ususret eu izborima – birajte tko odlučuje u europi · radno pravo – zaŠtita trudnica −...
TRANSCRIPT
Newsletter / Godina II. / Svibanj 2014. / Broj 5
Iz ovog broja izdvajamo:
Ususret EU izborima – Birajte tko odlučuje u Europi • Zakonski okvir za EU izbore
Pregled izdvojenih propisa za travanj 2014.
IZBOR s Pravnog portala ingbiro.com• ING Pregled sudske prakse
Mali jezični savjetnik• Isticati / istjecati
123
3344
Ususret EU izborima – Birajte tko odlučuje u EuropiEuropski parlament je jedino izravno birano tijelo Europske unije i članovi se biraju na neposrednim izborima
na temelju općeg, slobodnog i jednakog biračkog prava s tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.
Izbori se održavaju u svih 28 država članica Europske unije od 22. do 25. svibnja, a bira se 751 zastupnik na
mandat od pet godina. Ove će godine europski birači prvi put neizravno preko Europskog parlamenta birati i
novog predsjednika Europske komisije. Naime, političke stranke istaknule su svoje kandidate za predsjednika
Europske komisije kako bi se privukli birači da svojim glasom ojačaju legitimitet ovih dviju europskih institucija,
a Europsko vijeće prilikom imenovanja kandidata za predsjednika Europske komisije mora voditi računa o
rezultatima izbora, tj. mora ga odobriti većina zastupnika (367 od 751). Osim toga, novoizabrani zastupnici bit
će odgovorni za dugoročni proračun do 2021. godine, bavit će se gorućim ekonomskim, socijalnim, ekološkim
i kulturološkim temama u okviru održivog razvoja Europe, stabilizacijom financijskog sustava, jačanjem
europske konkurentnosti te rješavanjem nestabilnosti u okruženju.
Pravni portal ingbiro.com podupire aktivno sudjelovanje građana u procesima odlučivanja na europskoj
razini te s tim ciljem prati i objavljuje zakonodavne promjene, sudske odluke, stručne članke te druge aktualne
teme te povezuje sadržaje i s propisima Europske unije. Vezano na predstojeće EU izbore, u Hrvatskoj
pravnoj reviji i na Pravnom portalu objavljeni su intervjui s hrvatskim europarlamentarcima: Toninom Piculom,
Andrejem Plenkovićem i Nikolom Vuljanićem (link na slikama).
U Hrvatskoj su izbori raspisani za 25. svibnja 2014. kada će građani birati 11 zastupnika, i to po proporcionalnoj
zastupljenosti i preferencijalnim glasovima. Birači mogu glasovati samo za jednu listu, a mogu zaokružiti i jednog
od kandidata s liste za kojeg smatraju da ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju su glasovali.
Kao pomoć potencijalnim biračima koji su neodlučni u odabiru pokrenuta je aplikacija za lakše snalaženje i
odabir političke opcije EUvox 2014. Ova aplikacija namijenjena je povećanju osviještenosti birača i pomaže
im da svoje preferencije usporede s preferencijama političkih stranaka, a sve s ciljem da neodlučne, ali i sve
ostale, motivira da izađu na izbore. Zastupnici Europskog parlamenta djeluju kroz klubove zastupnika jer nisu
organizirani prema nacionalnosti, nego prema političkoj pripadnosti. U Europskom parlamentu trenutno postoji
sedam klubova zastupnika: Europske pučke stranke (EPP), Progresivnog saveza socijalista i demokrata
u EP-u (S&D), Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE), Zelenih/Europskog slobodnog saveza
PODSJETNIK
▪ ▪ ▪
Datum EU izbora:Nedjelja, 25. svibnja 2014.
▪ ▪ ▪Izborni sustav:Razmjerni izborni sustav s preferencijalnim glasovanjem
▪ ▪ ▪
Koja lista najbolje predstavlja Vaše stavove:EUvox 2014
▪ ▪ ▪
Provjerite svoje podatke:Registar birača
▪ ▪ ▪Tijela za provedbu izbora:• Državno izborno povjerenstvo• županijska izborna povjerenstva
i Izborno povjerenstvo Grada Zagreba
• općinska i gradska izborna povjerenstva i
• birački odbori
▪ ▪ ▪
Zaštita izbornog prava:Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske
Photo © EU 2014.
2
(Green/EFA), Europskih konzervativaca i reformista (ECR), Ujedinjene europske ljevice/Nordijske
zelene ljevice (GUE/NGL), Europe slobode i demokracije (EFD). Projekcija raspodjele zastupničkih
mandata na 5.5.2014. (izvor: Suradnja između EP i TNS Opinion)
Zakonski okvir za EU izborePostupak i način izbora članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske uređen je Zako nom o izboru
članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Europski parlament je tijelo Europske unije čije članove
izabiru izravno građani Europske unije svakih pet godina, koliko traje mandat članovima, a na temelju općeg
prava glasa. Nije propisan jedinstveni izborni sustav za izbor članova Europskog parlamenta, već je svaka
država članica Europske unije slobodna izabrati vlastiti sustav, uz poštivanje triju uvjeta propisanih Aktom
o izboru predstavnika Europskog parlamenta neposrednim odlučivanjem na temelju općeg biračkog prava
(18. studenoga 1999., verzija od 11. veljače 2004.), i to da:
■ izborni sustav mora primjenjivati sustav proporcionalne zastupljenosti, bilo putem izbornih lista ili putem
sustava prenosivog glasa,
■ izborno područje može biti podijeljeno na izborne jedinice, pod uvjetom da to neće bitno utjecati na
proporcionalnost izbornog sustava i
■ izborni prag na nacionalnoj razini ne može biti viši od 5%.
Prema članku 2. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske članovi u Europski
parlament biraju se na neposrednim izborima, na temelju općeg, slobo dnog i jednakog biračkog prava s tajnim
glasovanjem na vrijeme od pet godina. Članovi Europskog parlamenta biraju se na petogodišnji mandat koji
počinje otvaranjem prvog zasjedanja Europskog parlamenta nakon provedenih izbora, a može se produljiti
ili skratiti u skladu s odlukom Vijeća Europske unije o određivanju novog izbornog razdoblja. Izabrani članovi
Europskog parlamenta nemaju obvezujući mandat; u Europskom parlamentu glasuju pojedinačno i osobno te
nisu vezani nikakvim uputama.
Zakon o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske propisuje mogućnost preferencijalnih
glasova, tj. sustav glasovanja u kojem građani s pravom glasa osim mogućnosti glasovanja za određenu listu
imaju pravo zaokruživanja određenog kandidata s te liste čime određuju poredak kandidata na listi, što se
razlikuje od tzv. sustava “zatvorenih” lista, gdje građani glasuju samo za željenu listu, a poredak kandidata
na listi određuju stranke, odnosno sami kandidati. Zakonski okvir za izbor članova u EP čine, među ostalim,
sljedeći propisi:
■ Ustav Republike Hrvatske (Nar. novine, br. 56/90, 135/97, 8/98 – proč. tekst, 113/00, 124/00 – proč.
tekst, 28/01, 41/01 – proč. tekst, 55/01 – ispr., 76/10 i 85/10 – proč. tekst)
■ Zakon o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske (Nar. novine, br. 92/10, 23/13,
143/13)
Pročišćeni tekst Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske možete vidjeti na
Pravnom portalu ingbiro.com.
■ Izborni etički kodeks (Nar. novine, br. 46/14)
■ Zakon o političkim strankama (Nar. novine, br. 76/93, 111/96, 164/98, 36/01 i 1/07 – v. čl. 28. Zakona o
financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata – prestale važiti odredbe glave III. Zakona o
političkim strankama)
■ Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (Nar. novine, br. 24/11, 61/11, 27/13,
48/13-proč.tekst i 2/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. prosinca 2013. br. U-I-2986/13 )
■ Zakon o registru birača (Nar. novine, br. 144/12).
Najava savjetovanja
Program usavršavanja iz područja javne nabave
– Opće obveze naručitelja – Postupanje s ponudama – Nabava usluga iz dodatka II. b – Nadzor
● 11. lipnja (sri) 2014. ●Sheraton Zagreb Hotel
INSTITUT PREDSTEČAJNE NAGODBE U PRAKS I
20% POPUSTA za pretplatnike na tručna izdanja Inženjerskog biroa
Interaktivna radionica● 22. svibnja (čet) 2014. ●
Inženjerski biro d.d.
AKTUALNA PITANJA PARNIČNOG POSTUPKA - primjena Novele ZPP-a iz 2013. u praksi 20% POPUSTA za pretplatnike na stručna izdanja Inženjerskog biroa
Interaktivna radionica ● 10. lipnja (uto) 2014. ●
Inženjerski biro d.d.
3
Pregled izdvojenih propisa za travanj 2014. ■ Sudski poslovnik (Nar. novine, br. 37/14) – stupio na snagu 1. IV. 2014.
Iz Sudskog poslovnika: Sudskim poslovnikom propisuju se osnove za ustrojstvo sudova i poslovanje u
sudovima.
Ministar pravosuđa daje upute i tumačenja za primjenu Sudskog poslovnika.
Vrhovni sud Republike Hrvatske primjenjuje odredbe Sudskog poslovnika ako pojedina pitanja nisu
uređena posebnim propisima ili Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
■ Pravilnik o službenoj iskaznici suca i službene osobe u sudu (Nar. novine, br. 38/14) – stupio na
snagu 3. IV. 2014.
Iz Pravilnika: Ovim Pravilnikom propisuje se postupak izdavanja i obrazac službene iskaznice suca i
službene iskaznice službene osobe u sudu.
Službenu iskaznicu izdaje:
- za suca ministar pravosuđa,
- za službenu osobu u sudu predsjednik suda.
■ Pravilnik o naknadama i nagradi sudaca porotnika (Nar. novine, br. 38/14) – stupio na snagu 3. IV. 2014.
Iz Pravilnika: Sudac porotnik za obnašanje dužnosti suca porotnika ostvaruje pravo na naknadu troškova,
naknadu za neostvarenu plaću odnosno zaradu i pravo na nagradu.
■ Pravilnik o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda (Nar. novine, br. 38/14)
– stupio na snagu 3. IV. 2014.
Iz Pravilnika: Izvan zgrade suda mogu se obavljati samo one službene radnje koje su na osnovi zakonskih
propisa potrebne za rješavanje pojedinih predmeta.
Obavljanje službene radnje izvan zgrade suda rješenjem određuje sud nadležan za rješavanje
odgovarajućeg predmeta.
Rješenjem o obavljanju službene radnje izvan zgrade suda sud će odlučiti o visini predujma koji je stranka
ili drugi sudionik u postupku dužan položiti u sudu i odrediti rok u kojem se predujam treba položiti, osim
kada se takva radnja obavlja na teret sredstava suda.
■ Pravilnik o visini dodatka na plaću sudaca privremeno upućenih na rad u drugi sud (Nar. novine, br.
38/14) – stupio na snagu 3. IV. 2014.
Iz Pravilnika: Visina dodatka na plaću suca privremeno upućenog na rad u drugi sud koji je udaljen više od 100
km od suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost utvrđuje se u iznosu od 1.500,00 kuna mjesečno (neto).
■ Pravilnik o stalnim sudskim vještacima (Nar. novine, br. 38/14) – stupio na snagu 3. IV. 2014.
Iz Pravilnika: Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti i postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih
vještaka te visina nagrade i naknade troškova za rad stalnih sudskih vještaka.
IZBOR s Pravnog portala ingbiro.com ING Pregled sudske prakse■ RADNO PRAVO – ZAŠTITA TRUDNICA − ZABRANA NEJEDNAKOG POSTUPANJA PREMA
TRUDNICAMA (EUROPSKO PRAVO)
Diskriminacija u zapošljavanju − jednako postupanje prema muškarcima i ženama u pitanjima
zapošljavanja i rada
Hrvatska pravna revija
Pretplatite se na Hrvatsku pravnu reviju
ING Pregled sudske prakse
Pretplatite se na ING PSP
Dostupan u tiskanom i elektroničkom obliku
4
Kontaktirajte nas / Inženjerski biro d.d.
• Uređuje / Redakcija Pravnog portala
ingbiro.com
glavna urednica / mr. sc. Snježana Jurišić
INFO / Tel.: 01 46 00 888 /
[email protected] / www.ingbiro.hr
(Čl. 2. st. 2. toč. (c), čl. 14. st. 2. i čl. 15. Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakoga tretiranja muškaraca i žena u pitanjima
zapošljavanja i obavljanja zanimanja – SL 2006 L 204/23).
Odredbe nacionalnog zakonodavstva koje ženu koja koristi rodiljni dopust isključuje iz stručnog osposobljavanja
koje je sastavni dio njezina posla i koje je obvezno za dobivanje trajnog imenovanja na mjesto službenika te
za poboljšanje njezinih radnih uvjeta nisu u skladu sa zakonodavstvom Europske unije.
■ POVREDA USTAVNIH PRAVA − OPĆENITO
Pravo na poštovanje doma
(Čl. 34. st. 1. Ustava Republike Hrvatske – “Narodne novine”, br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01 i 76/10 te
čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (“Narodne novine – Međunarodni ugovori”,
br. 6/99-pročišćeni tekst i 8/99, 14/02, 13/03-Objava, 9/05-Objava, 1/06 i 2/10-Objava).
Kada je vlasnik stana javna vlast (jedinica lokalne i regionalne samouprave sa statusom županije), u
čijem je djelokrugu obavljanje poslova kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito onih
koji se odnose na stanovanje, legitimni interes javne vlasti da kontrolira svoju imovinu postaje sporedan u
usporedbi s pravom stanara na poštovanje njihova doma.
■ PREBIVALIŠTE I BORAVIŠTE GRAĐANA (EUROPSKO PRAVO)
Izbrisani u Sloveniji − materijalna šteta
(Čl. 46. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – “Narodne novine – Međunarodni ugovori”,
br. 6/99-pročišćeni tekst i 8/99).
Sud utvrđuje da “izbrisane” osobe od strane Slovenije imaju pravo na isplatu paušalne svote u iznosu
socijalne naknade i doplatka na djecu od dana brisanja do ponovnog stjecanja statusa.
Mali jezični savjetnik Isticati / istjecati
Glagol isticati ne treba upotrebljavati u značenju glagola istjecati.
Tako se nedavno moglo čuti:
U ponoć ističe rok za predaju kandidacijskih lista za izbore u Europski parlament, umjesto:
U ponoć istječe rok za predaju kandidacijskih lista za izbore u Europski parlament.
Glagol isticati znači “davati čemu pozornost ili posebnu važnost, naglašavati, izdvojiti”,
npr. isticati čije zasluge, isticati glavnu misao romana, isticala se lijepim glasom;
“stavljati što na kakvo vidljivo mjesto”, npr. isticati zastavu...
Glagol istjecati znači “izlaziti u tekućem stanju”, npr. voda istječe iz slavine;
“dolaziti do kraja u kakvu razdoblju”, npr. istječe rok za predaju poreznih prijava...
Svjetski dan kulturne raznolikosti
za dijalog i razvoj
21. svibnja 2014.
Proglašen je 2002. na osnovi Opće
deklaracije o kulturnoj raznolikosti
usvojene od strane UNESCO-a.
Promicanje i zaštita kulturne
raznolikosti jedan je od osnovnih
ciljeva hrvatske kulturne politike
te preduvjet za dijalog kultura
i civilizacija u modernom
suvremenom svijetu. Hrvatska je
ratificirala UNESCO-ovu Konvenciju
o zaštiti i promicanju raznolikosti
kulturnih izričaja iz 2005. (Nar.
novine – Međunarodni ugovori,
5/06-347. Objava ... – 5/07-724) koja
potiče mjere za jačanje kulturnih i
stvaralačkih industrija, razmjenu
i interakciju kultura naglašavajući
značaj kulture za socijalnu koheziju
te ulogu raznolikosti kulturnih
izričaja kao važnog čimbenika koji
omogućuje pojedincima i narodima
da izraze i podijele s drugima svoje
ideje i vrijednosti.