utjecaj dento dentalnog nesrazmjera na …je i nedostataka, budući da su njegove procjene temeljene...

STOMATOLOŠKI FAKULTET

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Ines Đapić

UTJECAJ DENTO – DENTALNOG

NESRAZMJERA NA OKLUZIJU

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, rujan 2010.

Rad je izrađen na zavodu za ortodonciju Stomatološkog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

Voditelj rada: Mr.sc. Mihovil Strujić, dr.med.dent.

Lektorica hrvatskog jezika: Dijana Ćurković, prof.

Lektorica engleskog jezika: Sanja Mandić, prof.

Rad sadrži

25 stranica

10 slika

CD

Zahvaljujem se svom mentoru Mr.sc. Mihovilu

Strujiću, dr.med.dent. na stručnoj pomoći i savjetima

prilikom izrade ovog rada, te svojoj obitelji na podršci i

razumijevanju tijekom mog školovanja.

SADRŽAJ

1.UVOD...............................................................................................................1

1.1.POVIJESNI PREGLED.................................................................................2

1.2.BOLTONOVA ANALIZA I OMJER...........................................................4

1.3.TUMAČENJE BOLTONOVE ANALIZE...................................................5

1.4. BOLTONOVA MJERENJA.......................................................................6

1.5. NEDOSTACI BOLTONOVE ANALIZE................................................ 11

1.6. TERAPIJSKI POSTUPCI..........................................................................12

2. ZAKLJUČAK ...............................................................................................17

3.SAŽETAK......................................................................................................18

4.SUMMARY....................................................................................................19

5.LITERATURA...............................................................................................20

6.ŽIVOTOPIS...................................................................................................25

1.UVOD

Ines Đapić,diplomski rad

1.1.POVIJESNI PREGLED

Mnogi specijalisti ortodoncije na kraju ortodontske terapije često se susreću s

problemom nemogućnosti usklađivanja idealne okluzije između gornjeg i

donjeg zubnog luka, što obuhvaća pravilnu interkuspidaciju, pravilan prijeklop

(engl.overjet) , pravilan pregriz (engl.overbite), izostanak rotacija i distopija , te

čvrste interaproksimalne kontakte.

Problemi nastupaju zbog nesrazmjera u veličini kruna zubi gornjeg i donjeg

zubnog luka tj. odstupanjem od omjera veličina između cijelih lukova,

njihovih segmenata ili pojedinačnih zubi. Nažalost, problem nesrazmjera

uočavamo tek pri kraju provođenja ortodontske terapije, tj. kada okluziju

kod pacijenta želimo čim više poboljšati i učiniti ju što bliže idealnoj.

Ukoliko zanemarimo takve probleme dento-dentalne diskrepance, dovest ćemo

do nezadovoljavajućeg završetka terapije i postave zubi, koji ne odgovara

suvremenim standardima okluzije i funkcije.

Umjesto riječi „nesrazmjer“ i domaći i inozemni autori u znanstvenoj

literaturi koriste riječ „diskrepanca“, koja točnije definira sadržaj, pa će zbog

punijeg i jasnijeg shvaćanja u daljnjem tekstu biti korišten taj termin.

Problemi diskrepance postoje od samih početaka dentalne antropologije

i ortodoncije, što nam potvrđuju zapisi mnogih znanstvenika.

Među prvima koji su proučavali veličinu zuba bili su Black (1),

Gilpatric (2) i Ballard (3) .

2

Ines Đapić, diplomski rad

Već krajem XIX. st. Black je na velikim uzorcima istraživao veličinu zuba,

što je dovelo do stvaranja Blackovih tablica sa standardnim mjerama zubi.

Gilpatric (2) je izračunao da je suma meziodistalnih zubi gornje čeljusti

veća od donje za 8-12mm. Ballard (3) je na skupini od 500 uzoraka zubi

mjerio meziodistalni promjer svakog zuba pojedinačno, te taj promjer

uspoređivao s istim kontralateralnim zubom,čime je dokazao, da postoji

desno-lijeva diskrepanca i to za 0,25 mm ili više. Preporučio je da se zbog

nesklada u prednjem dijelu zubnog luka uklone tvrda zubna tkiva iz

aproksimalnih područja pojedinih zubi, što se i danas u terapiji

radi (stripping).

Uvijek je diskrepanca između lukova dolazila do izražaja u prednjem

segmentu i tu često uzrokovala problem estetike, što je i danas u suvremenoj

stomatologiji od izuzetne važnosti i za terapeute i za pacijente.

Kao rezultat same procjene važnosti prednjeg segmenta za ukupnu

okluziju Neff (4 ,5) je koristeći 200 modela i mjereći meziodistalne promjere

prednjih gornjih i donjih zubi dobio prednji koeficijent, koji

predstavlja omjer dobiven dijeljenjem zbroja meziodistalnih širina zubi

gornjeg s meziodistalnim širinama zubi donjeg zubnog luka. Pokušao je

povezati prednji koeficijent s veličinom overbitea, koju je definirao kao

postotak pokrivenosti donjeg inciziva gornjim. 0 % prema Neffu znači da se

radi o bridnom kontaktu, a 100 % da gornji zub u potpunosti prekriva donji.

Zaključio je kod idealne okluzije (kod koje overbite iznosi 20%) postoji

prednji koeficijent od 1,20-1,22. 3


Od samih početaka vidimo da su ortodonti pokšavali prepoznati nesklad u

omjeru veličina zubi gornje i donje čeljusti, tj. dento-dentalnu diskrepancu .

Tokom povijesti razvile su se brojne metode, kojima se pokušalo

doći do informacije, koja se mogla iskoristiti u usmjeravanju terapije, tj. do onog

dijela terapije koji bi nam omogućio idealnu okluziju u konačnici terapijskog

postupka. Mnoge od tih metoda kao što su Keslingov (6) dijagnostički

setup ili Howesov omjer (7) između širine fossae canine i zbroja meziodistalnih

širina zubi gornje čeljusti nikada nisu ušle u svakodnevnu primjenu u praksi.

1.2.BOLTONOVA ANALIZA I OMJER

Najveći značaj za razliku od drugih metoda dobila je Boltonova analiza

(8-10), kao postupak koji se kod svih pacijenata provodi prije početka

ortodontske terapije. Njegova analiza predstavlja omjer zbrojeva meziodistalnih

širina donjih i gornjih zubi. Broj koji se dobije dijeljenjem naziva se Boltonov

omjer. Postoje dva različita omjera i to :

1. Prednji omjer

2. Ukupni omjer

Slika 1. Jednadžba za izračun prednjeg omjera po Boltonu 4


U prvom slučaju (Slika 1) radi se o omjeru zbroja meziodistalnih širina svih inciziva

i očnjaka donjeg i istog zbroja u gornjem zubnom luku. Na taj način dobije se

omjer po nazivom prednji omjer ili tzv. „mali Bolton“.

Slika 2. Jednadžba za izračun ukupnog omjera po Boltonu

U ovom drugom slučaju (Slika 2) prikazan je omjer zbroja meziodistalnih širina svih

zubi do uključivo prvih molara donjeg i istog zbroja u gornjem zubnom luku, te je

na taj način dobiven omjer, koji je nazvan ukupni omjer ili „veliki Bolton“.

Dobivene omjere uspoređujemo s Boltonovim standardima, koji su za prednji omjer

77,2 ( 75,55 - 78,85), a za omjer zubnog luka 91,3 ( 89,39 – 93,21).

1.3.TUMAČENJE BOLTONOVE ANALIZE

Bolton je na relativno malom uzorku od 55 ispitanika , kod kojih je procijenio da

imaju idealnu okluziju došao do svojih standarda. Većinom su mu ispitanici bili

pacijenti nakon završene ortodontske terapije ( ne ekstracijski pacijenti).

5


Od ukupno 55 Boltonovih ispitanika , samo 11 ih je bilo s idealnom okluzijom bez

ortodontsko tretmana. Uzorci su birani izuzetno pažljivo iz zbirke modela s

idealnom okluzijom u različitim privatnim praksama, kao i modela Zavoda za

ortodonciju, School of dentistry, University of Washington.

1.4.BOLTONOVA MJERENJA

Za svoje mjerenje koristio je improvizirane šestare i mjerilo, koji su mu omogućavali

mjerenje najvećeg meziodistalnog promjera svakog zuba do preciznosti od četvrtine

milimetra. On je u svom istraživanju učinio ova mjernja i izračune:

1. Izmjerio je meziodistalne širine 12 zubi gornjeg i 12 zubi donjeg zubnog

luka i izračunao ukupni omjer (izuzev drugih i trećih molara)

2. Izračunao je prednji omjer od uključivo očnjaka do očnjaka

3. Bukalni segment je podijelio na jedinice, da bi analizirao interdigitaciju kvržica

i pokušao locirati diskrepancu, što nije omogućilo nikakvu kliničku primjenu

4. Izračunao je stupanj overbitea na temelju postotka prekrivenosti donjih zubi

gornjim zubima i time prikazao koliki je overbite bez obzira na duljinu donjih

zubi

5. Overjet je mjerio kao udaljenost između labijalne površine donjeg

središnjeg inciziva do incizalnog brida gornjeg središnjeg inciziva

6. Kut između gornjih/donjih inciziva i okluzalne ravnine dobivao je mjerenjem

6


kuta između labijalne plohe inciziva i baze modela koja se po pravilima

obrađuje, tako da je paralelna s okluzalnom ravninom.

7. Duljinu inciziva od incizalnog brida do ruba gingive za gornje i donje

središnje incizive

8. Visinu kvržica uz pomoć prilagođenog mjernog instrumenta pomoću kojeg

je mogao izmjeriti razliku u visiniizmeđu vrha kvržice i najdublje točke

centralne fisure

Slične rezultate Boltonovima dobio je i znanstvenik Stifter (11) ispitujući uzorke

od 34 pacijenta s normalnom i 24 s idealnom okluzijom.

Međutim Boltonovo istraživanje rezultiralo je analizom pomoću koje se vrlo

jednostavno može provjeriti postoji li, kolika je dento-dentalna diskrepanca i

nalazi li se u prednjem segmentu ili u cijelom zubnom luku. Upravo ta analiza

održala se sve do danas kao standardna,temeljna analiza ukoliko se radi o

dento-dentalnoj diskrepanci.

Veličina omjera po Boltonu kazuje nam samo ima li diskrepance, ali ne izravno

i kolika je ona u milimetrima.

Podatak u metričkoj jedinici puno preciznije definira jačinu izraženosti

diskrepance i govori, na nama prihvatljiv način, koliko je tvrde zubne mase

7


viška u ukupnom ili prednjem dijelu zubnog luka.

Podatak o veličini prednje i ukupne diskrepance u milimetrima za gornji i donji zubni

luk možemo dobiti na dva načina i to čitanjem grafa funkcije i izračunom.

Prikaz ovisnosti između veličine gornjih i donjih zubi daje jednadžbu pravca s

nul-točkom u nuli i koeficijentom pravca u visini idealnih omjera po Boltonu (77,2 za

prednji omjer, odnosno 91,3 za ukupni omjer).

Ukoliko znamo zbroj u jednom zubnom luku, jednostavnim očitanjem s grafa

funkcije možemo očitati koliki bi zbroj trebao biti u drugom , kako bi zadovoljili

idealne omjere po Boltonu. Dobivena razlika između izmjerenog i očitanog zbroja na

grafikonu pokazuje veličinu diskrepance izraženu u milimetrima (Slika 3 i Slika 4).

Slika 3. Jednadžba pravca prednjeg omjera gornjeg i donjeg zubnog luka

(od očnjaka do očnjaka) 8


Slika 4. Jednadžba pravca funkcije ukupnog omjera gornjeg i donjeg zubnog

luka za (od prvih molara do prvih molara) po Boltonu

9


Osim grafičkog očitavanja diskrepance, koristimo se dobivanjem diskrepance

pomoću izračuna. Da bismo napravili izračun osnovnu formulu omjera po

Boltonu trebamo prilagoditi i spojiti s općom formulom za dobivanje razlike,

te takvom prilagodbom dobivamo 2 različite formule , jednu za diskrepancu

gornjeg zubnog niza, a drugu za diskrepancu donjeg zubnog niza.

Slika 5. Prikaz prilagodbe formule za izračun razlike u gornjem zubnom

luku s konačnom formulom za izračun

10


Slika 6. Prikaz prilagodbe formule za izračun razlike u donjem zubnom luku

s konačnom formulom za izračun

S obzirom na veličinu diskrepance u milimetrima možemo odrediti, koliko

milimetara nedostaje ili je viška za normalan smještaj zubi bilo da se radi o

prednjem ili o cijelom zubnom luku. Danas možemo reći da iako nam je

analiza po Boltonu olakšala rad u smislu procjene diskrepance, donijela nam

11


je i nedostataka, budući da su njegove procjene temeljene na ispitanicima

s idealnom okluzijom u klasi I, što naravno nemaju svi pacijenti, nije ni naveo

rase ispitanika, kao ni spolove, što nam u prilog govori na neki način o njegovoj

subjektivnosti prilikom izbora pacijenata. Znamo da se pripadnici različitih rasa

i podrasa razlikuju s obzirom na veličinu zuba i međusobni omjer u čeljusti, kao

što se razlike ističu i po spolu. Niz autora ističe te razlike poput Moorressa,

Richardsona , Malhotra, Lavellea , zatim Smitha (12-19) i dr .

Naravno da svi ti autori potvrđuju da je Boltonova analiza dobra i važna za

dijagnostiku dento-dentalnih nesrazmjera, ali da se njegovi standardi ne mogu

primjeniti za druge rase. U daljnim istraživanjima nastojat će doći do novih

vrijednosti ili će unaprijediti stare.

1.5.TERAPIJSKI POSTUPCI

U svakom slučaju kod pacijenata s diskrepancom preporuča se izvesti terapijske

postupke poput strippinga ili uklanjanja dijela tvrdog zubnog tkiva u

aproksimalnim plohama, čime postižemo smanjenje meziodistalnog promjera

zuba i u konačnici ispravljanja diskrepance ili provodimo ekstrakciju

donjeg središnjeg inciziva u svrhu terapije, kao i dr. postupke.

Provođenjem aproksimalnog strippinga dobivamo u prednjem segmentu

2-3 mm prostora. Aproksimalni stripping nije terapija za sebe, nego zadnja nada

kada na kraju terapije nije moguće uskladiti zube i postići aproksimalne kontakte u

suprotnoj čeljusti.

12


Neki autori preporučuju povećanje promjera u vidu promjene normalnog

meziodistalnog nagiba gornjih zubi (artistic) kod kojeg se za svakih 6º

naginjanja korijena prema distalno dobiva dodatni milimetar . Nadalje,

torkviranje gornjih inciziva može zatvoriti manje dijasteme u prednjem

segmentu . Osim ortodontskih , postoje i protetska rješenja koja također

daju dobre rezultate u terapiji . Brojni autori tvrde de je nesklad veličine

zubi značajan dijagnostički pokazatelj, koji bi trebao biti sastavni dio redovite

dijagnostike prije početka terapije kod svakog pacijenta .

Kad postoji poremećaj u veličini zuba npr. peg-shaped lateralni sjekutići, mi

praktički možemo vidjeti diskrepancu, te takav problem jednostavno riješiti u

obliku krunice ili veneersa. Ovdje nam Bolton-analiza neće dati novosti.

Nadalje, kad postoji skrivena diskrepanca, koja je često difuzno proširena ili na

sve prednje zube relativno ravnomjerno ili na sve zube u zubnom luku, dolazi

do problema koji mi ne možemo odmah predvidjeti, te nam tu analiza po

Boltonu omogućava rješavanje problema.

13


Slika 7. Prikaz 14-godišnjeg pacijenta s diskrepancom i nedostatkom zuba prije

terapije

(preuzeto iz: Dr. David M. Kristal and Dr. Robert J. Forche, privatna internet stranica

[dohvaćeno 19.9.2010.]. Dostupno preko: http:// kfgortho.com.)

14


Slika 8. Prikaz istog pacijenta (16 god.) nakon provedene ortodontsko -

protetske terapije, nakon 24 mjeseca, uz suglasnost roditelja

(preuzeto iz: Dr. David M. Kristal and Dr. Robert J. Forche, privatna internet stranica

[dohvaćeno 19.9.2010.]. Dostupno preko: http:// kfgortho.com.) 15


Dento-dentalne diskrepance nisu rijedak nalaz kod ortodontskih pacijenata, što

potvrđuju i naši istraživači (Strujić i sur.) koji su istraživanjem pokazali da spol

statistički znatno utječe na prednji omjer i prednju diskrepancu, a ne utječe na

ostale varijable. Također i skeletna klasa je statistički znatno povezana s iznosom

stražnjeg i ukupnog omjera, te ukupne diskrepance.

Slika 10.Prikaz pacijenta s dijastemom i protetsko zbrinjavanje istog Venners

keramičkim ljuskama, nakon ortodontske terapije (preuzeto iz Dr. Michael J. Aguirre

and Dr. Deborah B. Sappington, privatna internet stranica [dohvaćeno 19.9.2010.].

Dostupno preko: http://gainesvilleortho.com.)

Slika 11. Prikaz pacijenta s dijastemom kod crne rase i protetsko zbrinjavanje

Venners keramičkim ljuskama, nakon ortodontske terapije (preuzeto iz Dr. Michael

J. Aguirre and Dr. Deborah B. Sappington, privatna internet stranica [dohvaćeno

19.9.2010. ]. Dostupno preko: http://gainesvilleortho.com.) 16


2. ZAKLJUČCI

Najznačajnije ime kada govorimo o dento-dentalnoj diskrepanci

je Bolton koji je predstavio istraživanje i analizu 1955. godine.

Mana Boltonove analize je što je točne omjere i odstupanja odredio

na uskoj skupini ljudi i to 55 bijelaca.

Najznačajniji pristup i mjere kod Boltona su veliki i mali omjer,

tj. omjer od prvih molara do prvih molara dolje i gore, odnosno

od očnjaka do očnjaka kada govorimo o „malom omjeru“.

Istraživači predstavljaju normalne indekse za razne populacije koji

pokazuju da bjelačka skupina više-manje ima isti promjer.

Sličan omjer se mjeri i kod žute rase ( istraživanja u Kini i Japanu ).

Različite omjere pokazuju crnačka i hispano podskupina, i to na

način da hispano podskupina više odstupa od bjelačke nego crnačka

koja se nalazi negdje između.

Zbog sve veće heterogenosti stanovništva , ali i zbog strogih uvjeta

koje je imao Bolton tijekom svog istraživanja, autori se slažu da je

granica od dvije standardne devijacije u odnosu na Boltonove omjere

prihvatljiva granica koja razdvaja pacijente kod kojih diskrepanca

značajno ili neznatno utječe na okluziju.

Boltonov omjer se u suvremenoj dijagnostici i dalje koristi,

naročito kod pacijenata kod kojih postoji vidljiv nesrazmjer ili

kad ne možemo uskladiti okluziju i estetiku u fronti.

17


3. SAŽETAK

Analiza po Boltonu je osnova po kojoj određujemo dento-dentalne

diskrepance. Kao princip je pouzdana, ali neke rase normalnim indeksima

odstupaju od Boltonovih vrijednosti.

Terapeuti se trebaju više fokusirati na stvarnoj veličini razlike izraženoj

u milimetrima, a ne samo na Boltonovim omjerima. Veličina razlike,

koja je klinički značajna zahtjeva daljnja istraživanja. Danas se smatra

da je granica kada omjer značajno utječe na okluziju dvije standardne devijacije.

Spol i rasna pripadnost vjerojatno neće imati klinički značajnog utjecaja

na diskrepance.

Cilj svakog ortodonta je odrediti točnu dijagnozu i plan terapije prije početka

terapije. Nova istraživanja, novi postupci i tehnologije u budućnosti će omogućiti

lakši i kvalitetniji rad, te veću sigurnost terapeuta.

18


4. SUMMARY

EFFECT OF TEETH DISCREPANCY ON OCCLUSION

Bolton's Analysis is basis in determining of degree of teeth discrepancy.

As a principle, it is reliable method but we have to know that some populations

and races differ from Bolton's normal indexes.

Practitioners has to focus on exact difference in sum of sizes ( in millimeters) rather

than Bolton's rations. Tolerable discrepancy level is vastly clinically examined and

today we conclude that boundary level is around 2 SD from normals. Gender and

race will not probably have any clinically influence on treatment outcome.

Goal of any practitioner is to determine exact diagnosis and plan of treatment

before start of treatment. New researches, new methods and technologies will

enable easier treatment planning, more outcome quality and better sureness for

practitioner.

19


5. LITERATURA

1.Black GV. Descriptive anatomy of the human teeth.4th ed.Philadelphia: S.S.

White;1902.

2.Gilpatric WH. Arch predetermination-is it practical? J Am

Dent Assoc. 1923;553-72.

3.Ballard, ML. Asymmetry in tooth size:a factor in etiology,diagnosis

and tretment of malocclusion.Angle Orthod. 1944;14:67-71.

4.Neff CW. Tailored Occlusion with anterior coefficient. Am J Orthod. 1949;

35:309-13.

5.Neff CW. The size relationship between the maxillary and mandibular anterior

segments of the dental arch. Angle Orthod. 1957;28:138-47.

6.Kesling HD. The philosophy of the tooth positioning appliance. Am J Orthod.

1945;31:297-340.

7.Howes AE. Case analysis and tretment planning based upon the relationship

of the material to its supporting bone. Am J Orthod. 1947;33:499-533.

8.Bolton WA. Thesis for masters degree,University of Washington. Th 7180;

1952:1-40.

9.Bolton WA. Disharmonies in tooth size and its relation to the analysis and

tretment of malocclusions. Angle Orthod.1958;28:113-30.

10.Bolton WA. The clinical application of a tooth size analysis. Am J

Orthod. 1962;48:504-29.

11.Stifter J. A study of Pont´s, Howes´, Rees´, Netfs and Bolton´s analyses on

class I adult dentitions. Angle Orthod. 1958;28:215-25.

20


12. Moorrees CFA, Thomsen SO, Jensen E, Yen PK. Mesiodistal crown

diameter of the deciduous and permanent teeth in individuals. J Dent Res.

1957;36:39-47.

13. Moorrees CFA. The adult dentition. Cambridge, Mass; Harvard University

Press; 1957.

14. Bailit HL. Dental variation among populations. Dental Clinics of North

America 1975;19:125-39.

15. Merz ML, Isaacson RJ, Germane N, Rubenstein LK. Tooth diameters and

Arch perimeters in a ablack and white population. Am J Orthod Dentofacial

Orthop. 1991;100:53-8.

16. Garn SM, Lewis AB, Swindler DR. Genetic control of sexual dimorphism

in tooth size . J Dent Res. 1967;46:963-72.

17. Richardson ER , Malhotra SK. Mesiodistal crown dimension of the

permanent dentition of American Negroes. Am J Orthod. 1975;68:157-64.

18. Lavelle CLB. Maxillary and mandibular tooth size in different racial groups

and in different occlusal categories. Am J Orthod. 1972;61: 29-37.

19. Smith SS, Buschang PH, Watanabe E. Interarch tooth size relationships of 3

populations : Does Bolton´s analysis apply? Am J Orthod Dentofacial

Orthop. 2000;117:169-74.

20. Crosby DR, Alexander CG. The occurrence of tooth size discrepancies

among different malocclusion groups. Am J Orthod Dentofacial Orthop.

1989; 95:457-61.

21. Freeman JE, Maskeroni AJ, Lorton L. Frequency of Bolton tooth-size

21


Discrepancies among orthodontic patients. Am J Orthod Dentofacial

Ortop. 1996;110:24-7.

22. Bernabe E, Major PW, Flores-Mir C. Tooth- width ratio discrepancies

in a sample of Peruvian adolescents . Am J Orthod Dentofacial Orthop.

2004;125:361-5.

23. Santoro M, Ayoub ME, Pardi, VA, Cangialosi TJ. Mesiodistal Crown

Dimensions and tooth size discrepancy of the permanent dentition of

Dominican Americans. Am J Orthod Dentofacial Orthop. 2000;70:303-7.

24. Paredes V, Gandia JL, Cibrian R. Do Bolton's ratios apply to a Spanish

Population? Am J Orthod Dentofacial Orthop. 2006;129 (3):428-30.

25. Uysall T, Sari Z. Intermaxillary tooth size discrepancy and mesiodistal

crown dimensions for a Turkish population. Am J Orthod Dentofacial

Orthop. 2005;128(2):226-30.

26. Nourallah AW, Splieth CH, Schwahn C, Khurdaji M. Standardizing

interarch tooth –size harmony in a Syrian population.Am J Orthod

Dentofacial Orthop. 2005;75:996-999.

27. Ta TA, Ling JYK, Hägg U. Tooth – size discrepancies among different

occlusion groups of southern Chinese children. Am J Orthod Dentofacial

Orthop. 2001;120:556-8.

28. Ballard ML. A fifth column within normal dental occlusions. Am J

Orthod. 1956; 42:116-24.

29. Hudson AL. A study of the effects of mesiodistal reduction of the

mandibular anterior teeth. Am J Orthod 1956;42:615-24.

22


30. Paskow H.Self- alignment following interproximal stripping. Am J

Orthod. 1970;58:240-9.

31. Rees DJ. A method for assessing the proportional relation of apical

bases and contact diameters of the teeth. Am I Orthod. 1953;39:695-707.

32. Dr. David M. Kristal and Dr. Robert J. Forche, privatna internet stranica

[ dohvaćeno 19.9.2010.]. Dostupno preko: http:// kfgortho.com.

33. Dr. Michael J. Aguirre and Dr. Deborah B. Sappington, privatna internet

stranica [dohvaćeno 19.9.2010. ]. Dostupno preko: http:// gainesvilleortho.com.

34. Batool I, Abbas A, Ali Rizvi SA, Abbas I. Evaluation of tooth size

discrepancy in different malocclusion groups. J Ayub Med Coll Abbottabad

2008;20(4):51-4.

35. Rakosi TM, Jonas I ,Graber T. Color atlas of dental medicine,orthodontic

Diagnosis. New York : Thieme Publishing, 1993.

36. Othman SA, Harradine NW. Tooth- size discrepancy and Boltons rations:

a literature review. J Orthod 2006;33:45-51.

37.Strujić M, Anić-Milošević S, Meštrović S, Šlaj M. Tooth size discrepancy

in orthodontic patients among different malocclusion groups.

Eur J Orthod. 2009;31(6):584-9.

23


38.Strujić M, Učestalost dento-dentalnog nesrazmjera kod ortodontskih

pacijenata. Magistarski rad. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006.

39. Rudolph DJ, Dominguez PD, Ahn K, Thinh T. The use of tooth thickness

in predicting intermaxillary tooth –size discrepancies. Angle Orthod

1998;68:133-8.

40. Zilberman O, Huggare JAV, Parikakis KA. Evaluation of the validity

of tooth size and arch width measurements using conventional and

3- dimensional virtual orthodontic models. Angle Orthod 2003;73:301-6.

24


ŽIVOTOPIS

Ines Đapić, rođena je u Sinju, Republika Hrvatska.

Osnovnu školu završila je u Sinju. Srednju Zdravstvenu školu – smjer

farmaceutski tehničar, završila je u Splitu. Nakon završenog srednjoškolskog

obrazovanja upisuje Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

šk. god. 2001./2002. Apsolventica postala 2008.god. na

Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

utjecaj dento dentalnog nesrazmjera na …je i nedostataka, budući da su njegove procjene temeljene...

Documents