ureĐaj za kontrolu koaj za kontrolu koČionog … · prvit iti bih ki put registrirana u bih nakon...
TRANSCRIPT
Stručna institucija za nadzor rada ovlaštenih stanica tehničkih pregledag
’’INSTITUT ZA PRIVREDNI INŽENJERING’’ d.o.o.Fakultetska 1, Zenica, Bosna i Hercegovina
UREĐAJ ZA KONTROLU KOČIONOGUREĐAJ ZA KONTROLU KOČIONOG SISTEMA NA VOZILU SA ZRAČNOM
INSTALACIJOM
Primjena davača pritiska kod zračnih kočnica
1
Z k k ič jKKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
OBAVEZNOST POSTOJANJA DAVAČA PRITISKA U ZRAČNOJ
Zakonska ograničenja
OBAVEZNOST POSTOJANJA DAVAČA PRITISKA U ZRAČNOJ INSTALACIJI
P P il ik di ij čl 52 t (1) t čk hPrema Pravilniku o dimenzijama, ..., član 52, stav (1), tačka h:
• na svim vozilima koja imaju pneumatsku instalaciju za kočenje, a koja su i t i t i BiH k 01 01 1984 di t d diprvi put registrirana u BiH nakon 01.01.1984. godine, standardizovan
priključak za kontrolu pritiska vazduha u instalaciji za kočenje, odnosno na rezervoaru energije, kočnim cilindrima, kao i na svim uređajima na kojima se transformira energija za kočenje.se t a s o a e e g ja a oče je
2
Z k k ič jKKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Prema Pravilniku o dimenzijama, ..., u Odjeljku B. Uređaji za zaustavljanje
Zakonska ograničenja
j j j j j jvozila, u članovima 17-22, pojašnjeno je na koji način moraju biti izvedene kočnice za određene vrste vozila (motornih ili priključnih).
Izdavanjem Zapisnika o obavljenom tehničkom pregledu, smatra se da vozilo ispunjava sve zakonske preduslove, a njih je veoma veliki broj!vozilo ispunjava sve zakonske preduslove, a njih je veoma veliki broj!
3
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMIZ k k ič jZakonska ograničenja
4
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMIZ k k ič j
1. Razlika sila kočenja za radnu kočnicu na točkovima iste osovine ne smije biti veća od 25%, a za pomoćnu kočnicu 30%.
Zakonska ograničenja
2. Nejednolikost sile kočenja na točku ne smije biti veća od 20%.3. Radna i specijalna vozila koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu
veću od 55 km/h mogu imati smanjeni koeficijent kočenja za 30% od propisanog za radno i pomoćno kočenje. Ovdje spadaju i RADNE MAŠINE jer je njihova brzina manja ili jednaka od 30 km/h!
4. Temperatura isparavanja tekućine u kočionom sistemu ne smije biti iž d 155 °Cniža od 155 °C.
5. Vozila koja se ne mogu ispitati na statičkom ispitivanju kočnica (valjcima) ispituju se kočenjem u vožnji na ravnoj i suhoj asfaltnoj površini korištenjem deakcelerometra uređaja za mjerenje usporenjapovršini, korištenjem deakcelerometra - uređaja za mjerenje usporenja vozila. Ovako dobiveno usporenje mora biti veće ili jednako od apsolutne vrijednosti koeficijenta kočenja pomnoženog sa 10. Minimalna početna brzina tokom ovih ispitivanja iznosi 50 km/h za putnička vozila, p p j p ,40 km/h za druga motorna vozila, a za motorna vozila koja ne mogu postići te brzine 80% od njihove maksimalne brzine.
5
Koeficijenti kočenjaKKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Koeficijenti kočenja
6
7
UUOPŠTENOOPŠTENO OO KOČENJUKOČENJU
Kočioni sistem mora ispuniti određene uslove:
• obezbijediti minimalni put kočenja ili maksimalno moguće usporenje pri naglom kočenju. Da bi se ovaj uslov ispunio mora se obezbijediti: kratak odziv j p jkočionog sistema na komadu, istovremeno kočenje svih točkova i potrebna preraspodjela kočionih sila po mostovima;
• obezbijediti stabilnost vozila pri kočenju;
• obezbijediti potreban komfor putnika pri kočenju. Da bi se ovaj zahtjev ispunio potrebno je obezbijediti ravnomjeran porast kočione sile koji je proporcionalan pritisku na pedalu;p ;
8
UUOPŠTENOOPŠTENO OO KOČENJUKOČENJU
• obezbijediti dobro funkcionisanje kočionog sistema i pri učestalom kočenju, što je vezano sa dobrim odvođenjem j , j jtoplote, pošto u tom slučaju ne dolazi do znatnijih promjena koeficijenta trenja između obloga i doboša;
• dug vijek trajanja;
• siguran rad bez obzira na uslove eksploatacije. Ovaj zahtjev je ispunjen ako na vozilu postoje dva ili više kočionih sistema (pomenutih ranije), koji dejstvuju nezavisno jedan od drugoga ili ako postoji više sistema za aktiviranje j g g p j jkočionog mehanizma nezavisnih jedan od drugoga.
9
UUOPŠTENOOPŠTENO OO KOČENJUKOČENJU
Sa stanovišta sistema kočenja koje koristimo, razlikujemo slijedeće vrste kočenja:
• Kočenje kočionim sistemom vozila u vožnji (“radna kočnica”),
• Kočenje kočionim sistemom vozila koje miruje (“parkirnaj j j ( pkočnica“- “ručna kočnica”),
• Kočenje motorom vozila (“motorna kočnica”)
• Kočenje vozila posebnim dodatnim uređajem – retarderom (“trajna kočnica”).
10
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Sve kočione sisteme čine tri osnovna podsistema:
• komandni i signalizacioni podsistem: d l d k č i pedala radne kočnice, komanda pomoćne kočnice, signalizacija rada kočionog sistema (komandna tabla,
kočiona svjetla)kočiona svjetla),• prenosni mehanizam
kočioni mehanizmi, mogu biti: mehanički,, hidraulični, zračni, kombinovani,
kočioni cilindri kočioni cilindri, glavni – hidraulični ili zračni, izvršni – hidraulični ili zračni,
• izvršne kočnice
11
izvršne kočnice doboš kočnice, disk kočnice.
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Mehanički prenosni mehanizam
Nedostaci ovog rješenja su:- nedovoljan komfor za savremena vozila,- teška sinhronizacija rada svih izvršnih kočnica,
12
j ,- ograničene mogućnosti u veličini kočione sile.
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Hidraulički prenosni mehanizamPrincip rada j d k žjednokružnog sistema kočenja
Ovaj mehanizam čine:
- kočioni cilindri (glavnii izvršni),
- kočioni vodovi i ventili.
13
Pneumatski prenosni
izvori energijom čine:
Pneumatski prenosni mehanizam dvokružnog sistema za kočenjeizvori energijom čine:
1. kompresor, 2. regulator pritiska 2a. uređaj za sušenje zraka 2b. regeneracijski rezervoar zraka2b. regeneracijski rezervoar zraka
sistem za aktiviranje čine:
3. glavni kočioni ventil, 4. ventil ć k č ipomoćne kočnice
prenosni mehanizam čine: 5. četverokružni zaštitni ventil, 6 rezervoari komprimiranog zraka6. rezervoari komprimiranog zraka, 7. uređaj (ventil) za ispuštanje vlage, 8.relej ventil, 9. ARSK ventil, 10. kočioni cilindar – membranski,
14
11. kombi kočioni cilindar –TRISTOP, 12. pogonski točkovi.
Pneumatski prenosni mehanizam dvokružnog sistema za kočenje motornog vozila- radno kočenje -radno kočenje
veza prema priključnom vozilu
2. krug
1 krug
15
1. krug
Pneumatski prenosni mehanizam dvokružnog sistema za kočenje motornog vozila- radno i pomoćno kočenje -radno i pomoćno kočenje
2. krug
1 krug
16
1. krug
Pneumatsko-hidraulični prenosni mehanizam dvokružnog sistema za kočenje
Pneumatsko-hidraulični kočioni sistem je namijenjen teretnim vozilima srednje klase (N2) iz sljedećih razloga:
- vozila srednje klase ne zahtijevaju kompletnu zračnu instalaciju (nije veliki omjer između masa praznog i punog vozila)
- daje mogućnost vuče priključnog vozila sa zračnim kočnicama.
Ovakvi sistemi kombinuju najbolje osobine i zračnih i hidrauličnih kočnica.Hidraulične kočnice su na svim točkovima. Ovdje zračni podsistem služi za aktiviranje hidruličnog podsistema kao i za pojačanje sile kočenja.
17
Pneumatsko-hidraulični prenosni mehanizam dvokružnog sistema za kočenje
18
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
• izvori energijom čine:
kompresor,
19
i i ij či
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI• izvori energijom čine:
regulator pritiska, uređaj za sušenje zraka,
20
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
• sistem za aktiviranje čine:
glavni kočioni ventil, ventil pomoćne kočnice(nožna kočnica)(nožna kočnica)
2. krugg
1. krug
21
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
• prenosni mehanizam čine: četverokružni zaštitni ventil, rezervoari komprimiranog zraka, (obavezan kod dvokružne instalacije) uređaj (ventil) za ispuštanje vlage ( j ) j ( ) p j g
22
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
• prenosni mehanizam čine (nastavak):
relej ventil, ARSK ventil,
23
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
prenosni mehanizam čine (nastavak):
kočioni cilindar (membranski, klipni),
Klipni pneumatski izvršni kočioni cilindar Membranski pneumatski izvršni
24
p pkočioni cilindar
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
• prenosni mehanizam čine (nastavak):
Kod pneumatskih/zračnih kočionih instalacija opružni akumulatori koji predstavljaju i klipne cilindre često se kombinuju sa membranskim cilindrima p j j p ju tzv. kombi cilindre-TRISTOP.
kombi kočionimembranski
25
kombi kočioni cilindar
membranski kočioni cilindar
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
• prenosni mehanizam čine (nastavak):
zrakzrak
hidraulika
26Zrak-hidrulika kočioni cilindar
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
27
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
• Princip rada mehaničkog regulatora sile kočenja u zavisnosti od opterećenja osovine
28ispust
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
• Princip rada automatskog – pneumatskog regulatora sile kočenja u zavinosti od opterećenja osovine
k t l i iklj č k lj čk d
29
kontrolni priključak na upravljačkom vodu ispred ARSK ventila
Princip rada ARSK ventila
30
31
32
33
34
35
36
37
ZRAČNI AUTOMATSKI VENTILZRAČNI AUTOMATSKI VENTIL
38HIDRAULIČNI AUTOMATSKI VENTIL
Podaci o ARSK ventiluPodaci o ARSK ventilu
Pritisak do ARSK ventila Pritisak uPritisak do ARSK ventilaPritisak po osovinama: 1
23
Pritisak u zračnimjastucima
3
39
Na osnovu ove pločice moguće je precizno ispitati ispravnost zračne instalacije, upoređujući podatke sa izmjerenim vrijednostima.
Podaci o ARSK ventiluPodaci o ARSK ventilu
PO ZOOpterećenje ZO
40
Na osnovu ove pločice moguće je precizno ispitati ispravnost zračne instalacije, upoređujući podatke sa izmjerenim vrijednostima.
PO ZOOpterećenje ZO
Podaci o ARSK ventiluPodaci o ARSK ventilu
41
Na osnovu ove pločice moguće je precizno ispitati ispravnost zračne instalacije, upoređujući podatke sa izmjerenim vrijednostima.
Motorna vozila sa EBS-omMotorna vozila sa EBS-om
42
Motorna vozila sa EBS-omMotorna vozila sa EBS-om
43Wabco
Motorna vozila sa EBS-omMotorna vozila sa EBS-om
44Wabco
Motorna vozila sa EBS-omMotorna vozila sa EBS-om
45Knorr
Priključna vozila sa EBS-omPriključna vozila sa EBS-om
Wabco
Knorr
46
Priključna vozila sa EBS-omPriključna vozila sa EBS-om
Haldex
47
1. krug
2. krug
48
Položaj kočionih sistema kod vučnog vozila
49
50
51
Priključna vozila sa EBS-omPriključna vozila sa EBS-om
52
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
• Primjeri primjene
53
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Način provjerePregledom uređaja za zaustavljanje vozila provjerava se:- da li vozilo ima odgovarajuće uređaje za zaustavljanje,- da li su radna, pomoćna i parkirna kočnica kombinovane na
propisan način,- da li se upotrebom odgovarajuće sile aktiviranja uređaja za
zaustavljanje može postići propisani efekat kočenja za svaki kočioni sistem posebno,
- da li je razlika sile kočenja na točkovima iste osovine u dozvoljenim granicama,
- da li su dijelovi uređaja za zaustavljanje neoštećeni, pravilno pričvršćeni i na odgovarajući način osigurani,
- da li je instalacija dobro zaštićena i da ne ispušta radni fluid,- da li usporivač za dugotrajno usporavanje vozila, ako je propisan, da uspo ač a dugot aj o uspo a a je o a, a o je p op sa ,
postoji na vozilu i da li ispravno funkcioniše,- da li uređaj za zaustavljanje kao cjelina funkcioniše. 5454
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Za pregled uređaja za zaustavljanje koristi se slijedeća oprema:- kanal za pregled donjeg postroja vozila- prenosna lampa- uređaj za kontrolu ispravnosti uređaja za zaustavljanje, pogodan i
namijenjen za vozila koja se pregledaju i koji omogućava mjerenje il k č j k t čk bsile kočenja na svakom točku posebno,
- manometar za provjeru pritiska vazduha u pneumaticima,- dinamometar za mjerenje sile pritiska na papučicu kočnice.
Pregled uređaja za zaustavljanje obuhvata vizuelnu kontrolu, kontrolu funkcionalnosti i kontrolu dejstva.
5555
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
• Primjeri primjene
56
Daljinski upravljač
57
D lji ki lj čDaljinski upravljač- Značenje tipki
Istu funkciju imajui funkcijske tipkena tastaturi
58
Daljinski upravljač- Značenje tipki
Istu funkciju imajui funkcijske tipkena tastaturina tastaturi
59
Postavljanje davača pritiska u kočionoj instalaciji
Prije početka ispitivanja kočnica moraju se na vozilu postaviti davači pritiska i davač sile na pedalu kočnice.
Davači sa radio vezom
Nakon toga navesti vozilo u valjke.
60
61
62
63
64
Mjerenje ovaliteta
65
Mj j k č jMjerenje kočenja
66
Prikaz mjerenje na ekranu
67
Daljinski upravljač
Postavljanje davača pritiska u kočionoj instalaciji
Ukoliko vaši ispitni valjci nisu opremljeni sa vagama, morate ispuniti polje sa težinom praznog ili punog vozilatežinom praznog ili punog vozila.
Prije početka ispitivanja kočnica moraju se na vozilu postaviti davači pritiska i davač sile na pedalu kočnice.
Davači pritiska i davači hidraulike postoje u dvije izvedbe:
- Davači spojeni sa kablomp j
Pažnja:Može se raditi ili samo sa zračnim ili hidrauličnim davačima!
- Davači sa radio vezom.
Nakon toga navesti vozilo u valjke.g j
71
72
Glavni ekran
Prikaz za vozila do 13 t osovinskog opterećenja
Mjerno područje:0 – 6 kN ili 0 – 30 kN0 – 6 kN ili 0 – 30 kN
Glavni ekranGlavni ekran
Prikaz za vozila do 18 t osovinskog opterećenja
Mjerno područje:0 – 8 kN ili 0 – 40 kN
M ći ik i kMogući prikazi na ekranu
ili
R l t ti i iRezulatati ispisa
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Proračun koeficijenta kočenja i razlike sila kočenjaPoslije završenog mjerenja sila kočenja potrebno je izračunatikoeficijent kočenja i razliku sila kočenja na istoj osovinikoeficijent kočenja i razliku sila kočenja na istoj osovini.
Koeficijent kočenja se računa prema izrazu:točkovimasvimnakočenjasilaSuma
Sila kočenja se izražava u zakonskoj jedinici, a to je njutn [N], ili u
%vozilaTežina
točkovimasvimnakočenjasilaSumakočenjatKoeficijen 100
j j j j j [ ]hiljadu puta većoj jedinici, a to je kilonjutn [kN] (1 kN = 1000 N).
Težina vozila predstavlja težinu praznog vozila uvećanu za težinuvozača. Težina vozila se takođe izražava u njutnima ili kilonjutnima, aj jdobije se kada se masa vozila, izražena u kilogramima [kg], pomnožisa konstantom gravitacionog ubrzanja:
22 1081,9sm
smg
Za proračun koeficijenta kočenja uzima se vrijednost sile kočenjaneposredno prije blokade točkova, odnosno najveća postignuta silakočenja ako ne dođe do blokade točkova. 7878
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Tako izračunati koeficijent kočenja pokazuje koliko se maksimalnousporenje vozila može postići na putu koji ima isti koeficijent prianjanja(trenja) kao ispitni valjci. Deklarativne vrijednosti koeficijenta trenja koje( j ) p j j j j jdaju proizvođači uređaja su od 0,55 za slučaj kad su valjci i pneumaticiispitivanog vozila mokri, do 0,85 za slučaj kad su valjci i pneumaticiispitivanog vozila suhi. Navedene vrijednosti, općenito odgovarajurealnim koeficijentima prianjanja za mokar i suh kolovozrealnim koeficijentima prianjanja za mokar i suh kolovoz.
Koeficijent kočenja tegljača će se odrediti prema relaciji:
Koeficijent kočenja poluprikolice će biti:
%tegljačnaoslanjasekojaicepoluprikoltežineDiotegljačaTežina
točkovimasvimnakočenjasilaSumakočenjatKoeficijen 100
j j p p
%tegljačnaoslanjasekojaicepoluprikoltežineDioicepoluprikolTežina
točkovimasvimnakočenjasilaSumakočenjatKoeficijen 100
7979
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Razlika sila kočenja računa se posebno za svaku osovinu, na način da se razlika sila kočenja podijeli sa većom silom. Npr ako je sila na lijevom točku veća od sile na desnom točku razlikaNpr. ako je sila na lijevom točku veća od sile na desnom točku razlika sile kočenja se računa po izrazu:
%točkudesnomnakočenjaSilatočkulijevomnakočenjaSilakočenjasilaRazlika 100
Pneumatski kočioni sistemi, koji se koriste kod teretnih vozila iautobusa, u većini slučajeva su opremljeni automatskim regulatorom
%točkulijevomnakočenjaSila
kočenjasilaRazlika 100
, j p j gsile kočenja (ARSK) koji prilagođava silu kočenja na točkovima premaopterećenju vozila. Kako je kod ovih vozila razlika težine praznog ipunog vozila značajna, za potpunu ocjenu efikasnosti kočionog sistemaneophodno je utvrditi koeficijent kočenja maksimalno opterećenogneophodno je utvrditi koeficijent kočenja maksimalno opterećenogvozila.Obzirom da se na tehničkom pregledu ispituju osobine kočionogsistema za prazno vozilo uvodi se proračun koeficijenta kočenjasistema za prazno vozilo uvodi se proračun koeficijenta kočenjaobzirom na najveću dozvoljenu težinu vozila (’’VISOKI RAČUN’’).
8080
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Uk il k č j i j ć j d lj j ži i il č
%vozilatežinadozvoljenaNajveća
vozilatežinijdozvoljenonajvećojprikočenjasilaUkupnakočenjatKoeficijen 100
Ukupna sila kočenja pri najvećoj dozvoljenoj težini vozila računa seprema izrazu:
NiFiFiFvozilatežinijdozvoljenonajvećojprikočenjasilaUkupna 2211
gdje je:- F1 [N] – sila kočenja praznog vozila na prvoj osovini, koja je izmjerenapri pritisku p1,
NiF....iFiFvozilatežinijdozvoljenonajvećojprikočenjasilaUkupna n 2211
- F2 [N] – sila kočenja praznog vozila na drugoj osovini, koja jeizmjerena pri pritisku p2,- Fn [N] – sila kočenja praznog vozila na zadnjoj osovini, koja jeizmjerena pri pritisku pnizmjerena pri pritisku pn,
Članova u gornjoj jednačini ima onoliko koliko ima osovina vozila.Koeficijenti i se računaju prema izrazima:j j p
40
4040
4040
40
2
21
1
11 ,p
,pi,....
,p,p
i,,p,p
in
nmax,n
max,max,
8181
gdje je:KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
gdje je:pmax,1…n [bar] – maksimalni pritisak za datu osovinu prema navodimaproizvođača (vidjeti pločicu sa podacima o ARSK ventilu). Ukolikovrijednost za pmax,1…n nije poznata za proračun se koristi računski
iti kpritisak.p1…n [bar] – pritisak u kočionom cilindru za datu osovinu pri kojem jeostvarena najveća sila kočenja kod praznog.Pretpostavlja se da je pritisak u kočionom cilindru kod kojeg silaPretpostavlja se da je pritisak u kočionom cilindru kod kojeg silakočenja nadvlada otpore kotrljanja konstantan i da iznosi 0,4 bar (što jeza praktičnu upotrebu dovoljno tačno).
T b l iti d j t đi j lik i đ il k č jTreba naglasiti da je utvrđivanje razlike između sile kočenjadesnog i lijevog točka također važan elemenat ispitivanja kočnicana valjcima kao i izračunavanje koeficijenta kočenja.
S druge strane, izračunati koeficijent kočenja ne predstavlja realnu moćkočionog sistema ispitivanog vozila, već relativnu veličinu bitnu zaprovjeru kočnica na valjcima. U realnim uslovima kočenja, vozilaredo no mog postići eće sile kočenja i ost ariti bolja sporenjaredovno mogu postići veće sile kočenja i ostvariti bolja usporenja.
82
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Grafički prikaz VISOKOG RAČUNA:
83
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Primjeri proračuna koeficijenta kočenja i razlike sila kočenja
Primjer 1: Prilikom ispitivanja kočnica putničkog vozila izmjerene suPrimjer 1: Prilikom ispitivanja kočnica putničkog vozila izmjerene suslijedeće vrijednosti:
Masa vozila na prednjoj/zadnjoj osovini: 480/360 kg.Masa vozila na prednjoj/zadnjoj osovini: 480/360 kg.Sile kočenja radne kočnice na prednjoj osovini: Lijevi točak 2000 N.Desni točak 1800 N.Sile kočenja radne kočnice na zadnjoj osovini: Lijevi točak 1200 N.j j j jDesni točak 1000 N.Sile kočenja pomoćne kočnice: Lijevi točak 1000 N. Desni točak 900 N.
84
Rješenje:KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
- Radna kočnica:
%kočenjatKoeficijen 7110010360480
1000120018002000
- Pomoćna kočnica:
036080
%osoviniprednjojnakočenjasilaRazlika 101002000
18002000
10001200 %osovinizadnjojnakočenjasilaRazlika 17100
120010001200
9001000 %kočenjatKoeficijen 23100
103604809001000
%kočenjasilaRazlika 10100
10009001000
- U slučaju da je pri ispitivanju pomoćne kočnice došlo do blokadetočkova u Kontrolnom listu treba navesti da je pri ispitivanjupomoćne kočnice postignuta blokada kočenih točkova a rezultat
1000
pomoćne kočnice postignuta blokada kočenih točkova, a rezultatse prihvata kao ispravan (tj. u sistem se unosi minimalna zakonskavrijednost). 85
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Primjer 2: Prilikom ispitivanja kočnica tegljača sa poluprikolicom izmjerene su slijedeće vrijednosti:
Tegljač: Masa tegljača na prednjoj/zadnjoj osovini: 4190/3960 kgTegljač: Masa tegljača na prednjoj/zadnjoj osovini: 4190/3960 kg .Sile kočenja radne kočnice na prednjoj osovini: Lijevi točak 13500N. Desni točak 15500 N. Sile kočenja radne kočnice na zadnjoj osovini: Lijevi točkovi 7500 NSile kočenja radne kočnice na zadnjoj osovini: Lijevi točkovi 7500 N. Desni točkovi 8900 N.Sile kočenja pomoćne kočnice Lijevi točkovi 7000 N. Desni točkovi 8300 N. Poluprikolica: Masa poluprikolice na prvoj osovini: 1250 kg. Masa poluprikolice na drugoj osovini: 1340 kg. Masa poluprikolice na trećoj osovini: 1560 kg. Sile kočenja radne kočnice na prvoj osovini: Lijevi točkovi 3400 N. Desni točkovi 3000 N. Sile kočenja radne kočnice na drugoj osovini: Lijevi točkovi 3600 N. Desni točkovi 3100 NDesni točkovi 3100 N. Sile kočenja radne kočnice na trećoj osovini: Lijevi točkovi 3200 N. Desni točkovi 4000 N 86
Rješenje:KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Rješenje:Tegljač - radna kočnica:
%kočenjatKoeficijen 56100
1022505900890075001550013500
Izmjerena masa tegljača sa prikačenom poluprikolicom iznosi 8150 kg. Kako masa praznog tegljača iznosi 5900 kg (podatak iz saobraćajne
jf j1022505900
dozvole), ostatak od 2250 kg predstavlja dio mase poluprikolice koja se oslanja na tegljač.
%osoviniprednjojnakočenjasilaRazlika 13100
155001350015500
Tegljač - pomoćna kočnica:
15500
%osovinizadnjojnakočenjasilaRazlika 161008900
75008900
eg jač po oć a oč ca
%kočenjatKoeficijen 191001022505900
83007000
70008300 %kočenjasilaRazlika 16100
830070008300
87
KKOČIONIOČIONI SISTEMISISTEMI
Poluprikolica - radna kočnica:
%kočenjatKoeficijen 491001022506400
400032003100360030003400
Izmjerena masa na osovinama poluprikolice iznosi 4150 kg. Kakoukupna masa prazne poluprikolice iznosi 6400 kg (podatak izsaobraćajne dozvole), ostatak od 2250 kg predstavlja dio mase
j ), g p jpoluprikolice koja se oslanja na tegljač.
%osoviniprvojnakočenjasilaRazlika 12100
340030003400
%osovinidrugojnakočenjasilaRazlika 14100
360031003600
32004000 %osovinitrećojnakočenjasilaRazlika 20100
400032004000
88
DISKUSIJADISKUSIJA
• PitanjaPitanja
89
H l ž ji!Hvala na pažnji!
90