri radu treba izbjegavati pognuti položaj tijela jer je kralježnica tada

najopterećenija. (Sl. 61)

Slika 61 - Pognut položaj

Najstabilniji, pa prema tome i najsigurniji, je kombinirani položaj.

Znači, treba kombinirati mali iskorak s malim raskorakom. U tom

položaju radnik se može „ljuljati“, a pri tome ne izgubiti ravnotežu.

(Sl. 62)

Slika 62 - Stabilan radni položaj

59

Kada se radi s alatom čije se držalo drži s dvije ruke tako da je lijeva

ruka naprijed, radnik će biti najstabilniji ako mu je i lijeva noga nap-

rijed. U protivnom lako se gubi ravnoteža. Kada se mijenja smjer

zamaha, treba premjestiti i ruke. Nikada ne treba sječi prekriženim

rukama.

Drške alata s kojima se radi moraju biti ergonomski oblikovane i

biti dovoljno duge da radnici ne rade u fiziološki nepovoljnom polo-

žaju. Radi lakšeg uočavanja oštrih i opasnih alata krajevi drške treba-

ju biti obojani uočljivom i reflektirajućom bojom.

60

13. ZAKLJUĈNE NAPOMENE

Dosljednim pridržavanjem ovih Uputa za rad na siguran način pri

uzgojnim radovima u svim segmentima radnog procesa mogu se u

potpunosti ostvariti ciljevi u zaštiti života i zdravlja šumskih radnika

na uzgojnim poslovima.

Ostvarivanje zadanih ciljeva moţe se postići:

- provedbom osposobljavanja za rad na siguran naĉin

prema Planu i programu osposobljavanje Pravilnika

o zaštiti na radu u Hrvatskim šumama d.o.o. i ovim

Uputama

- upotrebom primjerenih osobnih zaštitnih sredstava

- stalnim praćenjem zdravstvenih i psihofiziĉkih spo-

sobnosti radnika

- osobnim zalaganjem radnika i ovlaštenika poslodav-

ca u obavljanju uzgojnih radova

61

Ne čitajte da biste proturječili,

niti primili za gotovo ono što piše,

već da bi mjerili i rasuđivali

o onome što ste pročitali.

(Bacon)

62