SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UTJECAJ GLOBALIZACIJSKOG PROCESA NA RAZVOJ

FARMACEUTSKE INDUSTRIJE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: MeĎunarodna politička ekonomija

Mentor: Doc. dr. sc. Dunja Škalamera-Alilović

Student: Ime i prezime: Robert Mohorović

Studijski smjer: Gospodarstvo Europske unije (izvanredni)

JMBAG: 0081100903

Rijeka, srpanj 2013

1

Sadržaj

1. UVOD ........................................................................................................................... 2

1.1. Problem, predmet i objekt istraţivanja .................................................................. 2

1.2. Radna hipoteza ...................................................................................................... 2

1.3. Svrha i cilj istraţivanja .......................................................................................... 2

1.4. Struktura rada ........................................................................................................ 3

2. TEMELJNE ODREDNICE FARMACEUTSKE INDUSTRIJE ................................. 4

2.1. Povijesni razvoj farmaceutske industrije ............................................................... 4

2.2. Osnovne karakteristike i proizvod farmaceutske industrije ................................ 11

2.3. Regulativa poslovanja farmaceutske industrije ................................................... 13

2.3.1. Regulacija farmaceutskog društvenog rizika u SAD–u ................................ 15

2.3.2. Regulacija farmaceutskog društvenog rizika u Europi ................................. 17

3. ANALIZA I OCJENA RAZVIJENOSTI SVJETSKE FARMACEUTSKE

INDUSTRIJE ................................................................................................................. 19

3.1. Ocjena veličine farmaceutske industrije u svjetskoj ekonomiji .......................... 19

3.1.1. Vodeće svjetske farmaceutske kompanije .................................................... 20

3.1.2. Vodeći svjetski farmaceutski proizvodi (lijekovi)........................................ 25

3.2. Pregled razvijenosti trţišta farmaceutske industrije po geografskom području .. 27

3.2.1. Farmaceutsko trţište u SAD–u ..................................................................... 30

3.2.2. Farmaceutsko trţište u Europi ...................................................................... 32

3.3. Suvremeni trendovi i izazovi svjetske farmaceutske industrije........................... 34

4. GLOBALIZACIJA KAO BITAN ČIMBENIK RAZVOJA FARMACEUTSKE

INDUSTRIJE ................................................................................................................. 38

4.1. Utjecaj globalizacijskog procesa na poslovanje poduzeća .................................. 38

4.2. Globalizacijski procesi u svjetskoj farmaceutskoj industriji ............................... 41

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 52

LITERATURA ............................................................................................................... 55

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 58

POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 60

2

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Farmaceutska industrija je jedna od najuspješnijih i najprofitabilnijih industrija koja ima

trend konstantnog rasta. MeĎutim, to je i industrija o čijim proizvodima izravno ovisi

kvaliteta ţivota i zdravlje ljudi, zahvaljujući kojoj se znatno produţio ţivotni vijek ljudi

i zahvaljujući kojoj su iskorijenjene razne teške bolesti. Farmaceutska industrija je

doţivjela i doţivljava velike promjene a kao problem istraţivanja se nameće pitanje

kako su suvremeni globalizacijski procesi utjecali i kako utječu na razvoj suvremene

farmaceutske industrije kakvu ljudi poznaju danas.

Predmet istraţivanja je pronalazak odgovora na pitanja: Koje su osnovne karakteristike

farmaceutske industrije? Na koji način se regulira farmaceutska industrija? Koja su

vodeća svjetska farmaceutska trţišta, kompanije i proizvodi? Koji su trendovi i izazovi

svjetske farmaceutske industrije? Da li su i na koji način globalizacijski procesi utjecali

na razvoj farmaceutske industrije?

Objekt istraţivanja je utjecaj globalizacijskog procesa na razvoj farmaceutske industrije

1.2. Radna hipoteza

Globalizacijski procesi su utjecali na konsolidaciju i koncentraciju svjetske

farmaceutske industrije, te su učinili spajanja i preuzimanja temeljnom strateškom

odrednicom povećavanja konkurentnosti i pretvorili farmaceutsku industriju u oligopol

na globalnoj razini.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Svrha istraţivanja je istraţiti na koji su način globalizacijski procesi utjecali na razvoj

farmaceutske industrije.

3

Cilj istraţivanja je istraţiti i utvrditi povijesni razvoj, osnovne karakteristike i načine

regulacije farmaceutske industrije, istraţiti i analizirati farmaceutsko trţište,

farmaceutske kompanije i proizvode te utvrditi uzročno-posljedičnu vezu izmeĎu

globalizacijskih procesa i farmaceutske industrije.

1.4. Struktura rada

Diplomski rad se sastoji od 5 tematskih dijelova. U prvom dijelu, UVODU, definiran je

problem, predmet i objekt istraţivanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi istraţivanja i

struktura rada. Drugi dio, TEMELJNE ODREDNICE FARMACEUTSKE

INDUSTRIJE, daje prikaz povijesnog razvoja farmaceutske industrije, njenih osnovnih

karakteristika i karakteristika njenih proizvoda, te prikaz regulative poslovanja s

naglaskom na američko i europsko farmaceutsko trţište. Treći dio, ANALIZA I

OCJENA RAZVIJENOSTI SVJETSKE FARMACEUTSKE INDUSTRIJE, daje ocjenu

veličine farmaceutske industriji u svjetskoj ekonomiji, pregled razvijenosti trţišta

farmaceutske industrije po geografskom području, te pregled suvremenih trendova i

izazova. Ocjena veličine farmaceutske industrije u svjetskoj ekonomiji se prikazuje

putem ukupne vrijednosti globalnog farmaceutskog trţišta, te vodećih svjetskih

farmaceutskih kompanija i proizvoda. Kod pregleda razvijenosti trţišta farmaceutske

industrije naglasak je stavljen na američko i europsko farmaceutsko trţište. Četvrti dio,

GLOBALIZACIJA KAO BITAN ČIMBENIK RAZVOJA FARMACEUTSKE

INDUSTRIJE, objašnjava kako globalizacijski procesi utječu na poslovanje poduzeća te

kako ti isti procesi utječu na farmaceutsku industriju. U posljednjem dijelu,

ZAKLJUČKU, dana je sinteza rezultata istraţivanja kojom su dokazane postavljene

hipoteze.

4

2. TEMELJNE ODREDNICE FARMACEUTSKE INDUSTRIJE

Farmaceutska industrija razvija, proizvodi i prodaje lijekove ili farmaceutske proizvode

koji imaju odobrenje da se upotrebljavaju kao lijekovi. Farmaceutske se tvrtke smiju

baviti proizvodnjom generičkih i/ili originalnih lijekova i medicinskih ureĎaja. Cijene

ovise o raznim zakonima i propisima vezanim za patentiranje, o testiranju i osiguranju

sigurnosti i djelotvornosti lijekova te o marketingu (http://en.wikipedia.org/wiki/

Pharmaceutical_industry).

2.1. Povijesni razvoj farmaceutske industrije

Korijeni farmaceutske industrije se mogu pronaći kod ljekarnika i ljekarna koje su

nudile tradicionalne lijekove još u srednjem vijeku, ali industrija kakva se poznaje danas

ima svoje korijene u drugoj polovici 19. stoljeća (Walsh, 2010).

Prva poznata ljekarna je otvorena od strane arapskih farmaceuta u Bagdadu 754. godine,

a uskoro nakon toga s radom su počele ljekarne u cijelom srednjovjekovnom islamskom

svijetu i na kraju srednjovjekovnoj Europi. Do 19. stoljeća, mnoge ljekarne u Europi i

Sjevernoj Americi s vremenom su se razvile u veće farmaceutske tvrtke

(http://en.wikipedia.org/wiki/ Pharmaceutical_industry).

Farmaceutska industrija je relativno mlada. Nastala je kao preraĎivačka industrija,

preraĎujući farmaceutske kemikalije u gotove farmaceutske pripravke, slijedeći

inovacije i nove tretmane sredine 20. stoljeća (npr. penicilin i kontracepcijska sredstva).

Od 1850. do 1945. godine, farmaceutski proizvodi su se proizvodili pomoću

jednostavnih postupaka. Farmaceutska industrija je osiguravala farmaceute s cijelim

nizom kemikalija koje su ulazile u liječničke recepte, a istraţivačke aktivnosti su bile

ograničene. MeĎutim, to se promijenilo novim otkrićima tijekom i nakon drugog

svjetskog rata. Industrija je doţivjela veliki napredak u smislu pronalaţenja novih

metoda za proizvodnju gotovih formulacija, proizašlih iz novih inovacija. Kao rezultat

toga, industrija je postala karakterizirana formaliziranim internim objektima za

5

istraţivanje i razvoj1, brzim otkrivanjem novih lijekova i pojavom globalnih

'blockbustera'2 (Haakonsson, 2009, str. 78).

Većina današnjih najvećih farmaceutskih tvrtki je osnovana krajem 19. i početkom 20.

stoljeća. Ključna otkrića 1920-ih i 1930-ih, kao što su inzulin i penicilin, masovno su se

proizvodila i distribuirala. Švicarska, Njemačka i Italija su imale izrazito jake industrije,

a slijedili su ih Velika Britanija, SAD, Belgija i Nizozemska (http://en.wikipedia.org

/wiki/ Pharmaceutical_industry).

Od 1950-ih do početka 1990-ih, otkriven je asortiman proizvoda sposobnih za

industrijsku proizvodnju, te je ušao na trţište. Tijekom tog vremena, R&D ulaganja koja

su vodila do novih patenata, predstavljala su ulazne barijere za tvrtke koje su htjele

doseći potrebnu razinu meĎunarodnog trţišta. Farmaceutska industrija se razvila u

meĎunarodnu i intenzivno istraţivačku industriju koja se sastojala od velikih, vertikalno

integriranih korporacija. Te su korporacije bile specijalizirane za pojedine vrste

proizvoda (kao što su kapi za oči) ili bolesti (poput dijabetesa) unutar kojih su drţale niz

patenata na proizvode koji bi se na kraju razvili u meĎunarodne blockbustere. Do

sredine 1990-ih, ova industrija je doţivjela brz proces internacionalizacije, unutar kojeg

su transnacionalne kompanije stalno uvodile nove patentirane proizvode za OECD3

trţišta (Haakonsson, 2009, str. 78).

Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća trţište lijekova vrijedilo je oko 30

milijardi dolara, vodeća skupina lijekova bili su antibiotici s udjelom od oko pet

milijardi te kardiovaskularni lijekovi četiri milijarde dolara. Vodeće farmaceutske tvrtke

bile su Roche, Merck, Sandoz, Lilly i Wyeth, svaka s udjelom od 1 do 2 posto.

Najprodavaniji lijek bio je Valium (300 milijuna dolara). Dvadesetak godina kasnije,

sredinom devedesetih trţište je naraslo 8- 9 puta, pa je njegova vrijednost dostigla 250

milijardi dolara. Najprodavaniji su postali kardiovaskularni lijekovi (30 milijardi).

Povezivanje Glaxa i Wellcome omogućilo je da GlaxoWellcome postane najveća

1 R&D

2 Blockbuster - iznimno popularan lijek, obično onaj koji generira godišnju prodaju od najmanje 1

milijarde dolara 3 OECD - Organization for Economic Cooperation and Development

6

farmaceutska tvrtka u svijetu. U navedenih dvadeset godina pojavio se novi trend –

spajanje tvrtki i zajednički nastup na trţištu (kopromocija) kao novi način širenja na

trţištu (Jovanović, 2007).

U isto vrijeme se razvila paralelna industrija u nekim zemljama u razvoju, u početku u

smislu podruţnica transnacionalnih kompanija postavljenih za proizvodnju

(prvenstveno antibiotika, takoĎer poznatih pod nazivom "Novi čudotvorni lijekovi').

Izgradnja proizvodnih objekata u tim zemljama je bila strategija za prevladavanje

trgovinskih barijera koje su blokirale ulazak na trţišta zemalja u razvoju. Dakle, off-

shore4 proizvodnja je bila usmjerena na nacionalna ili regionalna trţišta. Bilo je

relativno malo zemalja u razvoju koje su sudjelovale u farmaceutskoj proizvodnji:

Indija, Brazil, Meksiko, Argentina, Egipat i Republika Koreja. Neke od tih zemalja su

razvile domaće farmaceutske industrije na temelju krivotvorenih proizvoda kao rezultat

prelijevanja (spillover effect) zbog prisutnosti transnacionalnih kompanija. U tim je

zemljama, prema nacionalnim patentnim zakonima, industrijama bilo dozvoljeno

kopiranje proizvoda transnacionalnih kompanija. Industrija je postala organizirana u dva

odvojena bloka: inovativni sjeverni blok koji je proizvodio za OECD trţišta te juţni

blok koji se temeljio na kopiranju lijekova niske vrijednosti za trţišta zemalja u razvoju

(Haakonsson, 2009, str. 79).

Proizvodnja ne-patentiranih generičkih lijekova5 postojala je takoĎer i u SAD-u i

Europi, ali je bila ograničena zbog kombinacije visokih troškova dobivanja odobrenja i

niske marţe za generičke lijekove. Godine 1984, generička industrija je Waxman-

Hatchovim zakonom dobila temelje za američko trţište. Ovaj zakon je kodificirao

proces dobivanja dopuštenja za generičke lijekove dopuštajući generičkim tvrtkama

ranije podnošenje zahtjeva kako bi pristupile trţištu odmah nakon isteka patenta.

Nadalje, Waxman-Hatchov zakon je dopuštao samo pet godina ekskluzivnosti podataka

4 Offshore u meĎunarodnom poslovanju i financijama označava situacije u kojima se depoziti, investicije,

proizvodnja i druge aktivnosti odvijaju u nekoj drugoj zemlji, a ne u onoj u kojoj ţivi vlasnik, investitor,

proizvoĎač ili pokretač aktivnosti. 5 Generički lijek predstavlja farmaceutski proizvod koji je identičan ili bioekvivalentan originalnom lijeku

u dozi, neškodljivosti, putu i načinu primjene, kvaliteti i obliku. Pojednostavljena definicija generičkog

lijeka bila bi da je to farmaceutski proizvod kojemu su istekla patentna prava, te ga moţe proizvoditi

svaki drugi proizvoĎač pod uvjetom da zadovoljava vrlo stroga pravila dobre proizvoĎačke prakse (GMP)

i dobre kliničke prakse (GCP).

7

za inovatore nakon podnošenja zahtjeva za novi lijek. Nakon tog razdoblja, podaci o

kliničkim ispitivanjima, sigurnosti i djelotvornosti bi bili objavljeni. Generički

proizvoĎači nisu više morali prolaziti kroz dugotrajni proces kliničkih ispitivanja već

poznatih proizvoda, dokle god su mogli dokazati njihovu biološku ekvivalentnost,

odnosno da je taj proizvod u suštini isti kao već odobreni proizvod. Waxman-Hatchov

zakon je otvorio američko trţište generičkim lijekovima visoke vrijednosti i stvorio jak

poticaj za inozemne tvrtke specijalizirane za generičke proizvode za ulazak na ovo

trţište. U EU je sličan zakon donesen u 2003. godini harmonizirajući razdoblja

ekskluzivnosti podataka farmaceutskih proizvoda do deset godina. To je bilo u

kombinaciji s 'Bolar odredbom', koja je omogućavala drugim tvrtkama koje nisu bile

vlasnici patenata da poduzimaju eksperimente s patentiranim proizvodima, dijelom

kako bi se smanjila kašnjenja u pokretanju generičkih lijekova (Haakonsson, 2009, str.

79).

Tijekom osnivanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO6), farmaceutske industrije u

SAD-u i Europi su vršile pritisak na svoje vlade kako bi one uspostavile minimalne

meĎunarodne standarde za zaštitu patentnih prava. Donošenje globalne harmonizacije

prava intelektualnog vlasništva (IPR7) u Urugvajskoj rundi pregovora izvorno je

pokrenuto od strane američke vlade i pod snaţnim utjecajem američke farmaceutske,

softverske i zabavne industrije. Izvršni direktori američkih farmaceutskih kompanija su

uveli pojmove "piratstvo" i "kraĎa iz uma" u općoj raspravi. Njihova briga je bila kraĎa

intelektualnog vlasništva kroz piratstva, posebice u zemljama u razvoju, bez dovoljno

zaštite prava intelektualnog vlasništva. Ova nova korporativna rasprava pokazuje

kompleksnu etičku raspravu o sukobu izmeĎu ljudskih prava na zdravlje i imovinskih

prava. Vaţno je imati na umu da su farmaceutske industrije „sjevernog bloka“ smatrale

usklaĎivanje prava intelektualnog vlasništva kao nuţnost za svoje daljnje širenje. U

meĎuvremenu, farmaceutske industrije zemalja u razvoju su se snaţno protivile

usklaĎivanju patenata. MeĎutim, kako bi dobile druge vrste pristupa trţištima pod

okriljem ukupnih pregovora, zemlje u razvoju su odlučile uključiti prava intelektualnog

vlasništva u WTO (Haakonsson, 2009, str. 79).

6 WTO – World Trade Organization

7 IPR – Intellectual property rights

8

To je rezultiralo uključivanjem Sporazuma o trgovinskim aspektima prava

intelektualnog vlasništva (TRIPS8 Sporazum) u konačnom paketu 1994. Prema TRIPS

sporazumu, sve zemlje članice su obavezne uvesti najmanje 20 godina patentne zaštite

(na proizvode, kao i procese) u svojim nacionalnim zakonodavstvima. Zemlje u razvoju

su imale dozvoljeno prijelazno razdoblje od pet godina, a najnerazvijenije zemlje imaju

rok do 2016. godine za provedbu TRIPSa. Ipak, TRIPS sporazum je gotovo odmah

preoblikovao globalnu farmaceutsku industriju, zemlje su morale dati ekskluzivna

marketinška prava za nove proizvode dok su se mijenjali njihovi patentni zakoni

(Haakonsson, 2009, str. 80).

Uspostavljanjem novog meĎunarodnog institucionalnog okvira, farmaceutska industrija

je uistinu postala globalizirana. Nastavila je doţivljavati sve veće razine koncentracije9:

10 najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija, takozvanih 'Big Pharma" činile su 48%

svjetskog farmaceutskog trţišta u 2004. godini za razliku od 1994 kada su činile 28%.

Ovo desetljeće je takoĎer bilo karakterizirano povećanim brojem spajanja i

preuzimanja. Od 1955. do 2005. godine dogodilo se 60 preuzimanja meĎu najvećim

kompanijama (Haakonsson, 2009, str. 80).

U 2005. godini najveći farmaceutski div postao je Pfizer s prometom od 51 milijarde

dolara te se našao ispred udruţenih Glaxa i SmithKlinea (33 milijarde) i francusko-

njemačke alijanse Sanofi-Aventis (27 milijarde) (Jovanović, 2007).

Nedavno su mapiranje ljudskog genoma i uvoĎenje novih istraţivačkih procesa, kao što

su 'razvoj lijekova po dizajnu', promijenili strategije vodećih kompanija. Tijekom kasnih

1990-ih, biotehnologija10

je doţivjela uzlet u ovoj industriji. Godišnji broj novih

kemijskih entiteta je smanjen, a "pomak reţima tehnologije" je gurnuo ovu industriju u

novu eru spajanja i preuzimanja, u kojoj transnacionalne kompanije suraĎuju s malim i

8 TRIPS - Agreement on Trade Related Aspects of Intellectual Property Rights

9 Koncentracije poduzetnika (engl. concentrations /of undertakings/; US engl. mergers & aquisitions -

M&A) je termin prava trţišnog natjecanja Europske unije. Tim se pojmom, krajnje pojednostavnjeno,

označavaju različiti načini objedinjavanja dvaju ili više poduzetnika jedinstvenim upravljanjem i

voĎenjem poslovanja, odnosno jedinstvenom kontrolom. Stoga taj pojam obuhvaća oba pojma američkog

prava trţišnog natjecanja, odnosno pojmove merger i acquisition. 10

Prema definiciji Europske federacije za biotehnologiju iz 1992. godine, biotehnologija "povezuje

prirodne znanosti i inţenjerske znanosti da bi se postigla primjena organizama, stanica, njihovih dijelova i

molekularnih analogona u dobivanju proizvoda za dobrobit čovječanstva".

9

srednjim poduzećima osnovanih od strane sveučilišnih istraţivača te koja su se

uspostavila kao vaţne razvojne institucije za nove biotehnološke proizvode. Malim

biotehnološkim tvrtkama je bitno pridruţivanje transnacionalnim kompanijama (čije

ime predstavlja jaki brand i koje imaju snaţan globalni marketing i distribucijske

mreţe) jer pomoću njih imaju lakši pristup globalnom trţištu (Haakonsson, 2009, str.

80).

Najveća trţišta za lijekove su u razvijenim zemljama. U 2003. godini, Sjeverna

Amerika, Europa i Japan zajedno su činili 88 % globalne prodaje. Dva procesa imaju

utjecaj na trenutni razvoj trţišta: trţišta u nastajanju te starenje stanovništva u

razvijenim zemljama. Trţišta u nastajanju, uključujući Indiju i Kinu, su porasla za više

od 10% u 2006. godini, a očekuje se da će se veličina tih utrostručiti do 2020. godine. U

meĎuvremenu, u razvijenim zemljama trţištima, starenje stanovništva dovodi do

povećane potrošnje lijekova, jer se broj prethodno smrtnih bolesti pretvorio u kronična

stanja koja zahtijevaju stalnu upotrebu lijekova. U SAD-u se očekuje udvostručenje

broja graĎana starijih od 65 godina u idućih 40 godina, a slično se očekuje i u Europi

(Haakonsson, 2009, str. 80).

Post - TRIPS globalizacija farmaceutske industrije se takoĎer moţe vidjeti u kretanju

trgovinskih obrazaca od 1995.- 2005. godine. Iako se većina trgovine odvijala izmeĎu

EU-a, SAD-u i Japana u, trgovina lijekova proizvoĎača iz zemalja u razvoju je znatno

porasla tijekom tog razdoblja, i još uvijek raste (Haakonsson, 2009, str. 80- 81).

Trgovina izmeĎu zemalja OECD-a dominira globalnim farmaceutskim trţištem.

Ukupna svjetska trgovina lijekova povećana je s 55 milijardi dolara u 1995. godini, od

čega se 85 % (46 milijardi dolara) odnosi na trgovinu izmeĎu zemalja OECD-a, na 255

milijardi dolara u 2005, od kojih je trgovina izmeĎu zemalja OECD-a iznosila 87% (224

milijarde dolara). MeĎutim, Indija je znatno povećala izvoz u Europu, SAD i Japan (od

manje od 200 milijuna dolara na više od 1,5 milijardi dolara tijekom sljedećih deset

godina). Trgovina iz Indije u subsaharsku Afriku se povećala od 114 milijuna dolara na

600 milijuna dolara u istom razdoblju (Haakonsson, 2009, str. 81).

10

Statistika trgovine moţe pruţiti samo manji dio dokaza potrebnih da bi se shvatilo kako

je ova industrija je postala globalizirana nakon TRIPS-a. Vrijednost trgovine lijekovima

ne ukazuju na vrste i količine izvezenih proizvoda te da li se radi o proizvodima visoke

ili niske vrijednosti. Na primjer, Indija ima veliku farmaceutsku industriju za

proizvodnju generičkih lijekova niske vrijednosti, koji, zajedno s kineskom industrijom,

dominiraju trţištima subsaharske Afrike u terminima ukupnog volumena trţišta (u

Ugandi, 90% uvezenih lijekova dolazi iz Indije i Kine). Isto tako, outsourcing11

proizvodnje za inozemna trţišta postaje zajednička strategija za transnacionalne

kompanije kako bi smanjile troškove i prevladale trgovinske barijere. TakoĎer, indijske

tvrtke su nedavno reorganizirale svoju proizvodnju postavljanjem proizvodnih pogona u

inozemstvo, bilo u razvijenim zemljama da prevladaju prepreke ili u najmanje

razvijenim zemljama u kojima ne postoje proizvodne mogućnosti (Haakonsson, 2009,

str. 81).

Tijekom WTO Doha runde, snaţno se raspravljalo o odredbama TRIPS sporazuma za

zaštitu javnog zdravlja zemalja, jer nije dopuštao zemljama bez farmaceutskih

proizvodnih kapaciteta da izdaju obavezne licence za uvoz generičkih lijekova u hitnim

nacionalnih slučajevima. U 2003. godini je uvoz konačno bio dopušten, ali samo ako su

uključene zemlje obavijestile Vijeće TRIPSa i slijedile posebne upute. U meĎuvremenu,

povećali su se tokovi izravnih stranih ulaganja u ne-proizvodne zemlje u razvoju,

posebno iz indijskih tvrtki koje uspostavljaju proizvodnju za HIV/AIDS tretmane u

blizini finalnih trţišta (Haakonsson, 2009, str. 81- 82).

Razni nacionalni i poslovni razvoji su utjecali na restrukturiranje farmaceutske

industrije stvaranjem poticaja za outsourcing transnacionalnih kompanija i/ili off-shore

proizvodnju u zemljama u razvoju. Neki od njih su: povećanje rasta i utjecaja velikih

tvrtki, stroţi nacionalni propisi i povećana decentralizacija istraţivanja i razvoja (R&D).

MeĎutim, glavni čimbenik čime je ovo restrukturiranje uključilo zemlje u razvoju poput

Indije i Kine u globalni farmaceutski lanac vrijednosti je provedba TRIPS sporazuma.

To je omogućilo povećanu internacionalizaciju aktivnosti koje su prethodno bile

ograničene nacionalnom politikom samodostatnosti zemalja u razvoju ili su bile

11

Outsourcing - prepuštanje djelatnosti ili usluge drugoj tvrtki

11

povezane s visokim rizicima zbog nedovoljne patentne zaštite (Haakonsson, 2009, str.

82).

2.2. Osnovne karakteristike i proizvod farmaceutske industrije

Glavne karakteristike svjetske farmaceutske industrije mogu se definirati kao slijedeće

(Kesič, Bertoncelj, 2008, str. 81):

• povećana globalizacija,

• promjenjiva struktura natjecanja i povećana konkurentnost,

• nedostatak novih proizvoda, unatoč povećanim aktivnostima ulaganja u R&D

• povećana vaţnost regulatornih pitanja (registracija, prava intelektualnog vlasništva,

sudskih sporova),

• brza konsolidacija12

i koncentracija svjetske farmaceutske industrije,

• povećana vaţnost upravljanja marketingom,

• razvoj novih terapeutskih područja i tehnologija (biotehnologija, farmakogenomika13

),

• brzi razvoj globalnih generičkih trţišta.

Svjetsko farmaceutsko trţište je doţivjelo ogromne i sloţene promjene u zadnjih

nekoliko godina. Moţe se reći da se farmaceutska industrija sve više prilagoĎavala

trţišnim trendovima i zahtjevima trţišta. Daljnji strateški razvoj svjetske farmaceutske

industrije pokazuje relativno jasno svoju veliku konsolidaciju i koncentraciju, kao i jaku

trţišnu orijentaciju. Ubrzani razvoj temeljnih znanosti i modernog tehnološkog znanja s

jedne strane, i kvalitativno upravljanje svjetskim farmaceutskim trţištem s druge strane

imaju veliki utjecaj na svakodnevne aktivnosti, ali još više na strateško poslovanje

farmaceutskih tvrtki, koje se ţestoko natječu za udio na svjetskom farmaceutskom

trţištu. Procjenjuje se da razvoj potpuno novog lijeka (NAS- New Active Substance)

zahtijeva više od 1,2 milijarde dolara investiranja te je potrebno preko 12 godina da se

12

Konsolidacija poduzetnika (engl. consolidation /amalgamation/ of firms) u smislu prava trţišnog

natjecanja riječ je o koncentraciji poduzetnika nastaloj spajanjem dvaju ili više poduzetnika, koji unose

svoju imovinu i stvaraju novo društvo. Pritom društva sudionici koncentracije prestaju postojati kao

samostalni pravni i gospodarski subjekti. Novo se društvo često osniva upravo sa svrhom da se razlikuje

od društava od kojih je nastalo. 13

Farmakogenomika je studija varijacija karakteristika DNA i RNA vezanih za odgovor na dati lijek.

12

uvede na trţište kao gotov, pravno registriran i odobren proizvod. To je vrlo sloţen i

istovremeno vrlo rizičan posao bez konačnog jamstva da će potencijalni novi proizvod

uspjeti na trţištu, vratiti uloţeno ili donijeti prihode (Kesič, Bertoncelj, 2008, str. 81).

Tijekom tog perioda, samo dva ili tri od mnogo tisuća potencijalnih lijekova uistinu

uspiju postati registrirana terapija dostupna u ljekarnama. Početna istraţivanja na

novootkrivenim spojevima koji mogu biti korišteni za lijekove provode se u

laboratorijima. Svi novi spojevi obično se analiziraju in silico (u računalu), a zatim se

raznim drugim testovima potvrĎuje njihova sigurnost i snaga potrebna za liječenje ili

prevenciju bolesti. Ovi su procesi točno i detaljno regulirani. Nakon što regulativno

tijelo potvrdi rezultate, odobrit će se testiranje na ljudima kroz niz kliničkih ispitivanja.

Svi potencijalni lijekovi po zakonu moraju proći kroz brojna klinička ispitivanja prije

dobivanja licence i stavljanja u promet, upravo radi vrednovanja i radi osiguranja

njihove efikasnosti te prvenstveno radi sigurnosti pacijenta (http://www.farmacia.hr

/kako-nastaju -lijekovi.html).

Klinička ispitivanja prate unaprijed odreĎene kriterije i uglavnom se sastoje od četiri

faze (http://www.farmacia.hr/kako-nastaju-lijekovi.html):

1. Faza 1 - Mali broj zdravih dobrovoljaca, obično oko 10 do 12 sudionika, izabrani su

za prvi niz ispitivanja. Ovim ispitivanjima utvrĎuje se sigurnost lijeka.

2. Faza 2 - Ispitivanja u ovoj fazi provode se kako bi se utvrdilo ima li novi spoj utjecaj

na mali broj pacijenata sa stanjem ili bolesti koja se testira. IzmeĎu 100 i 200 pacijenata

izabrano je i promatra se kako bi se utvrdile blaţe i/ili ozbiljnije nuspojave.

3. Faza 3 - Izabire se veći broj pacijenata (izmeĎu 1000 i 3000) kako bi koristili lijek

pod medicinskim nadzorom u periodu od otprilike jedne godine. Ispitivanja faze 3

obično se provode u bolnicama ili klinikama te mogu uključivati više zemalja. Ako su

rezultati ispitivanja zadovoljavajući bit će prezentirani regulatornim tijelima koja će

pregledati dokaze i odlučiti hoće li odobriti dozvolu za lijek.

4. Faza 4 - Čak i kad je lansiran, ispitivanje novo-licenciranog lijeka nastavlja se, te se

mnogo tisuća novih pacijenta uključuje u nastavak istraţivanja. Taj proces predstavlja

13

pomoć liječnicima u identificikaciji bilo kakvih nepredviĎenih dogaĎaja koje nazivamo

nuspojave. Liječnici i ljekarnici zaduţeni su za promatranje načina na koji se novi lijek

koristi u stvarnom ţivotu, kada je pacijent kod kuće ili na poslu.

Ako farmaceutska tvrtka ţeli postići uspjeh na trţištu s novim proizvodom, ona mora

ulagati velika sredstva u marketing i prodajne aktivnosti. Stoga ne čudi da su osnovne

R&D aktivnosti, zajedno s marketingom i prodajnim aktivnostima, najvaţnije strateške

aktivnosti svjetske farmaceutske industrije. One definitivno predstavljaju velik dio

kanaliziranja investicija farmaceutske industrije. UtvrĎeno je da najveće, najinovativnije

svjetske farmaceutske tvrtke ulaţu u prosjeku oko 16% vlastite prodaje u R&D i još

veći udio, oko 25% ili više, u marketing i prodajne aktivnosti. MeĎutim, ovi omjeri za

R&D ulaganja mogu biti čak i veći za specijalističke tvrtke, kao što su biotehnološke

tvrtke i znatno niţe za generičke farmaceutske tvrtke. Farmaceutske tvrtke se razlikuju

prema svojoj osnovnoj izvedbi i strateškom razvoju (Kesič, Bertoncelj, 2008, str. 81).

Mogu se definirati tri različite skupine farmaceutskih tvrtki (Kesič, Bertoncelj, 2008,

str. 81) :

• farmaceutske tvrtke koje prvenstveno rade na bazičnim istraţivanjima i razvoju, kao i

marketingu i prodaji novih, inventivnih, izvornih farmaceutskih proizvoda (originatori),

• farmaceutske tvrtke koje prvenstveno rade na razvoju i prodaji generičkih proizvoda

(generičke tvrtke),

• farmaceutske tvrtke koje prvenstveno rade na bazičnim istraţivanjima i razvoju

biotehnologije i farmakogenomskih proizvoda te na tehnologijama novih dostavnih

sustava (specijalističke tvrtke).

2.3. Regulativa poslovanja farmaceutske industrije

Zakonodavstvo je temelj za reguliranje lijekova te se njime, u svrhu zaštite pacijenata

od sumnjivih i štetnih lijekova koji ne odgovaraju standardima, propisuju odgovarajuće

djelatnosti vezane za lijekove. Reguliranje lijekova kakvo danas poznajemo, kako u

drugim zemljama tako i u Hrvatskoj, razvijalo se dugi niz godina. Tijekom tog razvoja

zakonodavni i regulatorni okvir za lijekove postupno je postajao sve obimniji u skladu

14

sa sve sloţenijim i sofisticiranijim farmaceutskim sektorom, kao i sa sve većim

potrebama društvenog razvoja (Tomić i suradnici, 2010, str. 343).

Reguliranje lijekova u svijetu počelo je jačati nakon tzv. talidomidske nesreće14

iz 1961.

godine, zbog čega je došlo do uvoĎenja ograničavajućih odredbi za industriju lijekova,

koja je uglavnom u vlasništvu privatnog sektora, a sve radi proizvodnje sigurnijih

lijekova za graĎanstvo. Reguliranje lijekova je tako javna ovlast koja ima zadaću zaštiti

javno zdravlje graĎana- korisnika lijekova, odnosno odgovoriti u tom smislu na

društvene potrebe. Regulatorni okvir za lijekove stalno je potrebno mijenjati kako bi ga

se poboljšalo i uskladilo s najnovijim spoznajama te izmjenama i novim izazovima koji

proistječu iz njegovog okruţja (Tomić i suradnici, 2010, str. 343).

Reguliranje lijekova obuhvaća niz aktivnosti. Ključne su: ispitivanje lijekova

(farmaceutsko, nekliničko i kliničko), proizvodnja lijekova, ocjena i odobravanje

lijekova, inspekcija proizvodnih mjesta i lanaca opskrbe, izdavanje dozvola za

uvoz/izvoz, proizvodnja, distribucija i maloprodaja lijekova, praćenje neţeljenih

učinaka lijekova (farmakovigilancija), laboratorijska kontrola kakvoće, odobravanje i

nadzor kliničkih ispitivanja te nadzor dobre kliničke prakse i nadzor nad informiranjem

i oglašavanjem o lijekovima. I proizvoĎač i regulatorno tijelo (agencija) imaju svoje

uloge u reguliranju lijekova (Tomić i suradnici, 2010, str. 343).

Svaka drţava ima regulacijska tijela za područje lijekova. To su ovlaštene agencije za

lijekove, zavodi za kontrolu lijekova, povjerenstva pri drţavnim zdravstvenim

osiguranjima, inspektorati ministarstava zdravstva i slično. Kao instrumenti drţave, ove

institucije trebaju braniti javno dobro i biti neovisne od utjecaja parcijalnih interesa, npr.

onih privatnih kompanija. Globalno najutjecajnija regulacijska agencija na području

lijekova je Američka uprava za hranu i lijekove (FDA15

). Ona je uzor po kojem se ravna

većina nacionalnih kontrolnih tijela. Ono što se dogaĎa u FDA odreĎuje globalnu

14

Talidomid je prodavan u brojnim zemljama širom svijeta od 1957. do 1961. godine, kad je povučen sa

trţišta nakon što je ustanovljeno da je uzrok uroĎenih anomalija. Ovaj fijasko se smatra "jednim od

najvećih medicinskih tragedija modernih vremena". Nije poznato koliko je točno bilo ţrtava ovog lijeka

širom sveta, a procjene se kreću od 10.000 do 20.000. 15

FDA - US Food and Drug Administration

15

sudbinu i budućnost farmaceutskog preparata. Pandan FDA u Europi je Europska

agencija za evaluaciju medicinskih proizvoda (EMA16

) (Gajski, 2009, str. 289- 290).

U Hrvatskoj od 2003. godine postoji Drţavna agencija za lijekove i medicinske

proizvode, kao nasljednik prethodnih dvaju zavoda- za kontrolu lijekova i kontrolu

imunobioloških preparata. Najvaţniji posao Agencije je registracijski postupak, a pored

toga provodi još nadzor proizvodnje, ispitivanja, stavljanja u promet, kakvoće i štetnih

učinaka lijekova, odobrava otvaranje veledrogerija i sl. Druga regulacijska tijela, kao što

su Povjerenstvo za lijekove i Farmaceutska inspekcija Ministarstva zdravstva odgovorni

su za različita odobrenja i suglasnosti u vezi sa stavljanjem lijekova u promet, njihovom

cijenom i nadzorom, dok je Povjerenstvo za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje nadleţno, izmeĎu ostaloga, za formiranje liste lijekova koji se plaćaju iz

zdravstvenog osiguranja (Gajski, 2009, str. 290)

Jedna od najvaţnijih funkcija agencije za lijekove je izdavanje dozvole za stavljanje

lijekova u promet. Daleko najveći utjecaj u tom smislu imaju velike institucije,

poglavito FDA i EMA. Nacionalna regulacijska tijela uglavnom se povode za njima pa

se od velikih agencija odobreni lijekovi više-manje automatski registriraju širom svijeta.

Tako za preparate odobrene u EU postupak registracije u Hrvatskoj ne bi trebao trajati

dulje od nekoliko dana (Gajski, 2009, str. 290). U nastavku je pojašnjena regulacija

farmaceutskog društvenog rizika u SAD–u i Europi.

2.3.1. Regulacija farmaceutskog društvenog rizika u SAD–u

Upravljanje farmaceutskim društvenim rizikom se općenito moţe podijeliti na pred

trţišnu i poslije trţišnu sigurnosnu regulaciju. Pred trţišni pristup naglašava testiranje

odreĎenog lijeka prije nego izaĎe na trţište. Ako lijek 'proĎe' potrebne sigurnosne

testove, moţe izaći na trţište. Poslije trţišni pristup naglašava stvarne rezultate kada

lijek uĎe na trţište i stekne široku primjenu. Dvije regulacije se meĎusobno ne

isključuju, ali jedna moţe biti više naglašena u odnosu na drugu. Američki regulatorni

sustav sigurnosti lijekova je fokusiran na pred trţišnu sigurnost. Stoga su farmaceutske

16

EMA - European Medicines Agency

16

tvrtke duţne provesti niz sve većih pretkliničkih studija koje podlijeţu nadzoru FDA

dok se ne utvrdi da će lijek imati predviĎene poţeljne efekte s minimalnom razinom

neţeljenih nuspojava. Tek u tom trenutku se lijekovi mogu plasirati na trţište i pretpisati

općoj javnosti na recept (Gordon, 2011, str. 16- 17).

Ovaj sustav je bio kritiziran od brojnih strana. Činjenica je da je sustav vrlo skup za

farmaceutske tvrtke koje razvijaju nove lijekove. Konzultantska tvrtka Bain& Company

je procijenila da trošak otkrivanja, razvoja i lansiranja novog lijeka u 2003. godini

iznosi gotovo 1,7 milijardi dolara (iako su tu uključeni svi troškovi, kao što su

marketing, a ne samo oni troškovi povezani s ispitivanjem i upravljanjem rizicima).

Zbog ovih visokih rashoda (troškova), kao i dugotrajnih i neizvjesnih kliničkih

ispitivanja, moţe se tvrditi da razvoj lijekova u SAD-u ima tendenciju fokusiranja na

stvaranje 'blockbuster' lijekova koji će ostvariti visoke profite, eventualno na štetu

drugih lijekova s manjim profitima, ali moţda s većom korisnošću za javno zdravstvo

(Gordon, 2011, str. 17).

Učinkovitost ovog sustava s točke gledišta sigurnosti je takoĎer dovedeno u pitanje.

Broj ispitanika u pred trţišnom ispitivanju je ograničen, tako da ako se npr. testira 500

ljudi bez štetnog učinka te lijek onda izaĎe na trţište, još uvijek je sasvim moguće da se

propusti 1 od 1000 mogućih štetnih učinaka, te da se pojavi nakon što se lijek uvede za

opću uporabu. Čak i uz dobar proces kliničkog ispitivanja, više od 51% lijekova u SAD-

u doţivi promijene oznaka zbog velikih sigurnosnih problema otkrivenih nakon što su

dospjeli na trţište, 20% lijekova dobiju upozorenje u crnom okviru tzv. 'black box

warning', a 3% do 4% lijekova se u konačnici povuku iz sigurnosnih razloga. Ipak, kada

takvi sigurnosni problemi imaju učestalost manju od 1 od 1000, oni ne odraţavaju

neuspjeh sustava pred trţišnog testiranja. Zapravo se ranije nepoznate, ozbiljne ali

rijetke nuspojave lijekova i dalje mogu identificirati dugo nakon što su ti lijekovi

dospjeli na trţište. To govori da se nikada u potpunosti neće moći izbjeći neočekivane

nuspojave na lijekove, čak ni sa značajnim i kvalitetnijim pred trţišnim testiranjem te je

moţda vrjednije staviti naglasak na poslije trţišno praćenje reakcija na lijekove kad se

mnogi problemi zapravo otkriju. Poslije trţišne studije su trenutno opcionalne u SAD a

FDA »nedostaju jasni i učinkoviti procesi donošenja odluka i pruţanje upravljanja

17

nadzorom poslije trţnim sigurnosnim pitanjima«. Ured u FDA s primarnom

odgovornošću za poslije trţišnu sigurnosti je Ured za sigurnost lijekova (ODS17

), ali to

je malo neovisno tijelo koje sluţi uglavnom kao konzultant za Ured novih lijekova

(OND18

), koji je pred trţišno orijentiran (Gordon, 2011, str. 17).

2.3.2. Regulacija farmaceutskog društvenog rizika u Europi

Europsko upravljanje farmaceutskim rizicima je imalo nešto drugačiju putanju.

»Europsko« se u ovom kontekstu odnosi se na okvire izdane od strane Europske unije.

Očito, postoje mnogi propisi pojedinačnih zemalja u Europi koji se još uvijek usklaĎuju

(harmoniziraju). Ovdje se razvilo tzv. " načelo predostroţnosti "(Gordon, 2011, str. 18).

Europska komisija je u 2000. godini prepoznala načelo u smjernicama u kojima navodi

gdje se (regulatorne) akcije smatraju potrebnima, a mjere temeljene na načelu

predostroţnosti trebaju biti, izmeĎu ostalog (Gordon, 2011, str. 19):

- proporcionalne odabranoj razini zaštite,

- nediskriminirajuće u njihovoj primjeni,

- u skladu sa sličnim poduzetim mjerama,

- temeljiti se na ispitivanju potencijalnih koristi i troškova djelovanja ili izostanka

djelovanja (uključujući, gdje je to prikladno i izvedivo, analizu ekonomske isplativosti),

- podloţne preispitivanju u svjetlu novih znanstvenih podataka, i

- sposobne preuzeti odgovornost za proizvodnju znanstvenih dokaza potrebnih za

sveobuhvatnu procjenu rizika.

Osnovno polazište načela predostroţnosti, i regulacija (propisa), kao i onih koji ih

pokušavaju provesti je da treba postojati pretpostavka u korist zaštite javnog dobra

umjesto pretpostavljanja da su predloţene mjere (poput novih lijekova) 'nevini dok se

ne dokaţe krivnja'. To je u suprotnosti s pojmovima analize rizika, koji zahtjeva više

neutralan stav prema inovacijama različitih vrsta, implicitno drţeći da koristi i troškovi

trebaju biti (i mogu biti) izmjereni prije nego što se odluči odbiti ili prihvatiti ponuĎene

17

ODS - Office of Drug Safety 18

OND - Office of New Drugs

18

opcije. Ovaj princip još nema široku primjenu u europskoj regulaciji lijekova, iako se

koristi, a najprije je razvijen u regulaciji okoliša. Načelo predostroţnosti je prilično

konzervativno u smislu da učinkovito traţi da se »ne učini šteta«, a to je i jedna od

glavnih primjedbi koja se odnosi na to načelo, pogotovo što znanstvene inovacije mogu

biti oteţane od strane njegove primjene. TakoĎer, mogu se dogoditi i teţe posljedice,

gdje primjena načela moţe dovesti do zadrţavanja na starim i štetnim tehnologijama.

Osim toga, princip je uglavnom prilično nejasan u svojoj primjeni (Gordon, 2011, str.

19).

Moţe se zaključiti kako je farmaceutska industrija doţivjela velike promjene posljednjih

desetljeća te je tek uvoĎenjem WTO-ovog TRIPS sporazuma postala uistinu

globalizirana. Danas ju karakterizira povećana konkurentnost, nedostatak novih

proizvoda, dugotrajan i skup razvoj novih proizvoda, konsolidacija i koncentracija,

vaţnost marketinga i regulatornih pitanja. Sigurnost farmaceutskih proizvoda reguliraju

regulacijske agencije od kojih je najutjecajnija Američka uprava za hranu i lijekove.

19

3. ANALIZA I OCJENA RAZVIJENOSTI SVJETSKE FARMACEUTSKE

INDUSTRIJE

Farmaceutska industrija predstavlja jednu od najprofitabilnijih industrija, industriju sa

najvećim izdvajanjima za istraţivanje i razvoj, industriju sa trendom konstantnog rasta i

s očekivanjima daljnjeg rasta u budućnosti čijim trţištem suvereno dominiraju

Sjedinjene Američke Drţave.

3.1. Ocjena veličine farmaceutske industrije u svjetskoj ekonomiji

Farmaceutska industrija ima trend konstantnog rasta, a procesi koji imaju najveći utjecaj

na trenutni razvoj farmaceutskog trţišta su trţišta u nastajanju, starenje stanovništva u

razvijenim zemljama te s time povezan stalan rast potrebe za lijekovima. Tablica 1. daje

prikaz globalnog farmaceutskog trţišta od 2003. do 2011. godine.

Tablica 1. Globalno farmaceutsko trţište (2003.- 2011.)

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Ukupno

svjetsko

trţište (US$,

u

milijardama)

503 565 611 658 729 800 833 881 956

Ukupno

svjetsko

trţište (stalni

US$, u

milijardama)

567 611 656 702 752 800 858 896 942

Rast u

odnosu na

prethodnu

godinu

(stalni US$)

9.0% 7.8% 7.4% 7.0% 7.1% 6.4% 7.3% 4.5% 5.1%

Izvor: izradio student prema podacima sa http://www.imshealth.com, 14.04.2013.

Iz tablice je vidljiv konstantan rast globalnog farmaceutskog trţišta u vremenskom

periodu od 2003. do 2011. godine. Vrijednost farmaceutskog trţišta u 2011. godini je

20

iznosila 956 milijardi dolara (porast od 90% u odnosu na 2003. godinu). Iz tablice je

takoĎer vidljivo da je najveći rast u promatranom razdoblju ostvaren 2003. godine kada

je iznosio 9% a najmanji rast je ostvaren 2010. godine kada je iznosio 4,5%.

Očekuje se da će farmaceutsko trţište i dalje rasti, a prema nekim procjenama bi taj rast

trebao prosječno iznositi oko 5- 8% godišnje u dugom roku. Model kojeg primjenjuje

londonski „Business Monitoring International“ predviĎa da će svjetsko trţište lijekova

ostvarivati rast i u narednim godinama. TakoĎer, i IMS institut očekuje rast globalne

potrošnje lijekova na recept i to sa 950 milijardi na oko 1200 milijardi dolara do 2016.

godine (Šimunić, 2012). Zanimljiv je podatak da je sredinom sedamdesetih godina

prošlog stoljeća trţište lijekova vrijedilo samo oko 30 milijardi dolara (Jovanović,

2007).

3.1.1. Vodeće svjetske farmaceutske kompanije

Svjetska farmaceutska industrija je doţivjela velike promjene u posljednjem desetljeću.

Zanimljiv podatak je da dvadeset najvećih farmaceutskih korporacija pokriva oko 60%

svjetskog trţišta (Šimunić, 2012). Taj podatak je jasan znak i dokaz koliko je ubrzana

trţišna konsolidacija i koncentracija svjetske farmaceutske industrije promijenila svijet

farmaceutskog trţišta u posljednjih nekoliko godina. Za usporedbu je dovoljno reći

podatak da su vodeće farmaceutske kompanije sredinom sedamdesetih godina Roche,

Merck, Sandoz, Lilly i Wyeth imale svaka udjel od samo 1 do 2% (Jovanović, 2007),

dok je 2010 godine vodeća farmaceutska kompanija Pfizer sama imala trţišni udio veći

od 7%. U nastavku su prikazane vodeće svjetske farmaceutske kompanije prema

prihodima, izdvajanjima za istraţivanje i razvoj, broju zaposlenika te vodeće svjetske

biofarmaceutske i generičke kompanije.

Tablica 2 daje prikaz vodećih farmaceutskih kompanija prema prihodu iz 2011. godine.

21

Tablica 2. Top 20 farmaceutskih kompanija (na temelju farmaceutskih prihoda iz 2011.

godine, u milijunima dolara)

Redni broj. Naziv kompanije Drţava Prihod u $

1. Pfizer SAD 57,747

2. Novartis Švicarska 47,935

3. Sanofi Francuska 42,779

4. Merck SAD 41,289

5. GlaxoSmithKline Velika Britanija 35,594

6. AstraZeneca Velika Britanija 32,981

7. Johnson& Johnson SAD 24,368

8. Eli Lilly& Co. SAD 22,608

9. Abbott Laboratories SAD 22,435

10. Bristol-Myers Squibb SAD 21,244

11. Takeda Pharma Japan 17,257

12. Teva Izrael 16,689

13. Boehringer-Ingelheim Njemačka 14,058

14. Bayer Schering Njemačka 13,853

15. Astellas Japan 12,311

16. Daiichi-Sankyo Japan 11,338

17. Otsuka Pharmaceutical Japan 9,935

18. Gilead Sciences SAD 8,102

19. EISAI Japan 7,710

20. Mylan SAD 6,106 Izvor: izradio student prema podacima sa http://www.contractpharma.com, 14.04.2013.

Vodeća farmaceutska kompanija prema prihodima iz 2011. godine je američki Pfizer s

ostvarenim prihodom od 57,75 milijardi dolara. Slijede ga švicarski Novartis s

prihodom od 47,94 milijarde dolara, francuski Sanofi s prihodom 42,78 milijardi dolara,

američki Merck s prihodom od 41,29 milijardi dolara te britanski GlaxoSmithKline s

prihodom od 35,6 milijardi dolara. Iz tablice je takoĎer vidljivo da su sve vodeće

farmaceutske kompanije izuzev izraelske Teve podrijetlom iz SAD-a, Europe i Japana.

Tablica 3. prikazuje vodeće farmaceutske kompanije prema potrošnji za istraţivanje i

razvoj.

22

Tablica 3. Top 20 farmaceutskih kompanija prema R&D potrošnji (u milijunima dolara)

za 2010. godinu

Redni broj. Naziv kompanije Drţava R&D

1. F. Hoffmann-La Roche

Ltd Švicarska

9,682.71

2. Pfizer Inc SAD 9,431.00

3. Merck& Co Inc SAD 8,242.00

4. Novartis AG Švicarska 8,149.00

5. Johnson& Johnson SAD 6,844.00

6. GlaxoSmithKline plc Velika Britanija 6,062.24

7. Sanofi (prije Sanofi-

aventis) Francuska

5,847.90

8. Eli Lilly& Co SAD 4,884.20

9. AstraZeneca Plc Velika Britanija 4,093.00

10. Bayer Ag Njemačka 3,926.46

11. Abbott Laboratories SAD 3,572.42

12. Bristol-Myers Squibb

Company SAD

3,424.00

13. Astellas Pharma Inc Japan 2,542.70

14. Daiichi Sankyo

Company Limited Japan

2,273.66

15. Merck KGaA Njemačka 1,796.81

16. Eisai Co Ltd Japan 1,696.85

17. Novo Nordisk A/S Danska 1,659.23

18. Celgene Corporation SAD 1,128.49

19. Gilead Sciences Inc SAD 1,072.93

20. Teva Pharmaceutical

Industries Ltd Izrael

933.00

Izvor: izradio student prema podacima sa http://v1.medtrack.com, 14.04.2013.

Farmaceutska industrija je vodeća svjetska industrija po izdvajanjima za istraţivanje i

razvoj. Tome govori u prilog i podatak da su pet od deset vodećih svjetskih kompanija

prema izdvajanju za istraţivanje i razvoj u 2010. godini bile upravo farmaceutske

kompanije. Izdvajanja za istraţivanje i razvoj rastu iz godine u godinu, a zanimljiv je

podatak da su farmaceutske kompanije koje se temelje na istraţivanju potrošile više od

120 milijardi dolara za istraţivanje i razvoj u periodu od 2008. do 2009. godine

(IFPMA, 2011).

Vodeća farmaceutska kompanija prema potrošnji za istraţivanje i razvoj u 2010. godini

je švicarska farmaceutska kompanija F. Hoffmann- La Roche s 9,68 milijardi dolara

23

potrošnje za istraţivanje i razvoj. Slijede je američki Pfizer s 9,4 milijarde dolara,

američki Merck s 8,24 milijarde dolara, švicarski Novartis s 8,15 milijardi te američki

Johnson& Johnson s 6,84 milijarde dolara potrošnje. Tablica 4. prikazuje vodeće

farmaceutske kompanije prema broju zaposlenih.

Tablica 4. Top 20 farmaceutskih kompanija prema broju zaposlenih

Redni broj. Naziv kompanije Drţava Broj zaposlenih

1. Novartis AG Švicarska 127,724

2. Johnson& Johnson SAD 127,600

3. Sanofi (prije Sanofi-

aventis) Francuska

113,719

4. Bayer Ag Njemačka 113,000

5. GlaxoSmithKline plc Velika Britanija 100,000

6. Pfizer Inc SAD 91,500

7. Abbott Laboratories SAD 91,000

8. Merck& Co Inc SAD 83,000

9. F. Hoffmann-La Roche

Ltd Švicarska

82,089

10. AstraZeneca Plc Velika Britanija 57,200

11. Teva Pharmaceutical

Industries Ltd Izrael

45,948

12. Merck KGaA Njemačka 39,545

13. Eli Lilly& Co SAD 38,350

14. Novo Nordisk A/S Danska 34,286

15. Daiichi Sankyo

Company Limited Japan

31,929

16. Takeda Pharmaceutical

Company Limited Japan

30,305

17. Bristol-Myers Squibb

Company SAD

28,000

18. Mylan Inc SAD 20,000

19. Actavis Inc SAD 17,700

20. Astellas Pharma Inc Japan 17,085 Izvor: izradio student prema podacima sa http://v1.medtrack.com, 14.04.2013.

Kada je riječ o broju zaposlenih, vodeća farmaceutska kompanija je švicarski Novartis s

127,724 zaposlenika, a slijede ga američki Johnson& Johnson s 127,600 zaposlenika,

francuski Sanofi s 113,719 zaposlenika, njemački Bayer s 113,000 zaposlenika te

britanski GlaxoSmithKline s 100,000 zaposlenika. Tablica 5. daje prikaz vodećih

biofarmaceutskih kompanija.

24

Tablica 5. Top 10 biofarmaceutskih kompanija (na temelju biofarmaceutskih prihoda iz

2011. godine, u milijunima dolara)

Redni broj Kompanija Drţava Prihod u $

1. Roche Švicarska 37,110

2. Amgen SAD 15,582

3. Novo Nordisk Danska 12,400

4. Merck Serono Njemačka 8,243

5. Baxter BioScience SAD 6,053

6. Biogen Idec SAD 4,833

7. CSL Ltd. Australija 4,145

8. Allergan SAD 1,595

9. Alexion SAD 783

10. Dendreon SAD 214 Izvor: izradio student prema podacima sa http://www.contractpharma.com, 14.04.2013.

Vodeće biofarmaceutske kompanije prema prihodu od biofarmaceutskih proizvoda u

2011. godini su švicarki Roche s prihodom od 37,11 milijardi dolara, američki Amgen s

15,58 milijardi dolara, danski Novo Nordisk s 12,4 milijardi dolara, njenački Merck

Serono s 8,24 milijardi dolara te američki Baxter BioScience s 6,05 milijardi dolara

prihoda. U nastavku su prikazane vodeće generičke farmaceutske kompanije (tablica 6).

Tablica 6. Top 10 generičkih kompanija prema prihodu iz 2011. godine (u milijardama

dolara)

Redni broj Kompanija Drţava Prihod u $

1. Teva Izrael 10,2

2. Sandoz Njemačka 9,5

3. Mylan SAD 5,6

4. Watson SAD 3,4

5. Hospira SAD 2,4

6. Sanofi Francuska 2,3

7. Actavis Švicarska 2,3 (procjena)

8. Daiichi Japan 2,2

9. Aspen Juţna Afrika 1,8

10. STADA Njemačka 1,5 Izvor: izradio student prema podacima sa www.worldpharmaceuticals.net, 14.04.2013.

Vodeće generičke kompanije prema prihodu iz 2011. godine su izraelska Teva s 10,2

milijarde dolara, njemački Sandoz s 9,5 milijardi dolara, američki Mylan s 5,6 milijardi

dolara, američki Watson 3,4 milijardi dolara te američka Hospira s 2,4 milijardi dolara

prihoda.

25

3.1.2. Vodeći svjetski farmaceutski proizvodi (lijekovi)

Ranije je već navedeno kako je razvoj novih lijekova dugotrajan, sloţen, skup i rizičan

proces bez konačnog jamstva da će potencijalni novi lijek uspjeti na trţištu, vratiti

uloţeno ili donijeti prihode. Nekad su najprodavaniji lijekovi bili antibiotici a danas su

to kardiovaskularni lijekovi (Jovanović, 2007). U nastavku su prikazani najprodavaniji

farmaceutski proizvodi (lijekovi) u 2011. godini (tablica 7).

Tablica 7. Top 20 najprodavanijih farmaceutskih proizvoda u 2011. godini (u

milijardama dolara)

Redni broj Naziv proizvoda ProizvoĎač Prodaja

2011(mlrd.$)

GLOBALNO

TRŢIŠTE - -

855,5

1. LIPITOR Pfizer 12,5

2.

PLAVIX Bristol-Myers

Squibb/sanofi-

aventis

9,3

3. SERETIDE (advair) GlaxoSmithKline 8,7

4. CRESTOR AstraZeneca 8,0

5. NEXIUM AstraZeneca 7,9

6. SEROQUEL AstraZeneca 7,6

7. HUMIRA Abbot 7,3

8. ENBREL Amgen 6,8

9. REMICADE Centocor 6,8

10. ABILIFY Otsuka America 6,3

11. SINGULAIR Merck& Co. 6,1

12. ZYPREXA Lilly 5,7

13. MABTHERA (rituxan) Genentech 5,7

14. LANTUS Sanofi-aventis 5,5

15. AVASTIN Roche, Genentech 5,4

16. HERCEPTIN Genentech 4,8

17. CYMBALTA Lilly 4,7

18. SPIRIVA Boehringer

Ingelheim

4,7

19. NEULASTA Amgen 4,2

20. GLIVEC Novartis 4,1 Izvor: izradio student prema podacima sa http://www.imshealth.com, 14.04.2013.

Najprodavaniji lijek u 2011. godini bio je Pfizerov Lipitor, čija je prodaja iznosila 12,5

milijardi dolara. Slijedili su ga Plavix s prodajom od 9,3 milijarde dolara te Seretide s

26

prodajom od 8,7 milijardi dolara. MeĎutim, potrebno je naglasiti kako je u

meĎuvremenu došlo do isteka patenata odreĎenih najprodavanijih lijekova te se isto

očekuje i u narednim godinama (tablica 8), što će zasigurno znatno utjecati na ukupnu

prodaju tih proizvoda.

Tablica 8. Istek patenata farmaceutskih proizvoda po drţavama i godinama

SAD Japan V. Britanija Francuska Njemačka

2012. Plavix

Seroquel

Singulair

Actos

Lexapro

Diovan

Diovan

HCT

Geodon

Boniva

Nu Lotan

Myslee

Preminent -

Haigou

Seroquel

Lipitor

Amias

Seroquel

Aricept

Singulair

Tahor

Singulair

Pariet

Ixprim

Aprovel

Seroquel

Atacand

Atacand Plus

Sortis

Aricept

2013. Oxycontin

Aciphex

Zometa

Xeloda

OpanaER

Asacol

Diovan

Plavix

Livalo

Elplat

Viagra

Xeloda Seretide

Coaprovel

Xeloda

Micardis

Viagra

Viani

Zometa

Atmadisc

Coaprovel

Viagra

2014. Nexium

Cymbalta

Celebrex

Symbicort

Lunesta

Restasis

Evista

Sandostatin

LAR

Actonel

Prograf

Glivec

Abilify

Abilify

Cipralex

Risperdal

Consta

Seroplex

Abilify

Ebixa

Risperdal

Consta LP

Axura

Risperdal -

Consta

Blopress Plus

2015. Abilify

Copaxone

Gleevec

Namenda

Provigil

Combivent

Zyvox

Prezista

Avodart

Zyprexa

Adoair

Alimta

Spiriva

Symbicort

Spiriva

Cymbalta

Alimta

Alimta

Spiriva

Copaxone

Protelos

Cymbalta

Spiriva

Copaxone

Alimta

Cymbalta

2016. Crestor

Benicar

Benicar HCT

Cubicin

Blopress

Baraclude Glivec

Vfend Glivec

Cancidas

Vfend

Glivec

Zyvoxid

Vfend

Izvor: izradio student prema podacima sa IMS Institute, The Global Use of Medicines: Outlook Through

2016, 2012, str. 32

27

Iz tablice 8. je vidljivo da su patenti nekih najprodavanijih farmaceutskih proizvoda već

istekli, a neki će isteći tokom narednih godinama. Tako su npr. u 2012. godini istekli

patenti Plavixa u SAD-u, Seroquela u SAD-u, Japanu, Velikoj Britaniji i Njemačkoj,

Singulaira u SAD-u, Velikoj Britaniji i Francuskoj itd. Patent najprodavanijeg

proizvoda iz 2011. godine- Lipitora je takoĎer istekao tokom 2011. i 2012. godine.

Nakon što nekom lijeku istekne patent, njegova prodaja drastično pada (pad prodaje od

oko 70% u roku nekoliko mjeseci), te se ta pojava naziva patentna litica (Šimunić,

2012). U nastavku se daje pregled razvijenosti trţišta farmaceutske industrije po

geografskim područjima.

3.2. Pregled razvijenosti tržišta farmaceutske industrije po geografskom području

Vodeće svjetsko farmaceutsko trţište su Sjedinjene Američke Drţave koje čine 34%

trţišnog udjela. Slijede zemlje EU5 (Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Velika

Britanija) koje čine 17% trţišnog udjela te Japan koji čini 12% trţišnog udjela. Ostatak

Europe čine 7% trţišnog udjela. Potrebno je takoĎer naglasiti da iz godine u godinu

raste vaţnost i uloga trţišta tzv. Pharmerging zemalja19

, koje trenutno čine 20%

svjetskog trţišta. Od ostalih zemalja mogu se još izdvojiti Kanada i Juţna Koreja koje

čine 2% i 1% trţišnog udjela. Navedeno se moţe vidjeti iz grafikona 1.

Grafikon 1. Potrošnja lijekova po geografskim područjima u 2011. godini

Izvor: izradio student prema podacima sa IMS Institute, The Global Use of Medicines: Outlook Through

2016, 2012, str. 5

19

Pharmerging obuhvaća 17 zemalja rangiranih po IMS Health-u kao visoko rastuća farmaceutska trţišta

(Argentina, Brazil, Kina, Egipat, Indija, Indonezija, Meksiko, Pakistan, Poljska, Rumunjska, Rusija,

Juţna Afrika, Tajland, Turska, Venezuela, Vijetnam i Ukrajina )

34%

20%17%

12%

7% 7%

2%

1%SAD

Pharmerging

EU5

Japan

Ostatak Europe

Ostatak svijeta

Kanada

Južna Koreja

28

Tablica 9. daje prikaz vodećih regija i zemalja po potrošnji farmaceutskih proizvoda u

2011. godini, te predviĎanja za 2016. godinu.

Tablica 9. Svjetsko farmaceutsko trţište po regijama i zemljama (u milijardama dolara)

2011. Prosječan

godišnji rast

2007. – 2011.

2016. Prosječni

godišnji rast

2012. – 2016.

Globalno 955.5 6.1 1,175 - 1,205 3 - 6%

Razvijene zemlje:

SAD

EU5:

Francuska

Njemačka

Italija

Španjolska

Velika Britanija

Japan

Kanada

J. Koreja

626.9

322.0

159.1

41.3

45.0

28.6

22.7

21.5

111.2

22.4

12.2

3.7

3.4

3.8

2.3

4.8

4.1

4.4

3.9

3.9

4.4

9.4

660 - 690

350 - 380

135 - 165

32 - 42

39 - 49

23 - 33

13 - 23

18 - 28

105 - 135

19 - 29

10 - 20

1 - 4%

1 - 4%

(-1) - 2%

(-2) - 1%

0 - 3%

0 - 3%

(-4) - (-1)%

0 - 3%

1 - 4%

0 - 3%

2 - 5%

Pharmerging:

Kina

Skupina 2:

Brazil

Rusija

Indija

Skupina 320

193.6

66.7

59.9

29.9

15.7

14.3

67.0

16.3

23.5

15.6

15.6

15.7

15.4

11.2

345 - 375

155 - 165

100 - 110

42 - 52

23 - 33

24 - 34

90 - 100

12 - 15%

15 - 18%

12 - 15%

12 - 15%

10 - 13%

14 - 17%

7 - 10%

Ostatak svijeta 134.9 6.8 140 - 170 2 - 5% Izvor: izradio student prema podacima sa IMS Institute, The Global Use of Medicines: Outlook Through

2016, 2012, str. 31

Vrijednost svjetskog farmaceutskog trţišta u 2011. godini je iznosila 955,5 milijardi

dolara. Očekuje se da će do 2016. godine doseći vrijednost od 1,2 trilijuna dolara uz

prosječni godišnji rast od 3 do 6%. Vodeće zemlje po trţišnoj vrijednosti u 2011.

godinu su SAD sa trţišnom vrijednošću od 322 milijarde dolara, zemlje EU5 sa

trţišnom vrijednošću od 159,1 milijardi dolara, te Japan sa trţišnom vrijednošću od

111,2 milijardi dolara. MeĎutim kada se govori o predviĎanjima prosječnog godišnjeg

rasta za vremensko razdoblje od 2012. do 2016. godine vaţnu ulogu imaju tzv.

„pharmerging zemlje“ koje predvode Kina, Brazil, Rusija i Indija. Očekuje se da će one

20

Skupina 3 - Meksiko, Turska, Poljska, Venezuela, Argentina, Indonezija, Juţna Afrika, Tajland,

Rumunjska, Egipat, Ukrajina, Pakistan i Vijetnam

29

u tom vremenskom razdoblju ostvariti prosječni godišnji rast od 12- 15%. Očekuje se da

će razvijene zemlje na čelu s SAD-om i EU5 zemljama ostvarit skromniji prosječni

godišnji rast od 1- 5%. Moţe se dogoditi da farmaceutska trţišta pojedinih EU5 zemalja

u tom razdoblju doţive pad ili da stagniraju. Na temelju ovih predviĎanja moţe se

očekivati preraspodjela u rangiranju zemalja prema veličini trţišta u narednim godinama

(tablica 10).

Tablica 10. Ljestvica vodećih farmaceutskih trţišta po zemljama (2006.- 2016.)

Redni broj 2006. 2011. 2016.

1. SAD SAD SAD

2. Japan Japan Kina

3. Francuska Kina Japan

4. Njemačka Njemačka Brazil

5. Kina Francuska Njemačka

6. Italija Brazil Francuska

7. Španjolska Italija Italija

8. Velika Britanija Španjolska Indija

9. Kanada Kanada Rusija

10. Brazil Velika Britanija Kanada

11. Australija Rusija Velika Britanija

12. Meksiko Australija Španjolska

13. J.Koreja Indija Australija

14. Rusija J.Koreja Argentina

15. Indija Meksiko J.Koreja Izvor: izradio student prema podacima sa IMS Institute, The Global Use of Medicines: Outlook Through

2016, 2012, str. 30

It tablice 10. je vidljivo kako će u narednim godinama najveći pomak na ljestvici

vodećih farmaceutskih trţišta ostvariti upravo pharmerging zemlje.

Grafikon 2 daje prikaz prodaje novih farmaceutskih proizvoda (lijekova), lansiranih u

periodu izmeĎu 2006. i 2010. godine po geografskim područjima.

30

Grafikon 2. Prodaja novih farmaceutskih proizvoda (lijekova), lansiranih u periodu

izmeĎu 2006. i 2010. godine po geografskim područjima

56%24%

12%6% 2% SAD

Europa

Japan

Ostatak svijeta

Pharmerging

Izvor: izradio student prema podacima sa Epfia, The Pharmaceutical Industry in Figures, 2012, str. 4

Prema podacima IMS-a, 56% prodaje novih lijekova lansiranih tijekom razdoblja od

2006.- 2010. godine ostvareno je na američkom trţištu, dok je na europskom trţištu

ostvareno 24%. Slijedi Japan s 12%. U nastavku se daje detaljniji prikaz dvaju vodećih

farmaceutskih trţišta: trţišta SAD-a i europskog trţišta.

3.2.1. Farmaceutsko tržište u SAD–u

Kao što je već ranije navedeno vodeće svjetsko farmaceutsko trţište su Sjedinjene

Američke Drţave koje čine 34% trţišnog udjela, a taj je udio još veći (56%) ako se

gleda prodaja samo novih lijekova lansiranih izmeĎu 2006. i 2010 godine. Tablica 11.

daje prikaz vrijednosti farmaceutskog trţišta u SAD-u u vremenskom razdoblju od

2007. do 2011. godine.

Tablica 11. Vrijednost farmaceutskog trţišta u SAD–u (2007.- 2011.) (u milijardama)

Godina $ € % rast

2007 237,7 170,8 -

2008 244,9 176,1 3,1%

2009 257,0 184,7 4,9%

2010 261,4 187,9 1,7%

2011 262,7 188,8 0,5%

2007 - 2011 2,5% Izvor: izradio student prema podacima sa MarketLine Industry Profile, (2012), Pharmaceuticals in the

United States, str. 8, dostupno na http://www.ebscohost.com

31

Farmaceutsko trţište u SAD-u je ostvarilo rast od 0.5% u 2011. godini te je doseglo

vrijednost od 262,7 milijardi dolara. Prosječna stopa rasta u promatranom vremenskom

razdoblju iznosi 2.5%. Iz tablice je vidljivo da je najveći rast ostvaren 2009. godine

kada je taj rast iznosio 4.9%. U nastavku su prikazane farmaceutske kompanije koje

imaju najveće udijele na farmaceutskom trţištu SAD-a (tablica 12).

Tablica 12. Udjeli farmaceutskog trţišta u SAD-u

Kompanija Udio

Pfizer 10,1%

Merck & Co 6,7%

GlaxoSmithKline 5,4%

Johnson&Johnson 4,9%

Ostali 73%

Ukupno 100% Izvor: izradio student prema podacima sa MarketLine Industry Profile, (2012), Pharmaceuticals in the

United States, str. 10, dostupno na http://www.ebscohost.com

Pfizer je vodeća farmaceutska kompanija na farmaceutskom trţištu SAD-a sa trţišnim

udjelom od 10.1%. Slijede ga Merck&Co sa 6.7%, GlaxoSmithKline sa 5.4% te

Johnson&Johnson sa 4.9% trţišnog udjela.

Tablica 13. daje prikaz predviĎanja budućih kretanja vrijednosti farmaceutskog trţišta u

SAD-u.

Tablica 13. PredviĎanje buduće vrijednosti farmaceutskog trţišta u SAD–u (2011.-

2016.) (u milijardama)

Godina $ € % rast

2011 262,7 188,8 0,5%

2012 273,2 196,4 4,0%

2013 278,6 200,3 2,0%

2014 284,7 204,7 2,2%

2015 291,5 209,5 2,4%

2016 299,5 215,3 2,8%

2011-2016 2,7% Izvor: izradio student prema podacima sa MarketLine Industry Profile, (2012), Pharmaceuticals in the

United States, str. 11, dostupno na http://www.ebscohost.com/

32

PredviĎa se da će 2016. godine farmaceutsko trţište SAD-a imat vrijednost od 299,5

milijardi dolara te ostvariti rast od 14% u odnosu na 2011. godinu. TakoĎer prema

predviĎanjima godišnja stopa rasta za vremenski period od 2011. do 2016. godine

iznositi će 2.7%. U nastavku se daje prikaz europskog farmaceutskog trţišta.

3.2.2. Farmaceutsko tržište u Europi

Nakon Sjedinjenih Američkih Drţava, slijedeće najveće farmaceutsko trţište je Europa,

koja drţi 28,7% trţišnog udjela (Pharmaceuticals in the United States, 2008, str. 9).

Tablica 14. daje prikaz vrijednosti farmaceutskog trţišta u Europi u vremenskom

razdoblju izmeĎu 2007. i 2011. godine.

Tablica 14. Vrijednost farmaceutskog trţišta u Europi (2007.- 2011.) (u milijardama)

Godina $ € % rast

2007 198,6 142,7 -

2008 209,9 150,9 5,7%

2009 219,2 157,6 4,4%

2010 224,0 161,0 2,2%

2011 224,8 161,6 0,3%

2007 - 2011 - - 3,1% Izvor: izradio student prema podacima sa MarketLine Industry Profile, (2012), Pharmaceuticals in

Europe, str. 7, dostupno na http://www.ebscohost.com/

Europsko farmaceutsko trţište je ostvarilo rast od 0,3% u 2011. godini te doseglo

vrijednost od 224,8 milijardi dolara. Prosječna stopa rasta u promatranom vremenskom

razdoblju iznosi 3,1%. Iz tablice 14 je vidljivo da je najveći rast ostvaren 2008. godine

kada je taj rast iznosio 5,7%.

Tablica 15 prikazuje geografsku segmentaciju europskog farmaceutskog trţišta.

33

Tablica 15. Geografska segmentacija farmaceutskog trţišta u Europi u 2011. godini

Geografsko područje 2011 %

Francuska 38,2 17,0

Njemačka 38,1 16,9

Italija 27,1 12,1

Velika Britanija 25,0 11,1

Španjolska 19,6 8,7

Ostatak Europe 76,7 34,1

Ukupno 224,7 100% Izvor: izradio student prema podacima sa MarketLine Industry Profile, (2012), Pharmaceuticals in

Europe, str. 8, dostupno na http://www.ebscohost.com/

Francuska čini najveći dio europskog farmaceutskog trţišta s 17% njegove trţišne

vrijednosti. Slijede je Njemačka sa 16,9%, Italija sa 12,1%, Velika Britanija sa 11,1% te

Španjolska sa 8,7%.

Tablica 16 daje prikaz farmaceutskih kompanija koje imaju najveće udijele na

europskom farmaceutskom trţištu.

Tablica 16. Udjeli farmaceutskog trţišta u Europi u 2011. godini

Kompanija Udio

Pfizer 6,6%

GlaxoSmithKline 3%

AstraZeneca 1,7%

Ostali 88,7%

Ukupno 100% Izvor: izradio student prema podacima sa MarketLine Industry Profile, (2012), Pharmaceuticals in

Europe, str. 9, dostupno na http://www.ebscohost.com/

Pfizer je vodeća farmaceutska kompanija na europskom farmaceutskom trţištu sa

trţišnim udjelom od 6,6%. Slijede ga GlaxoSmithKline sa 3%, te AstraZeneca sa 1,7%,

trţišnog udjela.

Tablica 17. daje prikaz predviĎanja budućih kretanja vrijednosti europskog

farmaceutskog trţišta.

34

Tablica 17. PredviĎanje buduće vrijednosti farmaceutskog trţišta u Europi (2011.-

2016.) (u milijardama)

Godina $ € % rast

2011 224,8 161,6 0,3%

2012 222,5 159,9 (1%)

2013 227,2 163,3 2,1%

2014 233,3 167,7 2,7%

2015 239,6 172,3 2,7%

2016 246,2 177,0 2,8%

2011-2016 - - 1,8%

Izvor: izradio student prema podacima sa MarketLine Industry Profile, (2012), Pharmaceuticals in

Europe, str. 10, dostupno na http://www.ebscohost.com/

PredviĎa se da će 2016. godine farmaceutsko trţište SAD-a imat vrijednost od 246,2

milijarde dolara te ostvariti rast od 9,6% u odnosu na 2011. godinu. Godišnja stopa rasta

za vremenski period od 2011 do 2016. godine iznosit će 1.8%.

3.3. Suvremeni trendovi i izazovi svjetske farmaceutske industrije

U farmaceutskoj industriji se mogu izdvojiti dva trenda: ekspanzija generičkog

poslovanja te pojava bioloških lijekova (Glavina, 2007).

Kada je riječ o ekspanziji generičkog poslovanja, starenje populacije i porast kroničnih

bolesti, sve ranije dijagnosticiranje bolesti, otkrivanje novih, ali i iznimno skupih

lijekova koji su sve više usmjereni na individualiziranu terapiju rijetkih bolesti i – što je

vrlo vaţno – sve veća očekivanja i zahtjevi te informiranost pacijenta, glavni su razlozi

što potrošnja lijekova raste u prosjeku čak 8% godišnje. S druge strane, dovoljno je reći

da BDP, i to u najrazvijenijim zemljama u svijetu, raste samo oko 2% godišnje. Jasno je

zbog čega nacionalni zdravstveni sustavi sve teţe pokrivaju potrošnju za lijekove i sve

zemlje svijeta teţe jeftinijim i kvalitetnim generičkim lijekovima. To je i glavni razlog

što je generičko poslovanje u snaţnoj ekspanziji te što na globalnom trţištu raste 10,5%

godišnje. I tu je, naravno, konkurencija golema, a zbog svakodnevnog procesa spajanja i

preuzimanja kompanija, za pet do sedam godina generička industrija lijekova u svijetu

mogla bi se svesti na samo pet farmaceutskih kompanija (Glavina, 2007)

35

Unatoč povećanim ulaganjima novoregistriranih lijekova posljednjih dvadeset godina

sve je manje. FDA je 1987. registrirala 318, godine 1996. 53, a 2005. godine samo 28

novih molekula. Stručnjaci smatraju da će broj novih blockbustera biti sve manji jer se u

području novih kemijskih lijekova došlo vrlo blizu 'plafona’. Srećom, istodobno sve

više doznajemo o genskim korijenima bolesti pa, zahvaljujući biotehnologiji i

rekombinantnoj DNK tehnologiji, slijedi razdoblje vrtoglavog razvoja »pametnih«

bioloških lijekova koji djeluju ciljano na bolest, i to na genskoj odnosno molekularnoj

razini. Biološki lijekovi dodatno će poskupiti zdravstvenu zaštitu. Primjerice, godišnji

troškovi zdravstvenih osiguranja za eritropoetin po pacijentu iznose i do 20.000 dolara

ili za terapiju interferonom do 6.000 dolara. Nekoliko kompanija u svijetu priprema se

za proizvodnju biološki istovrsnih lijekova za kojima će, zbog bitno niţih cijena, sasvim

sigurno vapiti sve drţave u svijetu. MeĎutim, uvjeti koje će kompanije morati

zadovoljiti za registraciju biogenerika bit će, bez sumnje, sloţeniji nego za kemijske

generike (Glavina, 2007).

Kao glavni izazovi s kojima se susreće farmaceutska industrija mogu se definirati rast

industrije generičkih lijekova, loš imidţ u javnosti te osvajanje novih trţišta (Šimunić

2012).

U zadnjih nekoliko godina industrija generičkih lijekova, čija je cijena 30- 80% manja

od originalnih ekvivalenata, doţivjela je ogroman rast koji je prouzročen istekom

patenata na mnoge lijekove kao i pritiscima za smanjenje potrošnje u zdravstvu.

Smanjeni izdaci za zdravstvo su s jedne strane smanjili ukupnu potrošnju lijekova, ali s

druge strane pozitivno utjecali na industriju generičkih lijekova koji su jeftiniji.

Ogroman rast industrije generičkih lijekova zapravo znači veliki udarac na vjerojatno

najvaţniji dio farmaceutske industrije, onaj koji se bavi inovacijama i istraţivanjem, jer

nakon isteka patenata za neki lijek drastično pada i njegova prodaja budući da od tog

trenutka proizvodnja tog lijeka postaje dostupna ostalim proizvoĎačima. Ta pojava se

naziva patentnom liticom jer ona najbolje dočarava strminu pada prodaje kako cijenom

tako i količinom uslijed završetka patentne zaštite (pad prodaje od oko 70% u roku

nekoliko mjeseci). Takav pad prodaje direktno utječe i na stope rasta industrije jer je

manje novaca raspoloţivo za dodatna ulaganja, odnosno prethodna ulaganja rezultiraju

36

premalim povratom. U sljedećih pet godina ističe patentna zaštita za velik broj lijekova

što će predstavljati izazov za poduzeća kojima su ti lijekovi veliki izvor prihoda

(Šimunić, 2012).

Farmaceutska industrija kotira prilično nisko kada je riječ o ugledu u javnosti po kojem

je odmah iza duhanske i naftne industrije. Ne smije se smetnuti s uma ni društvena

vaţnost farmaceutske industrije. Prema jednom ispitivanju provedenom u Americi

postotak ljudi koji vjeruju farmaceutskoj industriji ne doseţe ni pet posto (Šimunić,

2012). Farmaceutsku industriju se optuţuje da je usredotočena samo na profit, da

isporučuje tek simptomatske lijekove ili slabo djelotvorne preventivne preparate

čuvajući trţište kroničnih bolesti, da ima snaţan utjecaj na znanstvena istraţivanja,

edukaciju, zdravstvenu politiku, medije, udruge bolesnika, zakonodavstvo, izvršnu

vlast, agencije za lijekove, regulatorne ustanove itd. (Virapen, 2010, str. 8- 11).

Optuţena je da stvara nove bolesti i trţišta za nove bolesti, da širi granice definiranja

bolesti, da pretvara prirodne procese u medicinska stanja a obične ljude u pacijente, da

komercijalizira bolesti, da zataškava nepovoljne rezultate istraţivanja, nuspojave i

štetnosti pojedinih lijekova, da podmićuje liječnike, da vodi agresivno reklamiranje i

marketinške kampanje koje šire strah od bolesti („marketing straha“), da uzrokuje porast

potrošnje lijekova, a s time i rast troškova za one koji financiraju zdravstveni sustav

(drţava ili osiguravajuće kuće) (Moynihan, Cassels, 2007, str. 9- 17) itd. MeĎutim ne

smije se zaboraviti da u toj industriji rade neki od najvećih i vrlo cijenjenih

znanstvenika te je upravo na području farmaceutike otkriveno i proizvedeno mnogo više

novih djelotvornih lijekova nego u svim sveučilišnim i vladinim znanstvenim

institucijama zajedno (Šimunić, 2012). TakoĎer, upravo je zbog te industrije znatno

produljen očekivani ţivotni vijek. Bolesti kao difterija, sifilis, hripavac, boginje i dječja

paraliza iskorijenjeni su u mnogim dijelovima svijeta zahvaljujući antibioticima i

cjepivima. Od desetoro djece oboljele od leukemije, njih osmero danas moţe preţivjeti.

Posljednjih 30 godina lijekovi su za 50 posto smanjili učestalosti srčanih udara i

oboljenja od srčanih bolesti. Smrtnost od pojedinih bolesti, poput HIV-a i zloćudnih

tumora značajno je smanjena, a kvaliteta ţivota oboljelih od kroničnih bolesti, poput

astme i dijabetesa značajno je povećana (Pogorilić, 2010). Za sve to je zasluţna

farmaceutska industrija. MeĎutim farmaceutska industrija mora uloţiti velike napore

37

kako bi popravila svoj imidţ u javnosti i koliko je god moguće, vratila povjerenje u

sebe.

Osvajanje novih trţišta putem širenja na zemlje u razvoju, ponajviše na Kinu, Brazil,

Rusiju i Indiju (BRIC21

), označava sljedeći korak u razvoju farmaceutskih kompanija i

ujedno predstavlja najveći izazov. Ta trţišta još uvijek nisu zasićena i prognoze

njihovog rasta su na višim razinama od onih u razvijenim zemljama što će dovesti do

preraspodjele u rangiranju zemalja prema veličini trţišta. Navedeno znači veliku borbu

za trţišni udio meĎu vodećim „big pharma“ kompanijama (Šimunić, 2012).

Moţe se zaključiti da je farmaceutsko trţište brzorastuće, a na to najviše utječu dva

procesa – trţišta u nastajanju i starenje stanovništva u razvijenim zemljama. Trţištem

trenutno dominiraju Sjedinjene Američke Drţave, Europa i Japan, zajedno sa njihovim

farmaceutskim kompanijama, a sve vaţniju ulogu preuzimaju pharmerging zemlje.

Prodaju farmaceutskih proizvoda najviše ugroţava patentna litica.

21

BRIC - engleska skraćenica i ekonomski pojam koji se odnosi na rastući razvoj ekonomskog

potencijala Brazila, Rusije, Indije i Kine (Brazil, Russia, India, China).

38

4. GLOBALIZACIJA KAO BITAN ČIMBENIK RAZVOJA FARMACEUTSKE

INDUSTRIJE

Pod globalizacijom se podrazumijeva globalno povezivanje svjetskog gospodarstva,

unifikacija svjetskog trţišta i potpuna internacionalizacija kapitala. Osim liberalizacije

prometa roba i usluga, globalizacija uključuje i slobodno kretanje proizvodnih faktora,

izuzetno visok stupanj mobilnosti kapitala, tehnologije, informacija i znanja. Zapravo,

globalno povezivanje svjetskog gospodarstva uvjetovano je razvojem i

internacionalizacijom znanstvenotehničkih dostignuća, prvenstveno informatičkih i

telekomunikacijskih tehnologija (Strahinja, 2007, str. 269).

Svetličić (1996) definira globalizaciju kao (Kesič, 2011, str. 212):

• multidimenzionalni proces, koji uključuje gospodarske, političke, pravne i kulturne

sadrţaje, koji zajedno stvaraju novu kvalitetu,

• globalizacija znači globalnu internacionalizaciju ili barem internacionalizaciju

aktivnosti kao što su trgovina, izravna strana ulaganja22

, ugovorni načini meĎunarodne

gospodarske suradnje na najvaţnijim trţištima,

• globalizacija podrţava zajedničko stvaranje savezništva, koja zahtijevaju potpuno nov

način globalne koordinacije i integracije aktivnosti,

• globalizacija znači proizvodnja na temelju istih proizvoda, za domaću potrošnju ali i

za strana trţišta; proizvodi su u stanju zadovoljiti domaće potrebe i navike,

• globalizacija znači visok udio komponenata stranih dobavljača u proizvodima za

domaću potrošnju, ali takoĎer i za izvoz.

4.1. Utjecaj globalizacijskog procesa na poslovanje poduzeća

Moţe se reći da je globalizacija gotovo sinonim za modernu ekonomiju. Globalizacija

ne bi bila moguća bez brzih i temeljnih tehnoloških dostignuća i promjena. Danas,

globalna konkurencija se uglavnom temelji na znanju i tehnologiji, kao i na sposobnosti

brzog i uzastopnog sluţenja kupcima. Znanje (tehnologija), ljudi i trţišta su sve više

22

eng. Foreign direct investment, dalje u tekstu FDI

39

postali osnovni i najvaţniji čimbenici konkurentskog natjecanja meĎu tvrtkama, ali i

meĎu zemljama. Globalizacija je postala gotovo sinonim za ekonomske liberalizacije i

prije svega otvorenost svjetskih gospodarstava. Najaktivniji subjekti procesa

globalizacije su definitivno transnacionalne ili multinacionalne kompanije. Svojim

operacijama zapravo upravljaju i kontroliraju meĎunarodnu razmjenu dobara,

umanjujući time njihovu slobodu jer se najveći dio razmjene provodi meĎu

multinacionalnim kompanijama (meĎu- kompanijska razmjena roba ili usluga). Sve ovo

je promijenilo strukturu svjetskog trţišta, koje je postalo gotovo preteţno oligopolsko.

MeĎutim, trţišno natjecanje se takoĎer promijenilo. Moţe se govoriti o prednostima

trţišnog natjecanja pojedinih kompanija. OECD definira globalizaciju kao širenje i

produbljivanje performansi poduzeća (kompanija) s ciljem da proizvode i prodaju robe

ili usluge na više trţišta. Naknadno, OECD definicija globalizaciju kao razvojni model

meĎunarodne poslovne suradnje koji uključuje investicije, trgovinu i ugovaranje

suradnje, a cilja na razvoj proizvoda, proizvodnju, nabavu i marketing. Takve

meĎunarodne operacije omogućuju kompanijama da osvajaju nova trţišta i koriste svoje

tehnološke i organizacijske prednosti za smanjenje troškova i rizika. Globalizacija je

tako snaţno povezana s povećanom mobilnošću i konkurentnošću. Glavni pokretači

globalizacije su definitivno transnacionalne ili multinacionalne kompanije (Kesič,

Bertoncelj, 2008, str. 84- 85).

Naglašene su sljedeće karakteristike značajne za njihove performanse, pogotovo

uzimajući u obzir multinacionalne farmaceutske kompanije (Kesič, Bertoncelj, 2008,

str. 85):

• multinacionalne kompanije imaju dobru trţišnu poziciju na najvaţnijim i strateškim

svjetskim trţištima,

• one globalno integriraju i spajaju svoje poslovne operacije, tako da nacionalni identitet

više nije vaţan,

• primjenjuju fleksibilne kupovne strategije,

• izgradile su globalnu mreţu proizvodnih postrojenja,

• organizirale su svoje R&D aktivnosti na globalnoj razini,

40

• znatno su uloţile u učinkovitu globalnu marketinšku organizaciju, koja podrţava

njihovu snaţnu trţišnu orijentaciju i stratešku usmjerenost na kupce.

Moţe se reći da je globalizacija u svojoj srţi sloţen, trţišno uzrokovan svjetski proces,

koji je povezan i potaknut svim elementima marketinškog načina razmišljanja i

djelovanja, naglim i brzim promjenama u načinu na koji se vodi posao, zajedno s

povećanjem konkurencije i konkurentnosti, u pokušaju da se optimalno identificiraju

promjenjive potrebe svjetskih kupaca i stekne mogućnost zadovoljenja njihovih

dugoročnih potreba. Vrlo je vaţno imati na umu da treba znati kako otkriti potrebe

kupaca i zadovoljiti ih u dugom roku. TakoĎer, treba naglasiti činjenicu da kupci trebaju

biti tretirani kao najdragocjenija imovina tvrtke. Zbog čega se naglašava da je

globalizacija proces voĎen marketingom. Presudno je u procesu globalizacije biti

snaţno trţišno orijentiran, biti brz, imati lojalne kupce, biti inovativan, imati znanje,

brzo učiti i imati odgovarajuće informacije. Bartlett i Ghoshal naglašavaju da uspješne

tvrtke današnjice i budućnosti su one koje su "u stanju istovremeno zadovoljiti potrebe

domaćeg trţišta, povećati globalnu uspješnost, teţiti stalnoj inovativnosti i stalnom

globalnom učenju" (Kesič, Bertoncelj, 2008, str. 85).

Drucker spominje pet najvaţnijih elemenata razvoja koji će uvelike utjecati na

strategije, strukturu i performanse budućih tvrtki (Kesič, Bertoncelj, 2008, str. 85):

• gospodarski odnosi će biti formirani meĎu trgovinskim blokovima umjesto zemljama,

• poslovne operacije će biti sve više stvar strateških saveza, integriranih u svjetskom

gospodarstvu,

• restrukturiranje poslovanja će biti pojačano i postat će više globalizirano, te će biti

vaţno posjedovati informacije i znanje,

• strateško upravljanje tvrtkama će biti odlučujuće za natjecateljski uspjeh,

• intenzivna trţišna orijentacija poduzeća će biti glavna prednost u postizanju prednosti

nad konkurentima.

Globalizacija je definitivno nepovratan proces i bez intenzivnih meĎunarodnih operacija

tvrtke ne bi mogle napredovati u suvremenom svijetu. MeĎutim, kako bi bile što

uspješnije, moraju biti sposobne proizvesti odreĎene proizvode jeftinije i uz pomoć

41

bolje procesne tehnologije, a takoĎer biti bolje organizirane i trţišno orijentirane, kako

bi brţe reagirale na trţišne signale i zahtjeve, te odgovorile bolje i brţe od konkurenata

na potrebe kupaca. TakoĎer, moţe se reći da je najvaţniji element konkurentnosti

inovativnost- sposobnost za stvaranje novih proizvoda i tehnologija te razumijevanje i

provoĎenje aktivnosti upravljanja marketingom u skladu s tim (Kesič, Bertoncelj, 2008,

str. 86).

4.2. Globalizacijski procesi u svjetskoj farmaceutskoj industriji

Svjetska farmaceutska industrija je doţivjela intenzivne procese koncentracije i

konsolidacije tijekom razdoblja od više od 20 godina. R&D i marketinške aktivnosti su

dva najvaţnija strateška prioriteta modernih farmaceutskih kompanija, u koja su uloţena

najveća količina sredstava, te se moţe reći da su glavni i ključni strateški razlozi za

procese konsolidacije svjetske farmaceutske industrije sljedeći (Kesič, Bertoncelj, 2008,

str. 86):

• nedostatak novih proizvoda za poticanje daljnjeg rasta prodaje,

• brzi procesi globalizacije svjetskog gospodarstva,

• ogromne investicije potrebne za R&D,

• globalni marketing i prodajne aktivnosti koje zahtijevaju ogromne investicije,

• povećanje konkurencije,

• promjenjiva struktura natjecanja (konkurencije),

• svjetske reforme sustava zdravstvene skrbi,

• sve veća vaţnost regulatornih pitanja (registracija, intelektualno vlasništvo, sudski

sporovi).

Istraţivanje je otkrilo da su snaţni procesi konsolidacije i koncentracije utjecali na sva

tri segmenta svjetske farmaceutske industrije (inventivne- originatore, generičke

proizvoĎače i specijalističke kompanije) pojavom velikog broja spajanja i preuzimanja,

rezultirajući potpuno novim savezima. Ti savezi su stvorili praktički potpuno nove

farmaceutske tvrtke, dok su u meĎuvremenu, neke ranije poznate tvrtke nestale sa

globalne trţišne scene. Na primjer, vodeća svjetska farmaceutska tvrtka Pfizer je

42

stvorena od pet velikih meĎunarodnih igrača, kao što su sam Pfizer, Warner Lambert,

Upjohn, Searle i Pharmacia. GlaxoSmithKline je takoĎer nastao od pet tvrtki: Smith,

Kline, Beecham, Glaxo i Wellcome. Vodeći svjetski generički proizvoĎač, izraelska

Teva, preuzela je više od 10 generičkih tvrtki, uključujući Lemmon, Gry, Prosintex,

Biogal, Human, Biocraft, Pharmascience, Copley, Novofarm, Bayer Classics, Sicor i

Ivax da čine današnju Tevu. Njemački generički proizvoĎač Sandoz (dio švicarskog

koncerna Novartisa), kao drugi po veličini generički proizvoĎač u svijetu, preuzeo je

veliki dio drugih generičkih tvrtki, kao što su Biochemie, Labinca, Lagap, BASF

Pharma (Knoll) Generics, Apothecon, Lek, Amifarma, Sabex, Hexal i Eon Labs

(spomenute su samo najvaţnije i najznačajnije). Glavni američki, generički proizvoĎač

Barr Pharmaceuticals je preuzeo vodeću hrvatsku farmaceutsku tvrtku Plivu u 2006.

godini. I na kraju, jedna od vodećih američkih generičkih tvrtki Mylan je preuzela

njemački generički entitet Merck (Kesič, Bertoncelj, 2008, str. 86). MeĎutim, pošto se

ovdje radi o podacima iz 2008. godine, potrebno je još nadodati tri velika spajanja i

preuzimanja koja su dovršena 2009. godine. Merck je preuzeo Schering-Plough, Roche

je preuzeo vrlo uspješnu biofarmaceutsku kompaniju Genentech, a Pfizer je preuzeo

Wyeth, takoĎer jednu od najuspješnijih svjetskih farmaceutskih kompanija (Bilas i Bači,

2010, str. 188).

Istraţivanje je utvrdilo da svjetska farmaceutska industrija postaje oligopolistička. Moţe

se uputiti na Knickerbockerovu teoriju oligopola reakcije, koja kaţe da oligopolističke

tvrtke, traţeći da se izbjegne destruktivno djelovanje konkurencije, slijede jedne druge

na novim trţištima kako bi zaštitile svoje interese. On ističe da djelovanje jednog

sudionika (igrača) stvara reakciju njegovih konkurenata, potičući tako proces

oligopolizacije. Moţe se zaključiti da Knickerbockerova teorija pokazuje i savršeno

objašnjava proces konsolidacije svjetske farmaceutske industrije (Kesič, Bertoncelj,

2008, str. 86).

Formiranje saveza i dalje raste dok farmaceutske tvrtke pokušavaju slijediti strategije

spajanja i preuzimanja (M&A) svojih konkurenata u nastojanju da zadrţe svoje globalne

trţišne poloţaje i dugoročnu konkurentnost. Broj spajanja i preuzimanja u posljednjim

43

godinama dokazuje ubrzanu konsolidaciju i oligopolizaciju farmaceutske industrije

(Kesič, Bertoncelj, 2008, str. 87).

Grafikon 3. prikazuje broj i vrijednost transakcija (u milijardama dolara) spajanja i

preuzimanja (M&A) na području biotehnologije i farmaceutike u vremenskom periodu

od 1985. do 2011. godine.

Grafikon 3. Najavljena spajanja i preuzimanja: biotehnologija & farmaceutika (1985.-

2011.)

Izvor: http://www.imaa-institute.org/statistics-mergers-acquisitions.html, 14.04.2013.

Iz grafikona 3. je vidljivo da su vrijednost i broj spajanja i preuzimanja u biotehnologiji

i farmaceutici u gotovo konstantnom porastu. Ipak, vidljiv je odreĎeni pad nakon 2008.

godine najvjerojatnije uzrokovan svjetskom financijskom krizom.

Tablica 18. prikazuje vrijednost i broj spajanja i preuzimanja u farmaceutskoj industriji

od 2000. do 2009. godine.

44

Tablica 18. Vrijednost i broj spajanja i preuzimanja u farmaceutskoj industriji (2000.-

2009.)

Godina Ukupno (u dolarima) Broj

2000 97,424,934,321 41

2001 27,749,309,161 87

2002 66,093,147,595 147

2003 23,625,371,126 173

2004 95,213,138,700 171

2005 46,553,632,500 128

2006 74,806,033,300 138

2007 71,600,790,685 180

2008 40,664,107,740 140

2009 147,237,047,186 140

UKUPNO 10 GOD. 690,967,512,314 1,345 Izvor: izradio student prema podacima sa http://www.levinassociates.com, 14.04.2013.

Tijekom razdoblja od 10 godina koje je završilo 31. prosinca 2009. godine, dogodilo se

ukupno 1.345 spajanja i preuzimanja u ukupnom iznosu višem od 690 milijardi dolara,

prema DealSearchOnline.com. GlaxoSmithKline je bio odgovoran za najveće

farmaceutsko spajanje i preuzimanje toga razdoblja: GlaxoWellcome je najavio 74

milijarde dolara vrijedno spajanje s SmithKline Beecham u 2000. godini, što je

rezultiralo entitetom sada poznatim kao GlaxoSmithKline. Pfizer, Inc je ostvario

sljedeća dva najveća farmaceutska spajanja i preuzimanja toga razdoblja: 68 milijardi

dolara vrijedno stjecanje Wyeth Inc u 2009. godini te 56 milijardi dolara vrijedno

stjecanje Pharmacia Corporation u 2002. godini (http://www.levinassociates.com

/pr2010/pr1003pharma).

Tablica 19. daje prikaz ključnih dogovora o spajanju i preuzimanju (M&A) kompanija u

farmaceutskoj industriji u vremenskom periodu izmeĎu oţujka 2007. godine i veljače

2012. godine.

45

Tablica 19. Spajanja i preuzimanja (M&A) u farmaceutskoj industriji u razdoblju

izmeĎu 03/2007 i 02/2012

Preuzimatelj Preuzeta

kompanija Datum €/$ (euro/dolar)

Schering Plough Organon Oţujak, 2007 €11 mlrd.

GlaxoSmithKline Reliant Pharma Srpanj, 2007 $1,65 mlrd.

Shionogi Sciele Pharma Kolovoz, 2008 $1,42 mlrd.

Eli Lilly ImClone Listopad, 2008 $6,5 mlrd.

Pfizer Wyeth Siječanj, 2009 $68 mlrd.

Roche Genentech Oţujak, 2009 $46,8 mlrd.

Johnson& Johnson Cougar Biotech Svibanj, 2009 $1 mlrd.

Dainippon

Sumitomo Sepracor Rujan, 2009 $2,6 mlrd.

Merck& Co. Schering-Plough Studeni, 2009 $41,1 mlrd.

GlaxoSmithKline Stiefel Srpanj, 2009 $3,6 mlrd.

Abbott Solvay Veljača, 2010 $4,5 mlrd.

Abbott Piramal’s

Healthcare unit Svibanj, 2010 $3,72 mlrd.

Pfizer King Pharma Listopad, 2010 $3,6 mlrd.

Novartis Alcon Prosinac, 2010 $51 mlrd.

Forest Laboratories Clinical Data Siječanj, 2011 $1,2 mlrd.

Teva Taiyo Svibanj, 2011 $460 mil.

Takeda Nycomed Svibanj, 2011 $9,6 mlrd.

Gilead Sciences Pharmasset Inc. Studeni, 2011 $11 mlrd.

Dainippon

Sumitomo Boston Biomedical

Veljača, 2012 $200 mil.

Izvor: izradio student prema podacima sa http://www.contractpharma.com, 14.04.2013.

U vremenskom razdoblju izmeĎu oţujka 2007. i veljače 2012. godine najveće spajanje/

preuzimanje je bilo Pfizerovo preuzimanje Wyetha u vrijednosti od 68 milijardi dolara.

Slijedili su Novartisovo preuzimanje Alcona u vrijednosti od 51 milijarde dolara te

Rockeovo preuzimanje Genentecha u vrijednosti 46,8 milijardi dolara.

Tablica 20. daje prikaz najnovijih spajanja i preuzimanja (M&A) kompanija u

farmaceutskoj industriji u 2012. godini.

46

Tablica 20. Najveća spajanja i preuzimanja (M&A) u farmaceutskoj industriji u 2012.

godini (u milijunima dolara)

Preuzimatelj Preuzeta

kompanija Datum $ (dolar)

Express Scripts, Inc. Medco Health

Solutions, Inc.

(formerly Merck

Medco Managed

Care LLC)

Travanj, 2012 29,100.00

Johnson& Johnson Synthes Inc. Lipanj, 2012 19,700.00

Nestle S.A. Pfizer, Inc. - Infant

Nutrition Business

Studeni, 2012 11,850.00

Aetna, Inc. Coventry Health

Care, Inc.

Kolovoz, 2012 7,300.00

Walgreen Co. Alliance Boots

GmbH

Kolovoz, 2012 6,700.00

Actavis, Inc.

(formerly Watson

Pharmaceuticals,

Inc.)

Actavis Group hf

(formerly Pharmaco

Hf)

Listopad, 2012 5,598.06

Linde AG Lincare Holdings,

Inc.)

Kolovoz, 2012 4,600.00

Fresenius SE& Co.

KGaA

RHON-

KLINIKUM AG

Travanj, 2012 4,093.58

Baxter International,

Inc.

Gambro AB Prosinac, 2012 3,990.93

Hologic, Inc. Gen-Probe

Incorporated

Kolovoz, 2012 3,800.00

Izvor: izradio student prema podacima sa http://v1.medtrack.com, 14.04.2013.

Najveća spajanja i preuzimanja u 2012. godinu su: preuzimanje Medco Health

Solutions-a od strane Express Scriptsa u vrijednosti od 29,1 milijardi dolara,

preuzimanje Synthesa od strane Johnson& Johnsona u vrijednosti od 19,7 milijardi

dolara te preuzimanje Pfizer, Inc.- Infant Nutrition Business-a od strane Nestlea u

vrijednosti od 11.85 milijardi dolara.

Očito je da neke samostalne farmaceutske tvrtke više nisu u stanju zadovoljiti

dugogodišnje i promjenjive potrebe trţišta ili očekivanja svojih kupaca, niti mogu

ulagati velika sredstva u R&D i marketinške aktivnosti u pokušaju da donesu nove

proizvode na globalna trţišta te da ih kvalitetno iskoriste. Ako neka farmaceutska tvrtka

nije u mogućnosti samostalno obavljati razvojni ciklus, mora traţiti odgovarajućeg

47

partnera za formiranje strateškog saveza. Formiranje saveza meĎu partnerima za

dobrobit odrţavanja dugoročne konkurentnosti je jedna od najkorisnijih strategija u

svijetu današnje farmaceutske industrije. Moţe se tvrditi da farmaceutske tvrtke

sklapaju saveze kako bi se stvorila zajednička sinergija i bolje iskoristile njihova

zajednička imovina, znanje, ţivotni ciklus proizvoda i štoviše poboljšala njihova

strategija upravljanja marketingom (Kesič, Bertoncelj, 2008, str. 87).

Dakle, kao ključne čimbenike za stvaranje zajedničke strategije farmaceutskih tvrtki

moţemo istaknuti sljedeće (Kesič, Bertoncelj, 2008, str. 87):

• istraţivanje i razvoj (R&D), za stvaranje novih proizvoda,

• proizvodi, da se stekne trţišne udjele i potakne rast prodaje,

• trţišta, da se postigne geografska i trţišna ekspanzija,

• marketing i prodaja, jer je provedba marketinga i prodajnih aktivnosti esencijalna za

konkurentnost (natjecanje) na globalnim trţištima.

Tablica 21. daje temeljiti prikaz glavnih strateških razloga spajanja i preuzimanja

(M&A) u svjetskoj farmaceutskoj industriji za sve tri skupine farmaceutskih tvrtki.

48

Tablica 21. Glavni strateški razlozi spajanja i preuzimanja u svijetu farmaceutske

industrije

Ključni elementi za

stvaranje dugoročne

konkurentnosti

Originatori

(inventivne

farmaceutske

tvrtke)

Generičke tvrtke Specijalističke tvrtke

(biotehnologija,

farmakogenomika)

Rast prodaje Da Da Da

Novi proizvodi Ključni čimbenik Ključni čimbenik Ključni čimbenik

Nova trţišta Ključni čimbenik Ključni čimbenik Ključni čimbenik

Marketing i

prodajne aktivnosti

Ključni čimbenik Ključni čimbenik Ključni čimbenik

Istraţivanje i razvoj

(R&D)

Ključni čimbenik Da, ako je moguće Ključni čimbenik

Stvaranje

zajedničkih

sinergija

Da Da Da

Jači poloţaj na

trţištu – povećana

konkurentnost

Ključni čimbenik Ključni čimbenik Ključni čimbenik

Utjecaj dioničara -

financije

Da Da Da

Koordinacija

upravljanja

(menadţmenta) i

kultura poduzeća

Da Da Da

Snaga globalizacije Ključni čimbenik Ključni čimbenik Ključni čimbenik

Izvor: izradio student prema podacima sa Kesič, D. (2011), Strategic Development Trends in the World

Pharmaceutical Industry, Managing Global Transitions: International Research Journal, vol. 9, br. 3, str.

220, dostupno na http://www.ebscohost.com/

49

Zbog sloţenosti farmaceutske industrije moţe se reći da farmaceutske tvrtke imaju

tendenciju formiranja saveza i meĎusobnog natjecanja u isto vrijeme. Mogu suraĎivati

na pojedinim projektima (primjerice u R&D), ali i svejedno se snaţno natjecati za

pojedine trţišne udjele. To je takozvani C i C fenomen koji je prozvan "co-opetition"

(suradnja i natjecanje u isto vrijeme). Farmaceutske tvrtke imaju tendenciju da se

internacionaliziraju i da globaliziraju svoje poslovne aktivnosti ranije nego što su to

činile u prošlosti zbog trţišne liberalizacije, povećanja konkurentnosti i potrebe da

postignu značajnu ekonomiju obujma. Prema tome, Svetličič predlaţe da "moderni

načini internacionalizacije uz pomoć formiranja mreţe i strateških saveza omogućuju

internacionalizaciju bez rasta poduzeća" (Kesič, Bertoncelj, 2008, str. 88).

Danas se tvrtke odlučuju za internacionalizaciju i za saveze zbog toga da bi (Kesič,

Bertoncelj, 2008, str. 88):

• bili bliţe klijentima,

• povećali učinkovitost,

• stekli bolji pristup tehnologiji i znanju (know-how),

• se zaštitili od konkurenata (strateški razlozi).

MeĎutim, jedna je stvar sklopiti dogovor o spajanju i preuzimanju (M&A), a druga je

stvar ostvariti da taj dogovor funkcionira. Prevladavanje problema integracije nakon

preuzimanja nije lagan zadatak. Prvo, postoje kulturne razlike (problemi) izmeĎu dviju

tvrtki, od izvršne pa sve do laboratorijske razine. Potrebne su godine da bi tvrtka u

potpunosti razvila kombiniranu kulturu, a ponekad se to uopće ne dogodi. Drugo,

obećanje sigurne snabdjevenosti lijekovima tzv. „drug pipeline23

“ moţe biti

precijenjeno. Drugim riječima: 1 + 1 < 2. Treće, integracije nakon spajanja znatno

usporavaju poslovanje. U industriji gdje je brzina razvoja lijekova predstavlja sve, s

obzirom da postoji samo ograničeno vrijeme koristi od patenta, usporavanje sposobnosti

izvršavanja organizacije je vjerojatno jedan od najmanje poţeljnih posljedica

preuzimanja i spajanja. To je skriven trošak koji je potencijalno u milijardama dolara, a

23

„drug pipeline“ se sastoji od lijekova koje tvrtka ima u razvoju ili koje testira, a to uključuje posve nove

lijekove, inačice postojećih lijekova i nove primjene postojećih lijekova

50

ne vidi se na računu dobiti i gubitka. Jedna stvar je sigurna: kad je sklapanje dogovora

gotovo, sposobnost izvršenja je esencijalna. Temeljna nuţnost poticanja izvršavanja od

uprave pa do svakog projektnog tima će odlučiti uspjeh ili neuspjeh spajanja

(http://www.contractpharma.com/contents/view_expert-opinions/2012-03-21/ma-in-

big-pharma/).

Nedostaci farmaceutskih udruţivanja, koji su se dogodili u nekim slučajevima

udruţivanja su (http://finance.mapsofworld.com/merger-acquisition/pharmaceutical/):

• slabljenje vodstva,

• pad produktivnosti,

• pad razine zadovoljstva zaposlenika,

• gubitak radnih mjesta.

Rezultati istraţivanja Matić, Bilas, Bači o spajanjima i preuzimanjima u farmaceutskoj

industriji pokazuju da je spajanje i preuzimanje poduzeća u prosjeku isplativa strategija

u farmaceutskoj industriji. MeĎunarodno spajanje i preuzimanje u prosjeku je isplativije

od domaćeg spajanja i preuzimanja u farmaceutskoj industriji. Mala farmaceutska

poduzeća te farmaceutska poduzeća manje iskusna u spajanjima i preuzimanjima

postiţu bolje rezultate u domaćim spajanjima i preuzimanjima, dok veća farmaceutska

poduzeća te farmaceutska poduzeća koja su iskusnija u spajanjima i preuzimanjima

postiţu bolje rezultate u meĎunarodnim spajanjima i preuzimanjima. Veća farmaceutska

poduzeća postiţu bolje rezultate u spajanjima i preuzimanjima od malih. Ako se

promatra relativna razlika u veličini poduzeća, bolje rezultate postiţu ona farmaceutska

poduzeća koja spajaju i preuzimaju farmaceutska poduzeća znatno manja od njih.

Farmaceutska poduzeća koja često ulaze u spajanja i preuzimanja postiţu bolje rezultate

od onih koja rijetko ulaze u spajanja i preuzimanja. Zanimljivo je da su u slučaju velike

relativne razlike u veličini poduzeća, farmaceutska poduzeća s malim iskustvom takoĎer

vrlo uspješna. Farmaceutska poduzeća iskusna u spajanjima i preuzimanjima u prosjeku

postiţu dobre rezultate i u relativno malim, ali i u relativno velikim preuzimanjima

(Matić i suradnici, 2011, str. 28).

51

Moţe se zaključit da je globalizacija utjecala na konsolidaciju i koncentraciju svjetske

farmaceutske industrije koja sve više poprima karakteristike oligopola na globalnoj

razini i da su glavnom strateškom orijentacijom farmaceutskih kompanija postala

spajanja i preuzimanja koja su se u većini slučajeva pokazala vrlo uspješnom

strategijom.

52

5. ZAKLJUČAK

Farmaceutska industrija je relativno mlada te se industrija kakva se poznaje danas

počela razvijati u drugoj polovici 19. stoljeća. No unatoč tome, farmaceutska industrija

predstavlja jednu od najuspješnijih i najprofitabilnijih industrija koja ima trend

konstantnog rasta (čak i u vrijeme svjetske financijske krize), a nastavak toga rasta se

očekuje i u narednim godinama. Farmaceutska industrija je takoĎer vodeća industrija po

izdvajanjima za istraţivanje i razvoj. Postoje tri vrste farmaceutskih kompanija koje

djeluju u industriji, a to su originatori, generičke i specijalističke farmaceutske

kompanije.

Transnacionalne kompanije farmaceutske industrije su u početku odrţavale proizvodnju

u svojim matičnim zemljama s malo izravnih stranih ulaganja u velika trţišta. U tom

pogledu je farmaceutska industrija bila internacionalizirana, a tek je implementacijom

WTO-ovog TRIPS sporazuma postala globalizirana.

Glavne karakteristike današnje farmaceutske industrije su povećana globalizacija,

promjenjiva struktura natjecanja i povećana konkurentnost, nedostatak novih proizvoda

(unatoč povećanim aktivnostima ulaganja u istraţivanje i razvoj), povećana vaţnost

regulatornih pitanja, brza konsolidacija i koncentracija, povećana vaţnost upravljanja

marketingom, razvoj novih terapeutskih područja i tehnologija, brz razvoj globalnih

generičkih trţišta. Karakteristična je i po dugotrajnom, sloţenom, skupom i rizičnom

procesu razvoja novih proizvoda (lijekova) bez konačnog jamstva da će potencijalni

novi lijekovi uspjeti na trţištu, vratiti uloţeno ili donijeti prihode.

Kako bi zaštitila ljude od neučinkovitih ili opasnih lijekova svaka drţava ima

regulacijska tijela za područje lijekova. Globalno najutjecajnija regulacijska agencija na

području lijekova je Američka uprava za hranu i lijekove (FDA). Ona je uzor po kojem

se ravna većina nacionalnih kontrolnih tijela i o kojoj ovisi globalna sudbina i

budućnost nekog farmaceutskog preparata. Pandan FDA u Europi i druga najvaţnija

regulacijska agencija je Europska agencija za evaluaciju medicinskih proizvoda (EMA).

53

Vrijednost farmaceutskog trţišta konstantno raste iz godine u godinu, te se očekuje

nastavak tog trenda i u narednim godinama. Vodeće svjetsko farmaceutsko trţište su

Sjedinjene Američke Drţave, a slijede trţište Europe te Japana. Europsko farmaceutsko

trţište predvode Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Velika Britanija. Postoje dva

procesa koji imaju utjecaj na trenutni razvoj trţišta, a to su trţišta u nastajanju, te

starenje stanovništva u razvijenim zemljama. Očekuje se da će nova trţišta tzv

pharmerging zemlje u idućim godinama ostvarivati visoki prosječni godišnji rast te

značajno utjecati na preraspodjelu trţišta. Kao najbrţe rastuća trţišta pharmerging

zemalja ističu se Kina, Brazil, Rusija i Indija.

Farmaceutskim trţištem dominiraju američke, europske i japanske farmaceutske

kompanije, a pet vodećih farmaceutskih kompanija prema prihodima iz 2011. godine su

Pfizer, Novartis, Sanofi, Merck i GlaxoKlineSmith. Vodeći generički proizvoĎači su

Teva, Sandoz i Mylan, dok su vodeće biofarmaceutske kompanije Roche, Amgen i

Novo Nordisk. Najprodavaniji farmaceutski proizvodi iz 2011. godine su Lipitor, Plavix

i Seratide. Prodaju farmaceutskih proizvoda najviše ugroţava istek patenta, tj. pojava

patentne litice, kada prodaja proizvoda strmoglavo pada.

Kao glavni trendovi u farmaceutskoj industriji ističu se ekspanzija generičkog

poslovanja te pojava bioloških lijekova, a kao glavni izazovi ističu se rast industrije

generičkih lijekova, loš imidţ u javnosti te osvajanje novih trţišta. Unatoč tome što je

farmaceutska industrija odgovorna za iskorjenjivanje raznih bolesti te produljenje

ţivotnog vijeka, farmaceutska industrija ima jako nizak ugled i povjerenje kod ljudi.

Svjetska farmaceutska industrija je doţivjela velike promjene u posljednja dva

desetljeća. Nedostatak novih proizvoda za poticanje daljnjeg rasta prodaje, brzi procesi

globalizacije svjetskog gospodarstva, ogromne investicije potrebne za R&D, globalni

marketing i prodajne aktivnosti koje zahtijevaju ogromne investicije, povećana

konkurentnost, promjenjiva struktura natjecanja (konkurencije), svjetske reforme

sustava zdravstvene skrbi te sve veća vaţnost regulatornih pitanja, stvorili su nove

izazove farmaceutskim kompanijama.

54

Ubrzana globalizacija je djelovala na procese konsolidacije i koncentracije svjetske

farmaceutske industrije. Globalizacija je utjecala na sve tri vrste farmaceutskih kompanija.

Stvaranje savezništva u obliku spajanja i preuzimanja sve više postaje temeljnom

strateškom orijentacijom svjetskih farmaceutskih kompanija. Na taj način su nastale

potpuno nove kompanije, a farmaceutske kompanije sklapaju saveze kako bi se stvorila

zajednička sinergija i bolje iskoristila njihova zajednička imovina, znanje, ţivotni ciklus

proizvoda te poboljšala njihova strategija upravljanja marketingom. Ključni čimbenici

za stvaranje zajedničke strategije farmaceutskih kompanija su istraţivanje i razvoj,

proizvod, trţište, te marketing i prodaja. Kod spajanja i preuzimanja moţe doći i do

odreĎenih problema kao što su slabljenje vodstva, pad produktivnosti, pad razine

zadovoljstva zaposlenika, gubitak radnih mjesta, no unatoč tome moţe se zaključiti da

su se spajanja i preuzimanja u farmaceutskoj industriji pokazala isplativom i uspješnom

strategijom. Ti intenzivni procesi spajanja i preuzimanja utječu na to da farmaceutska

industrija postaje oligopolistička, odnosno oligopol na globalnoj razini.

55

LITERATURA

Knjige:

1. Gajski, L. (2009), Lijekovi ili priča o obmani, Pergamena, Zagreb

2. Moynihan, R, Cassels A. (2009), Prodavanje bolesti, Planetopija, Zagreb

3. Strahinja, D. (2007), Ekonomija – gdje je tu čovjek?, Digital point, Rijeka

4. Virapen, J. (2010), Nuspojava: smrt, ispovijesti farmaceutskog insidera, Omega Ian,

Zagreb

Članci:

1. Bilas, V, Bači V. (2010), Utjecaj akvizicijskog iskustva na uspješnost meĎunarodnih

spajanja i preuzimanja u farmaceutskoj industriji 2003.– 2009., Ekonomska misao i

praksa, vol. 19, br. 2, dostupno na http://hrcak.srce.hr/

2. Gordon, C. (2011), International pharmaceutical social risk regulation: An ethical

perspective, Acta pharmaceutica, vol. 61, br. 1, dostupno na http://hrcak.srce.hr/

3. Haakonsson Stine, J. (2009), The Changing Governance Structures of the Global

Pharmaceutical Value Chain, Competition and Change, vol.13, br. 1, dostupno na

http://www.ebscohost.com/

4. Kesič, D, Bertoncelj, A. (2008), Importance of marketing management in the world

pfarmaceutical industry, Trţište, vol. 20, br. 1, dostupno na http://hrcak.srce.hr/

5. Kesič, D. (2011), Strategic Development Trends in the World Pharmaceutical

Industry, Managing Global Transitions: International Research Journal, vol. 9, br. 3,

dostupno na http://www.ebscohost.com/

6. MarketLine Industry Profile, (2012), Pharmaceuticals in Europe, dostupno na

http://www.ebscohost.com/

7. MarketLine Industry Profile, (2012), Pharmaceuticals in the United States, dostupno

na http://www.ebscohost.com/

8. Matić, B. i suradnici, (2011), Analiza meĎunarodnih spajanja i preuzimanja u

farmaceutskoj industriji, Ekonomski vjesnik, vol. 1, br. 1, dostupno na

http://hrcak.srce.hr/

56

9. Tomić S. i suradnici, (2010), Reguliranje lijekova u Hrvatskoj - doprinos javnom

zdravstvu, Kemija u industriji, vol. 59, br. 7, dostupno na http://hrcak.srce.hr/

Ostali izvori:

1. Epfia, The Pharmaceutical Industry in Figures, 2012, http://www.efpia.eu/,

14.04.2013

2. Glavina, D. (2007), Globalni trendovi u farmaceutskoj industriji,

http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=7999, 14.04.2013

3. IFPMA, The Pharmaceutical Industry and Global Health: Facts and Figures, 2011,

http://www.ifpma.org/fileadmin/content/Publication/2011/2011_The_Pharmaceutical_I

ndustry_and_Global_Health_low_ver2.pdf, 14.04.2013

4. IMS Institute, The Global Use of Medicines: Outlook Through 2016, 2012,

http://www.imshealth.com/deployedfiles/ims/Global/Content/Insights/IMS%20Institute

%20for%20Healthcare%20Informatics/Global%20Use%20of%20Meds%202011/Medic

ines_Outlook_Through_2016_Report.pdf, 14.04.2013

5. Jovanović, Ţ. (2007), Načela upravljanja farmaceutskom marketinškom

kombinacijom, http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=6694, 14.04.2013

6. Pharmaceutical industry, http://en.wikipedia.org/wiki/Pharmaceutical_industry,

14.04.2013

7. Pogorilić, S. (2010), Dobre strane ozloglašene farmaceutske industrije,

http://www.poslovni.hr/hrvatska/dobre-strane-ozloglasene-farmaceutske-industrije-

158570, 14.04.2013

8. Šimunić, P. (2012), Izazovi na putu farmaceutske industrije,

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/izazovi-na-putu-farmaceutske-industrije,

14.04.2013

9. Walsh, R. (2010), A history of: The pharmaceutical industry,

http://www.pharmaphorum.com/2010/09/17/a-history-of-the-pharmaceutical-industry/,

14.04.2013

10. v1.medtrack.com, 14.04.2013

11. www.contractpharma.com, 14.04.2013

57

12. www.contractpharma.com/contents/view_expert-opinions/2012-03-21/ma-in-big-

pharma/, 14.04.2013

13. http://finance.mapsofworld.com/merger-acquisition/pharmaceutical/, 14.04.2013

14. http://www.imaa-institute.org/statistics-mergers-acquisitions.html, 14.04.2013

15. www.imshealth.com, 14.04.2013

16. http://www.levinassociates.com, 14.04.2013

17. www.levinassociates.com/pr2010/pr1003pharma, 14.04.2013

18. www.klinickaispitivanja.hr/link/razvoj-lijeka-i-faze-klinickih-ispitivanja,

14.04.2013

19. www.worldpharmaceuticals.net, 14.04.2013

58

POPIS TABLICA

Redni

broj

Naziv tablice

Stranica

1. Globalno farmaceutsko trţište (2003.- 2011.) 19

2. Top 20 farmaceutskih kompanija (na temelju farmaceutskih prihoda

iz 2011. godine, u milijunima dolara)

21

3. Top 20 farmaceutskih kompanija prema R&D potrošnji (u

milijunima dolara) za 2010. godinu

22

4. Top 20 farmaceutskih kompanija prema broju zaposlenih 23

5. Top 10 biofarmaceutskih kompanija (na temelju biofarmaceutskih

prihoda iz 2011. godine, u milijunima dolara)

24

6. Top 10 generičkih kompanija prema prihodu iz 2011. godine (u

milijardama dolara)

24

7. Top 20 najprodavanijih farmaceutskih proizvoda u 2011. godini (u

milijardama dolara)

25

8. Istek patenata farmaceutskih proizvoda po drţavama i godinama 26

9. Svjetsko farmaceutsko trţište po regijama i zemljama (u

milijardama dolara)

28

10. Ljestvica vodećih farmaceutskih trţišta po zemljama (2006.- 2016.) 29

11. Vrijednost farmaceutskog trţišta u SAD–u (2007.- 2011.) (u

milijardama)

30

12. Udjeli farmaceutskog trţišta u SAD-u 31

13. PredviĎanje buduće vrijednosti farmaceutskog trţišta u SAD–u

(2011.-2016.) (u milijardama)

31

14. Vrijednost farmaceutskog trţišta u Europi (2007.- 2011.) (u

milijardama)

32

15. Geografska segmentacija farmaceutskog trţišta u Europi u 2011.

godini

33

16. Udjeli farmaceutskog trţišta u Europi u 2011. godini 33

17. PredviĎanje buduće vrijednosti farmaceutskog trţišta u Europi 34

59

(2011.- 2016.) (u milijardama)

18. Vrijednost i broj spajanja i preuzimanja u farmaceutskoj industriji

(2000.- 2009.)

44

19. Spajanja i preuzimanja (M&A) u farmaceutskoj industriji u

razdoblju izmeĎu 03/2007 i 02/2012

45

20 Najveća spajanja i preuzimanja (M&A) u farmaceutskoj industriji u

2012. godini (u milijunima dolara)

46

21. Glavni strateški razlozi spajanja i preuzimanja u svijetu

farmaceutske industrije

48

60

POPIS GRAFIKONA

Redni

broj

Naziv grafikona Stranica

1. Potrošnja lijekova po geografskim područjima u 2011. godini 27

2. Prodaja novih farmaceutskih proizvoda (lijekova), lansiranih u

periodu izmeĎu 2006. i 2010. godine po geografskim područjima

30

3. Najavljena spajanja i preuzimanja: biotehnologija & farmaceutika

(1985.- 2011.)

43

61

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UTJECAJ GLOBALIZACIJSKOG

PROCESA NA RAZVOJ FARMACEUTSKE INDUSTRIJE izradio samostalno pod

voditeljstvom prof. dr. sc. Dunje Škalamere-Alilović, a pri izradi diplomskog rada

pomagala mi je i asistentica mr. sc. Mirela Ahmetović. U radu sam primijenio

metodologiju znanstveno-istraţivačkog rada i koristio literaturu koja je navedena na

kraju diplomskog rada. TuĎe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam

izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način sam

citirao i povezao s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog

jezika.

TakoĎer, izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na sluţbenim

stranicama Fakulteta.

Student

Robert Mohorović