Godina druga

Lipanj, 2005. 5. broj __KN

Fanzin

Uredila i pripremila:Iris Kapetanović

Naslovna stranica: Galaktika Andromeda Zadnja stranica: Zviježđe Orion

Sadržaj:

Riječ urednice------------------------------------------------------3- Ljestvama na nebo Mars ------------------------------------------5-Vijesti--------------------------------------------------------------8-Polaris u Oklaju---------------------------------------------------13-

2

Riječ urednice

Evo iza nas su još tri mjeseca zanimljivih događanja. Polaris je iove godine sudjelovao na Međunarodnom sajmu slobodnogvremena, a u društvu su se dogodile i neke promjene vezane uzsamo rukovodstvo društva.U Splitu su gostovali i svećenici Shaolina i pokazali nam neke odsvojih tajni pa su tako svi ljubitelji kung fua i Bruce Leea mogliuživo uživati u njihovim izvarednim vještinama. Bila je to zaistadojmljiva predstava pod nazivom SHAOLIN Monks of China kojaje bila veoma dobro posjećena usprkos skupim ulaznicama, anedavno su i ljubitelji Ratova zvijezda došli na svoje. Naime ukinima je počelo prikazivanje trećeg ujedno i posljednjeg filma izserijala Ratova zvijezda OSVETA SITHA. Čak i u Splitu na danpretpremijere i premijere trebalo je nekoliko sati stajati u reduza karte. Mislim da su fanovi koji su sa tolikim žarom očekivaliovaj film i o kojem se već tako dugo raspravljalo i na internet –forumima pokazao sjajnim. Iako se postavljalo pitanje kako ćeredatelj postići da prva tri dijela uklopi u predhodno snimanazadnja tri dijela najviše radi današnjih vizuelnih i zvučnihefekata Lucas je majstorski dovukao film do četvrtog nastavka.Tako je okončana jedna pustolovna svemirska fantazija koja jezadnjih godina ponovno zainteresirala svijet za znanstvenufantastiku. Preporučila bih obavezno pogledati. Film još igra u

3

kinima. Što se tice Shaolina i Ratova zvijezda to je jedini dioglobalizacije koji volim.A posjetila sam i Paški trokut. Jednodnevni izlet na Pag naravnovodio je i do nezaobilaznog Paškog trokuta. Kada naiđete na tabluPaškog trokuta (iza odvojka za trajektno pristanište Prizna-Žigljen na cesti Pag - Novalja ) morate od tog mjesta pratećimale znakove ucrtane na okolnom kamenju (vrlo dobronapravljeno i podsjeća na planinarske oznake) penjati se poneugodnom kamenjeru prilično dugo. Preporučila bih obaveznodobru obuću za penjanje i nikako ići po jakom suncu jer nemanikakvog hlada.Što se tiče mog komentara u vezi trokuta moram odmahpriznati da sam već u startu bila skeptična, međutim nakonšto ugledate taj neobičan oblik u tom kamenjaru kojeg binazvala ¨mjesečevim krajolikom¨ ostala sam zbunjena. Akoništa drugo ostaje vam bezbroj pitanja nakoja nemate odgovor.

4

Ljestvama na neboMars Mars – nama najzanimljiviji planet oko kojega se zadnjih godinavode velike rasprave. On je zadnji planet unutrašnjeg Sunčevogsustava. Za razliku od Merkura i Venere, Mars je udaljeniji odSunca nego što je to Zemlja i mnogo ga je lakše promatrati negoMerkur i Veneru. Mars u određenim trenucima može biti znatnobliže Zemlji nego Merkur i noću je vidljiv visoko na nebu.Marsova atmosfera se sastoji od 95% ugljičnog dioksida. 2,7%dušika i 1,6% argona. Pokazalo se da je površinska temperaturaveoma niska. Čak i kad je najviša, temperatura tla ne penje se dotočke topljenja leda. Nebo je sjajne ružičaste boje vjerovatnood crvenkaste prašine u zraku. To je planet u Sunčevom sustavukoji je najsličniji Zemlji. 1971 g. Mariner 9 i 1976 g. Viking 1,

5

otkrili su na Marsu sustav dubokih kanjona, ogromne vulkanskeplanine (jedna gotovo tri puta veća od Mt.Everesta), izmeđupolarnih ledova zamršenu slojevitu strukturu, velike pješćaneoluje i zagonetne površinske tvorbe. Mars ima veoma rijetku

atmosferu i nešto malooblaka ili izmaglice koji bizasjenili površinu. 1877.talijanski astronom GiovaniV. Schiaparelli (1835-191o)izvijestio je o otkrićudugačkih, uskih, tamnihšara koje je nazvaoCANALI (korita). Međutimkada su tu riječ preveliastronomi u SAD i Velikoj

Britaniji, preveli su to kao KANALE. I tako ta riječ prevedenana engleski podrazumijeva samo umjetne tvorevine dok natalijanskom znači kanali, ali i vododerine i riječna korita dakle iprirodne formacije. Kada je 1877 godine Percival Lowell čuo zato, a kasnije pogledao kroz teleskop vidio je svašta. GledajućiMars vidio je njegov globus opasan mrežama velikih prokopa zanavodnjavanje koji dovode dragocjenu tekućinu s polarnih kapaza žedne stanovnike ekvatorijalnih gradova. Usprkos tome Lowellje dao veliki prilog našem znanju o prirodi i razvoju planeta tenastanku ideje o širećem svemiru a pridonio je i tome da sekasnije dođe do otkrića planeta Plutona. Prva dva slova imenaPluton su inicijali Percivala Lowella. Mars prate dva malenasatelita Phobos i Deimos. Phobos je bliži od ta dva satelita i veći,širok 28km na najširem dijelu. Gusto je posut kraterima a

6

najveći se zove Stickney. I Deimos ima kratere; dva najveća suVoltaire i Swift. Deimos je širok 16 km na najširem dijelu. Dakleono najzanimljivije je da su znanstvenici 1995. i 1996. godine uJohnsonovom centru u Houstonu proučili jedan od meteorita-ALH84001 za koji se dokazalo da potječe s Marsa. Naimepronašli su nanofosile sićušnim međusobno povezanim kuglicama,slični vrlo malim zemaljskim bakterijskim kolonijama. Međutimdokazi o životu na Marsu još uvjek nisu dovoljno argumentirani.Znanstvenici postavljaju pitanja poput : Jesu li dosadašnji dokazidovoljni? Jesmo li sigurni da neki zemaljski ili marsovski mineralinemaju sličan oblik? Ali to je tek početak. 1997. NASA-ina malilender Mars Pathfinder spustio se u ušće doline Ares Vallis, a2004. Nasa-ini roveri Spirit i Opportunity žanju uspjeh napovršini Marsa. 2oo9. g. Očekujemo novi robot koji će biti upućenprema Marsu. Sjedinjavat će mogućnosti laboratorijske analizekakvu su imali lenderi Viking i pokretljivost rovera. I još jednamala zanimljivost o Marsu. Babilonci su prije 3ooo g. Mars zvaliNirgalom, prema svom božanstvu smrti i pošasti. U svakomslučaju kako sada stoje stvari nadamo se da Mars ostajesljedeći korak čovječanstva na putu ka zvijezdama.

7

NASA-in prikaz koloniziranja Marsa

Vijesti

Posjet Makarskoj

Dana 25.01.2005 god. Goran Artić i ja (Iris Kapetanović) posjetilismo Makarsku radi prijateljskog posjeta društvu DAUP ¨Orion¨.

8

Gloryan Grabnerpredsjednik društva DAUP¨Orion¨ koji je ujedno ičlan Polarisa, srdačno nasje dočekao. Razgovarali smouglavnom o suradnji dvajudruštva nakon čega nam jepokazao novi teleskop¨Oriona¨. Na odlasku smose zahvalili na srdačnomprijemu i pozvali Gloryanada uzvrati posjet.

Polaris na Međunarodnom sajmu slobodnog vremena

U travnju ove godine održan je već tradicionalan¨Međunarodnisajam slobodnog vremena¨ u Splitu na Žnjanu. Polaris je bioizlagač u sklopu ZTK već drugu godinu za redom. Posjetioci su semogli upoznati sa prošlogodišnjim radom članova društva. Uzuobičajeno dijeljenje promotivnog materijala, pružanjainformacija zainteresiranim gostima i upoznavanje sa našom webstranicom članovi su još i priredili interesantan i intrigantanmaterijal koji se mogao slobodno pogledati na računalu koje jebilo izloženo na štandu Polarisa. Posjećenost je bila vrlo dobra nazadovoljstvo svih članova društva.

9

Članovi Polarisa sa predsjednikom ZTK Borisom Draganom itajnicom ZTK Majom Novaković na sajmu ¨Gušti¨2oo5 g. uSplitu.

Polaris – sastanak izvršnog odbora

Prva redovna sjednica I.O. društva DUAP Polarisa iz Splita bilaje održana dana 18.06.2005 g. u prostorijama kluba u Dicmu.Zbog nemogućnosti obavljanja klupskih dužnosti Jerko Barišićnije više predsjednik udruge i izvršnog odbora, a Tino Dolićodlazi iz kluba te tako prestaje biti članom DUAP Polarisa.Usljed toga izglasana je nova uprava udruge i ovde je donosimo ucijelosti:

Predsjednik udruge iizvršnog odbora --------------------Goran Artić

10

Podpredsjednik --------------------mjesto je upražnjeno do novog sastanka I.O.Član I.O. i predsjednik Nadzornog odbora ---------------------Željko StolicaTajnik --------------------Mirko PetričevićČlan I.O. i predsjednik Disciplinske komisije --------------------Iris KapetanovićČlan I.O. --------------------Sergio ArtićČlan I.O. --------------------Gloryan Grabner

Na sastanku je donesen plan i program za iduće tromjesjećje.Polarisovci namjeravaju biti spremni za doček perzeida i tomprilikom stupiti u kontakt i ponuditi suradnju društvu ¨Orion¨ izMakarske, Astroantropološkom društvu iz Zadra, CIMP-u saotoka Paga te svim ostalim zainteresiranim astronomskimdruštvima u Hrvatskoj.Na sastanku je bilo odlučeno da se pruži podrška našem članuBorisu Stoilkovskom koji živi u Bjelovaru pri osnivanjuastronomskog društva u Bjelovaru.Sastanak je protekao dobro, a sve točke dnevnog reda suusvojene jednoglasno.

Čovjek i NLO

Zadnja knjiga Ivana Šimatovića i Stjepana Gjurineka je Čovjek iNLO. Prvi dio knjige kojoj je autor Ivan Šimatović kronološki

11

obrađuje pojavljivanja NLO od samihnaših početaka do današnjih dana. Veomauzbudljivo štivo pogotovo za mlađu publikukoja se tek upoznaje sa pojmom NLO imnoštvo bogatih fotografija koje supopraćene tekstom čitaoca ne moguostaviti ravnodušnim. U drugom dijeluknjige kojoj je autor Stjepan Gjurinek naveoma oštar način govori prije svega očovjeku, gdje ga vodi novi svjeskiporedak, pogubnosti globalizacije koju svi

već osjećamo i kako se u svemu tome tretiraju NLO pojave.Otvarajući nam oči zamagljene bezbrojnim reklamama koječovjeka pretvaraju u ¨potrošačku jedinicu¨ jasno nam pokazujeput kojim idemo ako se ne odupremo svakojakim manipulacijamakojima smo svakodnevno izloženi.

Voyager na putu ka zvijezdama

NASA američka svemirska agencija objavilaje da se svemirska letjelica Voyagerpribližava kraju našeg Sunčevog sustava.Voyager 1 putovao je gotovo tri desetljeća iulazi u pusto turbulentno prostranstvo gdjezavršava utjecaj Sunca i gdje se solarnivjetrovi pretvaraju u tanak plin između

zvijezda. Voyager je sada udaljen 8,7 milijardi milja od Sunca.Sretan put Voyager.

12

Otkriveno još 12 Saturnovih mjeseca

12 novih mjeseca oko Saturna otkrili su astronomi s Havaja. BrojSaturnovih mjeseca sada iznosi 46 jer ih je do sada bilo poznato34. Znanstvenici pretpostavljaju da su ti mjeseci iz svemira upaliu orbitu Saturna. U Sunčevom sustavu najviše mjeseca imaplanet Jupiter – 63.

Čovjek ponovo na Mjesecu ?

Ponovni odlazakčovjeka na Mjesecpredviđa se do 2020 g. idugoročnije, aljudskoj misiji naMars prethodila bimisija robota. Jediniproblem je taj što da bise ove misije ostvarilemoraju se neke drugeukinuti, a među njima se uzima u obzir i misija Voyager izjavio jezamjenik direktora odjela Zemlja – Sunce Dick Fischer zaWashington Post.

Polaris u Oklaju

13

08.05.2005 god. Tim Polarisa sastavljen od tri člana ( GoranArtić, Sergio Artić i Joško Djugun) uputili su se u Oklaj nakonpoziva gsp. Marijana Marića.Gsp. Marijan Marić nam je poznat iz dokumentarnog filma ¨NeboNLO¨ koji je prikazan u sklopu emisije ¨Na rubu znanosti¨. Utom dokumentarnom filmu gsp. Marić je svjedočio o NLO pojavikoju je uočio za vrijeme svog pilotskog staža.Dočekavši ih upoznao ih je sa svoji susjedom B.D. koji taj krajjako dobro poznaje i koji je tu bio u svodstvu vodića.Prvo su radiološkim detektorom pregledali nekoliko lokacija jerje postojala sumnja da je bivša JNA ostavila svoj radioaktivniotpad, ali očitanja nisu bila veća od dopuštenog. Sergio Artić jenapravio par fotografija i video zapis.Sljedeća lokacija udaljena nekoliko kilometara odvela ih je dozaseoka gdje se upoznavaju sa vlasnikom parcele u GornjimNjivama V.V. koji je zajedno sa I.V. bio svjedokom pojave NLO-a.Mjesto viđenja te svjetlosne pojave je velika livada okruženaniskim raslinjem. Nedaleko od nje prolazi veliki magistralnidalekovod smjerom istok-zapad i iz smjera žica kao posljedicastrujnog otpora i velikog napona čuje se izrazito zujanje.Svjedok opisuje veliku bijelu svjetlosnu pojavu, koja jeprimjećena kako miruje nekoliko minuta iznad tla. Zatim sepodiže na veću visinu od oko 50 m te se lagano upućuje u pravcuKnina. Svjedoci se ne sijećaju datuma pojave pa spominju sjećanjili veljaču u sumrak oko 16:ooh.Tim je pregledao mjesto događaja i nije našao nikakve fizičketragove na tlu te isti postupak mjerenja radijacije ponavlja iovdje. Odstupanja radijacije nisu bila veća od uobićajenog.

14

Sergio Artić je je napravio fotografije za potrebe fotodokumentacije Polarisa.Sljedeći teren je zaseok Svetine-Gumno. Vodić ih upozorava daje tu za vrijeme Domovinskog rata bila crta razdvajanja te da jeteren još miniran. Upoznavši svjedoke J.M., K.S. i I.S. tim

doznaje pričuo velikoj elipsipromjeranekih 7 x 5 mkoja jenastala uproljetnoj ililjetnoj noći1997 god.Širina traga jebila oko 25-30cm i on je biopotpuno beztrave.Udaljenost

ruba elipse do kuće svjedoka je iznosila nekih 30 m. Elipsa seprimjećivala nekoliko godina nakon nastanka. Sada se neprimjećuje. Mjerenje radijacije nije pokazalo ništa neuobičajeno.Tim je zatim odveden na susjednu livadu Svetine-Njive prekoputa ceste. Svjedoci pričaju o krugovima na tlu koji su nastali uisto vrijeme kao i elipsa. Navodno je bilo 7 krugova koji su bilipravilni. Krugovi su bili nejednakih dimenzija i raštrkani. Rubovikrugova su bili nagoreni. Najmanji krug je imao oko 3m. Mjerenjadetektorima su pokazala blago odstupanje s pikovima do 0,09

15

mR/h. Tim je teren pregledao i fotografirao, ali nije nađennikakvi fizički dokaz.Vraćajući se tim se zaustavlja na još dvije lokacije na kojimaprevetivno mjere radijaciju. Nisu pronađena veća odstupanja odnormalnog.

Ovom prilikom Polaris zahvaljuje gospodinu Marijanu Mariću napomoći i suradnji prilikom ovog izlaska na teren.Zahvaljujem Goranu Artiću što mi ponudio izvještaj s ovogizlaska na teren i tako olakšao nastajanje ovog članka.

Joško Djugun detektorom mjeri radijaciju na mjestu za kojeočevici svjedoče o krugovima na tlu.

16

www.duap-polaris.hrinfo@duap-polaris.hr

17