utjecaj novog zakona o zaŠtiti osoba s duŠevnim … · 2019-01-02 · diplomski rad je obranjen...
TRANSCRIPT
![Page 1: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/1.jpg)
SVEUČILIŠTE U RIJECI
FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA
DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ SESTRINSTVO
PROMICANJE I ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA
Fadil Habibović
UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S
DUŠEVNIM SMETNJAMA NA UČESTALOST PRISLINE
HOSPITALIZACIJE NA KLINICI ZA PSIHIJATRIJU
KBC RIJEKA
Diplomski rad
Rijeka, 2018.
![Page 2: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/2.jpg)
UNIVERSITY OF RIJEKA
FACULTY OF HEALTH STUDIES
GRADUATE UNIVERSITY STUDY OF NURSING
PROMOTION AND PROTECTION OF MENTAL HEALTH
Fadil Habibović
INFLUENCE OF THE NEW ACT ON THE PROTECTION OF
PERSONS WITH MENTAL DISABILITIES ON THE
FREQUENCY OF INVOLUNTARY HOSPITALIZATION AT
PSYCHIATRIC CLINIC CHC RIJEKA
Graduate thesis
Rijeka, 2018.
![Page 3: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/3.jpg)
Zahvala
Veliku zahvalnost dugujem svojoj mentorici doc. prim.dr.sc. Mariji Vučić Peitl, dr. med., koja
mi je svojim stručnim znanjem i savjetima pomogla prilikom izrade ovog rada. Hvala joj na
iskazanom povjerenju i vodstvu prilikom oblikovanja mog diplomskog rada.
Posebno se zahvaljujem mojoj obitelji na pruženoj podršci i razumijevanju tijekom mog
studiranja.
Također, veliko hvala mojim kolegicama, kolegama, suradnicima i prijateljima na podršci i
razumijevanju.
![Page 4: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/4.jpg)
II
Mentorica diplomskog rada: Doc.prim.dr.sc. Marija Vučić Peitl, dr. med.
Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog
bolničkog centra Rijeka, pred povjerenstvom u sastavu:
1. Doc.dr.sc. Jasna Grković, dr. med., predsjednik povjerenstva
2. Doc.dr.sc. Ivana Ljubičić Bistrović, dr. med., član povjerenstva
3. Doc.prim.dr.sc. Marija Vučić Peitl, dr. med., član povjerenstva
![Page 5: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/5.jpg)
III
Izvješće o provedenoj provjeri izvornosti studentskog rada
![Page 6: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/6.jpg)
IV
SADRŽAJ
Zahvala ........................................................................................................................................ I
Izvješće o provedenoj provjeri izvornosti studentskog rada .................................................... III
SADRŽAJ ................................................................................................................................ IV
1. UVOD ................................................................................................................................ 1
1.1. Povijesni pregled ........................................................................................................ 3
1.2. Prisilna hospitalizacija .............................................................................................. 4
1.2.1. Definicija i kriteriji ............................................................................................. 4
1.2.2. Primjeri zloupotrebe prisilne hospitalizacije kroz povijest ............................. 5
1.2.3. Postupak prisilne hospitalizacije ....................................................................... 7
1.3. Zakonodavstvo ............................................................................................................ 9
1.3.1. Međunarodni pravni okvir ................................................................................. 9
1.3.2. Novi ZZODS - razlike i usklađenja .................................................................. 12
1.4. Međunarodna regulativa prisilne hospitalizacije .................................................. 13
2. CILJ RADA I HIPOTEZE ............................................................................................... 16
2.1. Cilj rada .................................................................................................................... 16
2.2. Hipoteze .................................................................................................................... 16
2.2.1. Primarna hipoteza ............................................................................................ 16
2.2.2. Sekundarne hipoteze ......................................................................................... 16
3. ISPITANICI I METODE ................................................................................................. 18
3.1. Ispitanici ................................................................................................................... 18
3.2. Metode ....................................................................................................................... 18
4. REZULTATI .................................................................................................................... 19
4.1. Sociodemografske i kliničke karakteristike ispitanika .......................................... 19
4.2. Usporedba po istraživanim razdobljima ................................................................ 24
![Page 7: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/7.jpg)
V
4.3. Dolazak, izolacija ..................................................................................................... 31
5. RASPRAVA ..................................................................................................................... 33
6. ZAKLJUČCI .................................................................................................................... 40
7. SAŽETAK ........................................................................................................................ 42
8. SUMMARY ..................................................................................................................... 43
9. LITERATURA ................................................................................................................. 44
10. POPIS SLIKA I TABLICA ........................................................................................... 47
10.1. Slike ....................................................................................................................... 47
10.2. Tablice ................................................................................................................... 47
11. KRATICE ...................................................................................................................... 48
12. PRILOZI ........................................................................................................................ 49
12.1. Odobrenje Etičkog povjerenstva KBC Rijeka .................................................... 49
12.2. Odluka Etičkog povjerenstva za biomedicinska istraživanja FZS Rijeka ........ 50
13. ŽIVOTOPIS .................................................................................................................. 51
![Page 8: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/8.jpg)
1
1. UVOD
Psihijatrija je jedina medicinska disciplina koja primjenjuje prisilne terapijske metode u svrhu
liječenja. Literatura navodi kako se psihijatrija može smatrati i jednim od sustava državne
represije, zbog čega je važno poznavati etičke, moralne, zakonske i medicinske okvire primjene
represivnih metoda u psihijatrijskom tretmanu (1).
Postojanje zakonske legislative koja regulira primjenu represivnih mjera u tretmanu osoba s
duševnim smetnjama važno je i kako bismo zaštitili njihov dignitet kao i dignitet profesionalaca
koji se bavi liječenjem, promicanjem i zaštitom metalnog zdravlja, te mogli zaključiti da li je
njena primjena opravdana ili nije, a pogotovo u kontekstu sve češćih postupaka za utvrđivanje
odgovornosti vezane uz opravdanost primjene prisilne hospitalizacije (1).
Ako krenemo od pretpostavke prema kojoj osobe s duševnim smetnjama često zbog prirode
svoje bolesti nisu sposobni odlučivati kako same o sebi, tako ni o svom tretmanu, tada ćemo
prihvatiti i činjenicu iz koje proizlazi kako su osobe s duševnim smetnjama posebno ranjiva
skupina bolesnika, koja zbog nemogućnosti korištenja svojih prava, zahtijeva adekvatnu brigu
za zaštitu njihovog mentalnog zdravlja, dostojanstva i ljudskih prava. Iz istog razloga potrebna
je dobra zakonska legislativa koja regulira prisilno liječenja osoba s duševnim smetnjama,
primjenu prisilnog zadržavanja i prisilnu hospitalizaciju (2).
Pogled prema praksi primjene prisilne hospitalizacije ne možemo ograničiti samo na praksu u
Republici Hrvatskoj (RH), već i na međunarodne zakonodavne i konvencijske okvire. Vertikala
zakonodavstva RH, unutar koje je Zakon o zaštititi osoba s duševnim smetnjama (ZZODS)
počiva na Ustavu RH i opće prihvaćenim međunarodnim standardima i rezolucijama koje su
prihvatile Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Vijeće Europe (VE) i Opća skupština
Ujedinjenih naroda (UN) (2; 3).
Kad analiziramo međunarodno preuzete obveze koje se reflektiraju i na hrvatsko
zakonodavstvo tada možemo primijetiti kako većina zakonskih i konvencijskih odredbi, kao
temelj za prisilnu hospitalizaciju određuje »opasnost za okolinu i za samu osobu« (2; 4).
![Page 9: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/9.jpg)
2
Zakonodavstvo naglašava kako ta opasnost mora biti »aktualna i visokog intenziteta« kako bi
se isključila bilo kakva zlouporaba (3; 4).
Granica između opravdanih i neopravdanih prisilnih hospitalizacija ono je što regulira ZZODS,
a tema ovog istraživanja je analiza utjecaja novog ZZODS-a na učestalost prisilne
hospitalizacije na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka (KBC Rijeka). Kako
zakonska legislativa u RH često upada u procijep između onoga što je propisano i onoga što se
u praksi primjenjuje, stoga donošenje novog ZZODS-a predstavlja još jedan iskorak u zaštiti
osjetljivog položaja osoba s duševnim smetnjama te njegovo usklađivanje s međunarodnim i
europskim standardima. Novim ZZODS-om osim što se propisuje zakonodavna zaštita osoba s
duševnim smetnjama, nastoji se doseći visok stupanj njihove zaštite propisanom međunarodnim
zakonodavnim i konvencijskim pravima (4; 5).
Istraživanje koje je provedeno na Klinici za psihijatriju KBC Rijeka, koncipirano je tako da
obuhvati period primjene starog i novog ZZODS-a koji je na snazi od 1. siječnja 2015. godine.
Usporedbom ova dva istraživana razdoblja, osim sociodemografskih i dijagnostičkih kriterija,
prije svega željeli smo ustanoviti kakav je utjecaj novog ZZODS-a na učestalost prisilne
hospitalizacije.
Kako bismo na zadovoljavajući način obuhvatili sve teorijske aspekte prisilne hospitalizacije i
primjene novog ZZODS-a, pokušat ćemo opisati slučajeve u kojima je zakonski dopušteno
primijeniti prisilnu hospitalizaciju, kao i načine na koje se ona primjenjuje u praksi. Zbog svega
navedenog iznimno je važno dobro poznavati zakonske okvire kod kojih se prisilna
hospitalizacija primjenjuje, kao i odgovornost onih koji ju pokreću i donose odluke o njihovoj
primjeni. Tako primijenjena prisilna hospitalizacija mora biti dobro obrazložena, evidentirana
i skladu s najvišim dostignutim profesionalnim standardima zdravstvene skrbi o osobama s
duševnim smetnjama a s ciljem isključivanja mogućnosti njene zloupotrebe (6; 7).
Nakon što definiramo prisilnu hospitalizaciju, njene kriterije, navest ćemo i neke povijesne
primjere zloupotrebe kako bismo vidjeli koliko je važno dobro regulirano zakonodavstvo,
odgovornost pri primjeni, te nadzor i evaluacija primjene prisilne hospitalizacije. U tom smislu
treba promatrati i utjecaj novog ZZODS-a na učestalost prisilne hospitalizacije. Svaka
![Page 10: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/10.jpg)
3
promjena zakonskih okvira morala bi polaziti od načela kako je »odnos prema duševnom
bolesniku mjera demokracije civiliziranog društva« (4; 5).
1.1. Povijesni pregled
Prve propise vezane uz skrb za osobama s duševnim smetnjama na prostoru sadašnje RH
možemo datirati još u 1856. godinu kad je usvojen »Pravilnik o primanju duševnih bolesnika u
psihijatrijske ustanove«. »Statut Zavoda za umobolne Stenjevec« (današnje Psihijatrijske
bolnice Vrapče), donesen je davne 1880. godine te je za ondašnje prilike predstavlja iznimno
napredan dokument (2; 8).
Stari ZZODS donesen je 1997. godine kao prvi sveobuhvatan zakonski akt kojim je obuhvaćena
zaštita osoba s duševnim smetnjama u RH (9). Do tog datuma na snazi su bili »Zakon o
vanparničnom postupku« iz 1934. godine, »Zakon o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom
osiguranju« iz 1980. i 1993. godine, ali tek je donošenjem ZZODS-a, jedinstvenim zakonskim
aktom regulirana praksa postupanja prema osobama s duševnim smetnjama u RH (2; 9).
ZZODS je još za svog prvog donošenja bio predmet brojnih polemika i često se na njega
gledalo kao na izvor nezadovoljstva u stručnim pravnim i psihijatrijskim krugovima jer se
smatralo kako propisuje nešto što je već na zadovoljavajući način regulirano postojećim
zakonskim aktima. Iz istog razloga zakon je doživio nekoliko inkarnacija (1999., 2001.i 2012.
godine), a posljednja inačica ZZODS-a kao novi zakon stupila je na snagu 1. siječnja 2015.
godine (10).
Prisilna hospitalizacija osoba s duševnim smetnjama regulirana je člankom 22. novog ZZODS-
a, ali da bismo taj članak u potpunosti razumjeli moramo pojasniti pojmove koje on regulira, a
to su: dobrovoljni smještaj, prisilno zadržavanje, prisilni smještaj i definicija osobe s duševnim
smetnjama te ćemo ove pojmove pokušati pojasniti u nastavku rada (4).
![Page 11: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/11.jpg)
4
1.2. Prisilna hospitalizacija
1.2.1. Definicija i kriteriji
Novi ZZODS koji je na snazi od 01.01.2015. godine, razlikuje prisilno zadržavanje od prisilnog
smještaja (4).
Prema novom ZZODS-u »prisilno zadržavanje osobe s težim duševnim smetnjama u
psihijatrijskoj ustanovi je period bolničkog liječenja bez pristanka bolesnika, od trenutka
donošenja odluke psihijatra o prisilnom zadržavanju te osobe, do odluke suda o njezinom
otpustu ili prisilnom smještaju« (4; 11).
Osobu koja je prisilno zadržana moguće je otpustiti i ranije, nakon perioda opservacije u
psihijatrijskoj ustanovi koji može trajati maksimalno 48 sati, a u slučajevima kada se utvrdi da
nema opravdanog medicinskog i pravnog kriterija za daljnje prisilno zadržavanje (4; 11).
»Prisilni smještaj je smještaj osobe s težim duševnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu na
temelju odluke suda«. Nakon što je psihijatar donio odluku o potrebi prisilnog zadržavanja, te
je svoj zaključak u pisanom obliku uputio sudu (poštom, e-poštom ili fax-om), isti nakon
saslušanja i rasprave donosi rješenje o prisilnom smještaju (4; 11).
U sudskom procesu propisanim novim ZZODS-om, osobi s duševnim smetnjama mora biti
dodijeljen odvjetnika. »Ako ga osoba s duševnim smetnjama ili osoba od povjerenja ili zakonski
zastupnik ne izabere sam/a, sud će po službenoj dužnosti postaviti odvjetnika vodeći računa o
njegovoj stručnosti iz područja forenzičke psihijatrije« (4; 11).
Bitno je naglasiti kako je prisilno zadržavanje i prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi
moguće samo u slučajevima koji su propisani ZZODS-om. Da bi se netko zadržao i prisilno
smjestio u psihijatrijsku ustanovu, mora imati »teže duševne smetnje«. Teže duševne smetnje
znače kako njegovo »psihičko stanje u trenutku prijema otežava psihičke funkcije kao što su
mišljenje, pamćenje ili postupanje te mu je neophodna psihijatrijska pomoć jer zbog tih smetnji
ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost« (4; 11).
![Page 12: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/12.jpg)
5
Teža duševna smetnja prema dostupnoj literaturi i zakonskoj legislativi definiramo kao
»prepoznatljiv psihički poremećaj koji se može dijagnosticirati prema Međunarodnoj
klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10), a koji po svojoj naravi ili
intenzitetu ograničavaju ili otežavaju psihičke funkcije osobe u mjeri da joj je neophodna
psihijatrijska pomoć« (4; 11; 12).
Prema ovoj definiciji razvidno je kako se osoba s mentalnim poremećajem zadržava u
psihijatrijskoj ustanovi prema postupku za prisilno zadržavanje tek onda kad psihijatar utvrdi
da »postoji psihičko stanje koje prema svojoj prirodi i intenzitetu ograničava i otežava psihičke
funkcije osobe do te mjere da joj je neophodna psihijatrijska pomoć«, te da zbog tog psihičkog
stanja osoba »izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost« (4; 11).
Dijagnoza sama po sebi ne smije biti razlogom prisilnog zadržavanja nego stanje otežanih
psihičkih funkcija za koje je neophodna psihijatrijska pomoć i hospitalizacija, a koju mora
utvrditi nadležni psihijatar.
To propisuje i članak 27. novog ZZODS-a kako slijedi:
»Osoba s težim duševnim smetnjama, koja zbog tih smetnji ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti
ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost, smjestit će se u psihijatrijsku ustanovu prema postupku za
prisilno zadržavanje i prisilni smještaj propisanim ovim Zakonom« (4).
Iz navedenog članka može se zaključiti kako zakonsko rješenje prati preporuke stručne
literature, te osigurava poštivanje načela ljudskog dostojanstva i prava osoba s duševnim
smetnjama i prati preporuke i smjernice propisane preuzetim međunarodnim konvencijama.
1.2.2. Primjeri zloupotrebe prisilne hospitalizacije kroz povijest
Odgovornost prema pacijentu jedno je od osnovnih načela u psihijatriji i medicini općenito, a
pitanje etičnosti pojedinih odluka iznimno je važno iz aspekta sprječavanja zloupotrebe u
psihijatriji. U povijesti ima više primjera takve zloupotrebe, a svi su vezani za etičnost
donesenih odluka o prisilnom smještaju i nekim slučajevima nepotrebnom liječenju. (13).
![Page 13: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/13.jpg)
6
Najpoznatije primjere zloupotrebe psihijatrije, međutim, vežemo za totalitarne režime poput
Sovjetskog Saveza ili nacističke Njemačke i Japana (2; 13).
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, psihijatri u nacističkoj Njemačkoj pod pritiskom vlasti, bili
su uključeni u eutanaziju i sterilizaciju psihijatrijskih bolesnika vodeći se politički
proklamiranim »načelom o čistoći rase“ pa su duševni bolesnici vrlo često završavali kao žrtve
nacističkih koncentracijskih logora (2; 14).
Sovjetski Savez je koristio psihijatriju kao oruđe obračuna s političkim neistomišljenicima pa
su »osobe neprihvatljivog društvenog ponašanja dobivale lažne dijagnoze duševnih bolesti«
kako bi ih se, koristeći te dijagnoze kao opravdanje, moglo izopćiti iz političkog i društvenog
života i smjestiti u kazneno popravne, zatvorske ili u najboljem slučaju zdravstvene ustanove
(2; 15).
Poseban vid zloupotrebe prisilne hospitalizacije događao se u Japanu gdje je vladina politika
bila usmjerena protiv razvoja državnih bolnica što je motiviralo zloupotrebu prisilnih
hospitalizacija uzrokovanu ekonomskim razlozima. Bolnice su u od kraja Drugog svjetskog
rata pa sve do konca osamdesetih godina prošlog stoljeća bile korištene gotovo isključivo za
stvaranje profita. Iz istog razloga nije se posvećivala briga o mentalno oboljelim osobama niti
su se zadovoljavali standardi o zaštiti ljudskih prava i minimalne zdravstvene skrbi. Prema
istim izvorima, zakonska zaštita mentalno oboljelih osoba gotovo da nije postojala, a isti su bili
»zlostavljani i zadržavani kroz duži period u izrazito teškim uvjetima« (2; 16).
Iz navedenih primjera može se zaključiti kako još uvijek postoji objektivna opasnost od
zlouporabe psihijatrije i prisilne hospitalizacije u psihijatriji u svrhu osobnih interesa ili interesa
političkog sustava, a o čemu postoje primjeri i u novijoj hrvatskoj psihijatrijskoj praksi (6).
Iznimno je važno da se s osobama s duševnim smetnjama postupa u skladu sa zakonom
propisima i dostignutim standardima koji su usuglašeni s medicinskim, etičkim i pravnim
načelima. Psihijatrija nije i ne smije biti alatom socijalne kontrole niti represije.
![Page 14: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/14.jpg)
7
1.2.3. Postupak prisilne hospitalizacije
Iako se osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu najčešće upućuje na temelju
uputnice liječnika koji je osobu pregledao i napisao mišljenje kojim predlaže zadržavanje u
psihijatrijskoj ustanovi, postoje slučajevi kad se osoba s duševnim smetnjama zaprimi u
psihijatrijsku ustanovu bez uputnice liječnika. U takvim se slučajevima obično radi o
»ozbiljnom i izravnom ugrožavanju vlastitog ili tuđeg života, zdravlja ili sigurnosti« (4; 11;
17).
U izrazito žurnim slučajevima osoba s duševnim smetnjama dolazi u psihijatrijsku ustanovu u
pratnji policije. Prilikom privođenja policija je obvezna s osobom s duševnim smetnjama
postupati pažljivo, štiteći njegov osobni integritet, dignitet i dostojanstvo a u skladu
Pravilnikom Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i uputama nadležnog liječnika (11).
Kad prijema osobe s duševnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu obvezan je pregled
psihijatra. Psihijatar će pregledom utvrditi radi li se o osobi koja se može hospitalizirati prema
postupku za prisilno zadržavanje. Kad psihijatar odluči da se radi o osobi s težim duševnim
smetnjama koja se sukladno članku 27. ZZODS-a može prisilno zadržati obvezan je o tome
obavijestiti nadležni Županijski sud, najkasnije u roku od 48 sati (4; 11).
Kad psihijatar zadržava osobu s duševnim smetnjama u psihijatrijskoj ustanovi bez njegova
pristanka, sukladno članku 27. ZZODS-a on je obvezan na razuman način obrazložiti svoju
odluku te upoznati pacijenta s razlozima i ciljevima prisilnoga zadržavanja, kao i o pravima
pacijenta, uključujući i pravo na izbor odvjetnika. Također, prema ZZODS-u, psihijatrijska
ustanova dužna je o prisilnom zadržavanju osobe s duševnim smetnjama, obavijestiti osobu od
povjerenja ili zakonskog zastupnika, a ako on postoji, osobu s kojom bolesnik živi u
zajedničkom kućanstvu (4; 11).
O prisilnom smještaju odlučuje sud u sudskom postupku. Kad nadležni Županijski sud zaprimi
obavijest o prisilnom zadržavanju donosi rješenje o pokretanju postupka po službenoj dužnosti,
te prisilno zadržanoj osobi određuje odvjetnika ako isti već ranije nije izabran. Odvjetnika osim
prisilno zadržane osobe, može izabrati osoba od povjerenja ili zakonski zastupnik prisilno
zadržane osobe (4; 11).
![Page 15: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/15.jpg)
8
Sudac mora bez odgode, a najkasnije u roku od 72 sata od trenutka primitka obavijesti o
prisilnom zadržavanju, posjetiti prisilno zadržanu osobu u psihijatrijskoj ustanovi, obavijestiti
je o razlogu i svrsi posjeta i sudskog postupka te saslušati njene argumente. Ako nakon
saslušanja sudac zaključi da su ispunjeni preduvjeti predviđeni člankom 27. ZZODS-a bez
odgode donosi rješenje o nastavku prisilnog zadržavanja, te zakazuje ročište za usmenu
raspravu (4; 11).
»Prisilno zadržavanje osobe, bez sudskog rješenja kojim se određuje prisilni smještaj, može
trajati najdulje osam dana od donošenja odluke o prisilnom zadržavanju u psihijatrijskoj
ustanovi« (4; 11).
Rasprava koju je zakazao sudac, održava se bez prisustva javnosti u psihijatrijskoj ustanovi u
kojoj je osoba prisilno zadržana. Na usmenu raspravu pozvani su prisilno zadržana osoba,
zakonski zastupnik ako postoji, odvjetnik, voditelj odjela, te po potrebi osoba od povjerenja i
Centar za socijalnu skrb. Rasprava se ne može održati bez sudjelovanja odvjetnika i voditelja
odjela (4; 11).
Iznimno, rasprava se može održati bez prisilno zadržane osobe ako zdravstveno stanje zadržane
osobe onemogućuje sudjelovanje u raspravi. Također, moguće je da na raspravi sudjeluje
psihijatar - sudski vještak koji nije zaposlen na ustanovi gdje je pacijent prisilno zadržan. Na
zahtjev suca, psihijatar - sudski vještak utvrđuje postojanje preduvjeta koji su opisani u članku
27. ZZODS-a (4; 11).
Nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i održane rasprave, sud donosi odluku o prisilnom
smještaju ili odluku o otpustu. Prije donošenja odluke sud može zatražiti pisane informacije od
Centra za socijalnu skrb ili od drugih osoba koje mogu sudu dati potrebne podatke vezane uz
prisilno zadržavanje. Sud je ovlašten utvrđivati i činjenice koje stranke u postupku nisu iznijele,
a može odlučiti da se dokazuju i činjenice koje nisu sporne, te je ovlašten izvoditi i dokaze koje
sudionici nisu predložili u postupku ako ti dokazi imaju utjecaj na sudsku odluku. Nakon
završene usmene rasprave sud donosi rješenje o prisilnom smještaju u psihijatrijsku ustanovu
kada utvrdi da postoje razlozi za prisilni smještaj, ili otpustu iz psihijatrijske ustanove kada
utvrdi da ne postoje pretpostavke za prisilni smještaj. Po završenoj raspravi sud odmah
![Page 16: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/16.jpg)
9
objavljuje navedeno rješenje uz kratko obrazloženje i uz objašnjenje prisilno zadržanoj osobi
(4; 11).
1.3. Zakonodavstvo
1.3.1. Međunarodni pravni okvir
Međunarodni pravni okvir polazi od temeljnih ljudskih prava, prije svega prava na slobodu i
prava na ljudsko dostojanstvo (7; 17).
Neki od mjerodavnih međunarodnih propisa su »Načela zaštite osoba s mentalnim oboljenjima
i unapređenja zaštite mentalnog zdravlja« UN koji u Načelu 9, Načelu 11 i Načelu 16 definiraju
pitanje suglasnosti za liječenje i prisilne hospitalizacije. Relevantan dio Načela 16 koji regulira
prisilni (nedobrovoljni) smještaj glasi:
»Osoba može biti smještena nedobrovoljno u zdravstvenu ustanovu za mentalno zdravlje kao
pacijent ili, nakon što je već bila smještena dobrovoljno kao pacijent, može biti zadržana
nedobrovoljno u zdravstvenoj ustanovi za mentalno zdravlje ako, i samo ako, kvalificirani
zdravstveni radnik za mentalno zdravlje, ovlašten zakonom za tu svrhu, utvrdi u skladu s
prethodno navedenim načelom 4. da je osoba mentalno bolesna i smatra:
(a) da zbog tog mentalnog oboljenja postoji ozbiljna vjerojatnost neposrednog ili
prijetećeg nanošenja štete toj osobi ili drugim osobama; ili
(b) da, u slučaju osobe čija je mentalna bolest teška i čije je rasuđivanje oštećeno,
propuštanje smještaja ili zadržavanja te osobe vjerojatno može dovesti do teške
deterioracije njenog stanja ili sprječavanja dobivanja adekvatnog liječenja koje može
biti pruženo samo prijemom u ustanovu za mentalno zdravlje, u suglasnosti s načelom
najmanje restriktivne alternative.
U slučaju navedenom u podstavku (b), još jedan zdravstveni radnik, nezavisan od prvog, treba
biti konzultiran gdje je to moguće. Ako se ta konzultacija obavi, nedobrovoljan smještaj ili
zadržavanje ne smije se obaviti ukoliko se taj drugi zdravstveni radnik ne složi« (7).
Drugi međunarodni dokumenti koji se bave zaštitom integriteta i dostojanstva osoba s
duševnim smetnjama su Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (18), koju je RH
![Page 17: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/17.jpg)
10
ratificirala 15. kolovoza 2007. godine, te praksu odbora UN za prava osoba s invaliditetom
(članak 14) gdje se u stavku 28 posebno regulira prisilna hospitalizacija:
»Odbor preporučuje da država ugovornica razmotri odredbe u zakonodavstvu koje omogućuju
lišenje slobode na temelju invaliditeta, uključujući duševne, psihosocijalne ili intelektualne
teškoće, te donese mjere radi osiguranja da se zdravstvene usluge, uključujući sve usluge skrbi
o duševnom zdravlju, temelje na slobodnom i informiranom pristanku dotične osobe« (7).
Osim navedene međunarodne regulative, važne su i preporuke Parlamentarne skupštine VE o
psihijatriji i ljudskim pravima kako su navedene u mjerodavnom dijelu Preporuke 1235 (1994.):
»Postupak i uvjeti smještaja:
a. prisilnom smještaju pribjegava se samo u iznimnim slučajevima i on mora ispunjavati
sljedeće kriterije:
– postoji ozbiljna opasnost za pacijenta ili druge osobe;
– liječenje pacijenta moglo bi predstavljati dodatni kriterij: ako bi izostanak
smještaja mogao dovesti do pogoršanja ili spriječiti da pacijent primi
odgovarajuće liječenje;
b. u slučaju prisilnog smještaja odluku u vezi sa smještajem u psihijatrijsku ustanovu
mora donijeti sudac te se mora odrediti razdoblje smještaja...
c. mora postojati zakonska odredba na temelju koje se može podnijeti žalba protiv
odluke;
d. kodeks o pravima pacijenta mora se priopćiti pacijentima pri njihovu dolasku u
psihijatrijsku ustanovu;« (7; 19).
Relevantan dio međunarodnog zakonodavstva navodi i Preporuke Rec (2004.)10 Komiteta
ministara državama članicama u vezi zaštite ljudskih prava i dostojanstva osoba s duševnim
smetnjama od 22. rujna 2014. godine:
Članak 17. – Kriteriji za prisilni smještaj
»1. Osoba može biti podvrgnuta prisilnom smještaju samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
i. osoba ima mentalni poremećaj;
![Page 18: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/18.jpg)
11
ii. stanje osobe predstavlja značajan rizik od ozbiljne štete za zdravlje te ili neke druge
osobe;
iii. smještajem je obuhvaćena terapijska svrha;
iv. nisu dostupna manje ograničavajuća sredstva za pružanje odgovarajuće skrbi;
v. uzeto je u obzir mišljenje dotične osobe.
2. Zakonom može biti predviđeno da osoba iznimno može biti podvrgnuta prisilnom smještaju,
u skladu s odredbama ove glave, na najkraće potrebno razdoblje kako bi se utvrdilo ima li osoba
mentalni poremećaj koji predstavlja značajan rizik od ozbiljne štete za njeno zdravlje ili za
druge ako:
i. ponašanje osobe snažno upućuju na postojanje takvog poremećaja;
ii. stanje osobe očigledno predstavlja takav rizik;
iii. ne postoji prikladno, manje ograničavajuće sredstvo za to utvrđivanje i
iv. uzeto je u obzir mišljenje dotične osobe«. (20)
Članak 18. – Kriteriji za prisilno liječenje
»Osoba može biti podvrgnuta prisilnom liječenju samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
i. osoba ima mentalni poremećaj;
ii. stanje osobe predstavlja značajan rizik od ozbiljne štete za vlastito zdravlje ili za
druge osobe;
iii. nisu dostupna manje nametljiva sredstva za pružanje odgovarajuće skrbi;
iv. uzeto je u obzir mišljenje dotične osobe« (20).
Kako možemo vidjeti iz navedenih međunarodne zakonske legislative i preporuka, pravni okvir
koji je zadan hrvatskim članstvom u UN, VE i Europskoj uniji (EU), regulira zakonske kriterije
za prisilno liječenje i prisilni smještaj. Agencija EU za temeljna prava razmotrila je
komparativne pravne okvire i prakse država članica EU, te zaključila da se »nacionalna
zakonodavstva razlikuju s obzirom na druge potrebne kriterije« pogotovo one utvrđene prema
Rec(2004)10 koja je citirana iznad (7; 20).
Novi ZZODS odražava potrebu za usklađivanjem zakonodavstva s navedenim međunarodnim
preporukama.
![Page 19: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/19.jpg)
12
1.3.2. Novi ZZODS - razlike i usklađenja
Donošenje novog ZZODS-a predstavlja novi iskorak prema usklađivanju zakonodavnog okvira
RH s međunarodnim pravnim okvirima i konvencijskim pravima. Razlog donošenja novog
ZZODS-a je i ovoga puta, između ostalog, potreba za usklađivanjem s novim Kaznenim
zakonom i novim Zakonom o kaznenom postupku ali i u »procesima liberalizacije, tranzicije
i globalizacije kojima su obuhvaćena suvremena društva« (5; 17).
Osoba s duševnim smetnjama, prema novom ZZODS-u »može biti smještena u psihijatrijsku
ustanovu prisilno ako postoji ispunjavanje preduvjeta da osoba s težim duševnim smetnjama,
zbog svoje duševne smetnje ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti život i zdravlje, odnosno život
ili zdravlje drugih osoba, odnosno ako je u kaznenom postupku proglašena neubrojivom te joj
je radi postojanja težih duševnih smetnji i opasnosti za okolinu sud odredio prisilni smještaj«
(4; 17).
Obje inkarnacije ZZODS-a polaze od pretpostavke kako svaka osoba s duševnim smetnjama
ima pravo na zaštitu i unaprjeđivanje svojega zdravlja, a ako je smještena u psihijatrijsku
ustanovu na jednake uvjete liječenja kao i osobe smještene u druge zdravstvene ustanove (4;
9).
Jedna od važnijih promjena u novom zakonu odnosi se na podnošenje pritužbi. Osoba s
duševnim smetnjama prema novom ZZODS-u može podnositi pritužbe na koje će usmene
odgovore dobiti odmah, a na pisane pritužbe u roku od osam dana, što predstavlja značajan
pomak u odnosu na stari ZZODS. Vezano za navedeno, važno je napomenuti kako prema
novom ZZODS-u, svaka psihijatrijska ustanova mora ustrojiti i voditi evidenciju podnesenih
pritužbi (4; 17).
Dodatna vrijednost novog ZZODS-a odnosi se na ograničavanje mjera prisile. Za razliku od
čl. 54. starog ZZODS-a, sukladno kojem se fizička sila mogla primijeniti i u slučajevima
»nasilnog uništavanja ili oštećivanja tuđe imovine veće vrijednosti«, sukladno čl. 61. novog
ZZODS-a mjere prisile mogu se primijeniti samo ako osoba »ozbiljno i izravno ugrožava
vlastiti ili tuđi život ili zdravlje« (4; 17).
![Page 20: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/20.jpg)
13
Imajući u vidu da prisilni smještaj i smještaj bez pristanka te primjena sredstava prisile
predstavlja ograničavanje temeljnog Ustavnog i ljudskog prava – prava na slobodu, ovi postupci
moraju biti u stalnom središtu pažnje institucija i službi koje ih provode. Pri tome država mora
osigurati jasne protokole i smjernice te predvidjeti prikladne i svrsishodne zaštitne mehanizme
radi sprečavanja zloporabe (17; 21).
Ovim zaštitnim mehanizmima moraju se smanjiti mogućnosti sukoba interesa i zloporabe
primjene prisilnog smještaja, a primijenjene mjere razmjerne i prilagođene osobnim
okolnostima, ograničene u najkraćem mogućem vremenskom periodu, podložne redovitom
preispitivanju vjerodostojnosti mjerodavnog, nezavisnog i nepristranog tijela te ni u kom
slučaju ne smiju utjecati na prava i interese prisilno smještene osobe (17).
Ako uzmemo u obzir da je prisilna hospitalizacija (prisilno zadržavanje i prisilni smještaj) jedan
od mehanizama ograničavanja slobode, tada je jasno koliko je važno pridržavati se odredbi
zakona koje se tiču informiranosti osoblja i pacijenata, ali i vođenja kvalitetne medicinske
dokumentacije (17).
Novi ZZODS kao temeljni dokument postupanja prema duševnim bolesnicima u RH, dodatno
je naglasio važnost informiranja bolesnika o svojim pravima i važnost vođenja kvalitetne i
precizne medicinske dokumentacije, pogotovo u dijelu koji se tiču ograničavanja slobode kao
što su prisilno liječenje ili prisilne hospitalizacije (17).
Poseban je naglasak u analizi razlika između dvaju zakona i trenutne situacije u sustavu
zdravstvene skrbi o mentalno oboljelim osobama, stavljen na financijsku komponentu s
dodatnim upozorenjem »kako se ne smije dogoditi da smanjenje proračuna psihijatrijskim
ustanovama dovede do kršenja prava pacijenata« (17).
1.4. Međunarodna regulativa prisilne hospitalizacije
Kako bismo usporedili kvalitete domaćih zakonodavnih rješenja primijenit ćemo usporedbu
zakonskog okvira koji se tiče prisilne hospitalizacije u britanskom (Engleska/Wales),
njemačkom/bavarskom, talijanskom i američkom zakonodavstvu. Ovim kratkim pregledom
![Page 21: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/21.jpg)
14
stanja preuzetim iz literature, primijetit ćemo sličnost s hrvatskim modelom po tome što odluku
o prisilnoj hospitalizaciji donosi sud kao što je slučaj i u RH (2).
U Engleskoj i Walesu civilni prisilni smještaj reguliran je »Mental Health Actom« iz 1983.
godine. Prema tom propisu pacijent može biti zaprimljen na preporuku liječnika u trajanju od
72 sata. Zadržavanje radi promatranja zahtijeva preporuku dvaju liječnika od kojih jedan mora
biti stručnjakom iz područja mentalnog zdravlja. Osoba s duševnim smetnjama, nakon
hospitalizacije može obratiti sudu za nadzor nad mentalnim zdravljem zbog razmatranja
njegovog slučaja. Komisija za mentalno zdravlje uvedena je spomenutim zakonom iz 1983.
godine, a čine ju liječnici, pravnici, socijalni radnici i laici. Ova komisija nije ovlaštena otpuštati
pacijente, ali je ovlaštena nadzirati postupak prijema i način postupanja s pacijentima (2; 22).
Zakon o zadržavanju iz 1982. godine Njemački (bavarski) je propis koji kaže kako je »u
psihijatrijskoj bolnici moguće bez suglasnosti ili protiv volje zadržati duševno bolesnu,
slaboumnu ili zbog drugog razloga poremećenu osobu ako ugrožava javnu sigurnost i red, svoj
život ili svoje zdravlje«. Zadržavanje metalno oboljele osobe određuje se »ako opasnost nije
moguće otkloniti nekim drugim primjerenijim mjerama«. Svrha takvog zadržavanja je
»spriječiti ugrožavanje javne sigurnosti i reda«, te omogućiti zadovoljavajuće liječenje bolesti
s ciljem osposobljavanja zadržane osobe za samostalan život. Za zadržavanje prema ovom
propisu nadležan je prvostupanjski sud koji svoju odluku donosi na prijedlog okružnog
upravnog tijela (2; 22).
Što se talijanskog zakonodavnog sustava tiče, »Odluku o primjeni prisilnog liječenja« na
prijedlog nadležnog liječnika izdaje gradonačelnik. Prijedlog liječnika mora odobriti liječnik
ovlašten za prisilno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi. O zahtjevu prestanka ili promjene
odredbe o prisilnom liječenju, koji može podnijeti svatko, također odlučuje gradonačelnik u
roku od 10 dana (2; 22).
U Sjedinjenim Američkim Državama (District of Columbia) Zakon definira dobrovoljnu
hospitalizaciju, nužnu hospitalizaciju, hospitalizaciju osoba koje se njoj ne protive i
hospitalizaciju temeljem sudske odluke. Ako psihijatar pri prijemu procijeni opravdanost nužne
hospitalizacije, »upravitelj javne bolnice mora, a upravitelj privatne smije, osobu primiti u
bolnicu zbog promatranja, dijagnoze i liječenja duševne bolesti« (2; 22).
![Page 22: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/22.jpg)
15
Postupak za prisilnu hospitalizaciju pokreće se pred Komisijom za duševno zdravlje, a na
temelju prijedloga bračnog partnera, jednog od roditelja, zakonskog zastupnika ili osobe
ovlaštene za nužnu hospitalizaciju uz priloženo uvjerenje liječnika koji je osobu pregledao te
da je ona prema njegovom mišljenju duševno bolesna osoba. Kada sud zaprimi izvještaj
Komisije, određuje termin rasprave te obavještava osobu protiv koje se vodi postupak kao i
njena odvjetnika, a istovremeno upućuje osobu kako može zahtijevati suđenje pred porotom.
Prava hospitalizirane osobe su posebno regulirana i takvoj osobi »nije moguće oduzeti pravo
raspolaganja imovinom, pravo sklapanja pravnih poslova, pravo glasa i vozačku dozvolu ako
istu osobu sud nije proglasio poslovno nesposobnom«. Ako se prema nalogu liječnika
primjenjuje mehanička prisila (odvajanje i ograničavanje), ona se mora ukinuti neposredno po
prestanku razloga njene primjene (2; 23).
Iz navedenog pregleda međunarodnog zakonodavstva možemo uočiti sličnosti ili podudarnosti
s domicilnim zakonodavstvom koje je na snazi u RH te kako je isto dobro usklađeno s
međunarodnim pravnim aktima i Konvencijama koje je RH verificirala.
![Page 23: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/23.jpg)
16
2. CILJ RADA I HIPOTEZE
2.1. Cilj rada
Cilj ovog rada bio je analizirati utjecaj novog ZZODS-a na učestalost prisilne hospitalizacije
na Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka.
2.2. Hipoteze
2.2.1. Primarna hipoteza
Postoji statistički značajna razlika između učestalosti prisilno hospitaliziranih bolesnika u
Prvom ispitivanom razdoblju (PIR) od 01.01.2012. do 31.12.2014. godine i Drugom
ispitivanom razdoblju (DIR) od 01.01.2015. do 31.12.2017.
2.2.2. Sekundarne hipoteze
Hipoteza 1.: Postoji statistički značajna razlika između prisilno hospitaliziranih bolesnika u
odnosu na spol u oba ispitivana razdoblja.
Hipoteza 2.: Postoji statistički značajna razlika prisilno hospitaliziranih bolesnika iz
dijagnostičke skupine F10-F19 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja zbog uporabe
psihoaktivnih tvari u odnosu na spol u oba ispitivana razdoblja.
Hipoteza 3.: Postoji statistički značajna razlika između dijagnostičke skupine F20-F29
Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji i drugih dijagnostičkih skupina prisilno
hospitaliziranih bolesnika u oba ispitivana razdoblja.
Hipoteza 4.: Postoji statistički značajna razlika između prisilno hospitaliziranih bolesnika koji
su hospitalizirani u pratnji policije i onih koji su došli u pratnji obitelji u oba ispitivana
razdoblja.
![Page 24: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/24.jpg)
17
Hipoteza 5.: Postoji statistički značajna razlika prisilno hospitaliziranih bolesnika prema
spolu, u odnosu na primjenu sredstava odvajanja i ograničavanja u oba ispitivana razdoblja.
![Page 25: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/25.jpg)
18
3. ISPITANICI I METODE
3.1. Ispitanici
Ispitanici su bili svi prisilno hospitalizirani pacijenti koji su liječeni na Klinici za psihijatriju
KBC Rijeka u šestogodišnjem periodu, razvrstani u dva istraživana razdoblja.
PIR u završnoj primjeni starog ZZODS-a od 01.01.2012. do 31.12.2014. godine i DIR u
početnom periodu primjene novog ZZODS-a od 01.01.2015. do 31.12.2017. godine.
Koristili su se podaci iz Registra prisilnih hospitalizacija Klinike za psihijatriju KBC Rijeka te
podaci iz Povijesti bolesti prisilno hospitaliziranih bolesnika spremljenih u Integriranom
bolničkom informacijskom sustavu (IBIS).
3.2. Metode
Deskriptivni podaci prikazani su tabelarno i grafički u obliku aritmetičkih sredina (AS) i
standardnih devijacija (SD) te frekvencija i postotaka. Kod varijabli izraženih u kategorijama
za ispitivanje značajnosti razlika korišten je Hi-kvadrat test, dok je za kontinuirane varijable
primjenjivan t-test.
Razina statističke značajnosti postavljena je na 95% (p<0,05). Sve statističke analize provedene
su koristeći statistički softver SPSS 16 (SPSS Inc., Chicago, IL, USA).
![Page 26: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/26.jpg)
19
4. REZULTATI
4.1. Sociodemografske i kliničke karakteristike ispitanika
U istraživanju je sudjelovalo ukupno 282 ispitanika, u dobi od 18 do 80 godina, koji su u
razdoblju od 01.01.2012. do 31.12.2017. godine bili prisilno hospitalizirana na Klinici za
psihijatriju KBC Rijeka. Prosječna dob ispitanika iznosila je 46,6 (SD13,9) godina. Najveći
broj ispitanika nalazi u dobnim skupinama od 40 do 60 godina života, dok su mlađi, odnosno
stariji ispitanici zastupljeni u nešto manjem broju (Slika 1).
Slika 1. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na dobne skupine
Uzorkom su obuhvaćene 122 (43,3%) žene i 160 (56,7%) muškaraca (Slika 2).
Slika 2. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na spol
17,4%
16,6%
23,1%
26,2%
16,7%
mlađi od 30
od 30 do 40
od 41 do 50
od 51 do 60
stariji od 60
43,3%56,7%Žene
Muškarci
![Page 27: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/27.jpg)
20
U bračnoj zajednici bilo je 91 (32,3%) ispitanika, neudano/neoženjeno bilo je 137 (48,6%)
pacijenata, 41 (14,5%) je rastavljenih, dok je 13 (4,6%) udovaca ili udovica (Slika 3).
Slika 3. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na bračni status
Srednju školu završilo je 182 (64,5%) ispitanih, višu ili visoku 44 (15,6%) pacijenata, samo
osnovnu školu završila su 43 (15,2%) ispitanika, dok je s nezavršenom osnovnom školom 13
(4,6%) pacijenata (Slika 4).
Slika 4. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na stupanj obrazovanja
32,3%
48,6%
14,5%
4,6%
u braku
neudata/neoženjen
rastavljen/a
udovac/udovica
4,6%
15,2%
64,5%
15,6%
nezavršena OŠ
OŠ
Srednja škola
Viša ili visoka
![Page 28: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/28.jpg)
21
Zaposleno je 55 (19,5%) ispitanih, nezaposlenih je 124 (44%), u mirovini je 99 (35,1%)
pacijenata, dok je u obrazovanju 4 (1,4%) ispitanih (Slika 5).
Slika 5. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na radni status
Prilikom prijema, najveći broj ispitanika, njih 144 (51,1%) svrstan je u dijagnostičku skupinu
F20-F29 - Shizofrenija, poremećaji slični shizofreniji i sumanuta stanja, slijedi skupina F10-
F19 - Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom psihoaktivnih tvari
sa 66 (23,4%) ispitanih, zatim skupina F00-F09 - Organski i simptomatski mentalni poremećaji
s 26 (9,2%) pacijenata te F30-F39 - Poremećaji raspoloženja s 25 (8,9%) pacijenata. Ostale
dijagnostičke skupine zastupljene su u znatno manjem postotku (Slika 6). Slična zastupljenost
pojedinih dijagnostičkih kategorija zabilježena je i kod otpusta iz bolnice (Slika 7).
19,5%
44,0%
35,1%
1,4%
zaposlen
nezaposlen
u mirovini
učenik/student
![Page 29: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/29.jpg)
22
Slika 6. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na dijagnostičku skupinu kod prijema u bolnicu
Slika 7. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na dijagnostičku skupinu kod otpusta iz bolnice
9,2%
23,4%
51,1%
8,9%
7,5%
F00-F09
F10-F19
F20-F29
F30-F39
Ostalo
14,2%
23,0%
48,9%
8,9%
5,0%
F00-F09
F10-F19
F20-F29
F30-F39
Ostalo
![Page 30: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/30.jpg)
23
Najveći broj pacijenata, njih 188 (66,7%) po otpustu upućen je u PB Rab, u PB Lopača
prebačeno je 30 (10,6%) pacijenata, 58 (20,6%) otpušteno je kući, dok je u druge institucije ili
odjele upućeno njih 6 (2,1%) (Slika 8).
Slika 8. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na to gdje su upućeni nakon otpusta iz bolnice
66,7%
10,6%
20,6%
2,1%
PB Rab
PB Lopača
Kući
Ostalo
![Page 31: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/31.jpg)
24
4.2. Usporedba po istraživanim razdobljima
U PIR ukupno je hospitalizirano 6050 pacijenata, od toga 133 (2,2%) prisilno, dok je u DIR
ukupno hospitalizirano 5854 pacijenata, od kojih 148 (2,5%) prisilno i ova razlika nije
statistički značajna (χ2=1,41; p>0,05) (Tablica 1).
Tablica 1. Prikaz broja prisilnih hospitalizacija u odnosu na ukupan broj hospitaliziranih pacijenata u PIR i DIR
MUŠKARCI ŽENE
GODINA Prisilne
Hospitalizacije
Broj
hospitalizacija
Prisilne
hospitalizacije
Broj
Hospitalizacija
2012 16 945 24 899
2013 31 1104 12 1006
2014 26 1129 25 967
Ukupno 73 3178 60 2872
2015 33 1029 18 881
2016 27 1016 23 915
2017 27 1050 20 963
Ukupno 87 3095 61 2759
![Page 32: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/32.jpg)
25
Pacijenti hospitalizirani u PIR ne razlikuju se statistički značajno po dobi od pacijenata
hospitaliziranih u DIR (t=0,59; p>0,05).
Pacijenti hospitalizirani u PIR od pacijenata hospitaliziranih u DIR, ne razlikuju se statistički
značajno po spolu (χ2=0,53; p>0,05) (Slika 9), bračnom statusu (χ2=5,71; p>0,05) (Slika 10),
stupnju obrazovanja (χ2=5,14; p>0,05) (Slika 11), niti po radnom statusu (χ2=2,01; p>0,05)
(Slika 12).
Slika 9. Prikaz spolnih razlika pacijenata s obzirom na ispitivano razdoblje
45,5%
54,5%
41,2%
58,8%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
70,0%
Žene Muškarci
% p
aci
jan
ata
Spol
PIR (2012-2014)
DIR (2015-2017)
![Page 33: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/33.jpg)
26
Slika 10. Prikaz razlika u bračnom statusu pacijenata s obzirom na ispitivano razdoblje
Slika 11. Prikaz razlika u stupnju obrazovanja pacijenata s obzirom na ispitivano razdoblje
28,0%
47,0%
19,4%
5,2%
35,8%
50,0%
10,1%
4,1%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
u braku neoženjen/neudata rastavljen/a udovica/udovac
% p
aci
jen
ata
Bračni status
PIR (2012-2014)
DIR (2015-2017)
2,2%
18,7%
64,2%
14,9%
6,8%
12,2%
64,9%
16,2%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
70,0%
nezavršena OŠ OŠ Srednja škola Visoka ili viša
škola
% p
aci
jen
ata
Stupanj obrazovanja
PIR (2012-2014)
DIR (2015-2017)
![Page 34: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/34.jpg)
27
Slika 12. Prikaz razlika u radnom statusu pacijenata s obzirom na ispitivano razdoblje
Pacijenti hospitalizirani u PIR od pacijenata hospitaliziranih u DIR ne razlikuju se statistički
značajno po učestalosti pojedinih dijagnostičkih skupina kod prijema u bolnicu (χ2=5,76;
p>0,05), niti kod otpusta iz bolnice (χ2=4,69; p>0,05). Najzastupljenija dijagnostička skupina
kod hospitalizacije u oba razdoblja je F20-F29, slijedi F10-F19, zatim F00-F09, te ostale
skupine s manjom učestalošću (Slika 13). Vrlo sličan obrazac učestalosti dijagnoza zabilježen
je i kod otpusta iz bolnice u oba razdoblja (Slika 14).
20,1%
41,0%
38,1%
0,7%
18,9%
46,6%
32,4%
2,0%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
30,0%
35,0%
40,0%
45,0%
50,0%
nezaposlen zaposlen u mirovini učenik/student
% p
aci
jen
ata
Radni status
PIR (2012-2014)
DIR (2015-2017)
![Page 35: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/35.jpg)
28
Slika 13. Prikaz razlika u dijagnozama kod prijema u bolnicu s obzirom na ispitivano razdoblje
Slika 14. Prikaz razlika u dijagnozama kod otpusta iz bolnice s obzirom na ispitivano razdoblje
8,2%
26,1%
47,0%
18,6%
10,1%
20,9%
54,7%
14,3%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
F00-F09 F10-F19 F20-F29 Ostale dijagnoze
% p
aci
jen
ata
Dijagnostička skupina
PIR (2012-2014)
DIR (2015-2017)
14,2%
25,4%
47,0%
13,5%14,2%
20,9%
50,7%
14,2%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
F00-F09 F10-F19 F20-E29 Ostale dijagnoze
% p
aci
jen
ata
Dijagnostička skupina
PIR (2012-2014)
DIR (2015-2017)
![Page 36: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/36.jpg)
29
Utvrđene su statistički značajne razlike u učestalosti pojedinih dijagnoza kod prijema
(χ2=14,35; p<0,01) i kod otpusta iz bolnice (χ2=9,63; p<0,05) s obzirom na spol ispitanika u
PIR: i kod prijema i kod otpusta statistički značajno veći broj muškaraca ima dijagnozu iz
skupine F10-F19, dok su kod žena u značajno većoj mjeri zastupljene dijagnostičke skupine
F00-F09 i F20-F29. Ostale dijagnoze zastupljene su u približno jednakom broju i kod ženskih
i kod muških ispitanika (Slika 15).
Slika 15. Prikaz razlika u dijagnozama između muškaraca i žena u PIR
U drugom ispitivanom DIR utvrđene su statistički značajne razlike u učestalosti pojedinih
dijagnoza s obzirom na spol kod prijema u bolnicu (χ2=8,29; p<0,05), međutim ne i kod otpusta
iz bolnice (χ2=4,73; p>0,05). Kod prijema u bolnicu statistički značajno veći broj muškaraca
ima dijagnozu iz skupine F10-F19, dok je kod žena u značajno većoj mjeri zastupljena
dijagnostička skupina F20-F29. Dijagnostička skupina F00-F09 te ostale dijagnoze zastupljene
su u približno jednakom broju i kod ženskih i kod muških ispitanika (Slika 16).
13,1%11,5%
55,7%
19,7%
4,1%
38,4% 39,7%
17,8%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
F00-F09 F10-F19 F20-F29 Ostale dijagnoze
% p
aci
jen
ata
Dijagnostička skupina
Žene
Muškarci
![Page 37: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/37.jpg)
30
Slika 16. Prikaz razlika u dijagnozama kod prijema u bolnicu između muškaraca i žena u DIR
Utvrđene su statistički značajne razlike u statusu otpusta s obzirom na ispitivano razdoblje
(χ2=27,45; p<0,01): U PIR statistički značajno veći broj pacijenata otpušten je na daljnje
liječenje u PB Rab u usporedbi s DIR, dok je u PB Lopaču upućen statistički značajno veći broj
pacijenata u DIR (Slika 17).
Slika 17. Prikaz razlika u statusu otpusta s obzirom na ispitivano razdoblje
9,8% 9,8%
62,3%
18,0%
10,3%
28,7%
49,4%
11,5%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
70,0%
F00-F09 F10-F19 F20-F29 Ostale dijagnoze
%
pa
cije
na
ta
Dijagnostičke kategorije
Žene
Muškarci
79,1%
1,5%
17,2%
2,2%
55,4%
18,9%23,6%
2,0%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
70,0%
80,0%
90,0%
PB Rab PB Lopača Kući Ostalo
% p
aci
jen
ata
Status otpusta
PIR (2012-2014)
DIR (2015-2017)
![Page 38: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/38.jpg)
31
Nisu utvrđene statistički značajne razlike u broju dana provedenih u bolnici (t=0,47; p>0,05),
niti u broju hospitalizacija (t=0,09; p>0,05) s obzirom na ispitivani period (Tablica 2).
Tablica 2. Prikaz razlika u broju dana provedenih u bolnici i broju hospitalizacija s obzirom na ispitivano
razdoblje
2012-2014
Ar.sr (SD)
2015-2017
Ar.sr (SD) t P
Broj dana provedenih u bolnici 17,07 17,64 0,47 0,64
Broj hospitalizacija 5,35 5,28 0,09 0,92
4.3. Dolazak, izolacija
Nije utvrđena statistički značajna razlika u načinu dolaska prisilno hospitaliziranih pacijenata
(χ2=7,64; p>0,05), niti u primjeni sredstava odvajanja i ograničavanja (χ2=4,95; p>0,05) s
obzirom na ispitivano razdoblje.
Utvrđena je statistički značajna razlika u načinu dolaska prisilno hospitaliziranih pacijenata s
obzirom na spol u PIR (χ2=17,21; p<0,05), dok u DIR razlika nije statistički značajna (χ2=2,59;
p>0,05). U PIR statistički značajno veći broj muškaraca doveden je u pratnji policije ili policije
i Hitna medicinska pomoć (HMP), dok su žene u većem broju dolazile same ili u pratnji obitelji
(Slika 18).
Utvrđena je statistički značajna razlika u primjeni sredstava odvajanja i ograničavanja prisilno
hospitaliziranih pacijenata s obzirom na spol u PIR (χ2=17,21; p<0,05), dok u DIR razlika nije
statistički značajna (χ2=2,59; p>0,05). U PIR statistički značajno veći broj žena hospitaliziran
je bez izolacije, dok je kod statistički značajno većeg broja muškaraca primijenjeno magnetsko
remenje i izolacija (Slika 19).
![Page 39: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/39.jpg)
32
Slika 18. Prikaz razlika u načinu dolaska u bolnicu između muškaraca i žena u PIR
Slika 19. Prikaz razlika u primjeni sredstava odvajanja i ograničavanja između muškaraca i žena u PIR
32,0%
8,0%
28,0%
0,0%
32,0%
19,2%
38,5%
11,5%
23,1%
7,7%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
30,0%
35,0%
40,0%
45,0%
HMP HMP+Policija HMT Policija Sama/Obitelj
% p
aci
jen
ata
Način dolaska
Žene
Muškarci
12,0% 12,0%
76,0%
53,8%
15,4%
30,8%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
70,0%
80,0%
MR+izolacija MR Bez izolacije
% p
aci
jen
ata
Sredstva odvajanja i ograničavanja
Žene
Muškarci
![Page 40: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/40.jpg)
33
5. RASPRAVA
U ovom istraživanju ukupno je sudjelovalo 282 ispitanika od čega 122 žene (43,3%) i 160
muškaraca (56,7%) u dobi od 18 do 80 godina, koji su u razdoblju od 01.01.2012. do
31.12.2017. godine bili prisilno hospitalizirani na Klinici za psihijatriju KBC Rijeka. Prosječna
dob ispitanika iznosila je 46,6 (SD13,9) godina.
U PIR-u od 01.01.2012. do 31.12.2015. godine od ukupno hospitaliziranih 6050 pacijenata 133
(2,20%) je hospitalizirano prisilno. U DIR-u od 01.01.2016. do 31.12.2017. godine, ukupno je
hospitalizirano 5854 pacijenta od čega je 148 (2,50%) hospitalizirano prisilno. Iako razlika u
učestalosti prisilnih hospitalizacija između dva ispitivana razdoblja nije statistički značajna
(χ2=1,41; p>0,05), čime nismo potvrdili glavnu hipotezu našeg istraživanja, iz istraživanja je
vidljivo kako je novi ZZODS mogao imati utjecaja na učestalost prisilnih hospitalizacija u DIR.
Prema podacima županijskih sudova u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku i Ministarstva zdravlja
(Grozdanić V. & Tripalo D. 2013) učestalost prisilnih hospitalizacija u psihijatrijskim
ustanovama prema starom ZZODS-u, za Kliničke bolničke centre Osijek, Rijeka, Split i Zagreb
u 2012 godini, kreću se od 0,36 % u KBC Osijek do 2,20 % u KBC Rijeka (5).
Iz navedenih podataka vidljivo je kako rezultati dobiveni od strane županijskih sudova i
Ministarstva zdravlja u potpunosti odgovaraju rezultatima dobivenim našim istraživanjem a
koji se odnosi na PIR (2,20%). Stoga se može postaviti pitanje koje se odnosi na ustanove koje
imaju učestalost prisilnih hospitalizacija ispod 1% (Grozdanić V. & Tripalo D. 2013) jesu li
doista sve osobe s duševnim smetnjama smještene u tim psihijatrijskim ustanovama uz vlastiti
pristanak ili je možda riječ o pristanku do kojega se došlo nagovorom? (5).
Prema »Izvješću o ljudskim pravima osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijskim
ustanovama« (2014) koji se provodi u okviru djelovanja Nacionalnog preventivnog
mehanizma, udio »civilnih« prisilnih hospitalizacija u RH iznosi 2,00% (17).
Što se tiče podataka dobivenih ovim istraživanjem o povećanom broju prisilno hospitaliziranih
bolesnika u DIR-u (2,50%) ovaj rezultat može se smatrati očekivanim, a razloge možemo
potražiti u novom ZZODS-a (Članak 27, NN 76/2014) prema Članku 27, novog ZZODS-a
vrijeme u kojem je psihijatar obavezan izvijestiti Županijski sud o postojanjima razloga
prisilnog zadržavanja skraćeno sa 72 sata prema starom ZZODS-u (Članak 25; NN111/97,
![Page 41: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/41.jpg)
34
27/98, 128/99 i 79/02) na 48 sati prema novom ZZODS-u (Članak 29; NN 76/2014) (4; 9).
Razloge za povećanom učestalošću prisilnih hospitalizacija također možemo tražiti u
izmijenjenom postupku prema kojem sud odlučuje o prisilnom smještaju (Članak 37; NN
76/2014) u usmenoj raspravi u psihijatrijskoj ustanovi pred kojim je pozvana prisilno zadržana
osoba, zakonski zastupnik, odvjetnik, voditelj odjela te po potrebi i druge osobe koje bi mogle
utjecati na ishod odluke suda (4).
Zabilježeno je da stopa prisilnih hospitalizacija (Salize HC, Dressing H, 2004) u Europskim
zemljama iznosi 5,00% u Belgiji, 12,50% u Francuskoj, 4,60% u Danskoj i 21,60 % u Finskoj
(24), dok prema istraživanju (Gültekin, B.K. et al. 2013) u Turskoj učestalost prisilnih
hospitalizacija iznosi 13,10% (25).
Novim zakonskim rješenjem (Grozdanić V. & Tripalo D. 2013) može se očekivati
izjednačavanje sudske prakse u RH. Specijaliziranjem sudaca i odvjetnika koji će se baviti
predmetima vezanim uz ZZODS, i sada već dugogodišnje iskustvo psihijatara, izjednačiti će se
kriteriji prema kojim se provodi prisilna hospitalizacija osoba s duševnim smetnjama te
primjenom novog ZZODS-a ne bi smjele postojati tako velike razlike u učestalosti prisilnih
hospitalizacija prema ustanovama kao što je to bio slučaj tijekom primjene starog ZZODS-a
(5).
Prema dobivenim rezultatima našeg istraživanja, prosječna dob ispitanika iznosila je 46,6
godina (vidljivo iz Slika 1), većinom osobe muškog spola (57%). Pacijenti hospitalizirani u PIR
ne razlikuju se statistički značajno po dobi od pacijenata hospitaliziranih u DIR (t=0,59;
p>0,05).
Dobivenim rezultatima uočava se sukladnost s do sada provedenim istraživanjima u RH i
svijetu. Prema istraživanju provedenom šestomjesečnim praćenjem u Klinici za psihijatriju
Vrapče (Žaja, 2014) prosječna dob ispitanika iznosila 45,3 godine, dok je udio muških
ispitanika iznosio 55,92% (26; 27).
Istraživanje koje je provedeno petogodišnjim praćenjem (Potkornjak & Karlović, 2008) većinu
prisilno hospitaliziranih pacijenata čine muškarci (57,5%) (28).
Do sada provedena dostupna istraživanja u hrvatskoj i svijetu ukazuje na povezanost prisilne
hospitalizacije sa spolom (Folnegović Šmalc et al. 2000) (27).
Tako prema istraživanju provedenoj u Turskoj (Bület et al. 2013.) 72,7% prisilno
hospitaliziranih osoba čine muškarci (25).
![Page 42: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/42.jpg)
35
Istraživanja provedena u SAD (Hustoft et al. 2013) i Norveškoj (Malla et al. 1987; Sanguineti
et al.1997) također dovode u vezu muški spol sa učestalošću prisilne hospitalizacije (29; 30;
31).
Usporedbom PIR i DIR u našem istraživanju nismo dobili statistički značajnu razliku prema
spolu (χ2=0,53; p>0,05) (vidljivo iz Slike 9) i nismo potvrdili hipotezu zadanu našim
istraživanjem (sekundarna hipoteza 1), ali možemo zaključiti imajući u vidu rezultate do sada
provedenih istraživanja u Hrvatskoj, SAD-u i nekim evropskim zemljama kako se muški spol
sa sigurnošću može smatrati prediktorom prisilne hospitalizacije (32; 33).
Druge sociodemografske značajke dobivene ovim istraživanjem, a koje se odnose na bračno
stanje, obrazovni i radni status, u skladu su s dosad provedenim istraživanjima i očekivanjima.
U bračnoj zajednici je svega 32,3% ispitanika dok je najveći dio ispitanika bio neoženjen
48,6%. Prisilno hospitalizirani pacijenti u PIR i DIR ne razlikuju se statistički značajno prema
bračnom statusu (χ2=5,71; p>0,05).
Slični rezultati dobiveni su i prema ranije navedenom istraživanju (Žaja, 2014), prema kojem
je samo 30,3% ispitanika bio u braku ili izvanbračnoj zajednici (26).
Prema obrazovnom statusu najveći broj ispitanika obuhvaćenim istraživanjem završilo je
srednju školu (64,5%) (vidljivo iz Slike 4), dok prema radnom statusu nezaposlenih je bilo 44%
ispitanika, u mirovini je bilo 35,1% ispitanika, a svega 19,5% bilo je zaposleno. Prisilno
hospitalizirani pacijenti u PIR i DIR ne razlikuju se statistički značajno po radnom statusu
(χ2=2,01; p>0,05).
Prema istraživanju koje je proveo Žaja (2014), udio prisilno hospitaliziranih osoba sa
završenom srednjom školom iznosio je 40,79%, što je slično našim rezultatima, samo je 21,7
% prisilno hospitaliziranih pacijenata bilo zaposleno (26).
Rezultati oba istraživanja govore u prilog činjenici da je jedno od temeljnih ljudskih prava
»pravo na rad« kada su u pitanju duševni bolesnici teško ostvarivo i ugroženo iako u RH postoje
projekti za zapošljavanje osoba s psihičkim poremećajima (18; 34).
Preraspodjela prema dijagnostičkim skupinama u našem istraživanju obuhvaćena je prema
prijemnim (radnim) i dijagnozama i prema otpusta prisilno hospitaliziranog pacijenta. Prema
dobiveni rezultatima prilikom prijema najveći broj ispitanika (51,1%) bio je svrstan u
dijagnostičku skupinu F20-F29 - Shizofrenija, poremećaji slični shizofreniji i sumanuta stanja
![Page 43: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/43.jpg)
36
skupina F10-F19 - Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom
psihoaktivnih tvari sa 66 (23,4%) ispitanih pacijenata.
Ovi rezultati bilježe tek neznatna odstupanja prilikom otpusta iz bolnice prema kojem najveći
broj ispitanika (49%) pripada dijagnostičkoj skupini F20-F29, dok su rezultati dijagnostičke
skupine F10-F19 istovjetni u prijemnim i otpusnim dijagnozama kao i dijagnostička skupina
F30-F39.
Prema rezultatima istraživanja najzastupljenija dijagnostička skupina kod prisilno
hospitaliziranih bolesnika u oba ispitivana razdoblja je F20-F29, slijedi F10-F19, zatim F00-
09, te ostale skupine s manjom učestalošću.
Uspoređujući učestalost pojedinih dijagnostičkih skupina prisilno hospitaliziranih pacijenata
utvrđene su statistički značajne razlike kod prijema (χ2=14,35; p<0,01) i kod otpusta iz bolnice
(χ2=9,63; p<0,05) s obzirom na spol ispitanika u PIR. Kod prijema i kod otpusta statistički
značajno veći broj muškaraca ima dijagnozu iz skupine F10-F19, dok su kod žena u značajno
većoj mjeri zastupljene dijagnostičke skupine F00-F09 i F20-F29.
U DIR utvrđene su statistički značajne razlike u učestalosti pojedinih dijagnoza, s obzirom na
spol kod prijema u bolnicu (χ2=8,29; p<0,05), međutim ne i kod otpusta iz bolnice (χ2=4,73;
p>0,05). Kod prijema u bolnicu statistički značajno veći broj muškaraca ima dijagnozu iz
skupine F10-F19, dok je kod žena u značajno većoj mjeri zastupljena dijagnostička skupina
F20-F29.
Ovim rezultatom potvrđena je jedna od hipoteza rada (sekundarna hipoteza 2.) prema kojoj
postoji statistički značajna razlika prisilno hospitaliziranih bolesnika iz dijagnostičke skupine
F10-F19 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja zbog uporabe psihoaktivnih tvari, u
odnosu na spol u oba ispitivana razdoblja, a do koje se došlo proučavajući relevantna
istraživanja provedena na ovu temu.
Iako nije potvrđena sekundarna hipoteza 3., kada analiziramo dobivene rezultate i usporedimo
ih s relevantnim istraživanjima (Potkornjak & Karlović, 2008, Folnegović Šmalc et al. 2000)
sa sigurnošću možemo tvrditi kako su najčešće skupine prisilno hospitaliziranih bolesnika one
iz skupina F20-F20.9 (27; 28).
Prema navedenim istraživanjima u drugu skupinu prisilno hospitaliziranih bolesnika spada
dijagnostička skupina F10-F19 (28). Kada je riječ o našem istraživanju ustanovljeno je da
![Page 44: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/44.jpg)
37
dijagnozu iz ove skupine (F10-F19) učestalije imaju osobe muškog spola, iako je njena
statistička značajnost utvrđena samo u DIR.
Kada je riječ o načinu dolaska i primjeni sredstava odvajanja i ograničavanja nije utvrđena
statistički značajna razlika u načinu dolaska prisilno hospitaliziranih pacijenata (χ2=7,64;
p>0,05), (vidljivo iz Slike 18), niti u primjeni sredstava odvajanja i ograničavanja (χ2=4,95;
p>0,05) s obzirom na ispitivano razdoblje.
Ono što je utvrđeno ovim istraživanjem je da postoji statistički značajna razlika u načinu
dolaska prisilno hospitaliziranih pacijenata s obzirom na spol u PIR (χ2=17,21; p<0,05), dok u
DIR ta razlika nije statistički značajna (χ2=2,59; p>0,05). U PIR statistički značajno veći broj
muškaraca doveden je u pratnji policije ili policije i HMP, dok su žene u većem broju dolazile
same ili u pratnji obitelji.
Okolnosti dolaska u psihijatrijsku ustanovu (Žaja, 2014) opisani su navedenim istraživanjem
prema kojim je 27,6% pacijenata došlo u pratnji HMP i MUP-a, dok je 3,3% pacijenata došao
u pratnji obitelji, HMP i MUP-a, dok je 1,3% pacijenata došao samo u pratnji MUP-a. Kada
zbrojimo ove rezultate dođemo do činjenice prema kojoj je čak 32,2% pacijenata došlo u
psihijatrijsku ustanovu uz posredovanje MUP-a. Iako se našim istraživanjem odvojeno
promatran način hospitalizacije, u odnosu na spol, iz rezultata je vidljivo kako je čak 38,5%
muških i 8% žena koji su prisilno hospitalizirani na odjel došao u pratnji HMP i MUP-a, te
23,1% muških pacijenata samo u pratnji MUP-a. Navedeni podatci ukazuju na činjenicu da se
prisilna hospitalizacija pokreće znatno češće kod muških pacijenata koji su dopraćeni u
psihijatrijsku ustanovu u pratnji HMP i MUP-a (38,5%) ili samo MUP-a 23,1% što u ukupnom
iznosu predstavlja čak 61,6% od ukupnog broja prisilnih hospitalizacija. Stoga se nameće
potreba za provođenje dodatnog istraživanja i utvrđivanju stvarnih uzroka prisilne
hospitalizacije istih. Potrebno je utvrditi predstavlja li »strah od agitiranog pacijenta i sama
pratnja policije« dodatni razlog za pokretanje nepotrebne prisilne hospitalizacije?
U primjeni sredstava odvajanja i ograničavanja, prisilno hospitaliziranih pacijenata s obzirom
na spol, u PIR utvrđena je statistički značajna razlika (χ2=17,21; p<0,05), dok u DIR razlika
nije statistički značajna (χ2=2,59; p>0,05). U PIR statistički značajno veći broj žena
hospitaliziran je bez izolacije, dok je kod statistički značajno većeg broja muškaraca
primijenjeno magnetsko remenje i izolacija.
![Page 45: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/45.jpg)
38
Iz rezultata možemo primijetiti kako muški spol predstavlja znatno veći rizik za primjenu
sredstava odvajanja i ograničavanja ili samo odvajanja. U 53,8% muškaraca u PIR bila je
primijenjena mjera odvajanja i ograničavanja (izolacija + magnetno remenje) dok je u 15,4%
bila primijenjena mjera ograničavanja (magnetno remenje). Potreba za primjenom mjera
odvajanja i ograničavanja kod osoba ženskog spola značajno je slabije izražena, tako prema
rezultatima našeg istraživanja u 76% prisilno hospitaliziranih žena nisu primijenjena nikakva
sredstva odvajanje i/ili ograničavanje prilikom zadržavanja u psihijatrijskoj ustanovi. Mišljenja
smo kako je ovo područje nedovoljno istraženo te kako bi kao i pokretanje prisilne
hospitalizacije kod osoba s mentalnim smetnjama koje su prisilno zadržane u pratnji MUP-a,
moglo biti predmetom nekih budućih istraživanja.
Prema broju dana provedenih u bolnici, našim istraživanjem nisu utvrđene statistički značajne
razlike između PIR i DIR (t=0,47; p>0,05). Aritmetička sredina (SD) bolesničkih dana iznosi
17,07 u PIR i 17,64 u DIR. Prema ranije provedenom istraživanju (Habibović, 2015) na Zavodu
urgentne psihijatrije iste klinike, SD bolesničkih dana u periodu od 1998-2000 iznosila je 11.49,
dok je u periodu od 2012-2014 iznosila 9.50 (35).
Kako navedeno istraživanje zbog manjkavosti u dokumentaciji nije provedeno na svim
Zavodima Klinike, pretpostavka je da su različiti rezultati pokazatelj specifičnosti Zavoda na
kome je ispitivanje provedeno (kraće hospitalizacije, premještaji unutar Klinike).
S obzirom na učestalost hospitalizacija između PIR I DIR nije pronađena statistički značajna
razlika (t=0,09; p>0,05). SD broja hospitalizacija u PIR iznosi 5.35 dok je u DIR SD iznosio
5,28. Prethodnim istraživanjem provedenim na Klinici ovi parametri nisu bili obuhvaćeni, ali
istraživanje (Žaja, 2014) govori kako dvije trećine hospitaliziranih pacijenata imaju u anamnezi
prethodno psihijatrijsko liječenje (26).
Analizom statusa otpusta utvrđene su statistički značajne razlike u statusu otpusta s obzirom na
ispitivano razdoblje (χ2=27,45; p<0,01): U PIR statistički značajno veći broj pacijenata otpušten
je na daljnje liječenje u PB Rab u usporedbi s drugim razdobljem, dok je u DIR statistički
značajno veći broj pacijenata upućen u PB Lopaču. Donošenjem odluke (2006) o izmjeni
Statuta bolnice prema kojoj Bolnica Lopača prerasta u PB Lopača, čime su se i formalno stekli
uvjeti za liječenje prisilno hospitaliziranih bolesnika (36). Stoga na sve češće zahtjeve, kako
samog prisilno hospitaliziranog pacijenta, tako i nadležnog psihijatra, Županijski sud odobrava
![Page 46: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/46.jpg)
39
provođenje nastavka ovakvog liječenja u PB Lopača. Povećan broj premještenih prisilno
hospitaliziranih bolesnika u DIR u PB Lopača (18,9%) razmjerno je smanjenju broja prisilno
premještenih bolesnika u DIR u PB Rab (14,7%), iako je PB Rab i dalje prvi izbor u nastavku
liječenja prisilno hospitaliziranih bolesnika u PIR (79,1%) i DIR (55,4%). Prema ranijem
istraživanju (Habibović, 2015) u periodu od 1998-2000 godine samo 20,9% prisilno
hospitaliziranih pacijenata premješten je u drugu ustanovu što je prepisano »nesnalaženju u
novonastaloj situaciji« dok je već u razdoblju od 2012-2016 taj broj povećan na 86,4% što se
prepisivalo sada već »dugogodišnjoj primjeni ZZODS-a« i boljem snalaženju psihijatara i
pravnih stručnjaka u novoj zakonskoj legislativi (35).
![Page 47: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/47.jpg)
40
6. ZAKLJUČCI
Analizom podataka dobivenih ovim istraživanjem došli smo do sljedećih zaključaka:
1. Ne postoji statistički značajna razlika u učestalosti prisilnih hospitalizacija prema starom i
novom ZZODS-u, iako kada promatramo ispitivana razdoblja možemo uočiti tendenciju
povećanja frekvencije prisilnih hospitalizacija prema novom ZZODS-u.
2. Većina prisilno hospitaliziranih pacijenata su osobe muškog spola, prosječne dobi 46,6
(SD13,9) godina, neoženjeni, završene srednje škole, nezaposleni.
3. Uspoređujući sociodemografske značajke muških i ženskih ispitanika prema ispitivanim
razdobljima nismo našli statistički značajnu razliku prema spolu, bračnom statusu, stupnju
obrazovanja, niti prema radnom statusu.
4. Većina prisilno hospitaliziranih pacijenata pri prijemu i otpustu svrstana je u dijagnostičke
skupine F20-F29 - Shizofrenija, poremećaji slični shizofreniji i sumanuta stanja, i F10-F19
- Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom psihoaktivnih tvari.
Nema statistički značajne razlike po učestalosti pojedine dijagnostičke skupine kod prijema
i otpusta.
5. U prvom i drugom ispitivanom razdoblju statistički značajno veći broj muškaraca kod
prijema u bolnicu imao je dijagnozu iz skupine F10-F19 - Mentalni poremećaji i poremećaji
ponašanja uzrokovani upotrebom psihoaktivnih tvari.
6. U prvom ispitivanom razdoblju statistički značajno veći broj muškaraca doveden je u
psihijatrijsku ustanovu u pratnji policije. Nije utvrđena statistički značajna razlika prema
ispitivanim razdobljima.
7. U prvom ispitivanom razdoblju kod statistički značajno većeg broja prisilno hospitaliziranih
muškaraca primijenjena su sredstva odvajanja i/ili ograničavanja. Nije utvrđena statistički
značajna razlika prema ispitivanim razdobljima.
8. U prvom ispitivanom razdoblju statistički značajno veći broj žena prisilno je hospitaliziran
bez primjene sredstava odvajanja. Nije utvrđena statistički značajna razlika prema
ispitivanim razdobljima.
9. Prema ispitivanim razdobljima nisu utvrđene statistički značajne razlike u broju
hospitalizacija i broju dana provedenih u bolnici.
10. Utvrđene su statistički značajne razlike prema statusu otpusta s obzirom na ispitivana
razdoblja. U prvom ispitivanom razdoblju statistički značajan broj prisilno hospitaliziranih
![Page 48: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/48.jpg)
41
pacijenata upućen je na nastavak liječenja u PB Rab, dok je statistički značajan broj prisilno
hospitaliziranih pacijenata, u drugom ispitivanom razdoblju upućen na nastavak liječenja u
PB Lopača.
![Page 49: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/49.jpg)
42
7. SAŽETAK
Istraživanje je provedeno na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka sa svrhom
utvrđivanja utjecaja novog Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (ZZODS) na
učestalost prisilne hospitalizacije. Obuhvaćalo je dva istraživana razdoblja: Prvo istraživano
razdoblje u periodu primjene starog ZZODS-a od 01.01.2012. do 31.12.2014. godine i Drugo
istraživano razdoblje u periodu primjene novog ZZODS-a od 01.01.2015. do 31.12.2017.
godine. Uz uspoređivanje učestalosti prisilne hospitalizacije, istraživanje obuhvaća
dijagnostičke kriterije, sociodemografske podatke kao i načine dolaska na Kliniku (policija,
Hitna medicinska pomoć, obitelj) te primjenu sredstava izdvajanja i ograničavanja. Za potrebe
istraživanja korišteni su podatci iz Protokola prisilnih hospitalizacija, Povijesti bolesti i
Integriranog bolničkog informacijskog sustava.
Analizom dobivenih rezultata utvrđeno je kako ne postoji statistički značajna razlika u
učestalosti prisilnih hospitalizacija prema starom i novom ZZODS-u, iako kada promatramo
ispitivana razdoblja možemo uočiti tendenciju povećanja frekvencije prisilnih hospitalizacija
prema novom ZZODS-u.
Prema rezultatima istraživanja većina prisilno hospitaliziranih pacijenata su osobe muškog
spola, prosječne dobi 46,6 (SD 13,9) godina, neoženjeni, završene srednje škole, nezaposleni,
sa dijagnozom iz skupine F20-F29 - Shizofrenija, poremećaji slični shizofreniji i sumanuta
stanja i F10-F19 - Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom
psihoaktivnih tvari, prisilno hospitaliziranih u pratnji policije, te su nad njima bila primijenjena
neka od sredstava odvajanja i ograničavanja.
Ključne riječi: prisilna hospitalizacija, učestalost, utjecaj, duševne smetnje, ljudska prava
![Page 50: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/50.jpg)
43
8. SUMMARY
The research was conducted at the Clinic for Psychiatry of the Rijeka Clinical Hospital Center
with the purpose of determining the impact of the new Law on the Protection of Persons with
Mental Disorders (LPPMD) on the frequency of involuntary hospitalization. It has covered two
investigated periods: The first investigated period is the period of application of the old LPPMD
from 01.01.2012. until 31.12.2014. and the Second Investigated Period is the period of
application of the New LPPMD from 01.01.2015. until 31.12.2017. In addition to comparing
the frequency of involuntary hospitalizations, the study includes diagnostic criteria, socio-
demographic data as well as ways of approach to the Clinic (Police, Emergency Medical
Assistance, Family) and the means of separation and restrictions. For the purposes of research,
data from the Protocol on Involuntary Hospitalization, the History of Disease and the Integrated
Hospital Information System were used.
Analysis of the obtained results showed that there is no statistically significant difference in the
frequency of involuntary hospitalization according to the old and new LPPMD, although when
observing the examined periods we can notice the tendency of increasing the frequency of
involuntary hospitalization according to the new LPPMD.
According to the results of the research, the majority of involuntary hospitalized patients are
male, 46.6 (SD 13.9) years old, unmarried, with finished high school education, unemployed,
diagnosed with F20-F29 - schizophrenia, schizophrenia-like disorder and insanely state and
F10-F19 - Mental disorders and behavioral disorders caused by the use of psychoactive
substances, forcibly hospitalized in police escort, and some of the means of separation and
restriction were applied to them.
Key words: involuntary hospitalization, frequency, impact, mental disturbances, human rights
![Page 51: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/51.jpg)
44
9. LITERATURA
1. Goreta M. Primjena sile u psihijatrijskom tretmanu. Zagreb : Naklada Zadro, 2009. str. 9, 13,
72 - 80.
2. Kozumplik O. Čimbenici u primjeni mjera prisilnog liječenja osoba s duševnim smetnjama.
Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet: Disertacija, 2005.
3. Goreta M, Turković K, Jukić V. Psihijatrija i zakon. Zagreb : Psihijatrijska bolnica Vrapče,
1998.
4. Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. 2014. NN 76/14.
5. Grozdanić V, Tripalo V. Novosti u zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Hrvatski
ljetopis za kazneno pravo i praksu. 2013, Vol.23, No 2/2013, str. 795-820.
6. Marković I. Dr. Jukić: Građani su zadnji put iz čista mira trpani u ludnice za vrijeme
Univerzijade. Slobodna Dalmacija. [Mrežno] EPH, 6. siječanj 2015. [Citirano: 9. srpanj 2018.]
https://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/259048/dr-jukic-graani-su-zadnji-put-
iz-cista-mira-trpani-u-ludnice-za-vrijeme-univerzijade.
7. Europski sud za ljudska prava. Predmet M.S. protiv Hrvatske. Strassbourg : Europski sud za
ljudska prava, Vijeće Europe, 2015.
8. Goreta M, Jukić V. Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama - ideje, norme,
implementacija, evaluacija. Zagreb : Psihijatrijska bolnica Vrapče, 2000.
9. Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Zagreb : NN 111/97, 27/98, 128/99, 79/02.
10. Jukić V, Goreta M. Hrvatski psihijatri i njihov odnos prema Zakonu o zaštiti osoba s
duševnim smetnjama. Socijalna psihijatrija. 1999, Sves. 1-2, 27.
11. Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja "Svitanje". Prava osoba s duševnim
smetnjama u psihijatrijskim bolnicama prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
Zagreb : Udruga za zaštitu i promcanje mentalnog zdravlja Svitanje u suradnji s Hrvatskim
psihijatrijskim društvom i Društvom za kliničku psihijatriju HLZ-a, 2015.
12. Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema MKB10. Zagreb :
Medicinska naklada, 2008.
13. Bloch S, Chordoff P, Green SA. Psychiatrics Ethics, 3rd edition. New York : Oxford
University Press, 1999.
14. Proctor RN. Racial Hygiene. Cambridge, MA : Harvard University Press, 1988.
![Page 52: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/52.jpg)
45
15. Chordoff P. Involuntary hospitalization of politikal dissenters in Soviet Union. Psychiatric
Opinion. 1974, 11.
16. Harding T. Ethical issues in delivery of mental health services. [aut. knjige] S Bloch i P
Chordoff. Psychiatrics Ethics 2nd edition. Oxford : Oxford University Press, 1991.
17. Republika Hrvatska, pučki pravobranitelj. Ljudska prava osoba s duševnim smetnjama u
psihijatrijskim ustanovama u okviru djelovanja Nacionalnog preventivnog mehanizma u 2014.
godini. 2015. : Pučki pravobranitelj, 2015.
18. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Zagreb : NN 6/07.
19. Preporuka br. 1235 (1994) o psihijatriji i ljudskim pravima. Strasbourg : Vijeće Europe
Parlamentarna skupština, 1994.
20. Preporuka Rec(2004)10 Komiteta ministara državama članicama u vezi zaštite ljudskih
prava i dostojanstva osoba sa mentalnim poremećajem. Strasbourg : Vijeće Europe Komitet
ministara, 2004.
21. Ustav Republike Hrvatske. Zagreb : an. NN 41/01.
22. Appelbaum PS. Almost a revolution: An international perspective on the Law of involuntary
commitment. Journal of American Academy of Psychiatry and Law. 1997, 25.
23. Billick SB, Della Bella P, Burgert W. Competency to consent to hospitalization in the
medical patient. Journal of American Academy of Psychiatry and Law. 1997, 25.
24. Salize HC, Dressing H. Epidemiology of involuntary placement of mentally ill people
across the European Union. Br J Psychiatry. 184:163–168., 2004.
25. Gültekin BK, Çelik S, Tihan A, Ali Fuat Beşkardeş AF, Sezer U. Sociodemographic and
Clinical Characteristics of Psychiatric Inpatients Hospitalized Involuntarily and Voluntarily in
a Mental Health Hospital. Noro Psikiyatr Ars. 2013, 50(3): 216–221.
26. Žaja N. Prisilno zadržavanje i prisilni smještaj (šestomjesečno praćenje u Klinici za
psihijatriju Vrapče.). Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet: Diplomski rad, 2014.
27. Folnegović-Šmalc V, Uzun S, Ljubin T. Sex-specific characteristics of involuntary
hospitalization in Croatia. Nord J Psychiatry. 2000, 54:55-9.
28. Potkornjak J, Karlović D. Sociodemographic and medical characteristics of involuntary
psychiatric inpatients-retrospective study of five-year experience with Croatian Act on Mental
Health. Acta CLIN Croat. 2008, 47(3):141-7.
29. Hustoft K, Larsen TK, Austed B, Joa I, Johannessen JO, Ruud T. Predictors of invountary
hospitalizations to acute psychiatry. Internal Journal of Law and Psychiatry. 2013, 36:136-43.
![Page 53: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/53.jpg)
46
30. Malla A, Norman RM, Helmes E. Factors associated with involuntary admission to
psychiatric facilities in Newfoundland. CMAJ . 136:1166-71., 1987.
31. Sanguineti VR, Samuel SE, Schwartz SL, Robeson MR. Retrospective study of 2,200
involuntary psychiatric admissions and readmissions. Am J Psychiatry 1. 53:392-6, 1996.
32. Kozumplik O, Jukić V, Goreta M. Involuntary Hospitalizations of Patients with Mental
Disorders in Vrapče Psychiatric Hospital: Five Years of Implementation of the First Croatian
Law on Protection of Persons with Mental Disorders. CMJ. 2003, 44(5):601-605.
33. Malla A, Norman RM, Helmes E. Factors associated with involuntary admission to
psychiatric facilities in Newfoundland. CMAJ. 1987, 136:1166-71.
34. Štrkalj-Ivezić S, John N, Sučec J, Grgin M, Hali M. Zapošljavanje osoba sa psihičkom
bolesti. Zagreb : Udruga Svitanje, 2011.
35. Habibović F. Prisilne hospitalizacije na Zavodu za urgentnu psihijatriju KBC Rijeka -
sociodemografski i medicinski pokazatelji u dva ispitivana razdoblja. Rijeka : Sveučilište u
Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija: Završni rad, 2015.
36. Grad Rijeka. [Mrežno] [Citirano: 19. 08 2018.] https://www.rijeka.hr/wp-
content/uploads/2016/06/Prijedlog-odluke-o-davanju-prethodne-suglasnosti-na-Statut-
Psihijatrijske-bolnice-Lopa%C4%8Da.pdf.
![Page 54: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/54.jpg)
47
10. POPIS SLIKA I TABLICA
10.1. Slike
Slika 1. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na dobne skupine
Slika 2. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na spol
Slika 3. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na bračni status
Slika 4. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na stupanj obrazovanja
Slika 5. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na radni status
Slika 6. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na dijagnostičku skupinu kod prijema u bolnicu
Slika 7. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na dijagnostičku skupinu kod otpusta iz bolnice
Slika 8. Prikaz raspodjele ispitanika s obzirom na to gdje su upućeni nakon otpusta iz bolnice
Slika 9. Prikaz spolnih razlika pacijenata s obzirom na ispitivano razdoblje
Slika 10. Prikaz razlika u bračnom statusu pacijenata s obzirom na ispitivano razdoblje
Slika 11. Prikaz razlika u stupnju obrazovanja pacijenata s obzirom na ispitivano razdoblje
Slika 12. Prikaz razlika u radnom statusu pacijenata s obzirom na ispitivano razdoblje
Slika 13. Prikaz razlika u dijagnozama kod prijema u bolnicu s obzirom na ispitivano razdoblje
Slika 14. Prikaz razlika u dijagnozama kod otpusta iz bolnice s obzirom na ispitivano razdoblje
Slika 15. Prikaz razlika u dijagnozama između muškaraca i žena u PIR
Slika 16. Prikaz razlika u dijagnozama kod prijema u bolnicu između muškaraca i žena u DIR
Slika 17. Prikaz razlika u statusu otpusta s obzirom na ispitivano razdoblje
Slika 18. Prikaz razlika u načinu dolaska u bolnicu između muškaraca i žena u PIR
Slika 19. Prikaz razlika u primjeni sredstava odvajanja i ograničavanja između muškaraca i
žena u PIR
10.2. Tablice
Tablica 1. Prikaz broja prisilnih hospitalizacija u odnosu na ukupan broj hospitaliziranih
pacijenata u PIR i DIR
Tablica 2. Prikaz razlika u broju dana provedenih u bolnici i broju hospitalizacija s obzirom na
ispitivano razdoblje
![Page 55: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/55.jpg)
48
11. KRATICE
Prema redoslijedu pojavljivanja u radu
RH – Republika Hrvatska
ZZODS – Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama
SZO – Svjetska zdravstvena organizacija
VE – Vijeće Europe
UN – Ujedinjeni narodi
KBC – Klinički bolnički centar
MKB-10 – Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (deseta revizija)
MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova
EU – Europska unija
PIR – Prvo istraživano razdoblje
DIR – Drugo istraživano razdoblje
F00-F09 – Organski i simptomatski mentalni poremećaji
F10-F19 – Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja zbog uporabe psihoaktivnih tvari
F20-F29 – Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji
F30-F39 – Poremećaji raspoloženja
IBIS – Integrirani bolnički informacijski sustav bolesnika
AS – Aritmetička sredina
SD – Standardna devijacija
PB – Psihijatrijska bolnica
HMP – Hitna medicinska pomoć
LPPMD - Law on the Protection of Persons with Mental Disorders
![Page 56: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/56.jpg)
49
12. PRILOZI
12.1. Odobrenje Etičkog povjerenstva KBC Rijeka
![Page 57: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/57.jpg)
50
12.2. Odluka Etičkog povjerenstva za biomedicinska istraživanja FZS
Rijeka
![Page 58: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/58.jpg)
51
13. ŽIVOTOPIS
Ime i prezime: Fadil Habibović
Datum i mjesto rođenja: 16.04.1962. godine, Sjenina, Doboj, BiH;
Adresa: Ulica Podmurvice 76/1, 51000 Rijeka HR
E-mail: [email protected]
Mobitel: +385 98 476 635
Obrazovanje:
1978.-1982.: Srednja medicinska škola u Doboju, BiH;
1986.- 1988.: Pripravnički staž, Klinički bolnički centar Rijeka,
1998.-1999.: Pripremna izobrazba iz psihoanalize u Rijeci;
2013.: Ministarstvo zdravlja Zagreb; medicinski tehničar – specijalist iz psihijatrijske
djelatnosti;
2012.-2014.: Medicinski fakultet u Rijeci - Stručni studij sestrinstvo;
2014.-2015.: Fakultet zdravstvenih studija – Preddiplomski stručni studij sestrinstvo;
2016.-2018.: Fakultet zdravstvenih studija – Diplomski sveučilišni studij sestrinstvo –
promicanje i zaštita mentalnog zdravlja
Profesionalno i radno iskustvo:
1985-1986.: vratar – portir, GP Tehnika, Zagreb
1986.- 2015.: medicinski tehničar, Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka;
2015. – danas: viši medicinski tehničar - prvostupnik sestrinstva, Klinika za psihijatriju,
Klinički bolnički centar Rijeka;
Objavljeni radovi:
Radovi u časopisima
1.Žiža J, Mirjana P, Frančišković T, Habibović F. Psihijatrijska sestrinska dokumentacija -
dodatno opterećenje ili korisno sredstvo. Plavi fokus. 2009; 2:54-8.
2. Peitl MV, Torić I, Habibović F, Peitl V. Značenje motivacije u liječenju alkoholne ovisnosti.
Socijalna psihijatrija. 2006; 1;34(2):95-100.
![Page 59: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/59.jpg)
52
3.Vučić Peitl M., Krmpotić P., Prološčić J., Habibović F. Učestalost traženja psihijatrijske
pomoći osoba starije životne dobi za vrijeme Domovinskog rata, mirnodopskog razdoblja i
ekonomske krize. Socijalna psihijatrija. 2016; 44(4), 343-352.
Radovi u zbornicima skupova
4. Habibović F, Jedriško I, Peitl MV. Smijehom protiv stresa u medicinskih sestara i tehničara
koji rade s duševnim bolesnicima. Sestrinstvo i stres, 16. dani psihijatrijskog društva, radovi i
sažeci radova. Golubić R, Petir Bratuša K. (ur.). Zagreb: Hrvatska udruga medicinskih sestara,
2010. 63-66.
5. Žiža J, Moro Lj, Pernar M, Habibović F. Odnos sestra–bolesnik i rezultat liječenja.
Istraživanja u sestrinstvu, zbornik radova XII. dana psihijatrijskog društva. Špoljar G,
Dragosavac,D, Pijević Z, Filko-Kajba M, Golubić R, Bauman D, (ur.). Zagreb: Hrvatska
udruga medicinskih sestara, 2006. 67-75.
Sažeci u zbornicima skupova
6. Pavlović E, Peitl MV, Torić I, Habibović F. Stavovi spram tvrdnji o igri u shizofrenih i
depresivnih bolesnika i u zdravih pojedinaca. 5.hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim
sudjelovanjem: Zbornik sažetaka. Hotujac LJ,(ur.). Zagreb: Hrvatsko psihijatrijsko društvo;
Klinika za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, 2010. 122-122.
7. Peitl MV, Torić I, Peitl V, Habibović F. Stigmatization of shizophrenic patients. 14th
Symposium AEP Section epidemiology and Social psichiatry, abstract book. 2008. 185-185.
8. Vučić Peitl M, Prološčić J, Habibović F. Najčešće komorbidne somatske bolesti
hospitaliziranih dementnih bolesnika, Hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije
s međunarodnim sudjelovanjem: psihološko u medicini 21. stoljeća, 6. Internacionalni simpozij
iz psihijatrije i kognitivne neuroznanosti, (ISPCN), abstract book. 2017.
Završni rad
9. Habibović F. Prisilne hospitalizacije na Zavodu za urgentnu psihijatriju KBC Rijeka -
sociodemografski i medicinski pokazatelji u dva ispitivana razdoblja / završni rad -
preddiplomski studij. Rijeka: Fakultet zdravstvenih studija, 22.10. 2015, Mentor: Ružić K.
![Page 60: UTJECAJ NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM … · 2019-01-02 · Diplomski rad je obranjen dana 17.09. 2018. godine, na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041900/5e5fc029e2c7880c5f2fd3a2/html5/thumbnails/60.jpg)
53
Priznanja i odlikovanja:
Spomenica domovinskog rata. Republika Hrvatska , 1992.
Priznanje za doprinos u Domovinskom ratu. Hrvatska udruga medicinskih sestara, 1993.
Medalja „Oluja“. Republika Hrvatska, 1995.
Članstvo u profesionalnim udrugama: Hrvatska udruga medicinskih sestara, Hrvatska
komora medicinskih sestara, Liga sestrinstva Hrvatske.
Profesionalni interesi: Promicanje i zaštita mentalnog zdravlja; Zdravstvena njega osoba s
duševnim smetnjama, Informatika u sestrinstvu.