utjecaj ris-a na sigurnost unutarnje plovidbe...planiranje putovanja (voyage plan module). sa ciljem...
TRANSCRIPT
-
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Mato Brnardić
UTJECAJ RIS-a NA SIGURNOST UNUTARNJE
PLOVIDBE
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, 2010.
-
Sveučiliš te u Zagrebu
Fakultet prometnih znanost i
DIPLOMSKI RAD
UTJECAJ RIS-a NA SIGURNOST UNUTARNJE
PLOVIDBE
Mentor: prof. dr. sc. Kristijan Rogić
Student: Mato Brnardić, 0135184034
Zagreb, 2010.
-
I
Sadržaj:
1. UVOD ...................................................................................................................................... 3 2. PREGLED RAZVOJNO-ISTRAŽIVAČKIH PROJEKATA NA PODRUČJU IMPLEMENTACIJE RIS-a U EUROPI .......................................................................................... 5 3. RIS SERVISI U UNUTARNJOJ PLOVIDBI ......................................................................... 8
3.1. Ciljevi RIS-a ...................................................................................................................... 9
3.2. Glavni čimbenici u projektiranju sustava ........................................................................ 10 3.3. RIS usluge........................................................................................................................ 12 3.4. RIS korisnici .................................................................................................................... 14
3.5. Tehnički elementi RIS sustava ........................................................................................ 16 3.5.1. Elektronske plovidbene karte (ENC) ....................................................................... 18 3.5.2. Automatski identifikacijski sustav (AIS) ................................................................. 20 3.5.3. Standard za prikaz priopćenja brodarstvu (NtS) ...................................................... 24
3.5.4. Sustav elektroničkog izvješćivanja s plovila (ERI) .................................................. 27 3.6. Organizacijska i hijerarhijska struktura RIS službe ........................................................ 29
4. KORIŠTENJE NADZORA I PRAĆENJA PLOVILA U UNUTARNJOJ PLOVIDBI ........ 31 4.1. Plovidba ........................................................................................................................... 34
4.2. Upravljanje prometom ..................................................................................................... 36 4.2.1. Službe za promet ...................................................................................................... 37 4.2.2. Planiranje i upravljanje prevođenjem ....................................................................... 39
4.2.3. Planiranje i upravljanje prolaskom mosta ................................................................ 42
4.3. Upravljanje prijevozom ................................................................................................... 44 4.4. Provedba .......................................................................................................................... 47 4.5. Naknade i takse za lučku infrastrukturu .......................................................................... 47
4.6. Službe informiranja za vodne putove .............................................................................. 48 5. PROCJENA IMPLEMENTACIJE RIS-a U ZEMLJAMA DUNAVSKOG I RAJNSKOG
SLIVA ............................................................................................................................................ 51 5.1. Glavne koristi implementacijom RIS-a ........................................................................... 53
5.1.1. Optimalno korištenje kapaciteta plovila ................................................................... 53
5.1.2. Ujednačenija putna brzina plovila ............................................................................ 55
5.1.3. Smanjenje vremena čekanja ..................................................................................... 56 5.1.4. Povećanje sigurnosti plovidbe .................................................................................. 58
5.1.5. Poboljšano logističko planiranje za brodare ............................................................. 59 5.2. Troškovi implementacije RIS-a ....................................................................................... 61 5.3. Pro memoria efekti: koristi koji nisu uzete u obzir ......................................................... 63
5.3.1. Pozitivan utjecaj RIS-a na učinkovitost nadležnih ustanova ................................... 63 5.3.2. Učinkovitiji rad terminala ........................................................................................ 64
6. MODEL ANALIZE ............................................................................................................... 66 6.1. Područje djelovanja modela............................................................................................. 67 6.2. Ulazni podaci ................................................................................................................... 72
6.2.1. Obujam transporta .................................................................................................... 72
6.2.2. Podaci o floti ............................................................................................................ 73 6.2.3. Fiskni troškovi .......................................................................................................... 74 6.2.4. Operativni troškovi ................................................................................................... 75
6.2.5. Eksterni troškovi ...................................................................................................... 76
-
II
6.2.6. Troškovi instalacije opreme na kopnu ..................................................................... 77 6.2.7. Troškovi instalacije opreme na plovilu .................................................................... 78
6.3. Osnovni scenarij .............................................................................................................. 79
6.4. Optimiziran scenarij ........................................................................................................ 82 6.5. Umjereni scenarij ............................................................................................................. 85
7. ANALIZA OSJETLJIVOSTI ................................................................................................ 88 8. MOGUĆNOSTI PRIMJENE I POTENCIJALNE KORISTI RIS-a ZA UNAPREĐENJE STANJA UNUTARNJE PLOVIDBE U REPUBLICI HRVATSKOJ .......................................... 92
9. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 94 POPIS KRATICA .......................................................................................................................... 96 LITERATURA ............................................................................................................................... 97
-
3
1. UVOD
U Europi postoji preko 30 000 km rijeka i kanala koji zajedno povezuju stotine gradova i
područja koncentrirane industrije. Iako je kralježnica mreže unutarnjih vodnih putova
konstituirana od velikih rijeka poput Rajne i Dunava, brojni pritoci i kanali povezuju mnoštvo
manjih gradova i industrijskih centara. Značajan broj luka diljem mreže omogućuje pristup i
povezivanje sa drugim vrstama transporta. Unutarnja plovidba može ponuditi strahovito velike
kapacitete i igrati značajnu ulogu u borbi sa kontinuiranim rastom prometa, jer trenutni prijevoz
tereta unutarnjim vodama iznosi samo 3 %. Europska Komisija prepoznala je velik potencijal
unutarnje plovidbe za prijevoz tereta. Iz toga proizlazi da prometna politika EU iskazuje velik
interes u razvoju unutarnje plovidbe kako bi postala prava alternativa i ključan segment u
prijevoznom lancu transportnog sustava Europe. Pri tom treba eliminirati glavna ograničenja
razvitku riječnog prometa, poput nepouzdanih podataka o stanju vodnog puta, nepostojanje
informacija o kretanju plovila i tereta, posebno opasnog tereta, nemogućnost pravovremenog
planiranja prekrcajnog procesa u lukama, gubitak vremena uslijed mnogobrojnih kontrola kod
prelaska granica. Ovi problemi mogu se eliminirati uvođenjem pan-europskog sustava
informacijskih servisa (engl. River Information Services), koji objedinjuje sustav kontrole i
nadzora plovidbe i različite informacijske usluge komercijalnim korisnicima.
Svrha ovog diplomskog rada je pokazati ulogu i značaj Riječnih informacijskih servisa
kao preduvjeta porasta udjela riječnog prometa na tržištu transportnih usluga. Cilj diplomskog
rada je kroz RIS usluge i tehničke elemente sustava-RIS standarde i na konkretnom primjeru
modela analize sustava u osnovnom, optimiziranom i umjerenom scenariju detaljnije prikazati
prednosti i koristi implementacijom informatičko-komunikacijskih usluga i njihovu nužnost u
suvremenom prijevoznom lancu transportnog sustava Europe.
Diplomski rad podijeljen je na šest glavnih dijelova. Prvi dio odnosi se na razvojno-
istraživačke projekte na području implementacije RIS-a u Europi. Drugi dio detaljno objašnjava
sve pokazatelje RIS-a, ciljeve, usluge, korisnike, tehničke elemente sustava te organizacijske i
hijearhijske strukture administrativne službe. Treći dio detaljno opisuje RIS standard “Nadzor i
praćenje plovila” kao preduvjet uspostavljanja pouzdane i sigurne plovidbe.
-
4
Četvrti dio uvodi nas u problematiku implementacije RIS-a u zemlje Dunavskog i
Rajnskog sliva, sa pripadajućom analizom troškova i koristi sustava. Peti dio objašnjava na
konkretnom primjeru modela analize sustava u osnovnom, optimiziranom i umjerenom scenariju
koristi implementacijom informatičko-komunikacijskih usluga. Šesti dio završava analizom
osjetljivosti predmetnog modela analize, a završno poglavlje rada objašnjava mogućnosti
primjene i potencijalne koristi RIS sustava za unapređenje stanja unutarnje plovidbe u Hrvatskoj.
Prilikom izrade diplomskog rada korištene su slijedeće znanstvene metode: metoda
analize i sinteze, metode apstrakcije i konkretizacije, metoda klasifikacije, metoda specijalizacije
i generalizacije, metoda dedukcije i indukcije, te metoda intervjua sa ekspertima unutarnje
plovidbe iz područja projektnog menadžmenta i tehničkih pitanja plovidbe. Kod metode analize
korišten je njen posebni oblik, deskriptivna analiza te kauzalna analiza.
-
5
2. PREGLED RAZVOJNO-ISTRAŽIVAČKIH PROJEKATA NA PODRUČJU IMPLEMENTACIJE RIS-a U EUROPI
Izazov koji se nameće sektoru unutarnje plovidbe leži u integraciji informacijskih servisa i
sustava u jedan europski operativni koncept. Politički temelji za ovaj koordinirani pristup
naveden je u Bijeloj Knjizi za Transport, revidiran u TEN-T smjernicama i RIS Direktivi. Brojni
razvojno-istraživački projekti radili su na razvoju RIS-a u Europi.
Velik poticaj razvoju RIS koncepata pružio je INDRIS projekt 1998. INDRIS projekt je
financiran u okviru 4. Okvirnog programa FP4 za istraživanje, tehnički razvoj i demonstraciju
EU, opisuje funkcije RIS-a za sve potencijalne korisnike, specifične relevantne procese
informacija i razvija otvorene standarde za sadržaje informacija i komunikacija između javnih i
privatnih korisnika. Projekt je zajedničko ulaganje javnih ustanova, transportne industrije, ICT
industrije i istraživačkih instituta iz Austrije, Belgije, Njemačke, Francuske, Italije i
Nizozemske.1
COMPRIS-Consortium Operational Management Platform River Information Services
(Platforma konzorcija operativnog upravljanja riječnim informacijskim službama) cilja na razvoj
tehničke, organizacijske i funkcionalne arhitekture za riječne informacijske servise na
paneuropskoj razini, kao i pripremu koraka za implementaciju RIS-a na najvažnijim vodnim
putovima Europe. COMPRIS projekt trajao je od 2002. do 2005.god. Razvoj i poboljšanje
standarda na razmjeni podataka (Inland ECDIS, electronic ship reporting, AIS) je jedan od
najvažnijih elemenata COMPRIS projekta. ALSO DANUBE-Advanced Logistic Solutions for
Danube Waterway (Napredna rješenja za vodni put rijeke Dunav 2000.-2003.) cilja na promociju
korištenja unutarnje plovidbe kao ključnog čimbenika u „door-to-door“ prijevoznom lancu i želi
osigurati koncept zajedničkog izvora logističke baze podataka (CSL.DB-Common Source
Logistic Database). 2
1 RIS Projects | RIS Portal
http://www.ris.eu/ris-projects (26.06.2010.) 2 Ibidem
http://www.ris.eu/ris-projects
-
6
Cilj ALSO DANUBE projekta nije samo razvoj prihvatljivih IT rješenja u kontekstu
door-to-door prijevoznih lanaca, nego isto tako i stvaranje poslovnog okruženja za unutarnju
plovidbu u dobro upravljanim intermodalnim logističkim sustavima.3
Na temelju rezultata prijašnjih projekata, Masterplan IRIS (2004.-2005.) je kreirao
masterplan za koordiniranu implementaciju RIS-a u Europi. Njegov cilj je definirati strategiju za
implementaciju RIS-a i identificirati područje primjene RIS-a u Europi. Projekt IRIS Europe
(2006.-2008.) pridaje važnost eliminaciji postojećih uskih grla i definira dodatnu funkcionalnost
u polju RIS-a na Dunavu i regiji Rajna-Sena. Najveću pažnju projekt IRIS Europe daje na
području detaljnog opisa, implementacije i pilot testiranja infrastruktura RIS-a, poput AIS
infrastrukture, ERI i infrastrukture za međunarodnu razmjenu RIS podataka (informacije o
poziciji plovila, informacije o teretu i plovidbi). 4
Europska komisija pokrenula je 2008. godine projekt Platforma za implementaciju
NAIADES-a (PLATINA), koji predstavlja važan iskorak u promociji unutarnje plovidbe.
NAIADES definira okvir djelovanja Europske Unije i zemalja članica kroz različite provedbene
instrumente u pet segmenata i to: tržište, flota, zapošljavanje i edukacija, promidžba te
infrastruktura, predstavlja integrirani akcijski program za promociju prometa unutarnjim vodnim
putovima PLATINA je projekt zamišljen kao svojevrsna platforma za implementaciju
NAIADES-a, u sklopu 7. Okvirnog programa za istraživanje i razvoj, pružit će zajednički okvir
za daljnje ciljane akcije NAIADES-a do 2012. godine. Konzorcij projekta sastoji se od 22
institucije (operateri i administracije vodnih putova, predstavnici industrije unutarnje plovidbe i
operateri flote, promotivne i razvojne organizacije, edukacijske institucije iz unutarnje plovidbe,
konzultantske tvrtke i istraživački instituti te međunarodne riječne komisije) iz 9 europskih
zemalja. Organiziran prema strukturi NAIADES-a (pet akcijskih područja), projekt PLATINA
sastoji se od pet radnih paketa orijentiranih na specifična politička područja: tržišta, flota,
zaposlenja i vještine, imidž i infrastruktura.5
3 http--www3.mnec.gr-ts-RIS.doc (26.06.2010.)
4 Ibidem
5 Skupina autora:Godišnjak unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj 2008., CRUP d.o.o, prosinac 2008., str.12.
-
7
PLATINA će pružiti tehničku i organizacijsku podršku na navedenim područjima tako što
će osigurati aktivno sudjelovanje ključnih aktera industrije unutarnje plovidbe, udruženja i
administracija zemalja članica. Za prvu godinu projekta planirane su akcije kao npr. pokretanje
informacijskog portala unutarnje plovidbe (koji je već dostupan na web adresi
www.naiades.info), uspostavljanje edukacijske mreže za unutarnju plovidbu, kao i tehnička
podrška za daljnji razvoj Riječnih informacijskih servisa.6
Projekt pod nazivom RISING - Integracija unutarnje plovidbe u Intermodalni prometni
lanac pomoću Riječnih informacijskih servisa (RIS), čije trajanje se predviđa kroz naredne tri
godine, započeo je sa svojom implementacijom 2009. u sklopu 7. Okvirnog programa za
istraživanje i razvoj (FP7). Projektne aktivnosti u naredne tri godine provoditi će 23 partnera iz
11 Europskih zemalja, pokrivajući geografsko područje koje se proteže od Norveške do Grčke, te
uključuje tri velike geografske cjeline unutarnjih vodnih putova - rijeke Rajnu i Dunav, te
njemačku riječnu mrežu. Sa općim ciljem poticanja intermodalnog transporta, specifične
aktivnosti projekta RISING biti će usmjerene ka implementaciji modela upravljanja
intermodalnim transportnim lancem kao jednom cjelinom. Namjera projektnih partnera je
razraditi način komunikacije, odnosno interkonekcije prometnih podataka dobivenih putem RIS-a
i transportnih podataka dobivenih putem postojećih transportno-logističkih sustava. Krajnji cilj je
razviti neprekinuti transportni lanac koji uključuje sve transportne vidove, pa tako i najisplativiji
unutarnju plovidbu. Sljedeći korak biti će razvoj nove vrste usluga koje omogućuju automatsko
izvješćivanje o promjenama elemenata taktičkih i strateških prometnih informacija, odnosno
sustava koji generira podatke iz RIS-a prema unaprijed određenim kriterijima te ih prosljeđuje u
formi obavijesti. Također, u sklopu RISING-a biti će razvijen prototip internetskog modula za
planiranje putovanja (Voyage Plan Module). Sa ciljem maksimalne utilizacije navedenih alata,
unutar RISING-a bit će organizirano sedam demonstracija pilot implementacija kako bi se
razvijeni sustavi adekvatno testirali u konkretnim, reprezentativnim uvjetima.7
6 Ibidem str.13.
7 Ibidem str.14.
-
8
3. RIS SERVISI U UNUTARNJOJ PLOVIDBI
Riječni informacijski servisi (River Information Services-RIS) su koncept harmoniziranih
informacijskih usluga za potporu upravljanju prometom i transportom roba u unutarnjoj plovidbi,
uključujući i veze sa drugim vrstama transporta. RIS ima za zadaću unapređenje sigurnosti i
efikasnosti na unutarnjim vodnim putovima i na taj način doprinijeti njihovom intenzivnijem
korištenju.
Osnovne odrednice ovog sustava su:
sučelje prema drugim načinima transporta (pomorski, cestovni i željeznički),
RIS obuhvaća sve vrste unutarnjih vodnih putova (rijeke, kanali, jezera i luke),
RIS je generički pojam za sve pojedinačne informacijske usluge koje podupiru
unutarnju plovidbu,
sustav prikuplja, obrađuje, prosuđuje i prosljeđuje informacije o vodnom putu,
prometu i transportu,
RIS ne obrađuje interne komercijalne djelatnosti korisnika sustava, ali je sustav
otvoren za prenošenje poslovnih informacija i aktivnosti. 8
Kao koncept, RIS je razvijan s ciljem harmonizacije svih vrsta informacijskih servisa za
podršku i upravljanje unutarnjom plovidbom na razini čitave Europe. Harmonizacija i
standardizacija Riječnih informacijskih servisa na europskoj razini izuzetno je važna zbog toga
što se unutarnja plovidba odvija i izvan granica pojedine države te je stoga potrebno osigurati
nesmetani promet, a i jednako važno, omogućiti integraciju unutarnje plovidbe u intermodalne
transportne lance. Uvođenje RIS-a predstavlja jednu od mjera za ostvarivanje zajedničkog cilja
smjerajući prije svega na povećanje sigurnosti, efikasnosti i kvalitete transportne usluge
pravovremenim i pouzdanim protokom informacija.
8 Skupina autora: CRORIS brošura-Hrvatski riječni informacijski servisi, CRUP d.o.o., prosinac 2008., str.4.
-
9
3.1. Ciljevi RIS-a
Glavni cilj uvođenja RIS-a je povećanje sigurnosti i efikasnosti riječnog prometa. Glavni
cilj može se preciznije razlučiti kroz specifikaciju podciljeva:
Transport mora biti siguran:
o minimalne ozljede,
o minimalne žrtve,
o minimalne havarije brodova.
Transport mora biti efikasan:
o maksimalan protok plovila,
o maksimalna nosivost plovila,
o skraćenje trajanja putovanja,
o smanjenje opterećenja na radnom mjestu,
o smanjenje troškova transporta,
o smanjenje potrošnje goriva,
o efikasno i ekonomski isplativo povezivanje više vidova transporta,
o efikasne luke i terminali.
Transport mora biti ekološki prihvatljiv:
o smanjenje opasnosti po okoliš,
o smanjenje onečišćenja uslijed havarija i smanjena emisija štetnih tvari.9
Zadaci su unaprijed definirane aktivnosti radi ispunjenja zadanih ciljeva. Oni definiraju
početak razvitka usluga koje proizlaze iz RIS koncepta.
Tri osnovne grupe zadataka u razvitku RIS-a jesu:
Unaprjeđenje:
o navigacije i prometa,
o vodnih putova,
o flote,
9 Skupina autora: Konceptualno rješenje za uvođenje RIS-a u Republici Hrvatskoj, CRUP d.o.o., prosinac 2003.,
str.13.
-
10
o prometa roba,
o luka i terminala,
o pomoćnih službi.
Zaštita:
o broda i brodara,
o okoliša,
o infrastrukture.
Donošenje:
o prometnih zakona,
o zakona o okolišu,
o pravila o statističkim podacima.10
3.2. Glavni čimbenici u projektiranju sustava
Razvoj Riječnih informacijskih servisa ovisi o usklađenosti i hijerarhijskoj povezanosti
svih čimbenika koji sudjeluju u njegovom osmišljavanju, kreiranju i primjeni. Prometna politika
svake države dio je opće gospodarske politike i njome se želi usmjeravati razvitak prometa
predlaganjem, definiranjem i provođenjem različitih mjera za unaprjeđivanje prometnog sektora.
Politika postavlja određene ciljeve koje treba ispuniti u određenom vremenu na temelju unaprijed
definiranih zadataka i aktivnosti za ostvarivanje tih ciljeva. Prijedlozi i smjernice europske
prometne politike temelje se na sljedećim čimbenicima poput:
revitalizacija željeznica,
poboljšavanje kvalitete u cestovnom prijevoznom sektoru,
promicanje prijevoza morem i unutarnjim vodnim putovima,
postizanje ravnoteže između rasta u zračnom prometu i zaštite okoliša,
pretvaranje intermodalnosti u stvarnost,
izgradnja transeuropske prijevozne mreže,
poboljšavanje sigurnosti na cestama,
priznavanje prijevozničkih prava i obveza,
10
Ibidem
-
11
razvijanje visokokvalitetnoga gradskog prijevoza,
istraživanje i tehnologija na usluzi čistom i djelotvornom prijevozu,
razvoj srednjoročnih i dugoročnih ciljeva zaštite okoliša za održivi prijevozni sustav.
Primarni cilj uvođenja RIS-a u tom smislu je doprinos održivom razvitku prometa kroz
unaprjeđenje sigurnosti i efikasnosti riječnog prometa.
CILJEVI
USLUGE
FUNKCIJE
PRAVILA
ZADACI
PRIMJENE
KREATORI
PROMETNE
POLITIKE
MENADŽERI U
PROMETU
SISTEMSKI
INŽENJERI
definiraju
definiraju zahtjeve
razvijaju sustave
PRUŽATELJI
USLUGAPODACI
KORISNICI
INFORMACIJE
FI
TTI
STI
RAZVOJ IMPLEMENTACIJA
Slika 1: Glavni čimbenici u projektiranju sustava Izvor: Skupina autora: Konceptualno rješenje za uvođenje RIS-a u Hrvatskoj, CRUP d.o.o., str.19.
Menadžeri u prometu predstavljaju nositelje upravljačkih funkcija u različitim
administrativnim tijelima, organizacijama i društvima koja se bave transportnom djelatnošću.11
Primjerice to su ravnatelji agencija za vodne putove, lučkih uprava, obalne straže,
nacionalni RIS koordinator, upravitelji lučkih operatera, brodara, špeditera itd.
11
Ibidem str. 20
-
12
Oni kontroliraju sustav i definiraju zahtjeve za primjenu RIS-a s detaljnim i točnim
opisom usluga i funkcija s obzirom na opseg poslovanja i djelatnosti koje obavljaju.12
Sistemski inženjeri predstavljaju nositelje razvoja informatičko-komunikacijske
platforme, razvijaju, pripremaju i isporučuju hardversku i programsku podršku za RIS sustav. Tu
se ubrajaju i proizvođači opreme, telekomunikacijske kompanije i specijalizirani proizvođači
navigacijske opreme za brodove.
Pružatelji usluga razvijaju i koriste definirane procedure za usluge prema korisnicima,
daju informacije i podatke u sustav. Te podatke i informacije unose sami ili eventualno uz pomoć
trećih organizacija zaduženih za pojedine funkcije.13
3.3. RIS usluge
Usluge koje sustav nudi krajnjim korisnicima uključuju:
Informacije o vodnom putu,
Prometne informacije,
Upravljanje prometom,
Sprečavanje nesreća,
Informacije za transportnu logistiku,
Informacije za provedbu nadzora,
Statistika,
Troškovi infrastrukture vodnog puta.
Informacije o vodnom putu omogućavaju pregled prometne situacije i donošenje
pravilnih i pravovremenih odluka u plovidbi. U ovim informacijama sadržane su statičke i
dinamičke informacije o vodnom putu.
12
Ibidem 13
Ibidem
-
13
One se prenose na temelju prethodno utvrđenog vremenskog plana. Informacije moraju
biti aktualne i prenošene u realnom vremenu. Informacije vezane uz sigurnost moraju biti izdane
od strane nadležnih tijela ili potvrđene s njihove strane.
Prometne informacije dostupne su u dva oblika i to kao taktička prometna informacija
(TTI) te kao strateška prometna informacija (STI). Taktička prometna slika prikazuje se na
elektroničkim plovidbenim kartama i dostupna je na plovilima. Njena funkcija je da pomaže
zapovjednicima plovila u neposrednim navigacijskim odlukama u stvarnoj prometnoj situaciji.
Ona omogućava zapovjedniku da se konzultira i dogovori plovidbu sa zapovjednicima ostalih
plovila na tom području. Strateške prometne informacije koriste se u slučaju kada je potrebno
konstantno nadziranje prometa na vodnom putu. Ove informacije omogućavaju korisnicima
izračunavanje procijenjenog i zahtijevanog vremena dolaska, planiranje putovanja, detekciju
havarija i sl.
Upravljanje prometom omogućava praćenje stanja i djelovanje u skladu s dostupnim
informacijama. Ono posebice do izražaja dolazi na područjima gustog prometa, na prilazima
prevodnica, mostovima i lukama odnosno na određenim kontrolnim točkama uspostavljenim od
organa za kontrolu plovidbe. Ova usluga uvelike će doprinijeti povećanju iskoristivosti
infrastrukture, te sigurnosti plovidbe.
Usluge sprečavanja nesreća registriraju plovilo i transportne podatke na početku
putovanja u RIS centru te tijekom putovanja redovito obnavljaju podatke o plovilu. U slučaju
nesreće RIS centar bez odgode isporučuje podatke spasilačkim i hitnim službama.
Informacije za transportnu logistiku obuhvaćaju planiranje prometa i to planiranje
dolazaka i odlazaka iz luke, planiranog vremena dolaska, planiranog vremena odlaska, praćenje
lučkih i tehnoloških procesa, planiranje putovanja plovila te logističko planiranje. Ova usluga
omogućava razmjenu informacija između operatera flote, plovila, terminala, carine i ostalih
interesnih strana. Upravljanje teretom i flotom u osnovi objedinjuje informacije o plovilima i floti
te detaljne informacije o teretu koji se prevozi.
-
14
Informacije za provedbu nadzora omogućavaju upravljanjem prekograničnim
procedurama, usklađivanje s prometnim i ostalim relevantnim propisima za područje unutarnje
plovidbe.
Usluge Statistike pridonose boljem i jednostavnijem prikupljanju određenih statističkih
podataka vezanih za unutarnju plovidbu u zemljama članicama. Ti podaci su značajni za
odgovorne tvrtke u unutarnjoj plovidbi kako bi ih iskoristili u svrhu strateškog planiranja i
nadgledanja.
Troškove infrastrukture vodnog puta moguće je pojednostaviti kroz primjenu Riječnih
informacijskih servisa. Ova usluga omogućava jednostavnije i brže prikupljanje pristojbi bez
nepotrebnih administrativnih opterećenja. Podaci o putovanju plovila mogu se upotrijebiti pri
automatskom obračunu pristojbi te kod fakturiranja.
3.4. RIS korisnici
RIS sustav namijenjen je korisnicima na dvije razine: administrativnoj i komercijalnoj. Na
administrativnoj razini potencijalni korisnici su:
Administracije odgovorne za sigurnost unutarnje plovidbe (u Hrvatskoj:
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture – Uprava za sigurnost plovidbe),
Administracije odgovorne za unutarnje poslove - imigraciju i carinu (Ministarstvo
unutarnjih poslova - Policija i Ministarstvo financija - Carina),
Administracija odgovorna za upravljanje prometom,
Interventne jedinice kod nastupanja havarije,
Uprava zadužena za vodne putove (Agencija za vodne putove),
Administracije i uprave zadužene za održavanje vodnih putova,
Lučke uprave itd.
Na komercijalnoj razini potencijalni korisnici su:
Lučki operateri i operateri na terminalima,
Operateri kontejnerskih terminala,
-
15
Lučki operateri u morskim lukama,
Brodari,
Cestovni i željeznički prijevoznici,
Špediteri,
Pružatelji logističkih usluga,
Krcatelji itd.
Slika 2: Međusobna veza između RIS korisnika na administrativnoj i
komercijalnoj razini
Izvor: http://www.rising.eu/web/guest/downloads, (12.07.2010.)
Nadležne uprave bi trebale sustav dizajnirati na taj način da je moguć slobodan protok
podataka između javnih institucija i organizacija i privatnih, komercijalnih kompanija.
Komunikacija i razmjena podataka kroz RIS sustav između javnih i privatnih partnera mora se
odvijati po dogovorenim procedurama i standardima koji su definirani u RIS Direktivi.
Povjerljivost podataka koji prolaze kroz sustav mora biti zajamčena.
http://www.rising.eu/web/guest/downloads
-
16
U slučajevima kada nadležna uprava daje podatke na korištenje, ta uprava mora poduzeti
neophodne korake da bi osigurala povjerljivost komercijalnih informacija. Povjerljivi podaci
mogu biti dostupni trećim strankama samo u posebnim slučajevima.
3.5. Tehnički elementi RIS sustava
Sustav Riječnih informacijskih servisa temelji se na korištenju informacija o plovilu i
vodnom putu te njihovom povezivanju s informacijama o teretu u sklopu intermodalnog
transportnog lanca. Sustav se temelji na elementima:
Elektronske navigacijske karte izrađene u Inland ECDIS standardu za prikaz
informacija o vodnom putu i informacija o poziciji i kretanju plovila,
Automatski identifikacijski sustav (AIS) za automatsko pozicioniranje plovila na
vodnom putu s pripadajućom informatičko-komunikacijskom infrastrukturom na
plovilu i kopnu,
Standard za prikaz priopćenja brodarstvu (engl. Notices to Skippers – NtS) u obliku
WEB aplikacije na Internet mreži,
Sustav elektroničkog izvješćivanja s plovila (engl. Electronic Reporting
International – ERI) koji sadrži informacije o putovanju i teretu.14
Za potrebe RIS-a moguće je koristiti vrlo širok spektar tehničkih sustava. Većinu ih je
moguće koristiti u primjeni nekoliko vrsta usluga koje su predviđene u sklopu RIS-a. Detaljni
prikaz tehničkih sustava i interakcija s RIS uslugama prikazana je u tablici 1.
14
Ibidem
-
17
Tablica 1: Međusobna veza tehničkih sustava i RIS usluga
SUSTAV
USLUGA
Info
rmac
ije
o p
lov
nom
pu
tu
Prometne
informacije
Upravljanje
prometom
Sp
reča
van
je n
esre
ća
Pla
nir
anje
pu
tov
anja
Up
rav
ljan
je l
uko
m i
ter
min
alim
a
Up
rav
ljan
je f
loto
m i
ter
etim
a
Sta
tist
ike
Tak
se z
a k
ori
šten
je p
lov
nih
puto
va
Tak
tičk
o
Str
ateš
ko
Bro
dsk
e p
rom
etn
e u
slu
ge
Up
rav
ljan
je u
stav
ama
i m
ost
ov
ima
Navigacijske oznake i znakovi X
Radar reflektori X
Svjetlosni signali X X
Mobilna telefonija (zvuk i podaci) X X X X X X X
GNSS X X X X X
VHF radio komunikacija X X X X X X X X
Internet X X X X X
Brodski radar X X
Radar na obali X X X
CCTV kamere na obali X X X
Inland ECDIS X X X X X X
AIS X X X X X X X X
Sustav izvješćivanja s brodova X X X X X X X X
Izvor:Skupina autora: Konceptualno rješenje za uvođenje RIS-a u Hrvatskoj, CRUP d.o.o., str.22.
-
18
3.5.1. Elektronske plovidbene karte (ENC)
Inland Electronic Navigational Chart (Inland ENC) - Elektronska plovidbena karta za
unutarnju plovidbu znači bazu podataka standardiziranu kako po sadržaju tako i po strukturi i
formatu, koja se koristi uz Inland ECDIS. Inland ENC15
sadrži sve bitne kartografske
informacije, a također, može sadržavati dodatne informacije koje se mogu smatrati korisnim za
plovidbu.
Elektronske plovidbene karte (Electronic Navigational Charts,) moraju zadovoljavati
sljedeće kriterije:
ENC moraju biti kompatibilne sa Inland ECDIS standardom,
Informacije na ENC moraju biti aktualne,
Moraju u sebi sadržavati takozvani osnovni set podataka (minimal data set) nužan za
učinkovito i pouzdano korištenje elektronskih plovidbenih karata.
Uz gore navedene uvjete, poželjno je da ENC sadrže informacije o dubinama na kritičnim
dionicama vodnog puta. Inland ECDIS predstavlja standard za prikaz elektronskih plovidbenih
karata u unutarnjoj plovidbi koji je prihvatila Centralna komisija za plovidbu Rajnom, Dunavska
komisija, te konačno Europska komisija u tehničkoj direktivi no. 414/2007.
Primarne funkcije su sljedeće:
Inland ECDIS doprinosi sigurnosti i efikasnosti transporta unutarnjim vodnim
putovima i zaštiti okoliša,
Inland ECDIS reducira količinu posla u usporedbi sa tradicionalnim metodama
navigacije i informiranja,
Inland ECDIS pouzdan je i dostupan izvor informacija svim subjektima uključenima
u unutarnju plovidbu,
Inland ECDIS omogućava jednostavno i pouzdano ažuriranje elektronskih
plovidbenih karata,
15
Inland ENC je usuglašen s IHO standardima S-57 i S-52
-
19
Inland ECDIS može biti korišten u navigacijskom i informacijskom modu.16
Slika 3: Inland ECDIS u navigacijskom modu Izvor: Periskal Group | Leading RIS technology, http://www.periskal.com/en/products/radar-overlay-en.htm
(30.06.2010.)
Navigacijski mod znači da se Inland ECDIS koristi u kombinaciji s prometnim
informacijama dobivenim pomoću radara i/ili AIS-a. Informacijski mod znači korištenje Inland
ECDIS-a bez prometnih informacija i bez radarskog prikaza. Za Inland ECDIS aplikacije
dizajnirane samo za informacijski mod, zahtjevi koji se odnose na navigacijski mod trebaju biti
korišteni samo kao preporuke.17
16
Inland ECDIS Standard 2.0 Edition, Central Commission of the Rhine (CCNR), str.3. 17
Ibidem str.9
http://www.periskal.com/en/products/radar-overlay-en.htm
-
20
Tablica 2: Status implementacije elektronskih plovidbenih karti u Europi
Država Klasa
plovnosti Pokrivenost Publicirana Dostupna bez naknade
Aktualna verzija
standarda
Austrija Va + Potpuna Da Da 2.0
Belgija
(Flandrija) Va + Potpuna Planirana Da 2.0
Bugarska Va + Potpuna Planirana Da 1.02
Švicarska Va + Potpuna (Rajna) Da Da
Češka IV Potpuna Da Da 1.02
Njemačka Va + 2300/4000 rkm Da Ne 1.02
Francuska Va + Ne
Hrvatska IV + Potpuna Da Da 1.01
Mađarska Va + Potpuna Da Da 1.02
Luksemburg Va + Da Ne 1.02
Nizozemska IV + Potpuna Da Da 2.0
Poljska Va + Ne Nije definirano
Rumunjska Va + Potpuna Da Da 1.01
Srbija Va + Potpuna Da Da 1.02
Slovačka Va + Potpuna
Nije
definirano Da 1.02
Ukrajina Va + Potpuna Da Ne 1.02
Izvor: Usmena komunikacija, kap. Petar Margić, savjetnik za nautička pitanja, Dunavska komisija
Centralna komisija za plovidbu Rajnom izdala je verziju standarda za Inland ECDIS (2.0)
u studenome 2006. godine, a verziju (2.1) izdala je i usvojila Dunavska i Rajnska komisija no još
uvijek nije na snazi.
3.5.2. Automatski identifikacijski sustav (AIS)
AIS tehnologija smatra se pogodnim načinom koji se, također može koristiti za
automatsku identifikaciju, te nadzor i praćenje plovila u unutarnjoj plovidbi. Stvarno vrijeme
izvršenja AIS-a i dostupnost svjetskih standarda i smjernica su od posebne koristi za aplikacije
koje se odnose na sigurnost plovidbe.
-
21
Kako bi ispunio specifične zahtjeve unutarnje plovidbe, AIS se mora dalje razvijati u,
takozvani, AIS Inland standard uz zadržavanje potpune kompatibilnosti s IMO pomorskim AIS-
om i vec postojećim standardima u unutarnjoj plovidbi. Budući da je Inland AIS usklađen s IMO
SOLAS AIS-om, on omogućuje izravnu razmjenu podataka između plovila pomorske i unutarnje
plovidbe u područjima mješovitog prometa.
Korištenje AIS-a za automatsku identifikaciju, nadzor i praćenje plovila u unutarnjoj
plovidbi osigurava Standard za praćenje i lociranje plovila, koji je prikazan kao zasebno
poglavlje u ovom radu.
Automatski identifikacijski sustav (AIS) je brodski sustav radio podataka kojim se
razmjenjuju statički, dinamički, kao i podaci o putovanju plovila između opremljenih plovila i
između opremljenih plovila i stanica na obali. Brodske AIS stanice odašilju podatke o identitetu
plovila, položaju i ostale podatke u redovnim intervalima. Primanjem ovih prijenosa, brodske ili
obalne AIS stanice s radijskim dometom mogu automatski locirati, identificirati i pratiti plovila
opremljena AIS-om na odgovarajućem prikazu poput radara ili Inland ECDIS-a. AIS sustavi
namjenjeni su poboljšanju sigurnosti plovidbe u korištenju brod-brod, nadgledanja (VTS),
nadzora i praćenja plovila, te podrške u slučaju nesreća.18
Mogu se razlikovati slijedeći načini djelovanja:
brod-brod: Sva plovila opremljena AIS-om mogu primiti statičke i dinamičke
informacije sa svih drugih plovila opremljenih AIS-om unutar radijskog dometa.
brod-obala: Podatke s plovila opremljenih AIS-om također mogu primati AIS bazne
stanice povezane s RIS centrom gdje se može generirati prikaz prometa (prometna
slika) (TTI-taktička prometna slika i/ili STI-strateška prometna slika).
obala-brod: Mogu se prenositi podaci vezani uz sigurnost s obale na plovilo.
Karakteristika AIS-a je autonomni mod koji koristi SOTDMA bez ikakve potrebe za
postavljanjem glavne stanice. Radio protokol je osmišljen na način da stanice na plovilu djeluju
autonomno na samoorganiziran način tako što razmjenjuju parametre pristupanja vezi.
18
Vessel Tracking and Tracing Standard for Inland Waterways 1.0.1, Central Commission for Navigation on the
Rhine, str.28.
-
22
Vrijeme je podjeljeno na dijelove od po 1 minute sa 2.250 vremenskih slotova po jednom
radijskom kanalu, koje sinhronizira GNSS UTC vrijeme. Svaki sudionik organizira svoj pristup
radijskom kanalu tako da odabere slobodne vremenske slotove uzimajući u obzir buduće
korištenje slotova od strane drugih stanica. Sustavi za nadzor i praćenje plovila u unutarnjoj
plovidbi moraju biti usklađeni s pomorskim AIS-om, na način koji utvrđuje IMO. 19
U skladu s tim, AIS poruke trebaju sadržavati:
statičke informacije, poput službenog broja plovila, pozivni znak plovila, naziva
plovila, vrste plovila;
dinamičke informacije, poput položaja plovila s naznakom točnosti i statusa
integriteta;
informacije u svezi putovanja, kao što su dužina i širina kombinacije sastava,
opasnog tereta na plovilu;
informacije specifične za unutarnju plovidbu, npr. broj plavih konusa/svjetala u
skladu s ADN/ADNR ili procijenjeno vrijeme dolaska (ETA) na
prevodnicu/most/terminal/granicu.20
Za plovila u kretanju brzina ažuriranja dinamičkih podataka na taktičnoj razini može se
mijenjati između SOLAS moda i inland moda. U inland modu može biti određen u vremenu
između 2 sekunde i 10 minuta. Za usidrena plovila se preporučuje imati brzinu ažuriranja
podešenu na nekoliko minuta, ili ukoliko je došlo do izmjene informacija. AIS je dodatan izvor
za navigacijske informacije. AIS ne zamjenjuje nego podržava navigacijske usluge poput
praćenja radarskog cilja i VTS-a. AIS ima svoju snagu kao sredstvo nadgledanja i praćenja
plovila opremljenih s istim. Zbog njihovih različitih karakteristika, AIS i radar međusobno se
nadopunjuju.
19
Ibidem 20
Ibidem 29.str.
-
23
Tablica 3: Status AIS implementacije u Europi
AIS infrastruktura na obali
Država dGPS preko
AIS
Vodostaj
preko AIS
Status
opreme
Status
2007/08
Očekivanje 2009.
Austrija
Flandrija
Bruxelles
Valonska
regija
Bugarska
Švicarska
Češka
Njemačka
Francuska
Hrvatska
Mađarska
Luksemburg
Nizozemska
Poljska
Rumunjska
Slovačka
Ukrajina
Izvor: Usmena komunikacija, Marina Tušek, dipl.oec, voditelj projekta, CRUP d.o.o.
Status:
nema podataka
nema planiranih aktivnosti
u pripremi
pilot projekt
potpuno operativno
-
24
3.5.3. Standard za prikaz priopćenja brodarstvu (NtS)
Prema rezoluciji Centralne komisije za navigaciju na rijeci Rajni i RIS direktivi Europske
Unije (Directive 2005-44-EC) standardizirana Priopćenja brodarstvu postaju nezaobilazni
element međunarodne plovidbe unutarnjim vodnim putovima.
Standardizirani NtS ima sljedeće zadatke:
osigurati automatsko prevođenje priopćenja na 11 europskih jezika,
osigurati harmoniziranu sistematizaciju podataka unutar više različitih zemalja kako
bi se olakšala integracija NtS-a u sustave za planiranje plovidbe,
osigurati standard za informacije o vodostaju,
biti kompatibilan sa Inland ECDIS-om te na taj način olakšati integraciju NtS-a u
ECDIS aplikaciju,
omogućiti lakšu međudržavnu razmjenu podataka21.
NtS standard kao međunarodni komunikator premošćuje državne granice i uklanja
komunikacijske probleme budući da omogućuje automatsko prevođenje standardiziranog
priopćenja/poruke na 11 svjetskih jezika. Time je omogućeno aktivno korištenje NtS-a svim
sudionicima unutarnje plovidbe na području svih relevantnijih europskih vodnih putova. Prednost
NtS-a nad klasičnim Priopćenjima za brodarice koje su slane faxom, stavljana na oglasne ploče ili
dojavljivane VHF-om ili telefonom, temelji se na činjenici da su međunarodno dostupne,
homogene i pouzdane.22
Standardizirani sadržaj poruke kodiran je u strojno čitljivom XML file-u koji se može
koristiti u sklopu:
Softver-a za planiranje plovidbe,
Inland ECDIS-a kao oznaka upozorenja na elektroničkoj plovidbenoj karti,
Internet aplikacije.23
21
Skupina autora:Godišnjak unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj 2008., CRUP d.o.o, prosinac 2008., str.15. 22
Ibidem 23
Ibidem
-
25
Standardizirani NtS u XML formatu omogućuje tri različite vrste priopćenja vezanih uz:
Promet i vodni put,
Vodostaj,
Prisutnost leda.24
Slika 5: Prikaz NtS poruke vezane uz promet i vodni put Izvor: Usmena komunikacija, kap. Petar Margić, savjetnik za nautička pitanja, Dunavska komisija
Prema standardu donesenom od strane Rajnske komisije, NtS usluga može biti osigurana
putem Interneta (pull service) ili putem emaila (push service). U slučaju prvih, zainteresirana
stranka sama pristupa priopćenjima na Internetu, a u drugom slučaju zainteresirana stranka
podnosi zahtjev da joj priopćenja budu dostavljena putem e-maila.
24
Ibidem
-
26
Tablica 4: Status implementacije Priopćenja brodarstvu u Europi NtS ukupno
Država Poruke vezane uz
promet & vodni put
Poruke vezane uz
vodostaj Poruke o ledu
Status
2007/08
Očekivanje
2009.
Austrija
Flandrija
Bruxelles
Valonska
regija
Bugarska
Švicarska
Češka
Njemačka
Francuska
Hrvatska
Mađarska
Luksemburg
Nizozemska
Poljska
Rumunjska
Slovačka
Ukrajina
Izvor: Usmena komunikacija, Marina Tušek, dipl.oec, voditelj projekta, CRUP d.o.o.
Izuzimajući Poruke o ledu, Priopćenja brodarstvu su implementirana u cjelosti u Austriji,
Švicarskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Smatra se da je većina država u Europi uvela NtS krajem
2009. godine.
Status:
nema podataka
U pripremi
pilot faza
potpuno operativno
-
27
3.5.4. Sustav elektroničkog izvješćivanja s plovila (ERI)
Elektronsko međunarodno izvješćivanje je standard za razmjenu informacija zasnovan na
detaljnoj studiji carinskih, policijskih i logističkih procedura koji omogućava slanje digitalnog
popratnog pisma za svako plovilo. Poruka bi bila odaslana iz polazišne luke i putem mreže
poslužitelja u pojedinim zemljama automatski proslijeđena do nacionalnog poslužitelja u
odredišnoj državi i od tamo distribuirana potencijalnim korisnicima, policiji, carini, lukama,
lučkim upravama, kapetanijama, špediterima potpuno automatski. Primjena ERI-a u praksi nudila
bi veliko ubrzanje procedura kod prometa roba i ljudi. U okviru ERI standarda razvijeno je
korisničko sučelje, centralna baza podataka sa autoriziranim pristupom ovisno o pravima
korisnika, te sustavom za praćenje prometa na međunarodnoj mreži koji bi bio zadužen za
automatsko prosljeđivanje i primanje poruka za pojedina plovila. Razvijena aplikacija dostupna
je putem Interneta i ispunjava sljedeće tehničke i sigurnosne uvjete:
pošiljatelj podataka, odnosno korisnik koji unosi podatke, uvijek je odgovoran za
ispravnost podataka,
većina poruka ima povjerljivi sadržaj o plovilima i teretu koji prevoze, stoga se
zahtjeva enkripcija podataka pri prijenosu,
podaci moraju biti osigurani od neovlaštenog mijenjanja,
uz integritet potrebno je znati i izvor informacija, odnosno korisnik koji je unio
podatke ne može zanijekati slanje i vrijednosti poslanih podataka moraju postajati
mehanizmi kojima se može dokazati tko je i kada unio podatke.25
Za sada su razvijene dvije vrste poruka prema EDIFACT standardu:
ERI notification message (ERINOT) koja pruža podatke o konvoju, teretu (opis,
količina, ukoliko je opasan traže se dodatni detalji), pošiljatelju i primatelju, luci
polaska i luci dolaska.
ERI response message (ERIRSP) je poruka koju generira operativni sustav te ju
šalje pošiljatelju ERINOT poruke. ERIRSP ima funkciju potvrde da je ERINOT
zaprimljena.26
25
Ibidem str.19 26
Ibidem
-
28
Tablica 5: Status ERI implementacije u Europi
ERI ukupno
Država ERI sustav
izvješćivanja
Međunarodna razmjena
podataka Status 2007/08
Očekivanje
2009.
Austrija
Flandrija
BE
Bruxelles
Valonska
regija
Bugarska
Švicarska
Češka
Njemačka
Francuska
Hrvatska
Mađarska
Luksemburg
Nizozemska
Poljska
Rumunjska
Slovačka
Ukrajina
Izvor: Usmena komunikacija, Marina Tušek, dipl.oec, voditelj projekta, CRUP d.o.o.
Status:
nema podataka
u pripremi
pilot projekt
potpuno operativno
-
29
3.6. Organizacijska i hijerarhijska struktura RIS službe
RIS služba organizira se u sklopu Ministarstva nadležnog za sigurnost plovidbe na
unutarnjim vodama, kao Nacionalna RIS središnjica kojom upravlja Nacionalni RIS koordinator.
Nacionalna RIS središnjica zadužena je za usklađenost RIS sustava, operacija i postupaka od
strane RIS centara, pristup RIS korisnika, te za međunarodnu razmjenu podataka koje sustav
generira, kako bi se osigurala interoperabilnost. 27
Osnovna svrha Nacionalne RIS središnjice je
upravljanje cjelokupnim RIS sustavom.
Nacionalna RIS središnjica (NCC) obavlja poslove operativnog upravljanja Riječnim
informacijskim servisima (RIS), a osobito poslove nadzora, upravljanja i vođenja prometa (VTS),
izdavanje priopćenja brodarstvu (NtS), osiguravanje korisnicima sustava informacije koje se
odnose na plovidbu i planiranje putovanja te osiguravanje dostupnosti elektroničkih plovidbenih
karata (ENC) korisnicima. Nacionalna RIS središnjica osigurava dostupnost podataka o
vodostaju, izvješća o ledu i meteoroloških informacija u elektroničkom obliku putem internetske
veze (engl. pull service) ili putem elektroničke pošte, osigurava razmjenu podataka putem
elektroničkih izvješća s plovila (ERI) s registriranim korisnicima. Nacionalna RIS središnjica
uspostavlja i održava redovitu koordinaciju s nacionalnim centrima drugih zemalja, te
koordinaciju s drugim državnim tijelima (carina, policija, inspekcijske službe i dr.) i javnim
ustanovama koji su umreženi u sustav. RIS središnjica obavlja poslove administriranja bazama
podataka za automatski sustav identifikacije na unutarnjim vodama (AIS), elektroničko
izvješćivanje s plovila (ERI), priopćenja brodarstvu (NTS), bazom podataka o trupu plovila
(HDB) te je odgovorna za funkcionalnost sustava i pojedinih usluga na operativnoj razini.28
Zadatak je NCC-a komunikacija s korisnicima sustava i ostalim interesnim stranama.
Temeljna je podjela korisnika sustava na javni sektor te na komercijalne korisnike,
odnosno privatni sektor. Javni sektor čine državne službe i institucije, dok u privatni sektor ulaze
lučki operateri, brodari, kapetani brodova i sl.
27
Sukladno čl.3 i čl.4 Pravilnika o riječnim informacijskim servisima (NN 99/08); 28
Skupina autora: Studija operacionalizacije Nacionalne RIS središnjice Republike Hrvatske, str.14.
-
30
Institucije javnog sektora koje su korisnici sustava obuhvaćaju:
Ministarstvo prometa kao nadležno ministarstvo za područje unutarnje plovidbe;
Lučke uprave unutarnjih voda zadužene za upravljanje lukama i pristaništima;
Carinska uprava u sklopu Ministarstva financija koja obavlja poslove carinske
inspekcije;
Granična policija (prim. Ministarstva unutarnjih poslova) koja obavlja poslove
zaštite granice i kontrole plovidbe na rijekama;
Državna uprava za zaštitu i spašavanje (unutar npr. Ministarstva unutarnjih poslova)
s ciljem pripreme, planiranja i rukovođenja operativnih snaga te koordiniranja svih
sudionika zaštite i spašavanja;29
Slika 6 : Organizacijska struktura korisnika RIS sustava Izvor: Skupina autora: Studija operacionalizacije Nacionalne RIS središnjice Republike Hrvatske,
CRUP d.o.o., str.100.
29
Ibidem
-
31
4. KORIŠTENJE NADZORA I PRAĆENJA PLOVILA U UNUTARNJOJ PLOVIDBI
Svrha ovog poglavlja je definirati sve neophodne funkcionalne uvjete u vezi s nadzorom i
praćenjem plovila u unutarnjoj plovidbi.
Omogućen je pregled područja interesa i korisnika, dok su potrebe za informacijama za
svako područje detaljno objašnjene. Funkcionalne specifikacije temelje se na pravilima i
propisima koji reguliraju plovidbu i na osnovi rasprava sa stručnjacima.
Razlikuju se tri skupine informacija:
Dinamičke informacije, informacije koje se često mijenjaju u sekundama ili
minutama,
Poludinamične informacije, informacije koje se mijenjaju samo nekoliko puta
tijekom putovanja,
Statičke informacije, informacije koja se mijenjaju manje od nekoliko puta
godišnje.30
Za svaku od skupina informacija može se identificirati nekoliko različitih načina njihove
razmjene:
Sustavi za nadzor i praćenje plovila trebaju razmjenjivati posebno dinamičke
informacije,
Uređaji za elektronsko izvještavanje, poput elektronske pošte (e-mail) namjenjeni su
za razmjenu poludinamičkih informacija,
Namjena baza podataka je osigurati statičke informacije koje se mogu preuzeti
preko interneta ili drugih prijenosnika podataka.31
Informacije su detaljno opisane, osobito koje informacije se putem sustava za nadzor i
praćenje plovila mogu razmjenjivati između plovila na relaciji plovilo-obala.
30
Vessel Tracking and Tracing Standard for Inland Waterways 1.0.1, Central Commission for Navigation on the
Rhine, str.11. 31
Ibidem
-
32
Informacijske potrebe su opisane u odnosu na nadzor i praćenje. Medutim, za izvršenje
većine zadataka zahtijevaju se dodatne informacije, kao na primjer geografski podaci, detaljne
informacije o teretu, informacije o adresi. Ova vrsta informacija biti će osigurana iz drugih
sustava. Dolje prikazana tablica daje pregled područja interesa u kontekstu nadzora i praćenja.
Svako područje interesa je podijeljeno na zadaće, a za svaku zadaću navodi se korisnik.
Tablica 6 : Pregled područja interesa, zadaća i korisnika
Područje interesa Zadaća Korisnik
Plovidba/navigacija Srednjoročno: planiranje
unaprijed u minutama čak i
satima, izvan dometa radara na
palubi
Zapovjednik u smjeni koji
upravlja plovilom
Kratkorocno: planiranje unaprijed
u minutama, unutar dometa
radara na plovilu
Zapovjednik u smjeni koji
upravlja plovilom
Vrlo kratkoročno: planiranje
unaprijed od sekunde do minute
Zapovjednik u smjeni koji
upravlja plovilom
Upravljanje prometom
Plovila
VTS VTS operater, zapovjednik u
smjeni koji upravlja plovilom
Upravljanje prevođenjem Operater prevodnicom,
zapovjednik u smjeni koji
upravlja plovilom
Planiranje prevođenja Operater prevodnicom,
zapovjednik u smjeni koji
upravlja plovilom, kapetan
plovila, zapovjednik flote
Upravljanje operacijom prolaska
Mosta
Operater na mostu, zapovjednik u
smjeni koji upravlja plovilom
Planiranje prolaska mosta Operater na mostu, zapovjednik u
smjeni koji upravlja plovilom,
kapetan plovila, zapovjednik flote
Servis za pomoć u
slučaju nesreća
Operater iz službe za nesreće,
VTS operater, operater
prevodnicom, operater na mostu,
zapovjednik u smjeni koji
upravlja plovilom, zapovjednik
plovila, nadležna tijela
Upravljanje
prijevozom
Planiranje putovanja Kapetan , posrednik za prijevoz
freight broker, upravitelj flote,
operater na terminalu,
zapovjednik
na komandnom mostu, VTS
operater, operater na prevodnici,
operater na mostu, RIS operater
Logistička podrška prijevozu Zapovjednik flote, kapetan,
pošiljatelj, primatelj, otpremnik
Upravljanje lukom i terminalom Operater na terminalu, kapetan,
otpremnik, lučke vlasti,
odgovorna vlast
Upravljanje teretom i flotom Zapovjednik flote, pošiljatelj,
-
33
primatelj, otpremnik, posrednik
za prijevoz, kapetan
Provedba Prekogranična Carina, nadležna tijela, kapetan
Plovila
Sigurnost u prometu Nadležna tijela, kapetan plovila
(policijske vlasti)
Naknade za plovni put
i lučku infrastrukturu
Nadležna tijela, kapetan plovila,
upravnik flote, tijelo nadležno za
plovni put
Služba za informiranje
o plovnom putu
Meteorološke informacije Zapovjednik u smjeni koji
upravlja plovilom
Status signalizacije Nadležna tijela, kapetan plovila,
upravnik flote
Vodostaj Nadležna tijela, kapetan plovila,
upravitelj flote, Zapovjednik na
komandnom mostu
Izvor: Vessel Tracking & Tracing Standard For Inland Waterways, Edition 1.0.1.,CCNR, str.12
Funkcionalne specifikacije opisuju potrebe korisnika i potrebe podataka za svaku
područje interesa. Sustavi za nadzor i praćenje osobito moraju razmjenjivati dinamičke
informacije. U Tablici 7 je prikazan pregled zahtjeva glede točnosti dinamičkih informacija koje
se odnose na zadaće opisane u ovom poglavlju.
Tablica 7: Pregled zahtjeva u pogledu točnosti dinamičkih informacija
Tražena točnost Položaj Brzina preko dna Kurs Pravac
Plovidba, srednjoročni period 15 – 100 m 1 – 5 km/h - -
Plovidba, kratkoročni period 10 m 1 km/h 5° 5°
VTS informativna služba 100 m – 1 km - - -
VTS služba za pružanje pomoći pri plovidbi 10 m 1 km/h 5° 5°
VTS služba za organiziranje prometa 10 m 1 km/h 5° 5°
Dugoročno planiranje prevođenja 100 m – 1 km 1 km/h - -
Srednjoročno planiranje prevođenja 100 m 0,5 km/h - -
Upravljanje prevođenjem 1 m 0,5 km/h 3° -
Srednjoročno planiranje prolaska
mosta
100 m – 1 km 1 km/h - -
Kratkoročno planiranje prolaska
mosta
100 m 0,5 km/h - -
Upravljanje prolaskom mosta 1 m 0,5 km/h 3° -
Planiranje putovanja 15 – 100 m - - -
Logistička podrška prijevozu 100 m – 1 km - - -
Upravljanje pristaništem i terminalom 100 m – 1 km - - -
-
34
Upravljanje brodskim teretom i flotom 100 m – 1 km - - -
Provedba 100 m – 1 km - - -
Naknade i takse za plovni put i lučku
infrastrukturu
100 m – 1 km - - -
Izvor: Vessel Tracking & Tracing Standard For Inland Waterways, Edition 1.0.1., CCNR str.26
4.1. Plovidba
Nadzor i praćenje plovila može se koristiti kao podrška aktivnoj plovidbi na palubi.
Proces plovidbe može se podijeliti u tri faze:
plovidba, srednjoročno planiranje,
plovidba, kratkoročno planiranje,
plovidba, krajnje kratkoročno planiranje.
Za svaku fazu razlikuju se korisnički uvjeti. Srednjoročno planiranje plovidbe je faza
plovidbe tijekom koje zapovjednik plovila promatra i analizira prometnu situaciju, planirajući
nekoliko minuta do jednog sata unaprijed i razmatra mogućnosti gdje bi se mogao sresti, mimoići
ili prestići druga plovila. Neophodna prometna slika predstavlja tipičnu osobinu „promatranja iza
kuta“ i obično je ista izvan područja koje pokriva radar na plovilu.32
Razmijenjene informacije u vezi s prometom sastoje se od sljedećeg:
Identifikacije,
Imena/naziva,
Položaja (stvarnog),
Brzine preko dna,
Kursa,
Odredišta / naznačene rute,
Plovila ili vrste sastava,
Dimenzija (dužine i širine plovila),
Broja plavih konusa,
32
Ibidem 13 str.
-
35
Utovaren / neutovaren,
Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenje posebnim
uvjetima...).33
Brzina ažuriranja ovisi o zadatku i razlikuje se od situacije u kojoj plovilo sudjeluje
(najmanji interval ažuriranja je dvije sekunde).
Kratkoročno planiranje plovidbe je faza donošenja odluke u procesu plovidbe. U ovoj
fazi, informacije u vezi s prometom od značaja su za proces plovidbe, uključujući mjere
izbjegavanja sudara ukoliko je potrebno. Ova funkcija bavi se promatranjem drugih plovila u
bližoj okolini plovila. Razmijenjene informacije vezane za promet sastoje se od:
Identifikacije,
Imena/naziva,
Položaja (stvarnog),
Brzine preko dna (točnost 1 km/sat),
Kursa,
Pravca,
Namjere (plavi znak),
Odredišta / naznačene rute,
Plovila / vrste sastava,
Dimenzija (dužine i širine plovila),
Broja plavih konusa,
Utovaren / neutovaren,
Navigacijskog statusa plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim
uvjetima...).34
Stvarne prometne informacije u svezi položaja, identifikacije, imena, smjera, brzine preko
dna, kursa, pravca i cilja (plavi znak) stalno će biti razmjenjivane najmanje svakih 10 sekundi.
33
Ibidem 14.str. 34
Ibidem
-
36
Za određene rute, nadležna tijela moraju uspostaviti prethodno utvrden interval ažuriranja
(minimum 2 sekunde).
Krajnje kratkoročno planiranje plovidbe predstavlja operativni plovidbeni proces. Isti se
sastoji od izvršenja odluka koje su pravodobno donijete, na licu mjesta i praćenjem njihovih
učinaka. Potrebne prometne informacije s drugih plovila u ovim se situacijama odnose na stanje
vlastitog plovila, kao što su relativan položaj, relativna brzina, itd.
U ovoj fazi su potrebne krajnje precizne informacije, odnosno:
Relativan položaj,
Relativan pravac,
Relativna brzina,
Relativni otklon,
Relativna brzina promjene kursa.35
Na osnovu gore navedenih uvjeta, postaje jasno da sa ove točke gledanja krajnje
kratkoročno planiranje plovidbe ne može koristiti informacije o nadzoru i praćenju.
4.2. Upravljanje prometom
Upravljanje prometom posebno je zanimljivo u područjima gustog prometa, na prilazima
ustavama, mostovima i lukama odnosno na određenim kontrolnim točkama uspostavljenim od
organa zaduženih za kontrolu plovidbe.
Upravljanje prometom sastoji se od najmanje dolje utvrđenih elemenata:
Službi za promet,
Planiranja i upravljanja prevođenjem,
Planiranja i upravljanja prolaska mostova.
35
Ibidem
-
37
4.2.1. Službe za promet
Razne službe mogu se razlikovati između službi za promet:
Informativna služba,
Služba za pružanje podrške u plovidbi,
Služba za organiziranje prometa.36
U odredbama koje slijede opisane su potrebe korisnika koje se odnose na prometne
informacije.
4.2.1.1. Informativna služba
Informativna služba se osigurava emitiranjem informacija u određeno vrijeme i u
intervalima ili kad se smatra potrebnim putem VTS-a ili na zahtjev plovila. Iste mogu uključivati,
na primjer, izvješće o položaju, identitetu i namjerama drugih sudionika u prometu; uvjetima na
vodnom putu; vremenskim prilikama; opasnostima; ili bilo kojim drugim faktorima koji mogu
utjecati na prolaz plovila.
Ono što je potrebno za pružanje informacijske usluge je pregled tijeka prometa unutar
mreže ili na dijelu vodnog puta. Prometne informacije moraju uključivati informacije o plovilima
kao što su:
Identifikacija,
Ime/naziv,
Položaj (stvarni),
Brzina preko dna,
Kurs,
Ograničenja na plovnoj površini,
Odredište / naznačena ruta,
Plovilo ili vrsta sastava,
Dimenzije (dužine i širine plovila),
36
Ibidem str.15.
-
38
Broj plavih konusa,
Utovaren / neutovaren,
Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim
uvjetima...).37
4.2.1.2. Služba za pružanje podrške u plovidbi
Služba za pružanje podrške u plovidbi informira zapovjednika plovila o teškim
plovidbenim ili meteorološkim uvjetima ili mu pruža pomoć u slučaju kvara ili nekakvih
nedostataka. Ova usluga se obično pruža na zahtjev plovila ili putem VTS-a kada se smatra
neophodnim.
Kako bi se pojedinačne informacije pružile brodaru, VTS operateru je neophodan stvaran
detaljan prikaz prometa. Doprinos nadzora i praćenja plovila:
Identifikacija,
Ime/naziv,
Položaj (stvarni),
Brzina preko dna,
Kurs,
Namjera (plavi znak),
Odredište / naznačena ruta,
Plovilo ili vrsta sastava,
Dimenzije (dužina i širina plovila),
Gaz,
Visina najviše nepokretne točke (u slučaju prepreka),
Broj plavih konusa,
Utovaren / neutovaren,
Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim
uvjetima...).38
37
Ibidem str.16. 38
Ibidem
-
39
Bilo koje druge potrebne informacije odnose se na okolinu, geografske informacije i
priopćenja brodarima. Stvarna prometna informacija o identifikaciji, položaju, smjeru, brzini,
kursu i namjeri (plavi znak) mora se stalno razmjenjivati (svake 3 sekunde, gotovo stvarno
vrijeme ili nekom drugom prethodno definiranom brzinom ažuriranja koju određuje nadležno
tijelo). Sve ostale informacije moraju biti dostupne na zahtjev VTS operatera ili u posebnim
situacijama (po događaju).39
4.2.1.3. Služba za organiziranje prometa
Služba za organiziranje prometa tiče se operativnog upravljanja prometom i planiranje
kretanja plovila unaprijed s ciljem sprječavanja zastoja i opasnih situacija, a od posebne je
važnosti u vrijeme pojačanog intenziteta prometa ili kada kretanje posebne vrste prijevoza može
utjecati na tijek prometa. Služba također može uključivati uspostavu i funkcioniranje sustava
prometnih dozvola ili VTS planova plovidbe ili oboje u odnosu na prioritet kretanja, dodjelu
prostora, obvezno izvještavanje o kretanju unutar VTS područja, rute koje se trebaju slijediti,
ograničenja brzine koje treba poštovati ili neke druge prikladne mjere koje tijela nadležna za VTS
smatraju potrebnim. Što se tiče potrebe za prikazom prometa od strane službe organiziranja
prometa, iste su opisane u poglavlju 4.2.1.2. Služba za pružanje podrške u plovidbi.
4.2.2. Planiranje i upravljanje prevođenjem
Opisani su procesi planiranja prevođenja – dugoročni i srednjoročni – kao i proces
upravljanja prevođenjem.
Dugoročno planiranje prevođenja vezano je za planiranje prevođenja u trajanju od
nekoliko sati do jedan dan unaprijed.
39
Ibidem
-
40
U ovom slučaju, prometne informacije koriste se u cilju unapređenja informacije o
čekanju i vremenu prolaska kroz prevodnicu, koje se u osnovi temelje na statističkim
informacijama. Prometne informacije koje su neophodne za dugoročno planiranje prevodnice su:
Identifikacija,
Ime/naziv,
Položaj (stvarni),
Kurs,
ETA (procjenjeno vrijeme dolaska) na prevodnicu,
RTA (zahtjevano vrijeme dolaska) na prevodnicu,
Plovilo ili vrsta sastava,
Dimenzije (dužina i širina plovila),
Gaz,
Visina najviše nepokretne točke,
Broj plavih konusa,
Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim
uvjetima...).40
ETA bi trebala biti omogućena na zahtjev ili, u slučaju kada je prekoračena granica
odstupanja od prethodno definirane izvorne ETA-e, tada ga određuje nadležno tijelo. RTA je
odgovor na ETA izvješće.
Srednjoročno planiranje prevodnice vezano je za planiranje prevođenja od 2 do 4 ciklusa
prevođenja unaprijed.
U ovom slučaju, prometne informacije se koriste za mapiranje dolazećih plovila na
raspoložive cikluse prevođenja i temelji se na planiranju u cilju informiranja brodara o RTA.
Prometne informacije koje su neophodne za srednjoročno planiranje prevođenja su:
Identifikacija,
Ime/naziv,
Položaj (stvarni),
Brzina preko dna,
40
Ibidem str.17.
-
41
Kurs,
ETA na prevodnici,
RTA na prevodnici,
Plovilo ili vrsta sastava,
Dimenzije (dužina i širina plovila),
Broj pratećih tegljača,
Gaz,
Visina najviše nepokretne točke,
Broj plavih konusa,
Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim
uvjetima...).41
ETA bi trebala omogućiti na zahtjev ili, u slučaju, kada je prekoračena granica odstupanja
od prethodno utvrđene izvorne ETA-e, onda ga određuje nadležno tijelo. Sve druge informacije
trebaju biti dostupne tijekom prvog kontakta ili na zahtjev. RTA je odgovor na ETA izvješće.
U fazi upravljenje prevođenjem započinje stvaran proces prevođenja. Kako bi se
omogućio proces upravljanja prevođenjem, zahtijevaju se sljedeće prometne informacije:
Identifikacija,
Ime/naziv,
Položaj (stvarni),
Brzina preko dna,
Kurs,
Plovilo ili vrsta sastava,
Broj pratećih tegljača,
Dimenzije (dužina i širina plovila),
Gaz,
Visina najviše nepokretne točke,
Broj plavih konusa,
41
Ibidem
-
42
Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim
uvjetima...).42
Stvarne prometne informacije u pogledu identifikacije, položaja, smjera, brzine i kursa
moraju se konstantno razmjenjivati ili u skladu sa prethodno definiranom brzinom ažuriranja koju
određuju nadležna tijela.
4.2.3. Planiranje i upravljanje prolaskom mosta
Opisani su procesi planiranja prolaska mosta – srednjoročni i kratkoročni – kao i proces
upravljanja prolaskom mosta.
Srednjoročno planiranje prolaska mosta bavi se optimizacijom prometnog toka na način
da se mostovi na vrijeme otvaraju za prolazak plovila (zeleni val). Vremenski interval planiranja
varira između 15 minuta do 2 sata. Vremenski okvir ovisi o lokalnim uvjetima. Prometne
informacije koje su neophodne za srednjoročno planiranje prolaska mosta su:
Identifikacija,
Ime/naziv,
Položaj (stvarni),
Brzina preko dna,
Kurs,
ETA na mostu,
RTA na mostu,
Plovilo ili vrsta sastava,
Dimenzije (dužina i širina plovila),
Visina najviše nepokretne točke,
Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim
uvjetima...).43
42
Ibidem str.18. 43
Ibidem str.19.
-
43
ETA i položaj bi trebali biti omogućeni na zahtjev ili, u slučaju, kada je prekoračena
granica odstupanja od prethodno utvrđene izvorne ETA-e, onda ga određuje nadležno tijelo. Sve
druge informacije trebaju biti dostupne tijekom prvog kontakta ili na zahtjev. RTA je odgovor na
ETA izvješće.
U slučaju kratkoročnog planiranja prolaska mosta, odluke se donose na osnovu strategije
za otvaranje mosta. Prometne informacije koje su neophodne za kratkoročno planiranje mosta su:
Identifikacija,
Ime/naziv,
Položaj (stvarni),
Brzina preko dna,
Kurs,
ETA na mostu,
RTA na mostu,
Plovilo ili vrsta sastava,
Dimenzije (dužina i širina plovila),
Visina najviše nepokretne točke,
Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim
uvjetima...).44
Stvarne prometne informacije vezane za položaj, brzinu i smjer trebaju biti dostupne na
zahtjev ili u skladu s prethodno utvrđenom brzinom ažuriranja koju određuje nadležno tijelo, npr.
svakih 5 minuta.
ETA i položaj trebaju biti dostupni na zahtjev ili, u slučaju, kada je prekoračena granica
odstupanja od prethodno definirane izvorne ETA-e, onda ih određuje nadležno tijelo. Sve druge
informacije trebaju biti dostupne tijekom prvog kontakta ili na zahtjev. RTA je odgovor na ETA
izvješće.
44
Ibidem
-
44
U ovoj fazi zapocinje stvaran proces otvaranja mosta i prolaska plovila kroz most. Kako
bi se olakšao ovaj proces, zahtijevaju se sljedeće prometne informacije:
Identifikacija,
Ime/naziv,
Položaj (stvarni),
Brzina preko dna,
Kurs,
Plovilo ili vrsta sastava,
Dimenzije (dužina i širina plovila),
Visina najviše nepokretne točke.45
Stvarne prometne informacije u pogledu identifikacije, položaja, smjera i kursa se moraju
kontinuirano razmjenjivati ili u skladu s prethodno utvrđenom brzinom ažuriranja koju određuje
nadležno tijelo.
4.3. Upravljanje prijevozom
Ova usluga je podijeljena na četiri aktivnosti:
Planiranje putovanja,
Logistička podrška prijevozu,
Upravljanje pristaništima i terminalima,
Upravljanje flotom i teretom.
Planiranje putovanja u ovom kontekstu se fokusira na planiranje plovidbe. Tijekom
putovanja, brodar mora provjeravati prvobitni plan plovidbe. Kako bi se omogućio ovaj proces,
zahtijevaju se sljedeće prometne informacije:
Položaj (stvarni, vlastito plovilo),
Brzina preko dna (vlastito plovilo),
Odredište / naznačena ruta,
45
Ibidem str.20.
-
45
ETA na prevodnici/mostu/narednom sektoru/terminalu,
RTA na prevodnici/mostu/narednom sektoru/terminalu,
Dimenzije (dužina i širina plovila) (vlastito plovilo),
Gaz (vlastito plovilo),
Visina najviše nepokretne točke (vlastito plovilo),
Utovaren / neutovaren.46
Prometne informacije su neophodne na zahtjev ili u slučaju posebnog događaja poput
relevantne promjene po pitanju ETA ili RTA.
Logistička podrška prijevozu sastoji se od organiziranja, planiranja, izvršenja i kontrole
prijevoza. U cilju izvršenja ovih procesa su neophodne sljedeće informacije:
Identifikacija,
Ime/naziv,
Položaj (stvarni) (od 100 m do 1 km),
Kurs,
ETA na odredištu.47
Sve prometne informacije je potrebno dati na zahtjev vlasnika plovila ili logističkih
sudionika u procesu.
Upravljanje intermodalnim pristaništima i terminalima bavi se planiranjem resursa u
pristaništima i na terminalima. Prometne informacije neophodne za ove procese su sljedeće:
Identifikacija,
Ime/naziv (od 100 m do 1 km),
Položaj (stvarni),
Kurs,
ETA na pristaništu/terminalu,
RTA na pristaništu/terminalu,
46
Ibidem str.21. 47
Ibidem
-
46
Plovilo ili vrsta sastava,
Dimenzije (dužina i širina plovila),
Broj plavih konusa,
Utovaren/neutovaren,
Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim
uvjetima...).48
Upravitelj terminala i pristaništa mora tražiti prometne informacije ili se mora suglasiti da
se u prethodno utvrđenim situacijama prometne informacije automatski šalju.
Upravljanje brodskim teretom i flotom bavi se planiranjem i optimizacijom korištenja
plovila, razvrstavanja brodskog tereta i prijevoza. Prometne informacije neophodne za ove
procese su sljedeće:
Identifikacija,
Ime/naziv,
Položaj (stvarni),
Kurs,
Odredište,
ETA na pristaništu/mostu/odredištu/terminalu,
RTA na pristaništu/mostu/odredištu/terminalu,
Dimenzije (dužina i širina plovila),
Utovaren/neutovaren,
Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim
uvjetima...).49
Brodar ili vlasnik plovila moraju tražiti prometne informacije ili će informacije biti
poslane u skladu s prethodno utvrđenim situacijama.
48
Ibidem 49
Ibidem
-
47
4.4. Provedba
Područje primjene opisanog poglavlja ograničava se na usluge koje se odnose na opasni
teret, imigracijsku kontrolu i carinu. Doprinos nadzoru i praćenju plovila za ove procese sadržan
je u sljedećem:
Identifikaciji,
Imenu/nazivu,
Položaju,
Kursu,
Odredištu / naznačenoj ruti,
ETA na prevodnici/mostu/granici/terminalu/odredištu,
Plovilu ili vrsti sastava,
Broju plavih konusa,
Broju osoba na plovilu,
Navigacijskom statusu plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim
uvjetima...).50
Prometne informacije moraju se razmijeniti sa relevantnim nadležnim tijelima. Razmjena
informacija o prometu mora se izvršiti po zahtjevu ili na prethodno odredenim fiksnim tockama
ili pod posebno opisanim okolnostima definiranim od strane nadležnog tijela.
4.5. Naknade i takse za lučku infrastrukturu
Na pojedinim lokacijama u Europi moraju se platiti naknade i takse za korištenje vodnog
puta i pristaništa. Prometne informacije neophodne za ove procese su sljedeće:
Identifikacija,
Ime/naziv,
Položaj (stvarni),
Odredište / naznačena ruta,
50
Ibidem str.23.
-
48
Plovilo ili vrsta sastava,
Dimenzije (dužina i širina plovila),
Gaz.51
Prometne informacije moraju se razmijeniti na zahtjev ili na označenim točkama
utvrđenim od strane tijela nadležnog za vodni put ili pristanište.
4.6. Službe informiranja za vodne putove
Tri službe su opisane u vezi sa službama informiranja za vodne puteve:
Upozorenja o vremenskim prilikama u slucaju ekstremnih vremenskih uvjeta,
Status signala,
Vodostaj.
Europski projekt pod nazivom „EMMA“ (European Multiservice Meteorological
Awareness System/Europski višeuslužni sustav informiranja o meteorološkim prilikama) bavi se
pitanjima standardizacije upozorenja o vremenskim prilikama. Standardizirani simboli za
upozorenja o meteorološkim prilikama razvijeni su u sklopu EMMA projekta i mogu se koristiti
za prikazivanje poruka na Inland ECDIS ekranu. EMMA neće pružati kontinuirane informacije o
vremenskim prilikama, nego samo upozorenja o istima u slučaju posebnih meteoroloških
situacija.
Upozorenja se pružaju po regijama. Samo slijedeći simboli mogu se koristiti za
upozorenja o vremenskim prilikama: km/h (vjetar), °C (temperatura), cm/h (snijeg), l/m² (kiša) i
m (vidljivost pri magli).52
Potrebne su sljedeće informacije:
Početak vremenskog razdoblja valjanosti,
Kraj vremenskog razdoblja valjanosti (neograničen: 99999999),
Početak valjanosti,
51
Ibidem 52
Ibidem str.25.
-
49
Kraj valjanosti,
Koordinate početka i kraja vodnog puta (2x),
Vrsta upozorenja o vremenu,
Minimalna vrijednost,
Maksimalna vrijednost,
Klasifikacija upozorenja,
Pravac vjetra.53
Ove informacije razmjenjuju se samo u posebnim slučajevima, točnije u slučaju
ekstremnih vremenskih prilika.
Sustavi za nadzor i praćenje plovila mogu se također koristiti za prijenos statusa
prometnih signala u unutarnjoj plovidbi. Informacije koje se razmjenjuju sastoje se od:
Pozicije signala,
Identifikacije vrste signala (jedno svjetlo, dva svjetla, “Pažnja/Wahrschau”, itd.),
Smjera udara,
Trenutnog statusa signala.54
Slika 7: Primjer statusa signala Izvor: Vessel Tracking & Tracing Standard For Inland Waterways, Edition 1.0.1., str.55
53
Ibidem 54
Ibidem
-
50
Primjeri prikazuju sivu pozadinu u kvadratu fiksne veličine od otprilike 3 mm x 3 mm na
svim skalama prikaza s „tablom“ kako se koristi za trenutni statički signal u biliboteci prikaza.
Bijela točka u središtu table ukazuje na položaj, a tabla, sama po sebi, omogućuje
korisniku pročitati smjer utjecaja (na primjer, na prevodnici se često nalaze signali za plovila koja
napuštaju komoru prevodnice i plovila koja ulaze u komoru prevodnice na unutarnjoj i vanjskoj
strani konstrukcije vrata). Međutim, proizvođač softvera zaslona može projektirati oblik simbola i
boju pozadine. Status signala može biti „bez svjetla“, „bijelo“, „žuto“, „zeleno“, „crveno“, „bijelo
treptanje“ i „žuto treptanje“.55
Sustavi za nadzor i praćenje plovila se mogu koristiti za prijenos (stvarnih) informacija o
vodostaju. Informacije koje se razmjenjuju se sastoje od:
Vodomjernih stanica
Vrijednosti vodostaja.56
Informacije se moraju slati redovito ili na zahtjev.
55
u skladu sa CEVNI (Europski kod za unutarnju plovidbu) 56
Ibidem
-
51
5. PROCJENA IMPLEMENTACIJE RIS-a U ZEMLJAMA DUNAVSKOG I RAJNSKOG SLIVA
Obzirom da implementacija RIS-a u Europi zahtijeva investiranje javnih i privatnih
subjekata, potrebno je detaljno odrediti kvantificirati podatke o društvenim i ekonomskim
troškovima i koristi RIS-a. Sukladno tome, SPIN-Tematska mreža o razvoju europskih strategija
promidžbe unutarnje plovidbe analizira i opisuje model koji je sposoban prikazati pretpostavljene
posljedice na implementaciju RIS-a u Europi.
Model je razvijen u okviru Tematske mreže SPIN koja je financirana putem Europske
Komisije (DG-TREN) u 5. Okvirnom programu.
Na temelju istraživanja projekta COMPRIS predstavljen je popis troškova i koristi. Neke
od najvažnijih koristi koje su uzete u obzir su smanjenje troškova prilikom havarije plovila,
troškova izazvanih čekanjem tijekom ukrcaja, iskracaja i prekrcaja tereta, zastoja prilikom ulaska
u prevodnicu, potrošnja goriva, eksternih troškova kao i ušteda kroz veću iskoristivost plovila.
Glavne kategorije troškova uzete u obzir su ulaganja i operativni troškovi za RIS centre, troškovi
instalacije opreme na kopnu (bazne stanice), RIS operativni troškovi, kao i troškovi investiranja u
opremu na plovilu. Prostorno područje rada modela je proširena Europska Unija, uključujući
zemlje u svojstvu kandidata.
Analiza SPIN-TN sadrži i pregled pretpostavke glavnog modela i opće postavke modela
analize. Završni dio istraživanja SPIN tematske mreže podrazumijeva razrađenu analizu
pojedinih scenarija i rezultata modela. (analiza osjetljivosti) Prikazujući glavne troškove i koristi
različitih RIS scenarija, možemo izvesti ocjenu o najvažnijim elementima trenutne i buduće
implementacije RIS-a. SPIN tematska mreža zaključuje nizom preporuka osnovanim na analizi
predmetnog modela.
-
52
Potpunu implementaciju RIS-a u zemljama Rajnskog i Dunavskog sliva podrazumijeva
uključivanje svih relevantnih administrativnih organa i institucija, organa zaduženih za sigurnost,
nadzor i zaštitu, kao i komercijalnih organizacija – brodara, luka, špeditera i dr. Informacije o
društveno-ekonomskim koristima i troškovima RIS-a su prikazane kako bi mogle prezentirati
pozitivne efekte implementacije RIS-a u Europi.
U okviru analize SPIN tematske mreže razvijen je opći cost-benefit model. Cost/Benefit
Analyses (Analiza troškova i koristi) koristi se za procjenu makro-ekonomskih i društvenih za i
protiv argumenata prilikom buduće investicije. CBA metodologija određuje stopu povrata
isplativosti (rentabilnosti) privatnih i javnih investicija. Metodologija uzima u obzir sve
relevantne učinke investicijskog projekta. Učinci se izražavaju što je više moguće u novčanim
jedinicama. Učinci koji s