-

Ur. 16. SlBENII(-SPLJE'l', J6. trn.V11ja 1!)09. God. ll.

Izlazi svakog potka. - Godllinja cijena za

zemlju poštom Kr. 8, Van drhve Kr 4. -

Poj edin i broj 4 paro. - P is ma se h lj u na

urednika D. GLUMCA litamparskog radn ika

Šibenik.- Rukopisi se ne vraćaju, a nepla·

ćena pisma ne primaju se.

GLASILO ORGANIZOVANIH RADNIKA. Nakladnik, izdavatelj ' i odgovorni uredn ik

F. Pasinovich.- Splitska Dru§tvena T iskara.

Drugovi! Hodnici! 5premajte se da dostojno proslavite dan PHV06 5VIBHl~.

Mi učinisn1o svoju. DaQašnjem broju u povećanom formatu

obradovat će sc S\ u.ki naš drug- i prijatelj,

koji ~eli da se ljuta tiranija koja neograni­

čeno vlada u najširim ::;loje,·ima narodnim,

s uz bij e i od trani.

Početak našeg pothvata i pokretanja

našeg radni~kog lista bio je težak i napo­

ran i samo požrt\' OVnosti naših drugova za­

hvaliti je, da sc je Jist mogao održati. Nu dok su pojecliui drugovi žrtvovali,

dok su od ustiju otkidali i svoj obol na

oltar pravedne naše borbe za sveopću korist

radnoga naroda doprino ili, dotle su mnogi

i mnogi patriotskom naukom ostali uspa,·aui

i ravnodušni napram kukaYnog svog polo­

žHja i s,·emn što se oko njih zbija. Popuvsko-patriotska nauka da sve mora

ostati kako stoji, j r da je tako bogom od­

redjeno, upilila se je u glavu mnogog bijed­

nog ruba i ou pokorno snosi teški jaram, !... •f I ... a jt; p osjedujućs. klasa na:nctm:lu, tc

ga u njemu podržava. Ali skrajnje tlačenje i izrabljivanje kn­

pitalistieko, otvara oči bijednom robiju i ono

sc sve više sbližuje i udružuje, da se uz­

mogne oduprijeti pohoti posjedujuće klase.

Potlaeivanje, koje kapitali tička klasa

nad radnim narodom nemilosrdno vr'\ pri­

silila je i nas da osnujemo naš li t, a uvi­

djavnost i svijest nalagala nam je da na

taj oltar žrtvujemo sve, što smo u moguć­

nosti i koliko nam stanje omogućuje. Rekosmo: .Mi učinismo voj u !

laze znht.irva, da sc na na š list pretplati. Kako se danas vidi buržoazija je pod­

Pri svakoj zgodi i prigodi treba da sc dru- ložila sebi cijelo društvo. Ona izrabljuje za

g-ovi jetr vog-a lista i da za njegovu uz- s\·oj interes i umnu i fizičnu snagu svakog

državanje sakupljaju priloge. pojedinca, ona izrabljuje i liječnika, učitelja,

Tro ~ kovi sn lista veliki a pretplata pravnika, popa, pjesnika i učenjaka. Sve je

pak napram tro ~ kovima tako je malena, da ona njih pretvorila u jednostavno svoje

je potrebno u svakoj prig·odi sjetiti se li sta, orudje, koje ima da služi njenim interesima

ako 7.elimo op tanak njeg·ov. i hirovima.

Mi smo uvjereni, da će svi naši dru- I iz rcdnj g i iz višeg druš tva pa i

govi sh\·atiti Yašno t ovu i nadamo e, da iz samih buržoaskih krugova ima pojedinaca,

će na2 li st opstojati na žalost debele lijen e k ji u vicljaju i prizna vaju moć i siln bur­

gospode, a. da zao-ovam i da se bori za po- žoazije i njen izrabljivački cilj. Pa i izmedju

tlačeni narod na ~ . najačeg stupa) koji buržoaziju S\' Ojim radom

Bacite drugovi go podske i popov ke najviše potpomaže ima ljudi, koji je ostav­

novine, koje vas drže u neznanju, ropstvu i )jaju, ima popova (zadnji slučaj pop MutTi

pokornosti i koje nemaju ni jedne riječi, da u Italiji) koji s gnjušanjem ostavljaju bur­

se zauzmu za bijedni voti šteni radni narod. žoaziju i prezru njihovu zob, te pristupaju

Z·adatak njihovih novina jedini je, da radni svije nom proletarijatu, da se zajednički bore

narod podrža\ aju u mraku i n eznanju e da protiv tog prljaYog "zakonitog' ugnjeta­

nas izrabljivaei n pokornosti mogu držati i vanja narodnog·.

bezobzirno i nemilice nas i na u nejaku Proletarijat kno ti·anka radnog naroda

djecu izrablji,·ati. ne ima pred očima amo svojih ličnih po-

(•ovjek koji čita,, koii pozna razloge jedinačkih interesa, već su u njega interesi

svoga položaj~: _taj mora._ postati odluGn~ j cijeloga društva pred očima i on se za cijelo

borac u radmck1m redovima za slobodu 1 1

društvo zauzima i borbu vodi. Kad naša

prava bespravnog naroda i taj će u,·idjeti tranka visoko drži onu: "ko radi imat će

potr~bu, da za u pjeh naše borbe doprinese sve i neće oskudjevati" t. j. da rad bude

1 naJVeĆu žrtvu. za svakoga obvezatan, tad se tu jasno veli

Iz ničega. i bez sred tava započesmo da je svakom članu društ"a jednako i pravo.

teški naš rad. Do danas uzdržasmo naš u J e li tako lanas to ćemo za ovaj put osta­

Dalmaciji j edini radni čki li t, povcćasmo ga viti, a jaJne slike od golotinje, bosotinje i

i a1 elujući na zauzimanj e, pomoć i uvidjav- gladi, koje nam na svakom mjestu pred

no~t naših drugova - mi ueini mo s oju oči dolazi o tum nam jasno sama govori.

duzno t. Te slike porod je današnje vl ad::~juće klase

Na po ao drugovi! Skupljajte no' e i ona će se moći odstraniti tek onda ·kad

pretplatnike! Samo na taj naein op tojat će se izrabljivanje čovjeka po čovjeku odstrani,

nav list! kad e ukine priYatnO VlastDJŠtVO j prog·lasi Radit ćemo neumorno na tom, da našem

potlačenom narodu pokažemo put, koji će

ga dovesti do oslobodjenja i u tn svrhu pro­

širismo naš list. Nu ni naši drugovi nesmiju 5VB za intBrBs! vlasnivtvom 1'\ijeloga dru štva. A ovo mora

doći.

Naša je borba sveta, jer ona za -tim

ide, da medju ljudima zavlada bratstvo i jednakost, a da se ukinu SYa zla, koja stvara

današnja razredna drža,'a, gdje prvu i od­

lučuju~u rije -: Yodi izrabljivačka pusjedujuća

klasa. Za to svakom onom, koji osje 1a svoje

čovječje dostojanstvo i koji se hoće da oslo­

bodi veriga današnjeg nesnosljivog s tanja

za veliku većinu naroda, bio on u ma kom

društvenom razredu: ueenjak ili obični rad­

nik, pop ili teža k, du~nost je poraditi na

tom, da dan oslobod,ienja što p rije dodje, da

ga onaj koji ga je do sad u S\7 0je svrbe

izra blji vao, više n e može tla -:iti i na nje.

govoj uzdi u ropskoj pokornosti držati i da

više n igra onako kako bogataši sviraju.

Ova ideja svakim danom prodire i doći će

nijeme da ćemo ložno stati na obranu

ostati skrštenih ruku , već treba da dvostru- Sa mnog·ih se slrana predbacuje socijal­

kom snagom porade na tom, da se listu op- noj demokraciji, da ona samo ima pred očima

stanak osigura i učvrsti, ako žele da. sebi i materijalne interese i koristi. I opud tom još

svojim pokoljenjima, koje čeka današnja pridodaju svoju za<Jinu te glag·oljaju, kako

sudbina - život snusljivijim i lak~im učine. socijalnoj .demokraciji nije stalo do h·ugog .

Znamo da je S\'akom od nas teško i da . SYijeta _ za dušu. No bacimo Ji pogled na

naše prilike ne doz,roljavaju da za ikakovu rad i borbu tih naših protivnika i bogatih

stvar trošimo i svoj znoj dajemo. Nu cijena pelivana, kao i crnih mantijaškib gavana

je listu tako mala, da je svaki drug pre- vidjet ć emo svo njiho vo jadn koprcanje i

goriti može i ne bi smjelo biti radnika, koji mrtvačko trzanje.

svoj radnički list ne bi držao i pretplatom Mislimo da je suvišno na ovom mjestu

pomogao. S tim u savezu nameće se dužnost dokazivati o svagdanjem izrablj1vanj u radnog

svakom drugu, koji u ridja nepravedno da- naroda po posjedujućoj klasi, jer oni to i

našnje društveno uredjenje, da se za list na sami znaju, a to se priznanje očituje i kroz

svakom mjestu i u svakom času brine, i da stupce njihovih novina. Ovdje ćemo _ u

sakuplja nove pretplatnike. koliko nam bude mog·uće - ostaYiti radnike

Svaki drug treba da svoj radnički list same po strani, te ćemo se baviti o druo-om

k . e

na sva om mJestu preporučuje i da od· sva- izrabljivanju, izrabljivanju srednjeg· staleža

koga gostioničara i trgovca gdje radnici za- . po posjedujućoj brandži. \' Ojih prava.

2

Hriza - 5uša - 61ad*). Americi ne nalazi se bog·atstvo u rukama Glad, bijeda i nevolja otvara radniku

naroda, vc~ su bogata ~ i prigrabili sve u oui, da može uvidj eti današnju neprul'du i

Ekonomska kriza, koja u Americi vlada svoje ruke, te spremili u voja velika skla- ropstvo n koru se nalaz i.

v pune dvije godine, nije mogla ncopažt•na di ': ta. Njih ne tart briga što dauas u Ame- Sva današnja nevolja ši rokih narodnih

ni kod nas proći. Tragovi američke kn ze rir.i oko šest miliona ljudi, dnevno ght slojeva, i raskoš šačice bogataša uzrokovana

već su se u njezinom početku po -:eli kod duju ; oni su okr utnoga i b·nJ , g~t srcH, te je privatnom proizvodnjom i ona je sjrme,

na osjećati; zapuštenoj Dalmaciji nije po- ih nij brig·a -: to brjctlna radnička i teža -: ka koje radja. revolucijonarn neprijatelje da­

treban kakav veliki udarac, a da osjeti nje- dj eca gla.d uju , jer ih otac, n radeć i, ne na -: nj eg razrednog društ\a. Sjeme O\' O sve

go,·e po::sljedice, jer potpuno zapu~ tena ona može kruh0111 JJi purom nahraniti. - Sk'la- jaue klija i već se danas vidi, da sej e razvila

osjeća i najneznatmji potres. Poslovir.a kaže: dišta bog·at.ih amcriutdh miljardera pr p1102. u G vrsta stabla, te je pitanje vremena, kad

Istrgni komarcu rebro, odoše i crije,·a! Kad su i to je baš uzrok ovoj krizi i ckunom- ~e se ta tabla U'JHstiti toliko da će se pot­

se zna, da je iz Dalmacije tako reći vc, skom sastuju. Narod u Ameriei budući nema puno moći i sprsiti protiv svog neprijatelja.

što je mladje i za rad sp' sobnije pod silom zarade ne može ni kod trgovaca stvari da Razne kl'lze u današnjem drušvu jasno

bij de i ne,7 olje otišlo u Ameriku, da zaradi kupnje i tako ona roba, koju ne mogu u nam g·o"or , da je kapitaliza1ll preživio S\'Oj

koju krunu, da može potpomoći svoje na drugim zemljama prodati, trune, na skladištu, vijek. Oni trutovi koji slave današnji dru­

domu i da mo že podmiriti dugove, koji u dok narod gladuje. štveni poredak i svetillju privatnoga vlasni-·

mu na kuću i zemlju nametnuti, tad nam I dok naši zemljaci pate u prekomor- štva nestoje, d~ na. umjetne načine odlaže

dolazi jasna slika pred oči, koja j e uzro- skim kraj vima, dotle te patnje osjcraj u i S\7 oju propast. Ali radni narod, ti milijuni

kovana ovom ekonomskom krizom. Bijedni njihovi kod kuće, a to tim više što je o>o- p(;ellCa radinica ue mogu više trpiti, da se

čovj ek otišao u Ameriku, jer g·a je iz doma godi -; nja suša poharala sve u ·jeve, t~ je sav ovi trutovi s otegnutim štomacima na račun

nevolja i potreba otjerala, da se baci medju trud iromaynog .. ~eža~.a bio u~valud :tn. nj egov i njegovog krvavog znoja, debljaju.

leteće mašine po američkim tvornicama, ne U DalmaClJl UlJe neob1ena stvar, ela A i krajnje je vrijeme da narod radni

gledajuć što ga svaki tren može gorostašui suša m~o.g.o -.: t~te nanese .i . baš s toga raz- svih zema.lja uvidi lopovske, drske boga­

točak zahvatiti i na komad i će rastrgati. \ l og~ pnsilJen Je ~~lrod ~eliti u prek?J?orske 1 taške klase, koja se je našim radom obo­

Ne g·leclajnć, dakle, što ć e mu život biti u kraJeve da potrazi SVOJ opstanak 1~1 kako gatila, koja ~dere naše krvave žuljeve i pije

opasnosti, već jedino da pomogne svom se kaže trbuhom za kruhom. Alt suša, naš vrući znoj.

domu, otišao je od kuće, iz domovine, jer u ~akova je ove ~odine '_'la~ala, opustoši!~ Nepobitna je činjenica, da današnje

domovini za njega kruha nema. ~e sve,. te , se ~tdc p~sljecltcc opće ~~adt društvo kapitalističko !Jteživljuje svoj vijek,

Prije krize zaradji\ ali su naši ljudi u 1 nevolJe. Suša I nerod1ca a uz to amerwka a današnjim patnicima, radnom narodu za­

prekomorskim krajevima, te su mogli nešto kriza ov.e go.dine dovela je iromašni naro d datak je da bi što prije ovoj bandi opjevao

uštedi ti, da pošalju svojima ku ć i. Ra2:umije do zd \' OJ. no tt:. v mrtvačko opjelo, što će postići jedino složan

se: da im pokraj napornog i teškog rada Om, ~OJI odo?e u Ameriku ne rade i i organizovan u svom Radniukom Društvu

nije bila lako, ali su se tješili s ~im što će ne mogu mšta kući da pomognu; kod kuće pod crvenom zastavom internacionalne so-

neko vrijeme robujući u Americi mo <j nešto sve suša opustošila. cij alne demokracije.

_Z.!!,l]lditi i uštediti, da kuli mogu ponijeti. A Dalmacija industrijalno potpuno za- ------.---- --------=-.....;;.;.-Mnogi naši ljudi slali su krvavo zaradjeni puštena, nema nikakovih poduzeća, da bi ft:w odgovor Puku" novac svojim starim roditrljima, ženi i djcr.i, se narodu moglo pružiti rada i zarade, da U u •

te su s tim novcem mogli nabaY\jati potrebe se ore zime prehraniti može. U 14. broju odgovaraju popovi Smo-

svoje. Ouo nekoliko tvornica i poduzeća, koja dlakinoj , Slobodi'' zašto nijesu napadali na

Ali sad) odkako vlada ekonomska kriza se po Dalmaciji na laze nastujale iskoristiti na nas kao na Dr. Smodlaku radi one vijesti

u Americi: koja j e prouzrokovana voljom nevolju narodu, te zaposlen e radnike pla- o popu Rilovu.

šačice bogatih američkih miljardera ;i dana - ć~j u i pod svake cij ene, jer j tražnja rada Sredstva, koj ima se popovi služe jesu

njim društvenim uredjenjem, nemilice stra- velika, a tim sami radnici izmedju sebe obična njihova trgovina sa svojim monopo­

daju naši iseljenici u prekomorskim kraje- prave konkurenciju, samo da bi e uzmogli lisanim bog·om i vjerom. Pozivati boga, naga,

vima. Bijeda i nevolja otjerala ih je ud bar provom i purom prehraniti. sve andjele dobre i zle i za njihova ledja

kuće i rastavila s njihovom rodbinom: ocem, Da, poduzetnici neće sc obazirati na sakrivati jednu ogavnu crnu bandu to kod

ženom, bratom, sestrom i nejakom djecom, a nevolje u kući siroma nog· čovjeka, na plač njih nije ništa novog.

sad ih u Americi svakim danom još veća djece i naricanje bijedne žene, koja g l ed~, Za na vega urednika vele popi, da je

bijeda i glad pati, budući ne mogu dobiti kako joj g·ladna djeca za komadićem kruha pr o s t i rad n i k: a to prema piščevoj tikvi

rada ni zarade, a s tim ni potrebne dnevne kao ti0i zijevai u, već poput onih ameriuki h znači n e z n a l i e a. N u gospodo oko "Puka"

prehrane. Iz toga se vidi, da za radnika i bogatih gavana nastoje, da povećajlt na račun mi se na takove dj tinjaste prigovore ne

težaka već nigdje ništa nema, vidi se, ela stomaka gladnog naroda, svoje kapitale. ćemo osvrtati i reć i ćemo vam samo, da

ga J'edno zlo prati u drugo I sad pokr·aJ· nam J·e miliJ'a riJ.f'Č iskrena ne.Q'o J·ezuitska · Ali današnji društveni poredak osvovan ~

najbolje volje za rad, ne može posla da dobije, je na temelju buržoaskog (bogttb.t -; kog·) društva, i puua gluposti kao vaša. Jest naš je

J. e pod silom okolnosti p ri si lJ· eu odreći. se 1. ur dni k rad n i k, ali vi te nerednici i lJ' en­i to je svetinja koja j od onih koji u clr7;avi

svojih na domu budući ne samo da njima vedre i oblače - nametnutim zakonom za- čine. pomoći ne može, radi čega je stišao od šti ćena. · Popi vele da naš list čita koji stotinjak

kuće, već ne može ni sebe nahraniti , nego radnika što dl'Ugim riječima. znači, da ih nije

mora na ulici ili za gosposkim plotom od Da svetmja je današnje društvo za to, briga za z a b a s a l e d u š i e e, koje odoše u

gladi skopa ati. j er oni, kojima je dobro i koj t zakone st a- socijalizam i njihove organizacije, a ostaviše

Zaista bezobrazno i ža losno, ali istinito. raju imaju u rukama organizovanu silu, po- pop na cjedilu. U tom imaju pravo, ali tv

U Americi, gdje s,·ega na pretek ima, punjenu iz redova radnog naroda.- vojsku j e vremenito. I francu ki popi nekad su

gdje su bogataški dućani do vrhova krcani te su pomoću te ile u stanju, da nametnu uživali, ali su e dezcrtanti njihove nauke

žitom, brašnom, odijelom i o taJim radniku narodu 100• ·to je njihova volj a, što je za počeli sve više i vi ~ e množiti dok ih pot­

potrebnim stvarima, koji je sftm sadni k svojom nj illO vu kor ist. puno narod ostavio nije. Danas nas ima na

žuljevitom rukom učinio, taj i ti radnik pri- Ova "alsa državn ih upra\'nika i gro- stotine, do goJine na hiljade. Danas popi

si ljen je da od gladi skapava. movnika mo li će štititi svoj e interese i na- debljaju stomake. ali vremenom će i sami u

Ali kao što ni kod ua , tako ni u rodu proti volj e nametati razne terete '7 e socijaliste, kad im kese i klopi dotle, dok e narud, t. t. bj ·duici i Lesprav- Milo nam je da se popi oko "Puka"

nici ne udruže i ud ruž ni ne stanu na put na nas ne obaziru, te ćemo biti · veseli da

clana"' njem bezobraznom izrabljivanju. nas n našem radu zauvijek u miru ostave. *) Ovaj čllmak n ;~ pi an je davno, ali Lek ga elan a · donosimo. - Dl'.

ra dj bi

Jl~ YJ Ji b n t J

"

te 0'8

i J iz

ŠI

ka ja1

m

z st n di bi

Nu zato ćemo mi na svakom mjestu Taskrinkavnti tu crnu svojtu i .njihove ne­<Ijele iznositi na sunčano svjetlo, jer nema biljade, koje bi uns potplatile da ih u miru ostavimo. O tom u se osvjedočili i prigodom neprilike pupa Rilova, da socijaliste nisu ljudi za novac, jer sve što su za našu šutnju nudili - odbijeno je vedra čela .

Kažu popi, socijaliste imaju računa na- l -padati svećenstvo jer oni su proti snl.ke vjere i boga - Ne go podo crna; s o e i j a­liste su proti trgovanja s vjerom i b o g o m, p r o t i v a r a n j u. S o e i j a l i t e nemaju ništa proti hoćete li vi vjerovati u boga ili u vraga i u svu v o j s k u o b a d v o j i e e. T o u p a m t i t e.

PUKA"

Maj tori u poduzeli ve, da ih u borbi priječe i nabavili su žene da u mje to rarlnika

rade. Štrajkujući su protiv toga kod vla ti pro­vJedovali i žandar ka patl'ol<t, koj ll. je noću obiš lll.

sv pekare n pljetu izpostavtla je da je tužba štrajkt~ućih opravdana tilli vi e, što su s kod vlasti već po lotlavci s radnicima bili nagotlili, nu k» nije r.arlatn riječ prekr ' 1li.

Izd11jice svojih drnaova. - štrajkolvmce iz­nijeti ćemo u javno t, da. ih prati pr r.ir svijesn ih dru o-ova. N n ugle1l oMtn.lintu.

Ovih d ~t n a. otputovao jP. iz Šibenika u plj t t Bari~on imron boj>Hli ar i primio j po u.o u ~ p lj etu u pr ko: o b j a V ll u našem l i -tu da boja­dt 'a rski radnici ne putuju u plj Pt jt'r 'e tct­mošnjl drugovi nu.lHt.e pred pokretom. Ne amo to, nego Barižou jEl pr:mio po~ao na onom 111j e tu odakle je jedan drug, tajnik bojadi ar ke organi­zacije, radi društvenih stvari , odpu Len.

Na uvažeuje. (BOSNA) Barižona su radi Loga drugovi pozvali na odgovorno ' t i upozorili gu. na mdnićku olidar­

Pošto radničtvo parne pil'l.ne u Hadžiću no ' t, re mn JH'f'dočilt kako mu ni rh·ugovi u 'inju stoji pred pokretom radi nt->pr11vednih čina i ši- nij e n rlali raditi, jer je prekomčio društvene kanacija od strane firminih organ.., a ponajviše dužnosti. .Marinka. Savića i Tomia Diouizeg toga nt>ka Upitan preko svega tog-a zašto S\'Oj odlazak 11itko onamo ne putuje niti na jeda na tanak led nije prijavio organizaciji n Šibentku, denuncirao primaju.-~J posao kod i te. je druga Glumca, da on nije nikada u Šib~niku

Sveukupno raduičtvo bojkotovalo j e seaJaj- l i da. je uvij ek po vija.djama - što mu d.rugov1 tera. Tomia. Dionizia jer on nastoji da ruši or- l spljt->tski dakako nije u vjernvali - osobito na­ganiza.ciju i rovari protiv poj dinoga radnika i kon izvrtanja kad se je u ~pljetu dmo-om Glum­i javno prezi re organizaciju te koj kakove lažHe cem suočio. izmišljotine na i tu priveznje. ve to ponukalo je drugove bojadisare u

Ntka. ga pra,ti radnički prezir. Spljetu da s<t Barižonom obračunflju i npo leni .št a· kovi i bo*Jkoti! r~ydnici izjaviše .. da će r~bu t11.viti po ao, a.ko Ba-r ~ . . . . . nzon bude s DJlma r11d10. amo uprava struke to

_Buduć _su radm~l . obos~1kar1 (malen), pe· je spriječila i upozonla Barižona na po lj edice kari 1 keinen (k11mener1) SpiJetu pred pokt:eto_m te mu izjavila, da će ga Avi drun-uvi prezirati, javlja se. dr~tgovima da. ta !flO p~sla ne pnm~j U: ako ne uzdrži drugar kn olidarno t.

KroJačkl, kožar~k1 l ml~narsk?-pekalSkJ Barižon je izjavio na to, k11d jA vidio, da radni~i neka ?e putUJU u SaraJevo Jer se ta- je u tijP. n"m i da mu u SpljPtu nije Šibe01k, jer

- mošn)1 druao~l nal_aze ~red _pokreton:. . u tamošnji rlrugnvi u borbi oprobani da će biti D SaraJevu Je boJkotn·ana kroJIIčka radnJa sol1darHn 11. osta lima

g. Celjaka jo ~ godine 1907. i bojkot još uvijek N11 ovo bi se t1:ebali i o tall d;·ugovi uo-Je-trilje. dati i uviditi, da je potreba da e združe i or­

Vijesti. Zajednička borbu.

Poznato je, da. sn sva natezanja patr:otskih stranaka u Hrvat koj ostala uzaludna te su i sami uvidjeli, ria. je načelo ·ocijalne rlemokracije je­dino, koj e bi moglo na. korist. cjt->lokupno~ _naroda. biti. Toga radi ložile u ~ ve opoz1c1onalne stranke u Hrvatskoj u tačci, da je narodnoj slo· bodi i ~amodluci prvi i jedini temelj izvojštiti opće izborno pravo. Ovaj sporazum opozicionaluih stranaka. odjeknuo je na sve strane te se je od· rllzio i u samoj Americi medj u našom braćom radnicima i ostalim opozicionalnim strankam!!.

D t" imE- obdržala ,e je medju tranačka skup­ština na kojoj je bio radničk i govornik brat našeg urednika, rlrug M. Gl~mac-Jurišić, te je on iza· bran i u odbor Narodne Ob1·ane.

Ovo je plod radničke, socijalisti čke borbe a po ' lije tog~~o dolaze Drinkovići, Prodanovci i Du­libići ela stvaraju zajednit;ku akciju na "obran u" narodnih prava, a. po nagovoru .Beča i Pe~te. I to je očito, rlil u svoje predloge podnijeli za to, da ometu zajednički rad opozicionalnih stranaka u Hrvatskoj. Mi ~mo već jednom prilikom rekli, da ni svoje smeće pomeli nisu, a idu i nameću s drugom, da pomeću njegovo smeće. S tim otva­raju svoje karte i samo j potrebna velika metla, da ih u smeće možP. baciti. A to će im se i jed­naga dana dogoditi. Tu odlučit će svijest Uli­rodna l A onda zbogom diko i Drinkovićeva po­litika. Borba pel{:arsldh radnilra.

Već nPkoliko dana toje u borbi pekar ki radnici u Spljetu za poboljšanje svoga tanj<t kako u pogledu radnog vremena tako i u po­gledu plaćevmh uvjeta.

ganiziraju i da paze n<t solichrno t radničku, a da ne budu izdaji ce svoje i svojih druo-ova.

D1•zovitost ~.lilićevn. Ovth dana do la dra čovjeka poslom k svom

prijatdju na želj P zničkn tanit:n. Razgovar~tjući tako nadodje zapovjt->dn,k tanice Milić i upnwi drzoviti up1t na doti~ne: "kakova posla imJ~te?" "Razgovaramo s prijateljem" - bio je odgovor. l\11lić : "ovdje nem11 razgovora. nego amo luž­beno!' Dobro! Kad je na stanici samo služben i razo-ovor, mi pitamo Milića k11ko ou postupa a trankama koj e slu žbeno, dakle po lom dodju?

To n ostalom znaju sam stranke i imaju sud o ponašanju onog uobraženog malog birokrak li:-\ko , n1o cJr,znali bojimo e da Milić ne bi dugo voju drsko t ua šiben koj tanici provodio, kad bi mu trgovci izdali svjedočbu o ponašanju njegovu. ~filić globi osoblje.

Ko pozna ovog čovjeka - Milića - kapu željezničke tanice u Sibtnlku, taj zna, da on im~ visinu od kakvih pet p dalja. Nu nj Pgovn, uobra­ženost mi~::Ji, cl11. je on ipak velik i d11. mora biti velik ćovjek. Pred tih 5 ped!dja visokim čovje­kom mora . lužbeno o obije stajati "abtaht" 1 nije li tako - Pto globo porlčinjenom o obiju. Tako smo dočuli, da je ovih rlana. radi t o-a globio jednog druga sa l K. i\li lim o, da bi e ntrala ži-!ljezničar kih radnika u Tr tu m gla tati na put ovoj drsko ti jerlnog pretpostavljenog gla­vana te je pozivamo da to i učini. Ujedno upo­zoravamo odlučujuće fa ktore, ela ovom go podinu privežtt brnjicu, ako žP!e mira i ako u im opći int.erPsi prP.d očima.

ltfilić Jlretresa ttulj e •lžepove. Radi nedo tojnosti i pona anja Milićeva, te

radi ton-1l 'to je ll t'Jll'<\Vt'clno nekoj tran i na­platio prebij t-> no u poslu neko drvo za pu'tauje bačava iz vagona, poslao nam j e jedan drug že-

3

lj zn i ćar po jednom radniku napisanu vijest. Rad­nik je nosio cedulju u ruci i ua vutu opazi Mi­li ća, t~ cedn lje sp ravi u džep. Nn Mllić je to op<Lzio i izvar1i iz džepa. l'.!duikova tu cedulju. Proč1tao ju je i napao dotičnog, koj i ju je pi ao, a u vPče r potrča na Perković, da e s t.amošnjim · taničkun zapovjednikom pontznmi. kako bi se organir.ovanin1 radnicima - tim i\filiću mr kim ot:ijali Lima . talo na put. ru slabu je utjehu

dobio! Kako SllJO dočuli odgovoreno mn je: "što ćemo, tom e ne može Rlati na pn t j željtznićar­ska organizacija j jaka i ne može e ni ' ta uči­niti proti nje'. Milić kao oparen poHatio se u Šibenik.

ltiilj ć pravi uet,rilike. ' vima radnicin1a. koji u organizovani, na

·vakom mje tu pravi Milić nepri like i prema njima goj i mržnju. 'rako . e ovih dana razbolio jedan drug i ćtm je iz posla do'ao kuć1, legao je u krevet. Milić naredi, da i ti taj ima putovat, na željeznici. .Bolesni radnik rekao je dotičnom, kvji ga ie pozvao, da mu je nemoguće, jer je boif·stan. Bole t je 11 ta.novio i lije6ntk. Nn Milić je rekao bo lf:' tuom radniku, da će on trHdati, jer da ·na poziv nij e htio doći. Pa tla je i umro - kako mi li ta č tverouglastrl Milićeva glava - morao bi doći, kad g;l on zove.

Ovo ve treba. da. željezničarska organiza­cija pred oćin~a. ima. 1 d<t poduzme korake, da se taj po tup ak sprij eč i. Za to i uvozoruje.no druga. Kopača kao t<1jnika želj ezničarskih radnika, da o vu :stvar ur. me preda SP.

Radnicima pak velimo neka budu složni da bi prema potrebi mogli z ~ štititi svoja čovječan­ka prava.

Blagoslov jaja i - pas. igurno se pop šiben ke Gvspe vanka grada

nije uadao, da ga prilikom blagoslova u krsnjih j ai a gleda koja z a b a s a l a ovčica. Pa i mi ne znamo je li koja bila. Ali nam je zato ipak do­šao hnbt>r (glas) da je uz jaja na oltaru bilo i popovo pseto. Pop je čitao blagoslovno molitvu - j ajima, a u to pseto htjede s oltara kočiti. Pop pr kine molitvu i ustavi p eto· s povikom , p t'. Eto, vidite, kršćanske dušice, da je popu preče pseto nego molitva i blago lov. P eto popa ne plaća nego vi i razmišljajte o tom. Nadamo se , ispravku·', kao i od popa Karadjole. "Slo b otina Riječ" - dnevnik.

aši th·ngo vi n Zagrebu odlučili su se da od L maja pokrenu "Slobodnu Riječ' kao dnevnik. Ovo je snažni korak hrvatskog r~ dničtva naprijed i taj će prav dnoj radnićkoj borbi u Hrvatskoj mnogo doprinijeti. l\.Ii drugarsku "Sl. Riječ" pre­poručujemo vima našim drugovima, da ovog rad­ničkog borca potpomognli svojom pretplatom. Al "Risorgilnento". Neli' ultimo numero di que LO gioruale i inveisce contro la Tipa­grafia ociale palatina e dice, che commette un delitto di lesa nazionalita tampando il nostro giornaletto. il quale <:o n la propaganda socialista att.rasse gli openi pili intelligent.i al no tro par­tito. - i b vale a dire, ' he quel! i J i masti ancora nt'lle file nazionaliste e nelle oci Ut. monturate sono tan ti zucconi, eh?! Che co, a e' t>ntra la que­stione poJiLica co n Ja Lipografia che, a rao-ion di logica, fa il proprio intere se - non sappiamo; quincti e a surda ogni discu ione in merito. Piut­to to o servate le vo tre societa che non mancano rnai a fare ba.ndieramenti per genetliaci imperiali, per ettima.ue sante ed altro j o ~ ervate la vostra Banda cittadina cll ora parteci pa alle proces­ioni, voi liberaloni mazziniani he il solo lJericolo

lo vedete i u qu to p1ccola fon-lio di carta! PereM noi pnbbli hiamo questo o-iornal tLo

olamente in lingua croa.ta, lo abbiamo d tto \:OI primo J?Um ero dt->1 vecr.hio "štrajkaš" e ripeterlo non voghamo. Eppoi a chi ? l'.lulo eovječnosti.

Učitelj Bn\dić u Spljetu ima običaj ela a zau~nicama djecu k zni. No poručujem mn da se to u prvom retln ue slaže a zakonom, a drugo

-- -'

4

mi roditelji ue šnljemo !lj~cu u -kolu zato. da ih

koj nervo:wi učite lj van<lalizira 'akama, već <la.

ne'to pri tojna unu l:e i vide. Zahtjeva malo

viš čovječn o ti, ako Ji toga biti neće pri,:;iljen

ću biti drno-a red tva npotr b1Li na obranu v

jeg clj teta. RodiL lj.

Pobožni S1•ljet im a do 4.0 crkava - i to jo' nij e !lo ta. eki

uk un u vom otvorenom pi mu traži, cl a j o'

jedn a k a t l' d l' i:l l a gradi, koja ui nadma ila v e

do adanje a Tadnja bi ko ta la oko 900.000 K

Za ovai cgrom ui nova·, k liko bi s moglo kruha

kupiti, kolik o kol11 pod ij! nuti. koliko • uza otrti

bijednom i zapuštenom da l ~1atiu .kom u arot~ u . J:. čem u crkva. kad nen\amo Ul bollllce ~ kol e 1 pn-

taj nih timova . Evo narode, proo-h•daj pa ~eš

vidi da tc:bi crkva ne služi u ni č ll l ll jer 11 ko

hoće~, možt-š ~e i ko d kućfl moliti. ali ta rkva

ta katedrala. : tužila bi ono nekolici u ;~ rod mlt tru­

tov!l nekolicini para ita i d11ngnba da ~e moo-u

tim udobnije l je n čariti. Sad promi'lite ~to j kad v'<ka, od tih 40

crkava č tiri, pPt i viš puta danom i n oćju za­

zvoni ! Kakvi je to slatki koncerat! A onim jad­

ni cima. koje ~ u popovi doveli do umu i materi­

jalne m1z rije ne daju im ni da u miru umiru ua

svoj oj gnjiloj IRmi po kućercima i konobama.

gdje nema ni zraki' 111 svjetla a gorčine i boli

kohk o hoćeš . ..

A.. bolnica u Spljetu ..• ? Ovih da n!\ sl avio e i u zviezde kovao a.­

natorij Dr. Rači~a da je uzor;.~n , da e v vi 'e

modf'mO u avršava ... i tako dalje ... No o bolnici nije ni pi nuo. Nikom ni na

kraj pllmeti! A ima tom u vt-ć 15 g-odina da e

čuti neophod na potreba jedne mod me i pro trane

bolnict>. No, rt-k bi go. podi e ne žuri ... Ne čudimo P, sto go poda ue diže svoj

gl as za bolnicu. Ona boln icu ne treba· ona ima

fine i udobne anatorij e i liječili"ta o-dje zbilja

pl aća 5-20 forinta dnevno - ali izliJeče pa bil o

i bogzna kako bole.ni i shrvani od orgij a. Ali

raja, ali proletadjat mora j dnoć da. digne voj

silni glas ·za voje veto pravo .... ako ne će

da umre i 1 tegne papke na putu za plotom kao

pseto. Drugdje radnički sloj Pvi znadu praviti i kr-

vave revol ucije za voja el mentarna prava: a

kod nas - tVl'di san.

«Jrni i besramni libeliznnt. Crne i gnju ne fu ka re oko "Dana ' ~ pardon!

- oko "No ći" i "Pauka" pišu ntrav ra zbojnički : 1

ta baš po pravoj klerikalnoj metodi. !uže e r

·tampom - kao što e delinkv ot slu ži nožem 1

- e da " kršćan ki ' i "evangeoski' um ore onog

koji im t ane na petu. Ne amo to pi u uprav bljutavo i fakin ki ;

a kad mi opišemo nen10ral i svinjarije popova

kr te nas - - brlogom ! Sad opet denuncira i alarmira via t radi

"A ina", kojeg mi u opć još ni ne vid i ~mo.

Oh kad bi oni bili go podari vij ta! Eb

kad bi e op t ponovilo ono , kr' ćau ko " i sretno

vl'ijeme Svete Inkvizi cij e .. . kako bi kri pala

vješala, kako bi djelovale torture, kako bi e ve

preporadjalo u Kn tu ! . Ali nek znadu te blatu i gnjile du e da

bi im jednom mogla ipak pri Je t njihovo blato

- pera i revolver - ·tampa.

Kršćanski odgoj. U plj tu (u bivšim pro to rijRma "Zvoni-

mira") obsto,ii neko " Krsćan ko " društvo koj e je

o nova no od nekog kan on1ka a uzdržavano po

popovima i a u to ča ma. a čl anovi su tllu n koli ci na

pi ara a uda i gim nazijalaca, koj i umj to da

idu u školu kamo ih roditelji 'a lju da učP . oni

se skrijuć dovuku u prosto ri je tng <ll'nžtva Lf'

gubiju čita ,·e dane u igri na biljaru. Ta mul arija

n t- mož~ imat pri tupa u kafanu, j r bi vaki

pošten čovj ek ih ·u ' prečio, ali po povi ne mare

zato; S li niO da imadu člano v u vom dru t vu,

pa bilo to i na štetu mladeži. H.oditelji na oprez.

"GLA ~lALOlt P KA"

l'tionturiraue lu•nbnlje. '• nj mo a raz nih strana, da va montur i­

ri nl na šovi nini tička labo toje. ?11ontli P. skupi t

u jedno - jer IUI~če kukavna čorb~t. 'l'o je cl o kaz.

daj e plj et ski proletH rljllt dobrin1 djelom

D<l pukon progl edao i uvidio ubi tačnu fuukeiju tib

moutnra. U\•hlio rla ta drn tva zlorabljnju rad ­

dničko nezn anje i be vij e t t.e ga. za lijt>pljnju i

i z· lu rljiV;l ju aram~ arl t> kin kih. montura. ' pljev ki j proletarijat za vij Pk zapu tio

"u ka·' poduzeća. za m;t ' kara de i pajacadt>, koj

su ga oživ i n čival P i mond no ubij ale ; !• lj et ki j e

proletarijat o. tavio , u ke p t~ triot ke tra.u k .

gd je vedre i oblače naši gulikože. ' vaka ptic11. vom jatu!

I sad go pod tt lj u te 'to nema vi ~e ono o-'

odu ev lj nja. za mo ntnre, sto n ih ratlni ·i li tom

z11p 11 Li li i ~to vi e ne vjeruju n pHtriot ke fraze.

Revizij;:' orguoiziraue v~jske. Dobrovoljnih doprino ite lj a z~ ,.Radni čki

Dom" ima pn·ko 240. r apred! - Bojarli ar ki ,

ra d nici po lije toliko godina živo tar nj <t , dodj oše :

do olidarno ti i do jake i čv r te on;anizacije

- Ž l j ezni~ari drže e čYr to, jer j uprava za­

uzorna i dobra - Organizacija zidar kib radnika

j ača i poprimR krv1 i ži vo ta . - Ko nopar k<t e

organ izacija kri ta lizira v v18e i više. - Pje­

vačk i zbor lijepo napr ed uj P: sprema e i vj žba

e za program koj g će izvesti ko<l grancliozn

pro lave PrvoO' Qvibnja. - Klub ml adi h ocij <L­

li ta zapo l:eti će akciju oko agitacij za gPnera.Jni

trajk Prvog vibnja.

Iskre. Opet ii·ntu.r osudjcn.

Era tar Tadija ;\[ f' Ut-gh i 2 gu1l. tar o n

djPn je jer je n i.povj edaonici zavo li o djake n»

blud!lo t. Pnšio mu je sud u Rovinju kolaj nu otl

jedne godinE' i o'am mj e. ci zatvora poo ~ tren a.

po tom svaki drno- i mj e ec. Pupovi će reći.

da je to · uo-ava ovca merljn na lj dnicima Kri-

tovim i 1la je takovih malo. dok e ali o po ­

pov kim viujarijRma \•ak i dan po nov in ama čita.

Popovi nb~jic~. Grob L u~ ov n Jeruzalemu bog-ato je vrelo

prihoda ;r,a tamošnje pO!JOV . I to ne amo ka­

toličke, v rć i za pravo lavu , arme n ke prott' t au­

!;ke i t. d, j H! uom rij Pčj u za, ve . kr ;ća n ke" po­

puve. Već vi 'e puta dogodilo e da u P ova

, braća u Kri tu" potukla. do krvi. A to ve rad i

too-a ·to e ne mogu nagoditi o pono . Ta mo

e rim ki , grčki i cmnen ki kl t! r uGvr io, a raz-

ličiLi patri i fra tri dij lil i su rl adR. i ako n

bratin ki, dohodtlk i vetinje. o ad e javlja.

da u e ani.p ki kr 6a ni tako umnožili, da u

o jetili potrebu ela i oni o· nuju voj vla titi kl t- r.

Oni po voj em propi u hoće da po. tanu veti i

da napojni ce za nožne tragove Rri'ta zadrže u

svojem žt-p u. Proti ovom po ljedujem n e

pobunili o tali kl e!i ci te e obrati' na ob­

la ti i na amu tur ku vladu u ario-radn. Oda nl e u im poJali i tražno povj .. r n tvo,

koje im je izjavilo dR je želja 11 rap kih kr '6~t n a

po zakonu i punjiva. a. ov u u izjavu arm en' ki

kl eri ci pobje niJi pa. u po ~ v e zabor:tvi li na kr ' ­

ćlln kn nošlj ivo. t. Oni pograbe za oružj da

odvrate pog-ibelj koj <L prij eti čt>t.V rtom dijelu

sv toga bak i'a. Priredili n i krvave llemon-

tracij . Grčki božji luge, većenici no e r voi­

Vt'l'P. a n ožujku o. god. u ua ulici ubi li četeri

arap ka kr 'ća na. Na to naval Arapi n11. grčke

crkve i amo. tane. Grčki bi kup i ri zničar sa­

mo tana v. ikol e pado·e u t rij eljeni pre<l vra­

tima. lice • u pune bije ue ma e, koja je oru­

žana. revolv ri ma. Guv ~"r u t>ro va i pa l ača op. j d­

nu ta bij nim demou traHtima. 'l'UI" k <~ je Yl acla

blla ]Jri ilj ena da z:abrani javne mi e ll Tkvi

ll h nuća. ela zctprij eč i krvoproli će na sv tim mje­

, tima . Ovako e božj i Juge radi novca merlju obuo

tuk u i ubijaj u, i t na grob u onoo-a, koji je bič m

istJerao kramare iz hrama . Za ljubav nov ·a po­

. ta.ju popovi - ub ojicama, z:sve ua V!'ćn lav u božju!

V elika keojačka radionica

5avB MilošBvita 5inovi Buujulnlt:a (Bosna)

potrebuje za svoj posao nekoliko

vještih

krojackih radnika. Namještenje stalno. Ponude neka

se šalju na Save Miloševića Sinovi,

llau,jalnka (Bosnu).

PO STOLAR

A. Novaković SPLIT, na obali

preporučuje se štov. gradjanstvu Radnja olhlna. - CiJene jeftilte. r ._ ____________________ ~

±±~±±±±±±±;±±±±±~

~ U. Prkušić i drug E =~ Tapetat•ska radiona ~~ -:1 Preporučuje sc drugovima k--:1 za izradbu tapctarskill radnja. k--~ Cijene umjerene. k-

=~ SPLIT, Plolt::ata sv. Duje ~= ~J[' J[' J[' • T r • "X<'fi""X'Y''"V'"'\'I"J['rw . ".·r>

/ 1 1 l 1 l 1 • 1' t T 1' 1' 1' 1 1' ~,

DUlDM HDDOVHIHOVIC, postolar SJtlit, preko }tuta Poglavarstva

preporučuj o e što v. l'ILduičtvn.

Po luga brza. i solidna.

Natale Guparich, brijač SPLIT - ULI UA.. RAJ A

Drugovi! Svoj k svomu!

lJ i e~ ~i l i~ iĆ po~tolar 1 T} ~ J u }tlitu

U "HaHluičkom Domu". preporučn se <lrugovima. tHt e kod njega lnže.