urbanistički razvoj splitske pjace

Filozofski fakultet Split

Odsjek: Povijest umjetnosti

Godina studija: 2013./2014.

Semestar: III.

Urbanistički razvoj splitske Pjace Seminarski rad

Naziv kolegija: Odabrana poglavlja dalmatinske umjetnosti

Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Joško Belamarić

Ime i prezime studentice: Silvija Šamadan

Split, 26. lipnja 2014.

1. UVOD

Tema ovog seminarskog rada je urbanistički razvoj splitskog Narodnog trga. Split je izrazito

mediteranski grad, i njegovi su stanovnici skloni životu na otvorenome, Narodni trg je

stoljećima mjesto sastajanja i šetanja mnogobrojnih Splićana. Svrha i cilj ovog seminarskog

rada je ukratko opisati i analizirati urbanistički razvoj ovog jednog od kultnih mjesta starog

Splita, ističući društvene i urbanističke pojave koje su mijenjale njegov izgled. Budući da

Split kroz stoljeća nije uspio oblikovati nijedan novi gradski trg koji bi zadovoljio potrebe

grada i njegovih stanovnika, već stoljećima splitska Pjaca ostaje centrom gradskih zbivanja.

1

2. Urbanistički razvoj splitskog Narodnog trga kroz stoljeća

Grad Split je nastao na poseban način, ne postoji ni jedan drugi grad koji se razvio unutar

goleme kasno-antičke palače, koju je oko 300. godine dao izgraditi rimski car Dioklecijan. U

vrijeme kada se gradila Dioklecijanova palača prostor današnje Pjace nalazio se izvan

njezinih zidina, bilo je to mjesto gdje su stari Rimljani pokapali svoje mrtve i postavljali im

nadgrobne spomenike, te je bio dio ceste koja je vodila prema Dijaninom hramu na rtu

Marjana.1 Monumentalna antička palača, unatoč svojoj prostranosti i naseljenosti nije bila

grad, iako je imale neke od obilježja grada: ulice- cardo i decumanus- s natkrivenim

trjemovima, središnji trg Peristil, tri hrama, carev mauzolej, utvrđena vrata i jake zidine i

obrambene kule. Dolaskom izbjeglica iz Salone bitno se mijenja urbanističko obilježje palače,

koje je i danas jedinstveno u povijesti urbanizma u svijetu: sinteza carske palače i novog

grada.

U srednjem vijeku u Splitu se događaju velike promjene, monumentalni carev mauzolej

pretvoren je u katedralu, antički Jupiterov hram zadržao je kao krstionica, i dalje sakralnu

namjenu, a budući da je novi grad morao smjestiti sve veći i veći broj stanovnika a s antičkim

raskošnim prostorima careve rezidencije nije mogao udovoljiti novim potrebama, veće

prostorije su se pregrađivale u manje, a široke ulice s prostranim natkrivenim trjemovima su

se pretvarale u manje i skromnije stambene zgrade. Gradnjom trga Sv. Lovre splitski Peristil

je ostao predvorje stolne crkve, i dobio je crkveni značaj, dok se svjetovna vlast preselila na

novi trg. Širenje luke na jugozapadu i blizina Željeznih vrata odredila su da njegov smještaj

bude na zapadnoj strani Dioklecijanove palače, jer je tako omogućeno da antička središnja

ulica spaja novo središte svjetovne vlasti sa starim.2

2.1. Nastanak trga Sv. Lovre

Nastankom trga Sv. Lovre u Splitu se stvorilo novo središte grada, koje je do dana današnjeg

zadržalo jednaku važnost. Točna godina nastanaka trga se ne zna, ali se po prvi put spominje

kao Trg Sv. Lovre "Plate Sancti Laurenti" 1255. godine, nazvan tako po crkvu Sv. Lovre,

koja se nalazila na tom lokalitetu. O izgledu crkvice nema podataka, Cvito Fisković ne

1 Izložba Đir po pjaci, Muzej grada Splita svibanj- lipanj 1996; Split Muzej grada Splita, 1996.

2 C. Fisković, Izgled splitskog Narodnog trga u prošlosti, Peristil, Tisak grafičkog zavoda Hrvatske; Zagreb, 1954. str. 71

2

isključuje mogućnost da je riječ o predromaničkoj građevini i da pleterni ulomci pronađeni

1950. godine u trijemu gradske vijećnice, potječu iz njene unutrašnjosti.3

Kroz stoljeća trg je mijenjao i ime, u literaturi su zabilježeni sljedeći nazivi: godine 1267.

naziva se "Splitskim trgom" (Platea Spalati), naziv "Gospodarski trg" (Piazza dei Signori)

zabilježen je 1675. godine. Tijekom XIX. stoljeća često se naziva "Trgom oružja" ( Piazza

dell'armi), a 1913. godine dobiva ime "Narodni trg". Danas se među Splićanima se ustalio i

naziv Pjaca. Gradska i svjetovna vlast je stvorivši novo gradsko središte mogla slobodnije

isticati svoju moć i izravnije bdjeti nad životom u gradu, koji je povezan uz luku i okolni kraj.

Na mjestu današnje Pjace se trgovalo od samog nastanka trga, trgovina je bila onaj faktor koji

je još u srednjom vijeku pokazao životni uspon i napredak Splita. Ovaj je prostor uvijek kroz

povijest bio centar gradskih zbivanja, tu bijaše sudnica, knežev dvor, straža, središe trgovine,

donosili su se i objavljivali zaključci gradskog vijeća i naredbe državne vlasti, priređivale su

se svečanosti.

2.2. Izgled trga kroz stoljeća

Danas nam o izgledu splitske Pjace svjedoče arhivski podaci, nacrti i crteži, na osnovu kojih

će se u nastavku pokušati prikazati urbanistički razvoj i rekonstrukcija onog dijela trga koji je

u XIX. stoljeću uništen.

Jedan od najstarijih crteža nalazi se u Državnom arhivu u Zadru, njegov je autor Antonio

Zudenigo, izrađen je kao skica, na papiru perom slobodno u jakim suprotnostima svijetla i

sjene. 4 ( slika 1.)

Akvarel sačuvan u Konzervatorskom zavodu je nastao također u XIX. stoljeću, i jasno

prikazuje sve građevine koje su se nalazile na trgu. ( slika 2.)

S već spomenutim crtežima slaže se i onaj Splićanina Petra Zečevića, koji je nastao kao

ilustracija pisma, koje je istoimeni slikar poslao upravitelju splitskog arheološkog muzeja. U

pismu je opisao porušene zgrade Narodnog trga, a kao ilustraciju je poslao i crtež. (slika 3.)

O izgledu građevina na Narodnom trgu svjedoče nam i nacrti i tlocrti srušenih zgrada,

pronađeni među spisima arhitekta Vicka Andrića. ( slika 4.)


4 Ibid;str. 74

3

Iz svih navedenih crteža, akvarela, nacrta i planova jasno se vidi da je cijeli sklop građevina

bio estetski uravnotežen i cjelovit.

Slika 1. A. Zudenigo: Narodni trg u Splitu tokom XVIII. stoljeća

Slika 2. Narodni trg, akvarel iz prve polovice XIX. stoljeća u Konzervatorskom zavodu u

Splitu

4

Slika 3. Petar Zečević: Crtež Narodnog trga, 1850. Godine

Slika 4. Vicko Andrić: Nacrt Kneževe palače, tamnice, kazališta i vijećnice

2.2.1. Kompleks Kneževa dvora s Komunalnom palačom i vijećnicom

Svi prethodno navedeni crteži danas su jedini svjedoci izgleda Narodnog trga i građevina koje

su se na njemu nalazile, usporedivši sve crteže i uzevši u obzir arhivske spise mogu se opisati

pojedine građevine. U doba romanike prostor današnjeg trga je sa sjeverne strane bio zatvoren

nizom skromnih pučkih romaničkih kuća, koje su se gradile jednako kao i one unutar zidina

palače, izričito od kamena.5 U XV. stoljeću kod gradnje javnih i civilnih građevina očita je

težnja kićenosti i raskoši, to je posebice vidljivo kod gradnje gradske Vijećnice i Kneževe

palače,a nakon toga i na primjerima stambenih zgrada plemstva.

5 D. Kečkemet, Suton Splita; gubitak tradicionalnog gradskog obilježja, Ex libris, CIP, 2009.str. 20

5

Kneževa palača

Kneževa palača je zatvarala trg sa zapadne strane, riječ je o najprostranijoj građevini cijelog

kompleksa na trgu. Sudeći po dekoraciji prozora riječ je o gotičko- renesansnoj građevini.

Glomaznost zgrade je ublažena dvjema stubištima, koja su se nadovezivala na balkone

kazališta i tamnica. Na južnom pročelju je imala tri ili četiri prozora na svakom katu, a po dva

prozora na katovima istočnog zida. Na južnom je zidu bio prizemni otvor i terasa, koja je

služila da gradski glasnik može objavljivati odredbe i zakone građanima. Pregrada terase je

bila obrubljena nizom slijepih trolisnih gotičkih lukova. Na prvom je katu stanovao knez, a na

drugom je smješten zatvor sa stražarima.

Tamnica

Uz sjevernu stranu kneževe palače nalazila se tamnica. U prizemlju je imala trijem s dva

gotička luka kroz koji se dolazilo do tamnica. Kroz trijem se prolazilo u uličice, gdje su se

nalazile stambene kuće i oružana. Prvi kat tamnice je služio ujedno kao i predvorje kazališta i

zatvora, budući da se na tu nalazio ukrašeni ulaz s gotičkom lunetom.

Vijećnica

Treća zgrada velikog kompleksa je bila gradska vijećnica, koja je nakon XVII. stoljeća

pretvorena u kazalište. Pročelje vijećnice je reprezentativno ukrašeno velikom kasnogotičkom

triforom ili kvadriforom, čiji su tragovi i dan danas vidljivi u zidu. Ti prozori su kasnije

pretvoreni u izlaze na nadograđene balkone. Željezne ograde balkona su izgrađene u

baroknom stilu, tipično trbušasta oblika. Visoko u zapadnom dijelu pročelja se nalazio

sunčani sat, a iznad mali zvonik na preslicu, čije je zvono najavljivalo sastanke vijeća. Na

istočnom dijelu pročelja u visini prvog kata nalazio se kip Sv. Lovre, koji je početkom XX.

stoljeća premješten u crkvu Sv. Lovre na Pazigradu. Svi prethodno navedeni crteži, iz kojih se

danas može vidjeti pročelje vijećnice, slažu se u opisu prvog kata, ali iz njih se ne može

pouzdano odrediti izgled prizemlja zgrade.6 Trijem vijećnice se sastojao od tri otvorena luka

na niskim stupovima s južne i jednim s istočne strane.

U prvoj polovici XVIII. stoljeća dvorana za vijećanje gradskog vijeća pretvorena je u

kazalište, te se splitsko javno kazalište može ubrojiti među najstarija u Hrvatskoj. U zgradi

vijećnice kazalište je bilo smješteno sve do 1821. godine kada je austrijska vlast naredila

6 C. Fisković, Izgled splitskog Narodnog trga u prošlosti, Peristil, Tisak grafičkog zavoda Hrvatske; Zagreb, 1954. str.84

6

rušenje svih triju zgrada, zbog njihovog ruševnog stanja. Nakon rušenja palača Splitski trg

gubi na stilskom skladu, umjesto velebnih palača na vidjelo su izašle skromne stambene kuće,

koje su se do tada nalazile u stražnjim uličicama. Zgrada gradske vijećnice nije potpuno

srušena, već je njezin gornji dio preuređen. Nakon kazališta, 1830. godine zgrada je

adaptirana za smještaj gradske straže, i tada joj je nadograđen drugi kat, a u južno i zapadno

pročelje ugrađeni su obični pravokutni prozori. Posljedica ovih adaptacija je gubitak gotičkog

izgleda vijećnice. ( slika 5.)

Slika 5. Splitski fotograf Zink: Gradska vijećnica u Splitu, 1864. Godine

Godine 1889. državna vlast predaje prostor vijećnice u ruke splitske općine, koja iste godine

započinje s obnovom palače, tako da je oba kata pregradila u neogotičkom stilu, ali time nije

vraćen njen prvotni izgled. Prilikom pregradnje vijećnice nanovo je popločan trg. Nekoliko je

godina vijećnica služila kao općinska zgrada, a od 1925. godine Kamilo Tončić u nju je

smjestio Etnografski muzej, koji se i danas tu nalazi.

7

2.2.1.1. Posljedice rušenja kneževe palače, tamnica i kazališta

Iz Zečevićeva pisma upućenog upravitelju splitskog arheološkog muzeja, jasno je vidljivo da

su mnogobrojni Splićani žalili i prosvjedovali zbog rušenja značajnih građevina. Naime

rušenjem kneževe palače, tamnica i kazališta smještenog u gradskoj Vijećnici Narodni je trg

izmijenio svoj oblik, raširen je i produljen u svom zapadnom dijelu. Nekadašnje manje kuće

su povišene i dobile su neizrazito pročelje, svojim povećanjem kao da su suzile prostor, i

narušile sklad i ravnotežu trga. Posljedica ovog rušenja su dvije rupe, koje ni novonastala

secesijska zgrada a ni dio pretjerano obnovljene gradske vijećnice ne mogu zatvoriti.

2.2.2 Ostale građevine na trgu

Ostale građevine na trgu su tijekom stoljeća mijenjale svoj izgled, rušenjima kasnogotičkog

sklopa kuća s početka XIX. stoljeća, te brojnim adaptacijama i rekonstrukcijama trg je

mijenjao svoj izgled. Pregradnje i nadogradnje tijekom XIX. stoljeća nisu zaobišle ni kuće

istočne strane trga, tako je primjerice od romaničke kule, tipa kuće kule tipične za romaničko

graditeljstvo, sagrađene na istočnoj strani trga prislonjena na plohu zida uz Željezna vrata, do

danas ostalo samo : romanički vijenac i dvije bifore srpastih lukova. Uklonjen je i gradski sat,

ugrađen u gotičku ložu u doba renesanse, te je zamijenjen novim.

Nad lukom uličice između gradske vijećnice i palače Karepić nalazi se kapela Sv. Lovre, kao

zamjena za porušenu crkvu Sv. Lovre. Kapelica je otvorena velikom kasnogotičkom biforom

s prelomljenim gotičkim lukovima. Zamisao uzdizanja kapelice iznad ulice, preuzeta je

vjerojatno iz dviju ranosrednjovjekovnih crkvica Gospe od Zvonika i Sv. Martina, sazidanih

nad vratima Dioklecijanove palače.7

Palača Karepić je do XVI. stoljeća bila izvorno romaničko-gotička kuća, koju je kasnije

zadnji potomak plemićke obitelji proširio i pregradio u renesansnom stilu. Uska i vitka

trokatnica, s usklađenim i odmjerenim ukrasima i otvorima na pročelju, smatra se jednom od

najljepših renesansnih primjera svjetovnog dalmatinskog graditeljstva. Uz palaču Karepić

nalazi se palača Martinis, čije je pročelje također doživjelo preinake u XIX. stoljeću.

Jugoistočni sklop kuća na mjestu današnje kavane i hotela "Central" građen je u XIII.

stoljeću, a u XIX. su temeljno promijenile svoj izgled, izvorni dijelovi kuća su ožbukani, a na


8

njihovom mjestu su izgrađene današnje trokatnice u neorenesansnom stilu. Na mjestu

današnje kavane "Central"otvorena je već sedamdesetih godina XVIII. stoljeća prvu poznatu

splitsku kavanu. Iako je mijenjala vlasnike namjena joj je ostala ista, bilo je to mjesto

sastajanja brojnih Splićana kao i stranaca koji bi se zatekli u Splitu.

Jugozapadnu stranu zatvara renesansna trokatnica- Palača Pavlović, a južnu palača Nakić,

zgrada građena u stilu bečke secesije, kao prva u Splitu. Cvito Fisković je smatrao da je

gradnjom ove zgrade splitski Narodni trg još više dodatno oslabio, naglašavajući da se ova

građevina sa svojim stilom, zidana u betonu nikako ne uklapa u kameni čvrsti okvir trga.8

3. ZAKLJUČAK

Narodni trg u Splitu se razvija izvan ranijeg urbsa, u novom dijelu grada, burgus, u

početku zaštićen slabim zidinama. Na novonastalom trgu se premjestila s ranijeg trga


9

Peristila i nova komunalna palača. Pod utjecajem tada moćne venecijanske civilizacije,

kulture i umjetnosti srednjovjekovni tlocrt Splita doživio je velike promjene. Najvidljivija

promjena vidljiva je na trgu Sv. Lovre, na kojem se gradi velika Komunalna palača s

vijećnicom i Kneževa palača. Stari je gradski trg bio jedinstvena i skladna urbanistička

cjelina ostvarenja gotičke i renesansne umjetnosti.

Bez obzira na događanja tijekom XIX. stoljeća, kada je izgled trga u nepovrat

promijenjen, Pjaca je i danas srce Splita i svakodnevno mjesto susreta stanovnika Splita i

predstavlja jedan od najvažnijih povijesno- urbanističkih položaja Splita. Danas na

Narodnom trgu stjecajem okolnosti imamo različite stilove od predromanike, u kojem je

stilu najvjerojatnije izgrađena crkva Sv. Lovre, preko romanike, gotike, renesanse i

baroka, pa sve do neorenesanse i bečke secesije našeg stoljeća.

4. LITERATURA

1. KEČKEMET, Duško, Suton Splita, gubitak tradicionalnog gradskog obilježja, Ex

libris, CIP, 2009

10

2. MATOŠIĆ, Dragutin, Pregled arhiva i dokumentacije urbanističkog zavoda

Dalmacije- Split (URBS) 1947-2008, Reprint, Split, 2012

3. FISKOVIĆ, Cvito, Izgled splitskog Narodnog trga u prošlosti u Peristil, Tisak

grafičkog zavoda Hrvatske, Zagreb, 1954

4. KEČKEMET, Duško, Borba za grad, Marjan Tisak, Split, 2002

5. BORČIĆ, Goran, Izložba Đir po Pjaci : Muzej grada Splita, svibanj/lipanj 1996

11

urbanistički razvoj splitske pjace

Documents