utjecaj i smanjenje buke te korištene alternativih goriva u javnom gradskom prijevozu

7/30/2019 Utjecaj i smanjenje buke te korištene alternativih goriva u javnom gradskom prijevozu

http://slidepdf.com/reader/full/utjecaj-i-smanjenje-buke-te-koristene-alternativih-goriva-u-javnom-gradskom 1/14

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

UTJECAJ I SMANJENJE BUKE TE MOGUĆNOSTKORIŠTENJA ALTERNATIVNIH GORIVA U JGP-u

SEMINARSKI RAD

Predmet: Ekologija u prometu

Predmetni nastavik: Mr. sc. Zoran Vogrin

Studenti: Matija Kresnik

JMBAG: 0135 224 994

Nino Kink

JMBAG: 0135 226 429



Sadržaj

1. Uvod ....................................................................................................................... 1

2. Buka u prometu ...................................................................................................... 2

2.1. Utjecaj vozila na razinu buke ............................................................................ 2

2.2. Utjecaj buke na zdravlje ljudi ............................................................................ 4

3. Mjere za smanjenje buke na vozilu ......................................................................... 5

4. Mjere za smanjenje buke izvan vozila .................................................................... 5

6. Alternativna goriva .................................................................................................. 8

7. Plinovita goriva ....................................................................................................... 8

7.1. Zemni plin ......................................................................................................... 9

7.2. Ukapljeni naftni plin .......................................................................................... 9

7.3. Vodik ................................................................................................................ 9

8. Metanol ................................................................................................................. 10

9. Etanol ................................................................................................................... 10

10.Sunčeva energija ................................................................................................. 10

11. Biodizel ............................................................................................................... 11

12. Hibridni automobili .............................................................................................. 11

13. Literatura ............................................................................................................ 12



1. Uvod

Sa razvojem automobilske tehnologije buka je počela predstavljati sve veći problem u

gradovima. U prilog tome govori činjenica da se od početka stoljeća do danas ugradskim se središtima prometna buka povećala osmerostruko. Sva vozila proizvodebuku, ali ona nastaje još i prolaskom vozila kroz zrak te interakcijom vozila sapodlogom, odnosnom voznom površinom. Ima velik utjecaj na zdravlje ljudi, ali jemoguće umanjiti njen iznos pomoću mjera za smanjenje buke, kao što su bukobrani.

Kao i buka, alternativna goriva postaju sve češća tema razvojem tehnologije. Zbog

fosilnih goriva zrak je sve onečišćeniji te se krenulo u potragu za čišćim i jeftinijimgorivima. Neki od alternativih goriva su alkohol, vodik sunčeva energija, biodizel iplin. Nihovom upotrebom će se smanjiti zagađenje okološa, ali i sukobi koji sve češćenastaju zbog fosilnih goriva, koja su iscrpni energenat.

Izbor ovih tema nije bio težak jer su one aktualne u svijetu te veoma zanimljive. Uovom seminarskom radu definirat ćemo probleme, opisati ih te pokušati naćiodgovore na sva pitanja vezena uz buku i alternativna goriva u javnom gradskom

prijevozu.

1



2. Buka u prometu

Buka je postala predmetom raznovrsnog ispitivanja tek u novije vrijeme, kada je postalo da suviše jaka buka utječe na čovjekovo zdravlje i primjetno smanjujeproizvodnost njegovog rada[1]. Od početka stoljeća do danas u gradskim sesredištima prometna buka povećala osmerostruko. Na buku uzrokovanu prometom

otpada čak 80 % od svih izvora komunalne buke u većim urbanim sredinama, dok odtoga 50 % otpada na cestovni promet, 18 % na promet na tračnicama, a 13 % nazračni promet (slika 1.). Buka u cestovnom prometu je najrasprostranjenija vrsta bukei urbanim sredinama predstavlja jedan od ozbiljnih problema.

Izvor: www.e-student.fpz.hr, studeni 2012.

Grafikon 1. Odnos pojedinih izvora buke

2.1. Utjecaj vozila na razinu buke

U urbanim sredinama buku koja nastaje za vrijeme vožnje motornog vozila, sobzirom na osnovni izvor, možemo podijeliti u tri skupine:

- Buka od prolaza vozila kroz zrak

- Buka rada vozila

- Buka od interakcije pneumatika i vozne površine

Buka koju stvara vozilo je emisijska buka koju generiraju komponente vozila kojedjeluju pri pokretanju samog vozila, a ovisi o brzini rada motora (strukturna bukamotora, usis zraka, buka ventilatora i ispušnog lonca). Jača je kod teretnih vozilanego kod osobnih, a osobito dolazi do izražaja pri nižim stupnjevima prijenosa. Nanju djeluje i geometrija ceste.

Buka od interakcije pneumatika i vozne površine je buka koja nastaje uslijedkotrljanja kotača po površini kolnika. Ona osobito dolazi do izražaja pri većimbrzinama, pri kojima se njen intenzitet povećava, a istodobno smanjuje buka motora(buka tada radi uz veći stupanj prijenosa).

2



Opažanja i istraživanja su pokazala da na odašiljanje zvuka utječe:

- Hrapavost - što je veća hrapavost zastora, veća je razina buke kojaotprilike linearno raste s povećanjem teksture

- Brzina kretanja vozila (buka pneumatika i buka prijenosnog mehanizma) -s porastom brzine vožnje, povećava se buka i uslijed kotrljanja kotača po

kolniku

- Stanje (suho – mokro) površine kolnika - kolnici su u mokrom stanjubučniji od suhih kolnika, a razlika u razini buke je posebice izražena kodmanjih brzina

- Vrsta pneumatika i njegovo opterećenje - pneumatici koji su jačeopterećeni proizvode veću buku koja se povećava s trošenjem nagaznepovršine guma uslijed koje dolazi do povećavanja vibracija

Pri malim brzinama kretanja vozila, sama konstrukcija vozila ima značajniji utjecaj narazinu buke od interakcije vozila i vozne površine. Utjecaj kotrljanja pneumatika po

kolničkoj površini postaje značajan pri brzinama većim od 30 km/h za osobna vozila i40 km/h za teretna vozila, dok je on dominantan pri brzinama većim od 50 km/h.Razina buke koju proizvede rad motora vozila pri brzinama od 30 do 50 km/h imaznačajnu ulogu u urbanim sredinama dok se na autocesti taj izvor buke možezanemariti.

Izvor: www.e-student.fpz.hr, studeni 2012.

Grafikon 2. Odnos buke pneumatika i rada motora

Iz grafičkog prikaza 2. vidljivo je da pri brzini vozila od 20 km/h veći utjecaj na razinubuke ima rad motora, dok pri brzini većoj od 50 km/h dominaciju preuzima buka odinterakcije pneumatika i vozne površine.

3



2.2. Utjecaj buke na zdravlje ljudi

Povišena razina buke sve više zabrinjava jer dokazano djeluje na pogoršanjeljudskog zdravlja. Obitavanje u bučnom okolišu povećava stres i tako dovodi do

fizioloških promjena u organizmu[1].Glavni auditivni simptomi su zaglušenost, šum,neugodna bol i gubitak sluha, te vrtoglavica. Subjektivni osjet pritiska i zvonjave uušima (tinnitus) pojavljuje se najčešće pri izloženosti buci u tihom okruženju.Prekomjerna buka izaziva i neraspoloženje, razdražljivost, nemir i smetnje uponašanju. Za dobar san bilo bi poželjno da buka ne prelazi 30 decibela, apojedinačni zvučni podražaji 45 decibela. Neauditivni zdravstveni poremećaji izraz sufiziološke reakcije na stres. Buka od 60 do 70 decibela može neizravno utjecati naendokrinološki sustav i simpatički dio autonomnoga živčanog sustava i potičeizlučivanje stresogenih hormona. Raste razina kolesterola i triglicerida u krvi i krvnitlak te nastajedepresija. Agresivno ponašanje zbog djelovanja buke pojavljuje se tekiznad 80 decibela. Osobe koje žive ili rade u bučnom okolišu od dva do tri puta u

većoj su opasnosti od srčanog infarkta.

2.3. Procjena izloženosti prekomjernoj buci

I sami možemo procijeniti nalazimo li se u preglasnom okružju koje je opasnoza naš osjet sluha i ravnoteže: ako ne razumijemo govor osobe na udaljenosti od jednog metra, ako osoba uz nas čuje glazbu s našega elektroakustičkog uređaja, akone možemo kontrolirati jačinu glasa u buci. Možemo postati promukli zbog oštećenjaglasnica, ali i umorni, razdražljivi, željni izolacije. Jaka buka može u početku izazvatizaglušenost i zvonjavu u ušima (tinnitus), a zatim i vrtoglavicu, mučninu,razdražljivost, umor i nedostatak koncentracije.

Negativno djelovanje buke motornih vozila možemo podijeliti na:

djelovanje buke prometnog toka u okolini prometnice

djelovanje buke unutar vozila na vozača i putnika

S medicinskog stajališta razlikujemo dvije vrste štetnog djelovanja buke:

- Auralno djelovanje buke je djelovanje izravno na organ sluha i poznato jeodavno. Razvojem suvremenih prometnih sredstava i ostale tehnike sve je većibroj radnih mjesta s pretjeranom bukom kao i sve veći broj ljudi s oštećenjemsluha koji rade na tim mjestima (vozači, piloti, strojari itd.)

- Ekstra auralno djelovanje je djelovanje na cijeli organizam. Takvo djelovanjeutječe na povećanje napetosti, krvni tlak, izaziva poremećaje rada srca, pluća,želuca, endokrilnog sustava, sužava pozornost i produktivnost rada, što je kodvozačkog osoblja vrlo kritično i opasno po sigurnost sudionika u prometu i čitaveokoline.

4



3. Mjere za smanjenje buke na vozilu

Provode se na tri mjesta: na izvoru buke, u prijenosu buke i na prijamniku, odnosnokaroseriji. Kod motora kao izvora buke, na iznos buke se može utjecati upravljanjemprocesom izgaranja, zatim smanjenjem buke konstrukcije motora, te smanjenjembuke oklopa oko motora. Na proces izgaranja treba utjecati tako da se postigne što

ravnomjerniji tok porasta tlaka u cilindru. U tom se smislu izvodi nekoliko postupakaubrizgavanja goriva, npr. dvofazno ubrizgavanje goriva. Za stišavanje buke motorauglavnom ostaje stišavanje buke same konstrukcije motora i buke oklopa motora. Uvezi s tim, zidovi kućišta motora trebaju biti napravljeni od visoko prigušnih materijalate trebaju biti što krući izvedeni nekoliko puta deblji nego što je normalno, i to odlijevanog magnezija, a ne od lijevanog željeza.

4. Mjere za smanjenje buke izvan vozila

Prilikom projektiranja i građenja cesta treba na mjestima gdje se želi postići zaštita odbuke poduzeti odgovarajuće mjere koje se sastoje od sljedećeg:

- Uzdužni nagib ne treba biti veći od 3 %, jer kod uzdužnih nagiba od 4 – 6%povećava se zvučna razina za 3 dB, a kod nagiba od 6% čak i do 6 dB. Iz togproizlazi da se za svaki stupanj nagiba veći od 5 % povećava buke za 0,6 dB

- Odabrati odgovarajuću brzinu zbog toga jer kod brzine vožnje veće od 90km/h dolazi do povećanja zvučne razine za 3 dB. Isto tako, smanjenjem brzineza 20 km/h (s 80 na 60 km/h) snizuje se razina buke za 2,5 dB. Regulacijomprometa semaforima povećava se razina buke za 1 do 2 dB. Učinkovitost„smirivanja“ prometa jest u tome što se može sniziti razina buke za oko 5 dB.

- Pažljivo locirati križanja i prijelaze zato što svako križanje, prijelaz preko prugei sl. povećava zvučnu razinu za 3 dB.

- Vođenjem prometnice u tunelu smanjuje se zvučna razina za 20 dB.

5



5. Mjere za smanjenje buke cestovnih vozila

Pravilnim projektiranjem, uspostavom prometnog toka te tehnički ispravnim vozilommože se puno postići na smanjenje razine buke. Međutim, kako to nije slučaj upraksi, nerijetko se dešava da se s bukom suočavamo kada ona već postaneproblem i sve što tada možemo napraviti jest sanacija već učinjenog. Takva su

rješenja naravno puno skuplja i zato je nužno povećati svijest o tom problemu ireagirati pravovremeno[2].

Mjere za smanjenje razine buke od prometa možemo podijeliti na:

- Mjere aktivne zaštite od buke – na izvoru

- Mjere za smanjenje širenje buke između izvora i objekata utjecaja

- Mjere pasivne zaštite od buke – na imisijskom mjestu

- Ekonomske i ostale mjere

Osnovni zahtjev je da barijera ima dovoljnu visinu i dužinu s kojima se postiževertikalno i horizontalno preklapanje s cestom iz kuta gledanja zaštićenog objekta.Prema pravilima struke preporučuje se da visina zaštitnih barijera bude minimalno1,5 m, odnosno maksimalno 5 m, te debljine 120mm.

Kako zaštitne barijere visine veće od 5 m u pravilu nije moguće ostvaritiuobičajenim inžinjerskim metodama i uz razumne troškove preporučuje se visinuograničiti na 5 m ili u slučaju da ta visina nije dovoljna razmotriti neka druga rješenja

(npr. kombinacija barijera i zaštitnih prozora, otkup ili prenamjena objekata, nagodbas vlasnikom ). Izgradnja barijere se predlaže tek kod akustički potrebne visine većeod 1,5 m, zbog relativno velikog udjela troškova temeljenje kod nižih zidova.

Barijere se razlikuju prema obliku, materijalu od kojeg su izvedene te premaakustičnim svojstvima. Pri gradnji barijera koristi se široki spektar materijala kojimase postižu različiti vizualni efekti i različita učinkovitost. Najčešće korišteni materijalisu beton, aluminij, drvo, čelik, polimerni materijali, zemljani nasipi, vegetacija ili raznekombinacije prije navedenih materijala.

Izvor: www.prometna-zona.com, listopad 2012.

Slika 1. Bukobran

6



Mnoge od navedenih barijera se na strani koja je direktno izložena buci oblažu

apsorbirajućim materijalom, kojima se postiže smanjenje reflektirane buke.

U fazi prostornog planiranja dodatna zaštita od buke može se postićipostavljanjem zgrada kao barijera na način da ih se smjesti između izvora buke irelevantnog mjesta imisije. Tlocrtno dugačka zgrada ili kuće u nizu koje su paralelneu odnosu na cestu, mogu poslužiti kao adekvatna zaštita udaljenijim objektima iza

njih. Dvokatnica paralelna s cestom može smanjiti razinu buke na strani zgrade koja je udaljenija od prometnice za približno 13 dB. Samostojeće zgrade bi uvijek trebalebiti paralelne s cestom i sa prozorima smještenim na bočnim stranama na kojima jerazina buke znatnije niža u odnosu na prednju stranu. Ne preporučuje se orijentiratizgradu okomito prema cesti jer su na taj način obje bočne strane gotovo potpunoizložene buci.

Najbolji način osiguravanja tihih zona je gradnja zatvorenih redova zgrade kojeujedno štite objekte koji se nalaze iza njih. Ukoliko je moguće, trebalo bi zatvoriti sveprolaze među zgradama. Visina zgrade također određuje potencijal smanjenja razinebuke. Što je zgrada viša, to je i zvučna zaštita veća

Kao zaštita od buke izvan središta naselja uglavnom se koriste nasipi[1].Nasipi mogu poslužiti kao deponij za višak materijala koji se pojavljuje tijekomgradnje, njihova masa prilično apsorbira buku, a uz ispravno ozelenjavanje estetskise uklapaju u okoliš i povoljno djeluju u apsorpciji štetnih tvari. Nasipi zahti jevajumnogo prostora čime im je onemogućena raširenost primjene.

U slučajevima kada je raspoloživi prostor ograničen moguće je kombiniratinasip i zaštitni zid protiv buke. Takvom kombinacijom može se postići smanjenjebuke od 6 do 15 dB. Kako se zidovi za zaštitu od buke estetski teško uklapaju ukrajolik, poželjno je da se sa svake strane zaštitnog zida zasadi pojas prikladne

vegetacije.

7



6. Alternativna goriva

Energetska kriza sedamdesetih godina upozorila je na problem ograničenjazaliha nafte koja je uz ugljen najvažniji izvor energije. S obzirom da će se zalihe svremenom potrošiti nije čudno da se provode mnoga istraživanja kako bi se pronašlezamjene za naftne derivate. Danas se intenzivno radi na novim izvorima energije koji

imaju svojstva prikladan za rad motora, mogu se spremiti u relativno mali spremnik teimaju malu masu u odnosu na količinu energije koju bi pružali. Od njih se isto takoočekuje poboljšanje u smanjenju emisije različitih plinova koji onečišćuju zrak, kaošto su ugljik (II) oksid (CO), ugljikovodici (CH) i dušikovi oksidi (NOX). [3]

7. Plinovita goriva

Pri normaloj temperaturi nalaze se u plinovitom agregatnom stanju pa je

njihova gustoća vrlo mala, a volumen velik što otežava njihovu pohranu i iz tograzloga često se pohranjuju u spremnike pod tlakom.

Permanentni plinovi, metan ili vodik, ne mogu se ukapljiti pri normalnoj

temperaturi, pa se pohranjuju na razne načine:

- U bocama pod visokim tlakom

- Pri niskim temperaturama u kriogenim spremnicima

- Na neki drugi način, npr. vodik u hidridima metala

- Plin se proizvodi izravno uz motor na vozilu kao generatorski plin

Vrste plinovitih goriva su :

- Zemni plin

- Ukapljeni naftni plin

- Vodik[3]

8



7.1. Zemni plin

Pri normalon temperaturi volumen zemnog plina je velik: za metan iznosi

q=0,717 kg/m3, a jedinični volumen V=1,4m3/kg. Kod vozila to zahtjeva da se

pohranjuje u spremnike, npr. u čelične boce pod vrlo visokim tlakom od 15 do 20

Mpa. Oktanska vrijednost iznosi 120. U zemnom plinu nema olovnih spojeva, asadržaj sumpora je mali. Kod Otto motora moguće ga je uporaditi bez velikih izmjena

na motoru, dok se kod dizel motora najčešće mora smanjiti stupanj kompresije. [3]

Zet je uveo autobuse na zemni plin 2009. godine u neke svoje autobuse,

točnije njih 60. Moguće ih je prepoznati po natpisu CNG (Compressed natural gas).Na taj način i oni pridonose očuvanju okoliša u gradu Zagrebu.

7.2. Ukapljeni naftni plin

Ukapljeni naftni plin je smjesa propana C3H8 i butana C4H10 u podjednakim

volumenskim udjelima. Koncentracija štetnih sastojaka u ispušnomplinu manja, aukapljeni naftni plin ne sadrži olovo i sumpor što mu daje prednost pred benzinom.Oktanski broj je velik i iznosi 112 za propan i 94 za butan. Iz tog razloga je pogodan

kao gorivo ta Otto motore. Već se dulje vrijeme upotrebljava u javnom gradskomprijevozu u vidu goriva za autobuse i taxi vozila, ponajprije jer je jeftiniji u odnosu na

standardna goriva. Jedina loša strana je dva spreminka, jedan za benzin, a drugi za

plin, stoga je prtljažni prostor smanjen.[3]

7.3. Vodik

Vodik je permanentni plin koji se ukapljuje na niskoj temperaturi od -253 OC.Gustoća mu iznosi q=0,08987 kg/ m3. Vodik je gorivo s najvećim toplinskim efektom,a ujedno je i najlakše gorivo jer ima masu od 0,07 kg/dm3. Uporaba vodika je vrloraširen te pored toga što se koristi kao pogonsko gorivo, upotrebljava se za

dobivanje benzina, metanola, amonijaka i drugih goriva. Najveća prednost vodikanad ostalim vrstama goriva je to što su njegove količine neiscrpne te u čistomizgaranju bez ugljik (II) oksida. Produkte izgaranja je H2O tako da nema niti sumporani olova. S druge strane, nemože ga se pronaći u slobodnom stanju te ga se moraproizvoditi elektrolizom ili termokemijskim postupcima. Još nekoliko nedostataka sucijena, otežano skaldištenje, prijevoz i distribucija.[3]

9



8. Metanol

Metanol, CH3OH, proizvodi se iz zemnog plina, primarnog benzina, teškog uljaili ugljena. Njegova otpornost prema detonantnom izgaranju veća je od benzina, tako

da je njegova uporaba kao goriva u specijlnim slučajevima poznata već dugo

vremena. To se ističe kod sportskih automobila. Zbog većeg oktanskog broja, kojiiznosi 106, teže ga je primjeniti kod dizel motora, ali je taj problem moguće riješiti manjim izmjenama na motoru. Zamjena benzina metanolom uspješno je izvedenokod većine proizvođača automobila. U motorima s unutrašnjim izgaranjem boljeunutrašnje hlađenje motora omogućuje veliko povećanje stupnja kompresije navrijednost 14:1. Ispušni plinovi motora daleko su manje štetni za zdravlje jer nesadrže dušikove okside, aromatske ugljikovodike, koji su uzročnici raka, te manjeugljik (II) oksida. [3]

9. Etanol

Kemijska formula je C2H5OH, a dobiva se iz škroba, šećera, koksnih plinova idr. Svojstva etanola su slična svojstvima metanola, ali je udio kisika manji. Ostm togašto ispuh nije otrovan, nije korozivan te rezervoari mogu biti naprevljeni od jeftinijegmaterijala. Oktanski broj mu iznosi 120 i ima vrlo dobre detonacijske karakteristike.

Kada se benzinu doda 25 % etanola, snaga motora poveća se za 8 %. Motor možeraditi i sa siromašnijom smjesom jer alkoholi imaju veću vrijednost isparavanj te je

opasnost vrlo mala. [3]

10.Sunčeva energija

Pod pojmom sunčeva energija u užem smislu se podrazumijeva njenoneposredno iskorištavanje u izvornom obliku, a ne kao energije vjetra ili fosilnihgoriva. Prvi solarni automobili napravljeni su na sveučilištima. Na površini takvih

automobila nalaze se solarni kolektori koji sakupljaju svjetlost u obliku fotona teprovode električnu struju do baterija koje napajaju automobil. Baterije, kao bitan diovozila, pohranjuju energiju te bi bez njih automobil imao problema prilikomubrzavanja, penjanja ili prilikom vožnje hladovinom ili oblačnim vremenom. Dobrodizajnirani solarni automobil je aerodinamičan, samim tim i brži, mnogo je lakši(običan auto teži od 1,5 t do 2t, dok solarni auto teži od 150 do 400kg) jer jenapravljen od čvrstih, ali laganih materijala poput kevlara (vrsta polimera) i ugljikovihvlakana. [3]

10



11. Biodizel

Biodizel se dobiva iz repičinog ulja ili drugih biljnih ulja esterifikacijom smetanolom. Koristi se kao zamjena minetalog dizela ili u određenoj smjesi. Ovakvamješavina biodizela i mineralnog dizela emisiju ispušnih plinova, a maksimalnamazivost postiže se s mješavinom otprilike 10 % biodizela u mineralom dizelu. Ne

opterećuje dizel motor već njegova visoka mazivost u usporedbi s mineralnimdizelom uzrokuje manje trošenja klipova, brtvenih prstenova, stijenki cilindara ipreciznih dijelova crpke za ubrizgavanje. [3]

ZET uz autobuse na plin od 2007. koristi i većinu autobusa na biodizel. Neke ZET -ove prognoze govor da bi do 2020. godine cijeli vozni park trebao ići na ekološkiprihvatljiva goriva, uglavnom baš spomenuti biodizel.

12. Hibridni automobili

Hibridni automobil je automobil koji za pokretanje koristi dva ili više izvora,umjesto jednog, poput tradicionalnih automobila. Najčešća je kombinacijabenzinskog ili dizelskog motora s elektromotorom, kao što je slučaj u Toyote Prius.Ona imam benzinski motor jačine 136 KS, ali kada su baterije pune i kada nijepotrebna snaga vozi na struju. Baterije, koje se nalaze ispod zadnjih sjedala, punese prilikom kočenja i preko benzinskog motora. Na struju može ići do 50 km/h udužini do 2 km. Prosjećno troši oko 5 litara benzina na 100 km.

11



13. Literatura

[1] Golubić, J., Promet i okoliš, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti,

Zagreb, 1999.

[2] Radanović, B., Fizikalne štetnosti – Buka, Visoka škola za sigurnost na radu,Zagreb, 1999.

[3] Bradavica, R.: Plinovita goriva u ekspoataciji cestovnih motornih vozila,magistarski rad, Zagreb, Fakultet prometnih znanosti, 2003.

Internetski izvori:

http://www.zet.hr/autobus.aspx

http://www.prometna-zona.hr http://www.vidiauto.com/autotech/goriva/

http://www.vidiauto.com/autotech/goriva/

http://www.hcjz.hr/old/clanak.php?id=12975

http://www.zakon.hr/z/125/Zakon-o-za%C5%A1titi-od-buke

Popis slika:

Slika 1. Bukobran, www.prometna-zona.com, listopad 2012.......................................6

Popis grafikona:

Grafikon 1. Odnos pojednih Odnos pojedinih izvora buke, www.e-student.fpz.hr,listopad 2012. ..............................................................................................................2

Grafikon 2. Odnos buke pneumatika i rada motora, www.e-student.fpz.hr, listopad

2012. ............................................................................................................................3

12



utjecaj i smanjenje buke te korištene alternativih goriva u javnom gradskom prijevozu

Documents