131

UTJECAJ DRUTVA NA PREVENCIJU KRIMINALITETA Adela Krivanek Magerl, bac. kriminalistike

Apstrakt: Model socijalne kontrole, koji se temelji na radovima Shawa i McKaya,

pretpostavlja kako su susjedska neuljudnost, razjedinjenost, te postojanje kriminaliteta na

takvom podruju kao manifestacija socijalnog nereda, glavni imbenici koji djeluju uznemirujue na stanovnike tog podruja, nego izloenost bilo kojem kriminalnom djelu. Fiziki znakovi propadanja, poput loih fasada, zaputenih parkova, smea i td. smatraju se obiljejem siromatva, to predstavlja dobar izgovor i nagovjetaj za odsutnost brige i neformalne socijalne kontrole. Sa izraenijim siromatvom na odreenom podruju, do izraaja dolazi religija, koja (bez obzira koju od tri najvee da spomenemo) zagovara podinjeni poloaj ena u zajednici, ime se poveava broj obiteljskih nasilja iz kojih ne moemo oekivati djecu, koja e u odrasloj dobi biti zdravi lanovi zajednice. Iz navedenih razloga uloga drutva dobiva na veem znaaju u odgoju i izgradnji ili bar nastojanju da adekvatnim pristupom mijenja drutvene norme ponaanja neovisno o socijalnom statusu.

Kljune rijei: socijalna kontrola, siromatvo, socijalna dezorganizacija, alternativne metod.

***

INFLUENCE OF SOCIETY ON CRIME PREVENTION

Abstract: Social control model based on Shaw and McKay works assumes that

neighborhood incivility, disunity and the existence of crime on such an area as a result of social

unrest are the main factors that are acting more disturbingly at the residents of the area than

any crime exposure. Physical signs of decay, such as bad facade, abandoned parks, garbage,

etc.. are considered to be the characteristic of poverty which represents a good excuse and a hint for lack odd worry and absence of informal social control. The more the expressed poverty

in a particular area, the more intense is the religion, which (no matter which of the three largest

to mention)advocates the subordinate position of women in the community, increasing the

number of family violence from which we cant expect children to be healthy members of the community in their adulthood. For these reasons, the role of society, gains importance in the

education and construction, or at least attempts to access adequate change of social norms of

behavior regardless of social status.

Keywords: social control, poverty, social disorganization, alternative methods

132

1.DEFINIRANJE SIROMATVA

Postoji vie definicija siromatva ovisno o aspektu s kojeg se promatra, kao i o autorima koji su postavili definicije siromatva, a oko kojih ni ekonomisti nisu usuglaeni. Svaka od definicija ovisi o metodologiji izrauna pojma siromatva, a dvije su uvrijeene u svijetu i to:

- Metodologija EUROSTAT-a6 koja se temelji na pojmu relativnog siromatva, i

- Metodologija Svjetske banke koja koristi kriterije apsolutnog siromatva Relativno siromatvo definira se kao nivo izdataka za potronju koji je nii od odreenog

praga, ovisno o ukupnim izdacima potronje cijelog stanovnitva. (FZSBiH, 2007). Pojam relativnog siromatva je zasnovan na iznosu od 60% medijane od ukupne potronje po lanu domainstva, s tim da se uzima prosjek potronje u rasponu od najvee do najmanje, od ukupnog broja anketiranih, a medijana je broj koji tako ureeni niz domainstava dijeli na dva jednaka dijela. Prema prikupljenim podacima, u 2007.godini je u BiH bilo oko 630.000 siromanih stanovnika. Siromatvo je definirano kao stanje onoga koji nema uobiajen ili drutveno prihvatljiv iznos novca ili materijalnih stvari. Za siromatvo se kae, da postoji kada ljudi nemaju sredstava da zadovolje svoje osnovne potrebe. (Lasi, 2011).

Apsolutno siromatvo definira se kao nivo izdataka za potronju koji je nii od odreenog praga, ovisno o cijeni odreenog potroakog paketa. (FZSBiH, 2007). Pojam apsolutnog siromatva zasnovan je na pojmovima ekstremne i generalne linije siromatva, koje se razlikuju u kalorijskim vrijednostima prehrane, iz ega proizlazi da je apsolutna granica siromatva oznaena apsolutnim minimalnim ivotnim standardom koji se temelji na tono utvrenoj potroakoj koarici prehrambenih proizvoda uveanoj za neke trokove stanovanja i odjee. (Bejakovi, 2003)

Bez obzira koja od metoda se koristi prilikom mjerenja siromatva, nju odreuje razina raspoloivog dohotka ili potronje, a te informacije se dobivaju na temelju istraivanja reprezentativnog uzorka stanovnitva koje se izmeu ostalog pita i to za njih same znai pojam siromatva. Zanimljivo je istaknuti da novija istraivanja pokazuju velik stupanj podudarnosti granica siromatva utemeljenoga na objektivnim i subjektivnim utvrivanjima potreba (Bejakovi, 2003).

Analiza stope siromatva koju je u BiH proveo Federalni zavod za statistiku u periodu od 2001-2007 godine je pokazao da se stanje siromatva nije bitno mijenjalo bez obzira koji parametri (muki ili enski nosioci domainstva, ruralne ili urbane sredine ili broj lanova u domainstvu) su uzeti u obzir. Unato podacima, siromatvo je u globalnom smislu promjenjivo i ovisi o brojnim imbenicima.

to nam govore ove mnogobrojne brojke i podaci? Govore nam da:

broj nezaposlenih svakoga dana i mjeseca je sve vei;

razliite institucije, kao i razliiti mediji, navode razliite brojke to postavlja pitanje realnosti i tonosti pojedinih podataka;

siromatvo je sve vie raireno i ukorijenjeno u drutvu;

ekstremno siromatvo vie nije neto daleko to se dogaa u najsiromanijim dijelovima Afrike i Azije ve neto to je ivotna realnost naih sugraana i nae zemlje;

socijalno stanje je problem koji nije mogue pomesti pod tepih jer nee nestati sam od sebe ve je potrebno mnogo truda i rada kako bi bio rijeen;

6 EUROSTAT vodea europska statistika agencija zaduena za harmonizaciju statistikih podataka u Europi

133

via razina obrazovanja nam ne osigurava radno mjesto i veu socijalnu sigurnost; (Lasi, 2011).

Uz siromatvo se usko vee socijalna iskljuenost, iako je ona iri pojam od siromatva iz razloga to je socijalna iskljuenost viedimenzionalna, njeni uzroci su povezani sa niskim nivoom obrazovanja, ogranienim mogunostima zapoljavanja.

Kao pojam i siromatvo je viedimenzionalno jer ukljuuje materijalne, socioloke psiholoke i kulturne aspekte, te je radi razliitog pristupa njegovu definiranju, teko ga odrediti kao jednoznaan pojam.

Meu najpoznatijim i najvie koritenim teorijama siromatva su tri socioloke teorije (Olja Drui Lubotina, Marijana Kleteki Radovi, 2011):

- teorija deprivacijskog kruga,

- teorija kulture siromatva i - teorija situacijske prisile.

Teorija lijevog realizma je nastala u tradiciji kritike kriminologije, kao posebna koncepcija, koja kriminal tretira kao realni problem. Jedan od osnivaa kritike kriminologije, Bonger, je imao stav da ekonomski kapitalistiki sistem slabi socijalna osjeanja ljudi i njihov moral, te neminovno razvija gramzivost i egoizam kao dio svoje reprodukcije. Takoer, kapitalistiki sistem stvara loe materijalne i intelektualne uslove ivota radnike klase, to doprinosi da moralni nivo te klase bude nizak. Iz tog razloga, smatra Bonger, nastaju pojave, kao

to su nesigurnost egzistencije, siromatvo, bolesti, nezaposlenost, neobrazovanost, lo ekonomski poloaj ene, slaba organizacija porodice, alkoholizam, prostitucija, militarizam, koje imaju veliki udio u etiologiji kriminaliteta. (A. Jugovi, M. Brki, B. Simeunovi-Pati, 2008). Slian stav ima i Hollstein, koji smatra da uzroke kriminaliteta treba traiti u deficitarnim uslovima socijalizacije, pri emu daje primjer djece beskunika, pri emu ekonomska bijeda proizvodi naruenu porodinu klimu, destruktivnu klimu geta i socijalnu izolaciju, a u takvim uvjetima djeca nemaju nikakvu ansu za socijalizaciju. Suvremeni koncept lijevog realizma, predstavlja kompromis izmeu konfliktnih teorija i tradicionalne kriminologije da bi se razumio problem kriminaliteta u svim njegovim dimenzijama i njihovu meusobnom odnosu.

2.SOCIJALNA DEZORGANIZACIJA

Prema teoriji Shawa i McKaya, socijalna dezorganizacija koja je prisutna u loijim susjedstvima je kljuni imbenik delinkventnog ponaanja. Nedostatak ovoj i slinim teorijama jeste nedosljednost rezultata istraivanja o povezanosti delinkventnog ponaanja i socioekonomskog statusa. Unato ovakvim rezultatima brojnih provedenih istraivanja, ista su pokazala povezanost roditeljskog ponaanja (ukljuenost, nadzor, emocionalna toplina) kao najsnaniji prediktor delinkvencije. Smatra se da trina ekonomija ima vanu ulogu u procesu diferencijalne asocijacije, naroito meu mladima koji rade u veim kompanijama ili dravnim sistemima.

Otuenost, egoizam i izolacija na individualnom, mikro i makro socijalnom planu postaju deo socijalne situacije uz prisutne sukobe i agresivna razreavanja i minornih nesporazuma u svakodnevnom ivotu. Posebno su agresije prisutne na mikro socijalnom planu, kao posledica kidanja socijalnih odnosa produktivnog i humanog tipa. (Milosavljevi, 2003).

Kada je stopa kriminaliteta u porastu i kada se graani nou plae napustiti svoje domove, susjedstvo postaje socijalno dezorganizirano i nije u stanju primjenjivati socijalnu kontrolu. Ono

vie ne moe stvoriti koheziju koja je potrebna da bi se graani zatitili od kriminaliteta, zloupotrebe droga i nasilja. Kriminalno ponaanje ne predstavlja rezultat linih osobina ili

134

karakteristika, ve je povezan sa uvjetima okoline koja nije u mogunosti svojim stanovnicima osigurati adekvatne meuljudske odnose i razvoj. Sociolozi iz ikake kole su inicirali stav da su kriminal i uslovi socijalne sredine povezani. Uvjeti u susjedstvu, a ne osobna patologija,

utjeu i oblikuju kretanje stope kriminaliteta. Unutar grada javljaju se obiljeeni teritoriji koji se razlikuju u strukturi kriminaliteta i opsegu, ovisno o socijalnim i ekonomskim razlikama, dok

kriminalne skupine usvajaju vlastiti kodeks ponaanja koji se prenosi iz generacije u generaciju, dok je stanovnitvo heterogeno, izloenije bolestima, uz pomanjkanje kulturnih i moralnih vrijednosti, odnosno socijalno dezorganizirano. Ljudi koji ive u takvim predjelima usvajaju takve obrasce ponaanja i na neki nain doprinose da taj predio bude takav.

Provedena istraivanja pokazuju da veliki utjecaj na kriminalno ponaanje drugih osoba ima utjecaj ulice, odnosno kontaktiranje i druenje sa kriminalnim skupinama, emu na posredan nain doprinose imbenici degradirane obitelji, nezaposlenosti i stambene krize, te socijalno-patoloke pojave prosjaenja, narkomanije i skitnje. (Borislav Petrovi, Gorazd Meko, 2008).

Ako se uzme u obzir da kroz refleksiju tranzicije prolaze i dravni organi i pravosue, te da jo uvijek nije zavren proces uspostave i funkcioniranja tih organa, u javnosti to stvara privid njihove nemoi u suzbijanju kriminaliteta, to sa nedovoljno efikasnom sudskom praksom dodatno stimulira delinkvente ali i one potencijalne da se lako odluuju na injenje krivinih djela.

Jo kroz povijest se u vezu s kriminalnim ponaanjem dovodila i religija, s jedne strane to su je ekstremisti koristili za opravdavanje svojih ciljeva, uz istovremeno napadanje druge vjere, a

s druge strane to se u veini svetih knjiga navodi podreeni poloaj ene u odnosu na mukarca to do izraaja dolazi u konzervativnim sredinama u svojim razliitim oblicima, no unato tome, istraivanja nisu opravdala takve stavove ni u znanstvenom ni u bilo kom drugom smislu, iz razloga to se u tim knjigama vrlo decidno osuuje bilo kakvo kriminalno ponaanje.

3.UTJECAJ NA DRUTVO

Siromatvo i nezaposlenost imaju za posljedicu socijalnu iskljuenost iz drutva i odbacivanje njegovih vrijednosti, to nije samo problem u BiH i regiji, ve problem s kojim se bori i cijela Europa, pa i svijet. Usamljenosti i osjeaj da nisi poeljan najgore je siromatvo, druga je poznata izjava, Majke Tereze, a koja jezgrovito i nepogreivo opisuje ono to danas zovemo drutvenom iskljuenosti.

Globalne strukturalne nejednakosti imaju za posljedicu masovnu depriviranost, te opi porast straha od drutvene marginalizacije. Porast siromatva, nezaposlenost i anomije uveava kompetitivnost izmeu ljudi, umanjuje solidarnost, razara socijalnu koheziju i normativni sistem. Stanje drutvene dezorganizacije karakterizira ne samo raspad neformalnog sistema vrijednosti i obligacija, ve i slabljenje formalnog sistema, to stvara uslove za produciranje jo vee dezorganizacije koja ishodi sve veim stopama kriminala i ukupnog nivoa nasilja u drutvu. (A. Jugovi, M. Brki, B. Simeunovi-Pati, 2008).

Istraivanja pokazuju da postoji sve vea povezanost izmeu stresa, nezaposlenosti i nasilja u obitelji, to dovodi do porasta broja razvoda meu nezaposlenim mukarcima, kao i vee nasilje nad enama kod iste skupine. Poremeeni odnosi i naruene obitelji esto ima za posljedicu zlostavljanje i zanemarivanje djece, koje dovodi do asocijalnih i delinkventnih

ponaanja mladih. Siromatvo, socijalna iskljuenost i drutvena dezorganizacija, dovode do smanjenja ivotne anse pojedinaca, naruavaju odnose u obitelji, potiu meugeneracijske sukobe, probleme u odgoju i ponaanju djece, i dr. U osobnom, dakle, psihikom ivotu i ponaanju to se moe oitovati kao naruena samosvijest i samopouzdanje, razdraljivost,

135

agresivnost, nesnalaenje u ivotnim tekoama, neznanje ili nesposobnost za rjeavanje situacija koje ih optereuju ili ugroavaju, izbjegavanje socijalnih kontakata, tjeskoba i depresija, psihosomatske smetnje ili drugi znakovi koji upuuju na problem ili patnju7. Nerijetko ovakvi problemi za posljedicu imaju porast ovisnosti o narkoticima i alkoholu, to stvara dodatni problem kako u obiteljima, tako i samom drutvu. Istraivanja pokazuju i da je alkoholizam roditelja povezan sa deficitom u roditeljskom ponaanju, to dovodi do negativne interakcije s djecom, poveanjem roditeljske agresivnosti i negativno je povezano sa mjerama roditeljske topline. Kohezija koja postoji izmeu pojedinca i drutva je gotovo neodvojiva, pa tako problem pojedinca postaje problem drutva, koji se moe povezati sa drutvenom odgovornou, a koju naruene sredine malo ili nikako iskazuju.

4.ALTERNATIVNE METODE

Ako sagledamo drutvo u cjelini, kao i posljedice tehnolokog razvoja uz utjecaj kapitalizma koje ima na drutvo, lako je zakljuiti da problemima s kojima se zajednica suoava zahtijevaju multidisciplinarni pristup iz vie razloga. Ovdje se ne govori samo o jednom problemu, ve skupini problema i posljedica koji su u veoj ili manjoj mjeri povezani. Jo '70. godina prolog stoljea, u svijetu su se poela provoditi istraivanja o uincima alternativnih metoda na razinu stresa, anksioznosti i depresije, a u poetku je jedna od tih metoda bila prakticiranje yoge, koji su pokazali pozitivne rezultate, iako su u veini tih eksperimenata, u poetku, uestvovale ene. Razvojem novih alternativnih metoda i porastom njihovog koritenja, dolazi do poveanja istraivanja, poetkom ovog stoljea, a uz yogu primjenu u praksi su pronale i odreene tehnike disanja, te njihov utjecaj na stavove i ponaanje ljudi. Brojna provedena istraivanja pokazuju da provoenje odreenih tehnika u praksi, tokom dana dovodi do smanjenja depresije u vrlo kratkom roku i do 72% ispitanika, dok se u roku tri tjedna smatraju

gotovo izlijeenim, dok su pozitivni efekti uoeni i kod lijeenih ovisnika o alkoholu. Slini efekti su postignuti i kod suzbijanja posljedica PTSP, neovisno da li se radi o posljedicama

nastalim uslijed ratnih dejstava ili prirodnih katastrofa i drugih utjecaja. Od 1992. godine u oko

50 zemalja u svijetu se provodi program pod nazivom prison smart, a koji ukljuuje tehnike yoge i disanja i namijenjen je uposlenicima zatvora, zatvorenicima i bivim zatvorenicima, delinkventima, socijalnim radnicima, rtvama nasilja i kod rehabilitacije ovisnika o narkoticima.

Jedna od studija o uincima provedenih tehnika je napravljena i nakon odrane edukacije policijskih slubenika u Sloveniji, a koja se u veini zemalja provodi uz podrku Ministarstva pravde, kao prevencija i pomo u smanjenju razine stresa koja takva zanimanja nose. Istraivanja su pokazala pozitivne uinke provedenih programa, dok su zatvori u kojima se provodi ovaj program pokazali manju razinu nasilja meu zatvorenicima, a samim tim i olakan rad uz manju razinu stresa kod zatvorskih slubenika.

Postavlja se pitanje, da li ovakvi programi koji za sada imaju pozitivne efekte na suzbijanje

maloljetnike delinkvencije, nain rehabilitacije zatvorenika, smanjenu razinu stresa kod policijskih slubenika, socijalnih radnika, rehabilitaciju rtava nasilja, mogu nai i svoju iru primjenu u drutvu, koja bi dovela do smanjene anksioznosti i depresije drutva uz poveanje drutveno odgovornog ponaanja, razvoja i vraanja znaaja moralnih vrijednosti, moe nai svoju primjenu u praksi?! Uslijed razliitih uvjerenja i vrlo ogranienog broja do sada

7O ovim i slinim pitanjima, intenzivno se bave psiholozi, ekonomisti i socijalni radnici, pokuavajui pronai

model rjeenja s kojim se suoava Europa, meutim sve uvedene mjere su dale kratkorone i nepotpune rezultate, jer bi problem rjeavale samo u nekoliko segmenata.

136

provedenih istraivanja, ovakav pristup jo nije pronaao svoje znanstveno uporite za iru primjenu, a to e neki naredni eksperimenti i pokazati, jer se iz dana u dan rade istraivanja o uincima kako na fiziki, tako i psihiko zdravlje onih koji pristaju sudjelovati i u ovakvoj vrsti pristupa drutvu i njegovu razvoju u svim segmentima, a to bi moglo dovesti do zdravijeg drutva u cjelini.

LITERATURA

1. Jugovi, M. Brki, B. Simeunovi-Pati. (2008). Socijalne nejednakosti i siromatvo kao drutveni kontekst kriminala. Godinjak, 447-461.

2. Bejakovi, P. (2003). Siromatvo, nejednakost i socijalna iskljuenost u Europskoj uniji i Hrvatskoj. 75-98. 3. Borislav Petrovi, Gorazd Meko. (2008). Kriminologija. Sarajevo, BiH: Pravni fakultet Univerziteta u

Sarajevu.

4. Clifford R. Shaw and Henry D. McKay. (n.d.). The Social Disorganization Theory. Santa Barbara: Regents

of University of California. Dohvaeno iz http://www.csiss.org/classics/content/66

5. Descilo T, Vedamurtachar A, Gerbarg PL, Nagaraja D, Gangadhar. (2009). Eects of a yoga breath intervention alone and in combination with an exposure therapy for post-traumatic stress disorder and depression in

survivors of the 2004 South-East Asia tsunami. Acta Psychiatrica Scandinavica.

6. FZSBiH, F. z. (2007). Anketa o potronji domainstava u BiH. 7. Hedviko Vinikar, Gorazd Meko. (1999). Evaluation of The Art of Living Basic Course as the Anti-stress

Program for Police Officers in the Slovenian Police. 64-70. Dohvaeno iz http://aolresearch.org/pdf/other/Slovenian_police_study.pdf

8. Ivana Vrselja, Renata Glavak Tkali. (2011). Odnos izmeu rizinog i delinkventnog ponaanja, nekih obiteljskih kontekstualnih imbenika i roditeljskih odgojnih metoda. Kriminologija i socijalna integracija, 51-63.

9. Lasi, I. (2011). Siromatvo u BiH. STATUS - Magazin za politiku kulturu i drutvena pitanja, 238-243. 10.Lyndsay N. Boggess, John R. Hipp. (2010). Violent Crime, Residential Instability and Mobility: Does the

Relationship Differ in Minority Neighborhoods? Journal of Quantitative Criminology. Dohvaeno iz http://link.springer.com/article/10.1007/s10940-010-9093-7/fulltext.html

11.Mandell, B. R. (2011). New Politics. Dohvaeno iz The Crime of Poverty: http://newpol.org/content/crime-poverty

12.Milosavljevi, M. (2003). Devijacije i drutvo. Beograd: Dragani. 13.Olja Drui Lubotina, Marijana Kleteki Radovi. (2011). Siromatvo i socijalni rad: Koliko je siromatvo

doista "tema" socijalnog rada? Ljetopis socijalnog rada, 5-29.

14.Sageman, S. (n.d.). How SK Can Treat the Cognitive, Psychodynamic and Neuro-Psychiatric Problems of

Post Traumatic Stress Disorder. The Journal of Alternative and Complementary Medicine, 28-31. Dohvaeno iz http://aolresearch.org/pdf/other/Sageman.pdf

15.Tomi, V. (2007). Siromatvo i socijalna iskljuenost - osnovne definicije i indikatori. Socioloka lua I/2. 16.Vlado Puljiz, Gojko Beovan. (1994). Socijalni problemi u Zapadnoj Europi: siromatvo, nezaposlenost,

iskljuenost. Revija socijalne politike, I-4, 383-392. 17.Yoga for anxiety and depression. (2009). Dohvaeno iz http://www.health.harvard.edu/newsletters/Harvard_Mental_Health_Letter/2009/April/Yoga-for-anxiety-and-

depression

KRATKA BIOGRAFIJA:

Adela Krivanek Magerl, apsolvent drugog ciklusa studija na Fakultetu za Kriminalistiku,

Kriminologiju i Sigurnosne studije.