INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA:

PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

BiH Civil Society Initiative for UPR

Sarajevofebruar 2021.

ISSN: 2303-6079

HUMAN RIGHTS PAPERS Paper 57

Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; office@soc.ba

Human Rights Paper -- Paper 57

Sardžaj

SPISAK SKRAĆENICA 3

UVOD 4

PRILOG – INSTRUMENT ZA PRAĆENJE

PREPORUKA UNIVERZALNOG

PERIODIČNOG PREGLEDA

ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U BiH 7

O AUTORU 27

O KOALICIJI 28

INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

2Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; office@soc.ba

Human Rights Paper -- Paper 57

Edicija Human Rights Papers Sarajevskog otvorenog centraBroj publikacije: 57

Naslov: InstrumentzapraćenjepreporukaUniverzalnog periodičnogpregleda:prijedlog organizacija civilnog društvaAutor: AdnanKadribašićUrednica: DajanaBakićLektura: Sandra Zlotrg Prevodnaengleski: PrevodilačkeuslugeContextPrelom/dizajn: DinaVilićIzdavač: Sarajevskiotvorenicentar(www.soc.ba) uimeBiHCivilSocietyInitiativeforUPRZaizdavača: EminaBošnjak

© Sarajevski otvoreni centar

Publikacija je rezultat rada organizacija civilnog društva unutar neformalne koalicije BiH Civil Society Initiative for UPR. Izdavanje ove publikacije podržala je Vlada Kraljevine Nizozemske.

Nekomercijalno umnožavanje, fotokopiranje ili bilo koji drugi oblik reprodukcije cijele publikacije ili njezinih dijelova je poželjno, uz prethodno pismeno informisanje izdavača na e-mail: office@soc.ba.

INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

3Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; office@soc.ba

Human Rights Paper -- Paper 57

SPISAK SKRAĆENICA

ADS/U– Agencijazadržavnuslužbu/upravuAPIKBiH– Agencijazaprevencijukorupcijeikoordinacijuborbe

protiv korupcije Bosne i HercegovineAPOSOBiH–Agencijazapredškolsko,osnovnoisrednjeobrazovanje

Bosne i HercegovineARSBiH– AgencijazaravnopravnostspolovaBosneiHercegovineBDBiH– BrčkodistriktBosneiHercegovineBiH– BosnaiHercegovinaCESTFBiHiRS– CentarzaedukacijusudijaitužilacaFederacijeBosne

iHercegovineiCentarzaedukacijusudijaitužilaca RepublikeSrpske

CIK– CentralnaizbornakomisijaBosneiHercegovineEKLJP– Evropskakonvencijaoljudskimpravimai osnovnim slobodamaFBiH– FederacijaBosneiHercegovineFIGAP– FinansijskimehanizamzaimplementacijuGender

akcionog plana Bosne i Hercegovine GAP– GenderakcioniplanGIM– GenderinstitucionalnimehanizmiIO– InstitucijaombudsmenazaljudskapravaBiHKZ– Krivičnizakon(ik)LGBTI– lezbejke,gej,biseksualne,transilitransrodne, interspolne osobe MLJPIBiH– Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice Bosne i Hercegovine MPBiH– MinistarstvopravdeBosneiHercegovineMRVBiH– MeđureligijskovijećeBosneiHercegovineMSBiH– MinistarstvosigurnostiBosneiHercegovineMUP– MinistarstvounutrašnjihposlovaNPM– NacionalnipreventivnimehanizamusmisluOpcionog

protokola uz Konvenciju protiv tortureNSRS– NarodnaskupštinaRepublikeSrpskePAR– ReformajavneupravePARCO– Uredkoordinatorazareformujavneuprave Bosne i HercegovinePSBiH– ParlamentarnaskupštinaBosneiHercegovineRAKBiH– Regulatornaagencijazakomunikacije Bosne i Hercegovine UN– UjedinjenjenacijeUPR– UniversalPeriodicalReview(UPP–Univerzalni periodičnipregled)UPR– UniverzalniperiodičnipregledVijećaNM– VijećanacionalnihmanjinaVMBiH– VijećeministaraBosneiHercegovineVSTVBiH– VisokosudskoitužilačkovijećeBosneiHercegovineVSZBiH– VijećezaštampuBosneiHercegovineZORS– ZakonoravnopravnostispolovauBosniiHercegovini

INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

4Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; office@soc.ba

Human Rights Paper -- Paper 57

UVOD

Univerzalni periodični pregled (UPR) kreirala je GeneralnaskupštinaUjedinjenihnacija2006.godine.Tojejedinstvenimehanizamza međusobni pregled kojim države članice svake četiri i po godinepregledavaju stanje o ljudskimpravima svihdržavapodjednako tokomsjednicavladineradnegrupeVijećazaljudskapravauŽenevi.Svedržave,bezizuzetka,aktivnoučestvujuupregledustanjaljudskihpravaidavanjupreporuka.

CiljovogmehanizmajepružanjepodrškesvimdržavamačlanicamaUN-a u boljoj procjeni potreba za ljudskim pravima kako se razvijaju,pravovremenoiperiodično.UPRpreispitujeprovedbuobavezaupogleduljudskihpravakakosuutvrđeneuPoveljiUN-a;Univerzalnojdeklaracijio ljudskim pravima; ugovorima o ljudskim pravima koje je ratifikovaladotična država te drugih i dobrovoljnih opredjeljenja i obaveza državačlanica. Na osnovu ovog pregleda, UPR pruža podršku državamačlanicamadaojačajunacionalnuzaštituljudskihpravaputempreporuka.

Pregled se zasniva na tri izvora: 1) izvještaj koji priprema vlada svake države; 2) podaci iz izvještaja nezavisnih stručnjaka i radnih grupa za

ljudska prava, poput posebnih mehanizama, ugovornih tijela, kao i ostalih organizacija unutar mreže UN-a;

3) podaci koje podnose ostale interesne skupine poput nezavisnih institucija za zaštitu ljudskih prava, regionalnih organizacija i organizacija civilnog društva.

IzvještajBosneiHercegovinezaTrećiciklusUniverzalnogperiodičnogpregleda o stanju ljudskih prava koji je izradio niz institucija BiH, akoordiniraloMinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiH,usvojiloje9.10.2019.godineVijećeministaraBosneiHercegovine.

Sarajevski otvoreni centar je u decembru 2018. godine okupioorganizacije civilnog društva sa ekspertizom u različitim oblastimaljudskih prava u Inicijativu civilnog društva za UPR. Ova inicijativa jeokupilaSarajevskiotvorenicentar,Udruženje/udruguBHNovinari,CivilRights Defenders, Fondaciju CURE, Transparency International u BiH,UdruženjeZemljadjeceuBiH,UGZaštone,Centarzapromocijucivilnogdruštva, Udruženje Vaša prava BiH, TRIAL International, My Right –Empowers People with Dissabilities, te UG za promociju obrazovanjaRoma “Otaharin”.Rad Inicijative je rezultirao jedinstvenim Izvještajemusjeniza3.ciklusUniverzalnogperiodičnogpregledaostanjuljudskihprava u Bosni i Hercegovini1 koji je sadržan u Sažetku priloga ključnih

1 Izvještajusjeniza3.ciklusUniverzalnogperiodičnogpregledaostanjuljudskihpravauBosniiHercegovini,BiHCivilSocietyInitiativeforUPRSarajevo,april,2019,dostupanna:https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/UPR-BHS-final.pdf

INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

5Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; office@soc.ba

Human Rights Paper -- Paper 57

aktera o stanju u Bosni i Hercegovini.2

RadnagrupazaUniverzalniperiodičnipregledjetokomsvogtridesetčetvrtogzasjedanjakoje jeodržanood4.do15.novembra2019.godinerazmatrala pregled Bosne i Hercegovine 13. novembra 2019. godine.DelegacijuBosneiHercegovinepredvodilajegospođaSemihaBorovac,ministricazaljudskapravaiizbjegliceBosneiHercegovine.Radnagrupajena svom18. sastanku,održanom15.novembra2019. godine,usvojilaizvještaj o Bosni i Hercegovini.3Ukupnojeizdato207preporukazaBosnuiHercegovinukojeseodnosenabrojnesegmenteljudskihprava.

Uprocesuizradeovogdokumentaizvršenajekategorizacijapreporukapremasegmentimaljudskihpravanakojeseodnose.Takategorizacijajeomogućiladaseutvrdeoblastiukojimajeizdatnajvećibrojpreporuka,kao što je prikazano u shemi ispod. Iako se brojna pravameđusobnoprožimaju, ovaj pristup je omogućio utvrđivanje ključnih oblastiljudskihpravakojesudrugedržavečlaniceprepoznalezaBiH.Izshemeje vidljivo da je najveći broj preporuka izdat u oblasti diskriminacije,institucionalizacije,ravnopravnostispolova,obrazovanjaitakoredom.

UPR proces nije definiran da se dešava samo između dva procesaizvještavanjaipregledatokomzasjedanjaradnegrupe.UpravozbogtogajeGeneralnisekretarUjedinjenihnacija4preporučiodaćeuspjehdržavau

2 HumanRightsCouncilWorkingGroupontheUniversalPeriodicReviewThirty-fourthsession4-15November2019SummaryofStakeholders’submissionsonBosniaandHerzegovina,dostupanna(engleskom):https://undocs.org/A/HRC/WG.6/34/BiH/3

3 IzvještajRadnegrupeouniverzalnomperiodičnompregledu–BosnaiHercegovina,Vijećezaljudskaprava,RadnagrupazaUniverzalniperiodičnipregled,Tridesetčetvrtozasjedanje,Ženeva,4-15.novembar2019.godine,dostupnona:http://www.mhrr.gov.ba/PDF/LjudskaPrava/Zakljucna%20zapazanja%20na%20Treci%20ciklus%20UPR-a.pdf

4 JačanjeakcijeUjedinjenihnacijanapoljuljudskihpravakrozpromocijumeđunarodnesaradnjeivažnostineselektivnosti,nepristrasnostiiobjektivnosti,IzvještajGeneralnogsekretara,2017,dostupanna:https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/N17/263/84/PDF/N1726384.pdf?OpenElement

INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

6Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; office@soc.ba

Human Rights Paper -- Paper 57

naporimadapromovirajuizaštiteljudskaprava,uzpodrškuUjedinjenihnacija, nesumnjivo zavisiti od postojanja nacionalnih mehanizama zaizvještavanje ipraćenjekojićesebavitizadacimaprimjenepreporuka iizvještavanjaonjima.Naporiiučinciće biti postignuti u bliskoj saradnji i konsultacijama sa nacionalnimakterima. Takvimehanizmi olakšat ćeizadatakdržaveda izradisveobuhvatnenacionalneakcioneplanovezaljudska prava i/ili planove za provedbu preporuka.

U nedostatku mehanizma koji bi odgovorio ovim preporukamaUjedinjenihnacijaupogledupraćenjaprovođenjapreporuka,Sarajevskiotvorenicentarjepristupioizradidokumentakojiće:• omogućiti kreiranje prioriteta u provođenju preporuka• kreirati pretpostavke za provedbu preporuka od strane

nadležnih institucija• promovirati UPR preporuke te zagovarati prioritizaciju

provođenja preporuka od strane organizacija civilnog društva, ali i međunarodnih organizacija u BiH.

Na taj način se stvaraju pretpostavke da ovaj dokument služi kaoInstrument za praćenje preporuka Univerzalnog periodičnog pregleda organizacija civilnog društva u BiH. Korištenje ovog dokumenta ne zaustavlja dalje napore i zagovaranja organizacija civilnog društvada institucijevlastiuspostaveadekvatanmehanizamzapraćenjenapretkaupogleduUPR-auskladusapreporukamaGeneralneskupštineUjedinjenihnacija.

Konačno,ovajdokumentpravidirektnuvezusaprocesomevropskihintegracija kaoključnog vanjskopolitičkog ciljaBiHkoji u velikojmjerikaoprioriteteuprocesupridruživanjaprepoznajetemeobuhvaćeneUPRpreporukama.UtomsmislujenapravljenadirektnavezasaMišljenjemKomisijeozahtjevuBosneiHercegovinezačlanstvouEvropskojuniji.5

Utomprocesusuprovedenekonsultacijesanadležniminstitucijamanarazličitimnivoimavlastikakobiseprijedlozistručnjakinjaistručnjakaza ljudska prava potvrdili. Ove konsultacije su provedene tokom epidemioloških mjera uzrokovanih pandemijom COVID-19 koje supredstavljaleobjektivnoograničenjezasveobuhvatniangažmansavećimbrojem institucija. Ipak, korištenjem online platformi u kombinaciji safizičkimprisustvomnaradionicamauspješnosuprovedenekonsultacijeutrigradauBosniiHercegovini.Tokomradionicaprepoznatajepotrebadasekonsultacijeodvijajuredovnokakobiseovajinstrumentredovnoažuriraoi kako bi se osigurao transfer znanja između stručnjakinja i stručnjakaiz vladinog i nevladinog sektora. U tom smislu je predloženo kreiranjeinovativnihalatkikaoštosuonlineplatformezapraćenjeUPRpreporuka.

5 SaopštenjekomisijeEvropskomparlamentuiVijeću,MišljenjeKomisijeozahtjevuBosneiHercegovinezačlanstvouEvropskojuniji,Brisel,29.5.2019.COM(2019)261final,dostupnona:http://europa.ba/wp-content/uploads/2019/06/Misljenje-Komisije-o-zahtjevu-Bosne-i-Hercegovina-za-%C4%8Dlanstvo-u-Evropskoj-uniji.pdf

PRIL

OG

– IN

STR

UM

ENT

ZA P

RA

ĆEN

JE P

REP

OR

UK

A U

NIV

ERZA

LNO

G P

ERIO

DIČ

NO

G P

REG

LED

A

OR

GA

NIZ

ACI

JA C

IVIL

NO

G D

RU

ŠTVA

U B

iH

Pita

nje

Obl

ast 1

Obl

ast 2

Veza

sa

EU

miš

ljenj

emPr

iorit

etIn

stitu

cija

Akt

ivno

sti

Poka

zate

ljSt

atus

Resu

rs

120.

1 Pr

eduz

eti p

otre

bne

kora

ke k

ako

bi se

us

klad

ilo z

akon

odav

stvo

s od

gova

raju

ćim

odl

u-ka

ma

Evro

psko

g su

da z

a lju

dska

pra

va, k

ao i

sa

pres

udam

a Us

tavn

og su

da B

osne

i H

erce

govi

ne

(Slo

vačk

a)

EKLJ

PD

iskrim

ina-

cija

4.f

1M

LJPI

Utvr

diti

u ko

jim o

blas

tima

zako

noda

vstv

o ni

je u

skla

-đe

no

Podn

ijeti

inic

ijativ

e

Izm

ijenj

ene

odre

dbe

Usta

va

120.

2 Us

post

aviti

nac

iona

lni m

ehan

izam

za

spre

čava

nje

tortu

re u

skla

du sa

Fak

ulta

tivni

m

prot

okol

om u

z Ko

nven

ciju

pro

tiv to

rture

(Čile

)

Tortu

raO

mbu

dsm

en10

1PS

BiH

Odr

editi

IO il

i dru

gu in

stitu

-ci

ju k

ao N

PMIO

ili d

ruga

inst

ituci

ja

djel

uje

kao

NPM

120.

4 Us

post

aviti

efik

asan

nac

iona

lni m

eha-

niza

m z

a pr

even

ciju

u sk

ladu

sa F

akul

tativ

nim

pr

otok

olom

uz

Konv

enci

ju U

N-a

pro

tiv to

rture

(Š

vajc

arsk

a)

Tortu

raO

mbu

dsm

en10

1PS

BiH

Odr

editi

IO il

i dru

gu in

stitu

-ci

ju k

ao N

PMIO

ili d

ruga

inst

ituci

ja

djel

uje

kao

NPM

120.

5 O

jača

ti ko

ordi

naci

ju p

oliti

ke d

jelo

vanj

a u

obla

sti l

juds

kih

prav

a s v

last

ima

na e

ntite

tsko

m

nivo

u ka

ko b

i se

osig

ural

a ve

ća u

skla

đeno

st sa

st

rate

gija

ma

na m

eđun

arod

nom

niv

ou (R

epub

li-ka

Kor

eja)

Inst

ituci

ona-

lizac

ija

Ne

1M

LJPI

Don

ijeti

plan

za

prać

enje

pr

ovođ

enja

UPR

pre

poru

kaSt

epen

pro

vedb

e pl

ana

120.

8 Us

post

aviti

dom

aći m

ehan

izam

za

pra-

ćenj

e pr

oved

be p

repo

ruka

o lj

udsk

im p

ravi

ma

(Aze

rbej

džan

)

Inst

ituci

ona-

lizac

ija

Ne

1M

LJPI

Don

ijeti

plan

za

prać

enje

pr

ovođ

enja

UPR

pre

poru

kaSt

epen

pro

vedb

e pl

ana

120.

9 O

stva

riti d

alji

i opi

pljiv

i nap

reda

k u

po-

boljš

anju

gra

đans

kih

i pol

itičk

ih p

rava

, pos

ebno

u

pogl

edu

izvrš

enja

odl

uke

Evro

psko

g su

da z

a lju

dska

pra

va u

sluč

aju

Sejd

ić i

Finc

i i d

rugi

h sli

čnih

pre

suda

(Češ

ka)

EKLJ

PD

iskrim

ina-

cija

4.f

1PS

BiH

Izm

ijeni

ti Us

tav

BiH

Izm

ijenj

ene

odre

dbe

Usta

va

120.

18 P

ojač

ati a

ktiv

nost

i usm

jere

ne n

a us

va-

janj

e za

kona

koj

im se

osig

urav

a ne

zavi

snos

t u

finan

siran

ju In

stitu

cije

om

buds

men

a za

ljud

ska

prav

a i p

ovje

rava

nje

ovoj

inst

ituci

ji na

dlež

nost

i na

cion

alno

g pr

even

tivno

g m

ehan

izma

prop

i-sa

nog

Faku

ltativ

nim

pro

toko

lom

uz

Konv

enci

ju

Ujed

inje

nih

naci

ja p

rotiv

tortu

re (P

oljsk

a)

Om

buds

men

Tortu

ra10

1PS

BiH

Odr

editi

IO il

i dru

gu in

stitu

-ci

ju k

ao N

PMIO

ili d

ruga

inst

ituci

ja

djel

uje

kao

NPM

120.

19 O

jača

ti ne

zavi

snos

t Ins

tituc

ije o

mbu

d-sm

ena,

u sk

ladu

s Pa

riški

m n

ačel

ima

(Por

tuga

l) O

mbu

dsm

en

101

PSBi

HO

dred

iti IO

ili d

rugu

inst

itu-

ciju

kao

NPM

IO il

i dru

ga in

stitu

cija

dj

eluj

e ka

o N

PM

120.

23 N

asta

viti

s jač

anje

m k

apac

iteta

inst

ituci

ja

za rj

ešav

anje

pita

nja

ozbi

ljnog

org

anizo

vano

g kr

imin

ala,

kor

upci

je i

drug

ih iz

azov

a ve

zani

h za

vl

adav

inu

zako

na, u

klju

čuju

ći a

dekv

atan

sist

em

eduk

acije

iz o

blas

ti lju

dski

h pr

ava

i kon

tinui

rano

un

apre

điva

nje

regi

onal

ne su

radn

je i

sura

dnje

s m

eđun

arod

nim

inst

ituci

jam

a (In

done

zija)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaEd

ukac

ija

o lju

dski

m

prav

ima

91

VSTV

, CES

T FB

iH i

RSU

godi

šnje

pro

gram

e in

sti-

tuci

ja k

oje

pruž

aju

uslu

ge

eduk

acije

uvr

stiti

tem

e o

ljuds

kim

pra

vim

a

5% sv

ih sl

užbe

nika

ed

ukov

ano

o lju

d-sk

im p

ravi

ma

go-

dišn

je

U fa

zi re

ali-

zaci

jeSm

jern

ice

o ob

ra-

zova

nju

o lju

dski

m

prav

ima,

ob

uhva

ta

novi

nare

i m

edijs

ke

prof

esi-

onal

ce,

osob

e s

inva

lidite

-to

m..

Akci

oni

plan

za

ob-

razo

vanj

e o

ljuds

kim

pr

avim

a m

edijs

kih

prof

esio

-na

laca

120.

29 R

azvi

ti sv

eobu

hvat

an o

kvir

zasn

ovan

na

pra

vim

a za

obe

šteć

enje

civ

ilnih

žrta

va ra

ta,

uklju

čuju

ći ž

rtve

ratn

og se

ksua

lnog

nas

ilja,

i os

igur

ati d

a se

pra

vo n

a do

bija

nje

nakn

ade

u gr

ađan

skim

i kr

ivič

nim

pos

tupc

ima

spro

vodi

u

prak

si (S

lova

čka)

Tran

zicio

na

prav

da

51

MP

BiH

, PSB

iHO

sigur

ati o

dluč

ivan

je o

od

štet

nim

zah

tjevi

ma

u po

jedi

načn

im sl

učaj

evim

a Us

post

aviti

repa

raci

oni

meh

aniza

m

# pr

edm

eta

u ko

jima

je o

dluč

eno

o od

štet

-ni

m z

ahtje

vim

a %

real

izova

nih

do-

suđe

nih

odšt

etni

h za

htje

va12

0.33

Osig

urat

i pot

punu

prim

jenu

zak

ona

veza

nih

za ž

rtve

ratn

og si

lova

nja

i sek

sual

nog

nasil

ja. D

a se

stat

us ž

rtava

ratn

e to

rture

osig

ura

ravn

opra

vno

svim

žrtv

ama

na c

ijelo

m p

odru

čju

i ju

risdi

kciji

Bos

ne i

Her

cego

vine

(Fin

ska)

Tran

zicio

na

prav

daTo

rtura

91

MP

BiH

, PSB

iHO

dluč

ivat

i o o

dšte

tnim

za

htje

vim

a u

okvi

ru p

osto

-je

ćih

post

upak

a Us

post

aviti

repa

raci

oni

meh

aniza

m

# pr

edm

eta

u ko

jima

je o

dluč

eno

o od

štet

-ni

m z

ahtje

vim

a %

real

izova

nih

do-

suđe

nih

odšt

etni

h za

htje

va12

0.36

Osig

urat

i da

prež

ivje

le ž

rtve

suko

ba im

a-ju

pris

tup

prav

di u

svaj

anje

m i

real

izaci

jom

nac

i-on

alne

stra

tegi

je z

a pr

oces

uira

nje

ratn

ih z

loči

na

i zad

ovol

java

njem

pot

reba

naj

ugro

ženi

jih ra

se-

ljeni

h os

oba

i izb

jegl

ica

(Uje

dinj

eno

Kral

jevs

tvo

Velik

e Br

itani

je i

Sjev

erne

Irsk

e)

Tran

zicio

na

prav

daIn

stitu

cion

a-liz

acija

Ne

1M

PBiH

Prov

oditi

stra

tegi

ju z

a rje

-ša

vanj

e ra

tnih

zlo

čina

Step

en re

aliza

cije

po

godi

nam

a

120.

40 P

redu

zeti

sve

potre

bne

mje

re z

a bo

rbu

prot

iv d

iskrim

inac

ije n

acio

naln

ih, v

jers

kih

i je-

zični

h m

anjin

a, p

oseb

no u

pog

ledu

oso

ba k

oje

se n

e izj

ašnj

avaj

u ka

o Bo

šnja

ci, S

rbi i

li H

rvat

i, uk

lanj

anje

m d

iskrim

inat

orni

h od

redb

i iz

Usta

va,

Izbo

rnog

zak

ona

i dru

gog

zako

noda

vstv

a i i

zvr-

šenj

e pr

esud

a Ev

rops

kog

suda

za

ljuds

ka p

rava

, po

put p

resu

de S

ejdi

ć i F

inci

(Aus

trija

)

Disk

rimin

a-ci

ja

4.f

1PS

BiH

Izm

ijeni

ti Us

tav

BiH

Izm

ijenj

ene

odre

dbe

Usta

va

120.

42 Iz

mije

niti

i dop

uniti

Ust

av, b

ez d

alje

g od

gađa

nja,

kak

o bi

se u

klon

ila d

iskrim

inac

ija n

a os

novu

neč

ije p

ripad

nost

i nar

odu

ili n

acio

naln

o-st

i i to

u ja

vnom

pol

itičk

om ž

ivot

u i u

pog

ledu

pr

istup

a za

posle

nju

u ja

vnom

sekt

oru.

To tr

eba

učin

iti u

skla

du s

rele

vant

nom

suds

kom

pra

k-so

m E

vrop

skog

suda

za

ljuds

ka p

rava

(Bel

gija

)

Disk

rimin

a-ci

ja

4.f

1PS

BiH

Izm

ijeni

ti Us

tav

BiH

Izm

ijenj

ene

odre

dbe

Usta

va

120.

45 Iz

mije

niti

Izbo

rni z

akon

kak

o to

zah

ti-je

va p

resu

da U

stav

nog

suda

i us

tavn

i prin

cip

nedi

skrim

inac

ije k

ako

bi se

zaj

amči

la p

otpu

na

ravn

opra

vnos

t svi

h ko

nstit

utiv

nih

naro

da i

nji-

hova

legi

timna

zas

tupl

jeno

st n

a sv

im n

ivoi

ma,

po

sebn

o H

rvat

a ka

o na

jman

jeg

kons

titut

ivno

g na

roda

(Hrv

atsk

a)

EKLJ

PD

iskrim

ina-

cija

4.f

1PS

BiH

Izm

ijeni

ti Us

tav

BiH

Izm

ijenj

ene

odre

dbe

Usta

va

120.

54 U

svoj

iti i

prim

ijeni

ti za

kone

koj

ima

će se

pr

iznat

i ist

ospo

lna

partn

erst

va i

defin

isati

prav

a i o

bave

ze p

arov

a ko

ji živ

e u

istos

poln

im z

ajed

ni-

cam

a (Is

land

)

LGBT

I

131

Min

istar

stva

pra

vde

Izra

diti

anal

ize i

doni

jeti

prop

ise k

oji ć

e ur

editi

isto

s-po

lne

zaje

dnic

e

120.

65 N

asta

viti

proš

iriva

nje

mje

ra u

smje

reni

h na

iden

tifiko

vanj

e ne

stal

ih o

soba

kao

rezu

ltat

oruž

anog

suko

ba, k

ao i

mje

ra u

smje

reni

h na

us

post

avlja

nje

naci

onal

nog

prog

ram

a re

para

cije

, uk

ljuču

jući

odš

tetu

por

odic

ama

nest

alih

oso

ba

(Arg

entin

a)

Tran

zicio

na

prav

da

51

MLJ

PI, V

STV

Prov

oditi

stra

tegi

ju z

a rje

-ša

vanj

e ra

tnih

zlo

čina

O

dluč

ivat

i o o

dšte

tnim

za

htje

vim

a u

okvi

ru p

osto

-je

ćih

post

upak

a Us

post

aviti

repa

raci

oni

meh

aniza

m

# pr

edm

eta

u ko

jima

je o

dluč

eno

o od

štet

-ni

m z

ahtje

vim

a %

real

izova

nih

do-

suđe

nih

odšt

etni

h za

htje

va

120.

66 U

svoj

iti z

akon

o re

para

ciji

i odš

teti

za

žrtv

e ra

ta, u

klju

čuju

ći p

reživ

jele

žrtv

e to

rture

i se

ksua

lnog

nas

ilja

(Fra

ncus

ka)

Tran

zicio

na

prav

da

51

MLJ

PI, V

STV

Odl

učiv

ati o

odš

tetn

im

zaht

jevi

ma

u ok

viru

pos

to-

jeći

h po

stup

aka

Uspo

stav

iti re

para

cion

i m

ehan

izam

# pr

edm

eta

u ko

jima

je o

dluč

eno

o od

štet

-ni

m z

ahtje

vim

a %

real

izova

nih

do-

suđe

nih

odšt

etni

h za

htje

va12

0.67

Pod

ržat

i žrtv

e ra

ta, p

oseb

no u

pog

ledu

dj

ela

seks

ualn

og n

asilj

a, u

pos

tupc

ima

koji

imaj

u za

cilj

osig

urav

anje

odg

ovar

ajuć

e od

štet

e (P

eru)

Tran

zicio

na

prav

da

51

MPB

iH, z

avod

i za

be-

spla

tnu

prav

nu p

omoć

Odl

učiv

ati o

odš

tetn

im

zaht

jevi

ma

u ok

viru

pos

to-

jeći

h po

stup

aka

Uspo

stav

iti re

para

cion

i m

ehan

izam

# pr

edm

eta

u ko

jima

je o

dluč

eno

o od

štet

-ni

m z

ahtje

vim

a %

real

izova

nih

do-

suđe

nih

odšt

etni

h za

htje

va12

0.69

Osig

urat

i pris

tup

prav

di sv

im ž

rtvam

a ra

tnih

zlo

čina

, ukl

juču

jući

i pr

aviln

om p

rimje

nom

Za

kona

o n

esta

lim o

soba

ma

(Ukr

ajin

a)

Tran

zicio

na

prav

da

51

MLJ

PIPr

ovod

iti st

rate

giju

za

rje-

šava

nje

ratn

ih z

loči

naSt

epen

real

izaci

je p

o go

dina

ma

120.

71 P

oveć

ati n

apor

e u

borb

i pro

tiv k

orup

cije

us

vaja

njem

i pr

imje

nom

zak

ona

koji

spre

čava

su

kob

inte

resa

i os

igur

avan

jem

tran

spar

entn

og

finan

siran

ja st

rana

ka u

skla

du s

međ

unar

odni

m

stan

dard

ima

(Nje

mač

ka)

Koru

pcija

7

1PS

BiH

, ent

itets

ki p

arla

-m

enti

120.

73 O

sigur

ati d

a se

smrtn

a ka

zna

ukin

e u

cije

loj B

osni

i H

erce

govi

ni (K

ipar

) Vl

adav

ina

prav

a

101

-Re

alizi

rano

120.

74 U

spos

tavi

ti na

cion

alni

meh

aniza

m z

a sp

reča

vanj

e to

rture

(Uru

gvaj

) To

rtura

10

1PS

BiH

Odr

editi

IO il

i dru

gu in

stitu

-ci

ju k

ao N

PMIO

ili d

ruga

inst

ituci

ja

djel

uje

kao

NPM

120.

75 G

aran

tova

ti za

bran

u to

rture

usp

osta

v-lja

njem

nac

iona

lnog

pre

vent

ivno

g m

ehan

izma

prot

iv to

rture

u sk

ladu

sa č

lano

m 1

7. F

akul

tativ

-no

g pr

otok

ola

uz K

onve

nciju

pro

tiv m

učen

ja i

drug

og o

krut

nog,

nel

juds

kog

ili p

oniža

vaju

ćeg

kažn

java

nja

ili p

ostu

panj

a (F

ranc

uska

)

Tortu

ra

101

PSBi

HO

dred

iti IO

ili d

rugu

inst

itu-

ciju

kao

NPM

IO il

i dru

ga in

stitu

cija

dj

eluj

e ka

o N

PM

120.

76 P

reki

nuti

fizič

ko z

lost

avlja

nje

ljudi

koj

i su

u pr

itvor

u, p

ravo

vrem

eno

istra

žiti s

ve n

avod

e o

zlost

avlja

nju

i rije

šiti s

e lo

ših u

slova

u p

olic

ijski

m

stan

icam

a i z

atvo

rima

(Aus

tralij

a)

Tortu

ra

101

Om

buds

men

Odr

editi

IO il

i dru

gu in

stitu

-ci

ju k

ao N

PMIO

ili d

ruga

inst

ituci

ja

djel

uje

kao

NPM

120.

85 P

redu

zeti

sve

potre

bne

mje

re k

ako

bi se

ga

rant

oval

o po

tpun

o po

štov

anje

pra

va n

a slo

-bo

du iz

raža

vanj

a i u

druž

ivan

ja (U

rugv

aj)

Slob

oda

izraž

avan

ja

121

MUP

-ovi

Osig

urat

i dos

ljedn

u pr

imje

-nu

stan

dard

a u

ovoj

obl

asti

Mod

el

zako

na iz

BD

-a

Mod

el

zako

na k

oji

je iz

radi

o SO

C An

alize

SO

C-a

i Misi

je

OSC

E-a

u Bi

H12

0.96

Ukl

oniti

ogr

anič

enja

pra

va n

a slo

bodu

ok

uplja

nja

i mirn

og u

druž

ivan

ja i

osig

urat

i da

zako

ni b

udu

u sk

ladu

sa st

anda

rdim

a iz

obla

sti

ljuds

kih

prav

a (Š

vajc

arsk

a)

Slob

oda

okup

ljanj

a

111

MUP

-ovi

Osig

urat

i dos

ljedn

u pr

imje

-nu

stan

dard

a u

ovoj

obl

asti

120.

98 In

tenz

ivira

ti na

pore

u z

aštit

i slo

bode

m

irnog

oku

plja

nja

i slo

bode

izra

žava

nja,

i pu

tem

in

tern

eta

i izv

an n

jega

, kak

o st

vara

njem

sigu

r-no

g i p

ovol

jnog

okr

užen

ja z

a ci

viln

o dr

uštv

o,

bran

itelje

/ice

ljuds

kih

prav

a i n

ovin

are/

ke ta

ko i

osig

urav

anje

m d

a bi

lo k

oji n

apad

pro

tiv n

jih il

i čl

anov

a nj

ihov

ih p

orod

ica

bude

pra

viln

o ist

raže

n i p

očin

ioci

priv

eden

i pra

vdi (

Litv

anija

)

Slob

oda

izraž

avan

jaSl

obod

a ok

uplja

nja

121

Tužil

aštv

a, p

olic

ija, M

UP-

ovi

Osig

urat

i dos

ljedn

u pr

imje

-nu

stan

dard

a u

ovoj

obl

asti

120.

99 G

aran

tova

ti slo

bodu

izra

žava

nja

i med

ija

i zaš

titu

novi

nara

/ki,

pose

bno

osig

urav

anje

m

odgo

vara

juće

g su

dsko

g ep

iloga

sluč

ajev

a pr

i-je

tnji

i nas

ilja

nad

novi

narim

a/ka

ma

i med

ijski

m

radn

icim

a/am

a (G

rčka

)

Slob

oda

izraž

avan

ja

121

Tužil

aštv

a, p

olic

ija, M

UP-

ovi

Osig

urat

i dos

ljedn

u pr

imje

-nu

stan

dard

a u

ovoj

obl

asti

120.

100

Gara

ntov

ati p

osto

janj

e slo

bodn

ih i

neza

visn

ih m

edija

i pr

omov

isati

otvo

renu

de-

mok

rats

ku m

edijs

ku sc

enu

u po

gled

u slo

bode

m

išlje

nja

i izr

ažav

anja

, kao

i pr

avo

na p

ristu

p in

form

acija

ma

(Šve

dska

)

Slob

oda

izraž

avan

ja

121

Svi

Osig

urat

i dos

ljedn

u pr

imje

-nu

stan

dard

a u

ovoj

obl

asti

120.

101

Inte

nziv

irati

napo

re n

a ist

raživ

anju

pr

ijetn

ji i n

apad

a na

nov

inar

e/ke

i pr

eduz

eti

mje

re z

a os

igur

avan

je si

gurn

osti

novi

nara

/ki i

m

edijs

kih

radn

ika/

ca (N

orve

ška)

Slob

oda

izraž

avan

ja

121

Tužil

aštv

a, p

olic

ijaO

sigur

ati d

oslje

dnu

prim

je-

nu st

anda

rda

u ov

oj o

blas

ti

120.

103

Oja

čati

neza

visn

ost p

ravo

sudn

og si

ste-

ma

kako

bi i

spun

io m

eđun

arod

ne st

anda

rde

u pr

oces

uira

nju

ratn

ih z

loči

na (A

ngol

a)

Tran

zicio

na

prav

da

4.c

1VS

TVPr

ovod

iti st

rate

giju

za

rje-

šava

nje

ratn

ih z

loči

naSt

epen

real

izaci

je p

o go

dina

ma

120.

106

Pred

uzet

i sve

pot

rebn

e m

jere

za

pod-

stic

anje

inte

rkul

tura

lnog

dija

loga

, tol

eran

cije

i r

azum

ijeva

nja

međ

u ra

zliči

tim z

ajed

nica

ma,

uk

ljuču

jući

om

oguć

avan

jem

poz

itivn

og o

kruž

e-nj

a za

pom

irenj

e, ra

di z

aštit

e i u

klju

čiva

nja

svih

ra

njiv

ih g

rupa

(Ita

lija)

Tran

zicio

na

prav

da

61

MLJ

PI; M

RV

120.

112

Izvr

šiti p

otre

bne

izmje

ne i

dopu

ne

Izbo

rnog

zak

ona

kako

bi s

e na

svim

niv

oim

a ga

rant

oval

a je

dnak

ost k

onst

itutiv

nih

naro

da,

kao

i ost

alih

nac

iona

lnih

man

jina

(Čile

)

Prav

o gl

asa

4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

113

Izm

ijeni

ti Iz

born

i zak

on u

skla

du s

pre-

sudo

m U

stav

nog

suda

kak

o bi

se g

aran

tova

la

potp

una

ravn

opra

vnos

t svi

h ko

nstit

utiv

nih

naro

-da

na

svim

pol

itičk

im i

adm

inist

rativ

nim

niv

oim

a (M

alta

)

Prav

o gl

asa

4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

114

Izm

ijeni

ti Iz

born

i zak

on ta

ko d

a bo

lje

odra

žava

prin

cip

jedn

akos

ti sv

ih k

onst

itutiv

nih

naro

da (S

veta

Sto

lica)

Prav

o gl

asa

4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

115

Krei

rati

polit

ike

i stra

tegi

je z

a pr

omoc

iju

i zaš

titu

prav

a na

cion

alni

h m

anjin

a ka

ko b

i im

se

omog

ućilo

da

u po

tpun

osti

učes

tvuj

u u

civi

lnim

i p

oliti

čkim

akt

ivno

stim

a, p

oseb

no n

a op

štim

izb

orim

a (In

done

zija)

Nac

iona

lne

man

jine

Prav

o gl

asa

131

MLJ

PI, V

ijeća

nac

iona

lnih

m

anjin

aIz

mije

niti

Usta

v Bi

H

120.

116

Uves

ti izb

orni

sist

em k

oji s

vim

gra

đani

-m

a ga

rant

uje

jedn

ako

uživ

anje

njih

ovih

pra

va,

neov

isno

o nj

ihov

oj n

acio

naln

osti

i na

njeg

a pr

imije

niti

odlu

ku E

vrop

skog

suda

za

ljuds

ka

prav

a (Š

vajc

arsk

a)

Prav

o gl

asa

4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

117

Dos

ljedn

o pr

ovod

iti o

dluk

e Us

tavn

og

suda

gar

antu

jući

pun

u ra

vnop

ravn

ost s

vih

kons

titut

ivni

h na

roda

na

svim

pol

itičk

im i

ad-

min

istra

tivni

m n

ivoi

ma,

ukl

juču

jući

i u

pogl

edu

izbor

a (L

itvan

ija)

Prav

o gl

asa

4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

118

Oja

čati

napo

re n

a os

igur

avan

ju je

dna-

kih

prav

a za

sve

građ

ane

i om

oguć

iti p

oliti

čko

pred

stav

ljanj

e na

nač

in k

oji b

i u p

otpu

nost

i od

raža

vao

boga

tstv

o et

ničk

e ra

znol

ikos

ti ze

mlje

(G

rčka

)

Prav

o gl

asa

4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

119

Pred

uzet

i kor

ake

usm

jere

ne n

a izm

jenu

na

cion

alno

g za

kono

davs

tva

kako

bi s

e ga

rant

o-va

la je

dnak

a izb

orna

pra

va z

a sv

e gr

ađan

e be

z ob

zira

na n

jihov

u na

cion

alno

st (U

kraj

ina)

Prav

o gl

asa

4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

120

Usvo

jiti i

zmje

ne Iz

born

og z

akon

a ka

ko

bi se

osig

ural

o po

litič

ko u

češć

e sv

ih g

rađa

na

na sv

im n

ivoi

ma

vlas

ti, b

ez o

bzira

na

naci

onal

-no

st, u

skla

du s

pres

udam

a Ev

rops

kog

suda

za

ljud

ska

prav

a i d

omać

ih su

dova

, ukl

juču

jući

om

oguć

avan

je iz

bora

u M

osta

ru (U

jedi

njen

o Kr

alje

vstv

o Ve

like

Brita

nije

i Sj

ever

ne Ir

ske)

Prav

o gl

asa

4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

129

Om

oguć

iti p

ristu

p dj

ece

s pos

ebni

m

potre

bam

a zd

ravs

tven

oj z

aštit

i (Ira

k)

Zdra

vstv

ena

zašt

ita

Ne

1M

inist

arst

va z

drav

stva

120.

130

Poja

čati

napo

re n

a po

boljš

anju

zdr

av-

stve

nih

uslu

ga i

na rj

ešav

anju

pita

nja

univ

erza

l-ne

zdr

avst

vene

zaš

tite

(Mal

divi

)

Zdra

vstv

ena

zašt

ita

Ne

1M

inist

arst

va z

drav

stva

120.

133

Pred

uzet

i dal

je k

orak

e u

prov

ođen

ju

mje

ra u

smje

reni

h na

gar

anto

vanj

e pr

ava

na

obra

zova

nje

na in

kluz

ivan

nač

in, e

limin

išući

sve

vrst

e pr

aksi

koje

mog

u iza

zvat

i seg

rega

ciju

ili

asim

ilaci

ju m

anjin

skih

gru

pa (A

rgen

tina)

Obr

azov

anje

Disk

rimin

a-ci

ja9

1M

inist

arst

va o

braz

ovan

jeUk

inut

i pra

kse

pros

torn

og

razd

vaja

nja

djec

e u

škol

ama

% šk

ola

u ko

jima

ne p

osto

ji pr

o-st

orno

razd

vaja

nje

djec

e

120.

136

Elim

inisa

ti po

javu

“dvi

je šk

ole

pod

jed-

nim

kro

vom

” i n

jego

vati

više

naci

onal

ne šk

ole

(Špa

nija

)

Obr

azov

anje

Disk

rimin

a-ci

ja9

1M

inist

arst

va o

braz

ovan

jaUk

inut

i pra

kse

pros

torn

og

razd

vaja

nja

djec

e u

škol

ama

% šk

ola

u ko

jima

ne p

osto

ji pr

o-st

orno

razd

vaja

nje

djec

e

120.

137

Nas

tavi

ti na

pore

usm

jere

ne n

a po

-bo

ljšan

je k

valit

eta

obra

zova

nja

spre

čava

njem

et

ničk

e se

greg

acije

u fo

rmal

nom

obr

azov

anju

pr

imje

nom

ant

idisk

rimin

acijs

kih

prist

upa

utem

e-lje

nih

na st

anda

rdim

a i p

raks

i Vije

ća E

vrop

e

Obr

azov

anje

Disk

rimin

a-ci

ja9

1M

inist

arst

va o

braz

ovan

jaUk

inut

i pra

kse

pros

torn

og

razd

vaja

nja

djec

e u

škol

ama

% šk

ola

u ko

jima

ne p

osto

ji pr

o-st

orno

razd

vaja

nje

djec

e

120.

142

Pred

uzet

i pot

rebn

e m

jere

za

iskor

jenj

i-va

nje

etni

čke

segr

egac

ije u

obr

azov

anju

, ukl

ju-

čuju

ći re

vizij

om si

stem

a “d

vije

škol

e po

d je

dnim

kr

ovom

“ i u

dvos

truči

ti na

pore

za

pove

ćanj

e in

tegr

acije

rom

ske

djec

e u

škol

e (M

eksik

o)

Obr

azov

anje

Disk

rimin

a-ci

ja9

1M

inist

arst

va o

braz

ovan

jaUk

inut

i pra

kse

pros

torn

og

razd

vaja

nja

djec

e u

škol

ama

% šk

ola

u ko

jima

ne p

osto

ji pr

o-st

orno

razd

vaja

nje

djec

e

120.

144

Pred

uzet

i mje

re z

a za

usta

vlja

nje

segr

e-ga

cije

u o

braz

ovno

m si

stem

u i o

sigur

ati j

edna

k pr

istup

kva

litet

nom

obr

azov

anju

za

sve,

ukl

juču

-ju

ći n

acio

naln

e m

anjin

e i d

jecu

s in

valid

iteto

m

(Nor

vešk

a)

Obr

azov

anje

Man

jine

91

Min

istar

stva

obr

azov

anja

Ukin

uti p

raks

e pr

osto

rnog

ra

zdva

janj

a dj

ece

u šk

olam

a%

škol

a u

kojim

a ne

pos

toji

pro-

stor

no ra

zdva

janj

e dj

ece

120.

156

Gara

ntov

ati e

fikas

nu z

aštit

u že

nam

a žr

tvam

a na

silja

(Fra

ncus

ka)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aN

asilj

e na

d že

nam

a9

1M

UP-o

viPr

užiti

pod

ršku

radu

mul

ti-di

scip

linar

nih

timov

a12

0.18

0 Us

klad

iti d

omać

e za

kono

davs

tvo

s UN

-ovo

m K

onve

ncijo

m o

pra

vim

a os

oba

s in-

valid

iteto

m, u

klju

čuju

ći u

svaj

anje

m u

skla

đeno

g po

jma

inva

lidite

ta i

zako

nski

h m

jera

za

borb

u pr

otiv

disk

rimin

acije

na

osno

vu in

valid

iteta

(B

razil

)

Oso

be s

in-

valid

iteto

mIn

stitu

cion

a-liz

acija

131

MLJ

PIIz

radi

ti an

alizu

prio

ritet

a za

us

klađ

ivan

je

120.

193

Izvr

šiti p

otre

bne

usta

vne

prom

jene

da

se z

aust

avi d

iskrim

inac

ija m

anjin

a u

ostv

ariv

anju

nj

ihov

og p

rava

na

puno

pol

itičk

o uč

ešće

(Au-

stra

lija)

Disk

rimin

a-ci

jaM

anjin

e4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

197

Uklo

niti

prep

reke

koj

e on

emog

ućav

aju

naci

onal

ne m

anjin

e da

efik

asno

ost

vare

svoj

a po

litič

ka p

rava

i Us

tav

uskl

aditi

s Ev

rops

kom

ko

nven

cijo

m o

ljud

skim

pra

vim

a (N

orve

ška)

Man

jine

Inst

ituci

ona-

lizac

ija4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

198

Razm

otrit

i mog

ućno

st re

form

e iz-

born

og si

stem

a ka

ko b

i se

omog

ućilo

uče

šće

naci

onal

nih

man

jina,

pos

ebno

Rom

a, i

osig

urat

i st

varn

u ra

vnop

ravn

u za

stup

ljeno

st k

onst

itutiv

-ni

h na

roda

(Per

u)

Man

jine

4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

200

Izm

ijeni

ti i d

opun

iti sv

e po

trebn

e za

-ko

ne z

a izv

ršen

je o

bave

zuju

ćih

međ

unar

odni

h od

luka

koj

e se

odn

ose

na e

tnič

ku d

iskrim

inac

iju

naci

onal

nih

man

jina

u po

litič

kom

uče

šću

(Pol

j -sk

a)

EKLJ

PM

anjin

e4.

f1

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HIz

mije

njen

e od

redb

e Us

tava

120.

201

Pred

uzet

i odg

ovar

ajuć

e m

jere

da

se

izbje

glic

ama

i mig

rant

ima

omog

ući e

fikas

an

prist

up m

eđun

arod

noj z

aštit

i u sk

ladu

s m

eđu-

naro

dnim

stan

dard

ima

(Afg

anist

an)

Mig

rant

i

81

MSB

iHO

sigur

ati u

slove

da

svi m

igra

nti d

obiju

ade

kvat

nu

podr

šku

i pom

oć

120.

202

Osig

urat

i hum

ane

i zak

onite

uslo

ve z

a-tv

ora

i sm

ješt

aja

mig

rana

ta, u

klju

čuju

ći p

rimje

nu

odgo

vara

jući

h po

stup

aka,

meh

aniza

ma

nadz

ora

i efik

asne

koo

rdin

acije

unu

tar v

lade

, pos

ebno

za

spre

čava

nje

trgov

ine

i zlo

stav

ljanj

a že

na i

dje-

vojč

ica

(Uje

dinj

eno

Kral

jevs

tvo

Velik

e Br

itani

je i

Sjev

erne

Irsk

e)

Mig

rant

iTr

govi

na

ljudi

ma

81

MSB

iHO

sigur

ati u

slove

da

svi m

igra

nti d

obiju

ade

kvat

nu

podr

šku

i pom

oć

120.

203

Ulož

iti n

ajve

će n

apor

e u

vezi

sa si

tua-

cijo

m m

igra

nata

i tra

žioca

azil

a, p

obol

jšava

jući

us

love

prij

ema

i, po

sebn

o, z

abra

njuj

ući l

išava

nje

slobo

de m

alol

jetn

ika

bez

prat

nje

i osig

urav

ajuć

i im

pris

tup

obra

zova

nju

i zdr

avst

veni

m u

sluga

ma

(Uru

gvaj

)

Mig

rant

i

81

MSB

iH; M

PBiH

Osig

urat

i uslo

ve d

a sv

i m

igra

nti d

obiju

ade

kvat

nu

podr

šku

i pom

oć

Sve

osob

e ko

je im

aju

sta-

tus i

zbje

glic

e i o

sobe

pod

su

psid

ijarn

om z

aštit

om12

0.20

4 Pr

omov

isati

stab

ilan

druš

tven

i i e

ko-

nom

ski r

azvo

j koj

i uzim

a u

obzir

kul

turn

e, so

ci-

jaln

e i d

uhov

ne p

otre

be st

anov

ništ

va, t

ako

da

se o

gran

ičav

a po

java

mig

raci

je, a

isto

vrem

eno

pods

tiče

povr

atak

izbj

eglic

a i p

rogn

anik

a (S

veta

St

olic

a)

Mig

rant

i

81

MLJ

PIO

sigur

ati u

slove

da

svi m

igra

nti d

obiju

ade

kvat

nu

podr

šku

i pom

oć

120.

205

Pobo

ljšat

i uslo

ve p

rijem

a za

pov

ećan

e st

ambe

ne k

apac

itete

traž

ioca

azil

a i m

igra

nata

, uk

ljuču

jući

stan

ovan

je k

oje

će p

ružit

i zaš

titu

ranj

ivim

kat

egor

ijam

a (H

ondu

ras)

Mig

rant

i

81

MSB

iH, M

LJPI

Osig

urat

i uslo

ve d

a sv

i mig

rant

i dob

iju a

dekv

atnu

po

dršk

u i p

omoć

120.

207

Pred

uzet

i mje

re k

ako

bi se

osig

ural

o da

sva

djec

a ro

đena

u z

emlji

bud

u ev

iden

tiran

a na

rođe

nju,

kak

o bi

se sp

riječ

ila a

patri

dija

i da

bi

imal

a pr

istup

kva

litet

nom

obr

azov

anju

na

ravn

opra

vnoj

i ne

disk

rimin

ator

noj o

snov

i, be

z ob

zira

na e

tnič

ku p

ripad

nost

(Bra

zil)

Mig

rant

iO

braz

ovan

je8

1M

SBiH

, MCP

BiH

(Sek

tor

za a

parti

diju

?)O

sigur

ati u

slove

da

svi m

igra

nti d

obiju

ade

kvat

nu

podr

šku

i pom

oć

120.

3 Ud

vost

ruči

ti na

pore

u b

orbi

pro

tiv g

ovor

a m

ržnj

e, u

skla

du sa

čla

novi

ma

12. i

20.

Međ

una-

rodn

og p

akta

o g

rađa

nski

m i

polit

ički

m p

ravi

ma

(Hon

dura

s)

Govo

r mrž

nje

Disk

rimin

a-ci

ja9

2Po

licija

i tu

žilaš

tva

Istra

žiti i

otk

rivat

i poč

inio

ce

govo

ra m

ržnj

e%

rije

šeni

h pr

ijava

u

tužil

aštv

ima

u Bi

H

120.

7 Ra

zmot

riti u

svaj

anje

nac

iona

lnog

akc

io-

nog

plan

a za

ljud

ska

prav

a i d

odije

liti o

dgov

a-ra

juće

resu

rse

za n

jego

vu p

rove

dbu

(Rep

ublik

a M

olda

vija

)

Inst

ituci

ona-

lizac

ija

Ne

2M

LJPI

, PSB

iHUs

vojit

i sve

obuh

vata

n st

ra-

tešk

i okv

ir za

ljud

ska

prav

a (E

C)

Step

en p

rove

dbe

plan

a

120.

10 O

jača

ti na

cion

alnu

inst

ituci

ju z

a un

apre

-đe

nje

i zaš

titu

ljuds

kih

prav

a, u

skla

du s

Pariš

kim

na

čelim

a (S

eneg

al)

Om

buds

men

N

e2

PSBi

HUs

vojit

i izm

jene

i do

pune

Za

kona

o In

stitu

ciji

ombu

d-sm

ena

u sk

ladu

sa n

alaz

ima

ICC-

a

ICC

potv

rđuj

e ak

redi

-ta

ciju

IO u

stat

usu

A

120.

11 Is

pita

ti m

oguć

nost

kon

solid

acije

širo

kog

spek

tra d

ržav

nih

akci

onih

pla

nova

u sv

eobu

-hv

atnu

stra

tegi

ju z

a lju

dska

pra

va (U

kraj

ina)

Inst

ituci

ona-

lizac

ija

Ne

2M

LJPI

Usvo

jiti s

veob

uhva

tan

stra

-te

ški o

kvir

za lj

udsk

a pr

ava

(EC)

Step

en p

rove

dbe

plan

a

120.

12 U

brza

ti us

vaja

nje

izmje

na i

dopu

na Z

a-ko

na o

om

buds

men

u za

ljud

ska

prav

a (G

ruzij

a)

Om

buds

men

N

e2

PSBi

HUs

vojit

i izm

jene

i do

pune

Za

kona

o In

stitu

ciji

ombu

d-sm

ena

u sk

ladu

sa n

alaz

ima

ICC-

a

ICC

potv

rđuj

e ak

redi

-ta

ciju

IO u

stat

usu

A

120.

13 O

jača

ti na

pore

kak

o bi

se o

sigur

alo

da

Inst

ituci

ja o

mbu

dsm

ena

ima

dovo

ljno

resu

rsa

potre

bnih

za

efika

san

rad

u sk

ladu

s Pa

riški

m

nače

lima

(Afg

anist

an)

Om

buds

men

N

e2

PSBi

HUs

vojit

i izm

jene

i do

pune

Za

kona

o In

stitu

ciji

ombu

d-sm

ena

u sk

ladu

sa n

alaz

ima

ICC-

a

ICC

potv

rđuj

e ak

redi

-ta

ciju

IO u

stat

usu

A

120.

14 O

sigur

ati d

a se

Inst

ituci

ji om

buds

men

a os

igur

aju

finan

sijsk

i i lj

udsk

i res

ursi

potre

bni z

a nj

eno

efika

sno

funk

cion

isanj

e (Ir

ska)

Om

buds

men

N

e2

PSBi

HUs

vojit

i izm

jene

i do

pune

Za

kona

o In

stitu

ciji

ombu

d-sm

ena

u sk

ladu

sa n

alaz

ima

ICC-

a

ICC

potv

rđuj

e ak

redi

-ta

ciju

IO u

stat

usu

A

120.

15 O

jača

ti na

pore

kak

o bi

se o

sigur

alo

da

Inst

ituci

ja o

mbu

dsm

ena

ima

finan

sijsk

u ne

za-

visn

ost i

ljud

ske

resu

rse

potre

bne

za e

fikas

no

funk

cion

isanj

e u

skla

du s

Pariš

kim

nač

elim

a (G

rčka

)

Om

buds

men

N

e2

PSBi

HUs

vojit

i izm

jene

i do

pune

Za

kona

o In

stitu

ciji

ombu

d-sm

ena

u sk

ladu

sa n

alaz

ima

ICC-

a

ICC

potv

rđuj

e ak

redi

-ta

ciju

IO u

stat

usu

A

120.

16 O

bezb

ijedi

ti In

stitu

ciji

ombu

dsm

ena

dovo

ljno

finan

sijsk

ih i

ljuds

kih

resu

rsa

za e

fika-

sno

i nez

avisn

o dj

elov

anje

, u sk

ladu

s Pa

riški

m

nače

lima

(Nig

er)

Om

buds

men

N

e2

PSBi

HUs

vojit

i izm

jene

i do

pune

Za

kona

o In

stitu

ciji

ombu

d-sm

ena

u sk

ladu

sa n

alaz

ima

ICC-

a

ICC

potv

rđuj

e ak

redi

-ta

ciju

IO u

stat

usu

A

120.

17 O

sigur

ati fi

nans

ijsku

nez

avisn

ost I

nstit

u-ci

ji om

buds

men

a, u

skla

du s

Pariš

kim

nač

elim

a (S

jeve

rna

Mak

edon

ija)

Om

buds

men

N

e2

PSBi

HUs

vojit

i izm

jene

i do

pune

Za

kona

o In

stitu

ciji

ombu

d-sm

ena

u sk

ladu

sa n

alaz

ima

ICC-

a

ICC

potv

rđuj

e ak

redi

-ta

ciju

IO u

stat

usu

A

120.

20 P

obol

jšati

eduk

aciju

iz o

blas

ti lju

dski

h pr

ava

i odg

ovor

nost

zat

vors

kih

služb

enik

a (S

je-

dinj

ene

Drž

ave)

Tortu

raEd

ukac

ija

o lju

dski

m

prav

ima

92

Min

istar

stva

pra

vde

U go

dišn

je p

rogr

ame

inst

i-tu

cija

koj

e pr

užaj

u us

luge

ed

ukac

ije u

vrst

iti te

me

o lju

dski

m p

ravi

ma

5% sv

ih sl

užbe

nika

ed

ukov

ano

o lju

d-sk

im p

ravi

ma

go-

dišn

je

U fa

zi re

ali-

zaci

je

120.

21 O

mog

ućiti

obu

ku sl

užbe

nika

za

prov

o-đe

nje

zako

na i

služb

enik

a u

prav

osuđ

u o

borb

i pr

otiv

disk

rimin

acije

, gov

ora

mrž

nje

i dje

la

nasil

ja z

asno

vano

g na

seks

ualn

oj o

rijen

taci

ji i

rodn

om id

entit

etu

žrta

va (D

ansk

a)

Disk

rimin

a-ci

jaEd

ukac

ija

o lju

dski

m

prav

ima

92

Polic

ijske

aka

dem

ije,

CEST

FBi

H i

RSU

godi

šnje

pro

gram

e in

sti-

tuci

ja k

oje

pruž

aju

uslu

ge

eduk

acije

uvr

stiti

tem

e o

ljuds

kim

pra

vim

a (g

odišn

ji pl

anov

i i p

rogr

ami o

buka

u

polic

ijski

m a

genc

ijam

a)

Pooš

trava

nje

disc

iplin

skih

sa

nkci

ja v

ezan

ih z

a di

skri-

min

aciju

, ure

đeno

kao

teži

oblik

služ

bene

duž

nost

i Pr

ogra

mi k

oje

podr

žava

ju

međ

unar

odne

org

aniza

cije

(V

ijeće

Evr

ope)

, sud

ska

po-

licija

, pol

icijs

ki sl

užbe

nici

Ur

edi z

a pr

itužb

e gr

ađan

a –

civi

lni n

adzo

r nad

rado

m

polic

ije, n

ezav

isni o

dbor

i za

ocj

enu

polic

ijsko

g ko

-m

esar

a Pr

omoc

ija p

olic

ijsko

g po

zi-va

kao

poz

iva

koji

je o

tvo-

ren

za o

sobe

oba

spol

a

5% sv

ih sl

užbe

nika

ed

ukov

ano

o lju

d-sk

im p

ravi

ma

go-

dišn

je

U fa

zi re

ali-

zaci

je

120.

22 In

tenz

ivira

ti po

stoj

eće

napo

re u

smje

rene

na

senz

ibili

zaci

ju i

obuk

u vl

asti

za b

orbu

pro

tiv

disk

rimin

acije

na

osno

vu se

ksua

lne

orije

ntac

ije i

pola

(Mal

ta)

LGBT

IEd

ukac

ija

o lju

dski

m

prav

ima

92

Polic

ijske

aka

dem

ije,

CEST

FBi

H i

RS i

ADS/

UU

godi

šnje

pro

gram

e in

sti-

tuci

ja k

oje

pruž

aju

uslu

ge

eduk

acije

uvr

stiti

tem

e o

ljuds

kim

pra

vim

a

5% sv

ih sl

užbe

nika

ed

ukov

ano

o lju

d-sk

im p

ravi

ma

go-

dišn

je

U fa

zi re

ali-

zaci

je

120.

24 N

asta

viti

s nap

orim

a na

inte

nziv

iranj

u pr

ogra

ma

eduk

acije

u sk

ladu

sa st

anda

rdim

a iz

obla

sti l

juds

kih

prav

a (Jo

rdan

)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaEd

ukac

ija

o lju

dski

m

prav

ima

92

MCP

BiH

, APO

SO B

iHUt

vrdi

ti pr

inci

pe z

a ob

ra-

zova

nje

o lju

dski

m p

ravi

ma

u Bi

H

Usvo

jeni

prin

cipi

120.

25 U

napr

eđiv

ati š

irenj

e ku

lture

ljud

skih

pr

ava

i int

egris

ati j

e u

nast

avni

pla

n i p

rogr

am u

šk

olam

a (Jo

rdan

)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaEd

ukac

ija

o lju

dski

m

prav

ima

92

MCP

BiH

, APO

SO B

iHUt

vrdi

ti pr

inci

pe z

a ob

ra-

zova

nje

o lju

dski

m p

ravi

ma

u Bi

H

Usvo

jeni

prin

cipi

120.

26 O

smisl

iti p

oseb

ne p

rogr

ame

eduk

acije

i po

diza

nja

svije

sti z

a ja

vne

služb

enik

e sig

urno

-sn

ih sn

aga

i čla

nove

pra

vosu

đa (Š

pani

ja)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaEd

ukac

ija

o lju

dski

m

prav

ima

92

Polic

ijske

aka

dem

ije,

CEST

FBi

H i

RSU

godi

šnje

pro

gram

e in

sti-

tuci

ja k

oje

pruž

aju

uslu

ge

eduk

acije

uvr

stiti

tem

e o

ljuds

kim

pra

vim

a

5% sv

ih sl

užbe

nika

ed

ukov

ano

o lju

d-sk

im p

ravi

ma

go-

dišn

je

U fa

zi re

ali-

zaci

je

120.

27 N

asta

viti

jača

nje

kapa

cite

ta v

ladi

nih

služ-

beni

ka u

obl

asti

ljuds

kih

prav

a (Jo

rdan

) In

stitu

cion

a-liz

acija

Eduk

acija

o

ljuds

kim

pr

avim

a

92

Polic

ijske

aka

dem

ije,

CEST

FBi

H i

RS i

ADS/

UU

godi

šnje

pro

gram

e in

sti-

tuci

ja k

oje

pruž

aju

uslu

ge

eduk

acije

uvr

stiti

tem

e o

ljuds

kim

pra

vim

a

5% sv

ih sl

užbe

nika

ed

ukov

ano

o lju

d-sk

im p

ravi

ma

go-

dišn

je

U fa

zi re

ali-

zaci

je

120.

28 Iz

radi

ti ak

cion

i pla

n za

ljud

ska

prav

a za

ja

čanj

e pr

omoc

ije i

zašt

ite lj

udsk

ih p

rava

u z

em-

lji (M

aldi

vi)

Inst

ituci

ona-

lizac

ija

Ne

2M

LJPI

Usvo

jiti s

veob

uhva

tan

stra

-te

ški o

kvir

za lj

udsk

a pr

ava

(EC)

Step

en p

rove

dbe

plan

a

120.

30 O

mog

ućiti

više

fina

nsijs

kih

i lju

dski

h re

surs

a za

dov

ršav

anje

pro

cesu

iranj

a ra

tnih

zlo

čina

poč

inje

nih

u pe

riodu

od

1992

. do

1995

. go

dine

, pos

ebno

niže

rang

irani

h po

čini

laca

, i

rasv

ijetli

ti su

dbin

u os

oba

koje

se jo

š vod

e ka

o ne

stal

e (A

ustra

lija)

Tran

zicio

na

prav

da

52

VSTV

Prov

oditi

stra

tegi

ju z

a rje

-ša

vanj

e ra

tnih

zlo

čina

Step

en re

aliza

cije

po

godi

nam

a

120.

31 Ja

čati

prof

esio

naln

ost i

nez

avisn

ost p

ra-

vosu

dnog

sist

ema

i pob

oljša

ti ni

vo st

ručn

osti

tužil

ašta

va, k

ao i

sudo

va, k

ako

bi se

osig

ural

a pr

imje

na e

vrop

skih

i m

eđun

arod

nih

stan

dard

a u

proc

esui

ranj

u ra

tnih

zlo

čina

(Hrv

atsk

a)

Vlad

avin

a pr

ava

Tran

zicio

na

prav

da5

2VS

TVD

onije

ti izm

jene

i do

pune

Za

kona

o V

STV-

u Bi

H

120.

32 N

apra

viti

dalje

kor

ake

u po

mire

nju

na

drža

vnom

i re

gion

alno

m n

ivou

, izm

eđu

osta

log,

po

drža

vaju

ći in

icija

tivu

koju

pod

ržav

a ci

viln

o dr

uštv

o za

osn

ivan

je re

gion

alne

kom

isije

za

istin

u po

znat

u po

d na

zivom

REK

OM

, usv

ajaj

ući

revi

dira

nu n

acio

naln

u st

rate

giju

za

proc

esui

ranj

e ra

tnih

zlo

čina

, don

oseć

i zak

on o

zaš

titi ž

rtava

to

rture

i pr

imje

njuj

ući Z

akon

o n

esta

lim o

soba

-m

a (Č

eška

)

Tran

zicio

na

prav

da

52

MP

BiH

, PSB

iH

120.

34 O

bezb

ijedi

ti pr

avdu

žrtv

ama

ratn

ih z

loči

-na

i us

vaja

nje

i rea

lizac

iju re

vidi

rane

nac

iona

lne

stra

tegi

je z

a pr

oces

uira

nje

ratn

ih z

loči

na (N

je-

mač

ka)

Tran

zicio

na

prav

da

Ne

2M

PBiH

Prov

oditi

stra

tegi

ju z

a rje

-ša

vanj

e ra

tnih

zlo

čina

Step

en re

aliza

cije

po

godi

nam

a

120.

35 Ja

čati

stru

čnos

t kad

rova

i ne

zavi

snos

t pr

avos

udno

g sis

tem

a ka

ko b

i se

osig

ural

a pr

i-m

jena

međ

unar

odni

h st

anda

rda

u pr

oces

uira

nju

ratn

ih z

loči

na (L

itvan

ija)

Tran

zicio

na

prav

daEd

ukac

ija

o lju

dski

m

prav

ima

52

CEST

FBi

H i

RSPr

ovod

iti st

rate

giju

za

rje-

šava

nje

ratn

ih z

loči

naSt

epen

real

izaci

je p

o go

dina

ma

120.

37 N

asta

viti

jača

ti za

štitu

pra

va sv

ih g

rađa

-na

, pos

ebno

osig

urav

anje

m re

aliza

cije

zak

ona

o za

bran

i disk

rimin

acije

i ra

vnop

ravn

osti

spol

ova

(Slo

vačk

a)

Disk

rimin

a-ci

jaRa

vnop

rav-

nost

spol

ova

92

CEST

FBi

H i

RS, A

genc

ija

i gen

der c

entri

...U

godi

šnje

pro

gram

e in

sti-

tuci

ja k

oje

pruž

aju

uslu

ge

eduk

acije

uvr

stiti

tem

e o

ljuds

kim

pra

vim

a

5% sv

ih sl

užbe

nika

ed

ukov

ano

o lju

d-sk

im p

ravi

ma

go-

dišn

je

U fa

zi re

ali-

zaci

je

120.

38 N

asta

viti

napo

re u

smje

rene

na

izrad

u sv

eobu

hvat

ne st

rate

gije

u p

odru

čju

zašt

ite i

unap

ređe

nja

ljuds

kih

prav

a i b

orbe

pro

tiv d

iskri-

min

acije

, ukl

juču

jući

usp

osta

vlja

nje

odgo

vara

ju-

ćeg

siste

ma

ljuds

kih

prav

a (Je

men

)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaD

iskrim

ina-

cija

Ne

2M

LJPI

Usvo

jiti s

veob

uhva

tan

stra

-te

ški o

kvir

za lj

udsk

a pr

ava

(EC)

Step

en p

rove

dbe

plan

a

120.

39 R

iješit

i pita

nje

rasp

rost

ranj

ene

disk

ri-m

inac

ije o

soba

s in

valid

iteto

m, s

tarij

ih o

soba

i m

anjin

a –

pose

bno

Rom

a –

radi

una

pređ

enja

pu

nog

ostv

ariv

anja

i už

ivan

ja n

jihov

ih p

rava

(A

ustra

lija)

Disk

rimin

a-ci

ja

92

MLJ

PIRe

alizo

vati

post

ojeć

e pl

a-no

ve u

ovi

m o

blas

tima

Step

en re

aliza

cije

po

godi

nam

a

120.

41 U

dvos

truči

ti na

pore

u b

orbi

pro

tiv g

o-vo

ra m

ržnj

e, k

ao i

fizič

kih

i ver

baln

ih n

apad

a i z

aštit

e ra

njiv

og d

ijela

dru

štva

, pos

ebno

pri-

padn

ika/

ca e

tnič

kih

grup

a i v

jers

kih

man

jina

(Ban

glad

eš)

Govo

r mrž

nje

9

2Po

licija

i tu

žilaš

tva

Istra

žiti i

otk

rivat

i poč

inio

ce

govo

ra m

ržnj

e%

rije

šeni

h pr

ijava

u

tužil

aštv

ima

u Bi

H

120.

43 U

sara

dnji

s civ

ilnim

dru

štvo

m, r

azra

diti

stra

tegi

ju z

a bo

rbu

prot

iv d

iskrim

inac

ije n

a ni

vou

cije

le z

emlje

, koj

a bi

pok

rival

a i d

iskrim

i-na

ciju

pro

tiv L

GBTI

oso

ba (B

elgi

ja)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaD

iskrim

ina-

cija

Ne

2M

LJPI

Usvo

jiti s

veob

uhva

tan

stra

-te

ški o

kvir

za lj

udsk

a pr

ava

(EC)

Step

en p

rove

dbe

plan

a

120.

44 Iz

radi

ti pl

an z

a us

klađ

ivan

je n

acio

naln

og

zako

noda

vstv

a ko

je se

odn

osi n

a di

skrim

inac

iju

na o

snov

u se

ksua

lne

orije

ntac

ije il

i rod

nog

iden

-tit

eta

(Čile

)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaD

iskrim

ina-

cija

92

MLJ

PID

onije

ti LG

BTI a

kcio

ni p

lan

Step

en p

rove

dbe

plan

a

120.

47 E

limin

isati

soci

jaln

u isk

ljuče

nost

i sv

e ob

like

disk

rimin

acije

(Češ

ka)

Disk

rimin

a-ci

ja

132

Sve

nadl

ežne

inst

ituci

jePr

ovod

iti p

osto

jeće

pla

nove

120.

48 N

asta

viti

prov

oditi

i ja

čati

inic

ijativ

e us

mje

rene

na

ukla

njan

je d

iskrim

inac

ije p

rem

a sv

im o

soba

ma,

ukl

juču

jući

žen

e, o

sobe

s in

va-

lidite

tom

, nac

iona

lne

man

jine

i LGB

TI z

ajed

nicu

(F

idži)

Disk

rimin

a-ci

ja

132

MLJ

PI, A

genc

ija i

gend

er

cent

ri...

Real

izova

ti po

stoj

eće

pla-

nove

u o

vim

obl

astim

a Us

vojit

i LGB

TI a

kcio

ni p

lan

120.

49 P

obol

jšati

inst

ituci

onal

ni i

usta

vni o

kvir

kako

bi s

e os

igur

ala

jedn

akos

t i n

edisk

rimin

acija

m

eđu

građ

anim

a (F

ranc

uska

)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaD

iskrim

ina-

cija

92

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HO

bjav

ljene

izm

jene

i do

pune

Ust

ava

120.

50 O

sigur

ati p

ravo

na

jedn

akos

t i n

edisk

ri-m

inac

iju z

a sv

e gr

ađan

e Bo

sne

i Her

cego

vine

(H

olan

dija

)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaD

iskrim

ina-

cija

92

PSBi

HIz

mije

niti

Usta

v Bi

HSt

epen

pro

vedb

e pl

ana

120.

52 U

napr

eđiv

ati m

eđus

obnu

solid

arno

st u

at

mos

feri

mirn

og i

građ

ansk

og su

život

a, u

zima-

jući

u o

bzir

mul

tietn

ički

i m

ultir

elig

ijski

sast

av

zem

lje (S

veta

Sto

lica)

Tran

zicio

na

prav

da

92

MRV

BiH

Osig

urat

i fina

nsijs

ku p

odrš

-ku

MRV

-a B

iH

120.

53 O

sigur

ati j

edna

ke m

oguć

nost

i žen

ama

i muš

karc

ima

na tr

žištu

rada

usv

ajan

jem

stra

-te

gija

za

poro

dicu

usm

jere

nih

na p

ostiz

anje

ra

vnop

ravn

osti

spol

ova

i ade

kvat

ne ra

vnot

eže

izmeđ

u po

rodi

ce i

posla

u ž

ivot

u i z

a že

ne i

muš

karc

e, sm

anjiv

anje

i uk

idan

je ra

zlike

u p

lata

-m

a za

visn

o od

spol

a, k

ao i

osig

urav

anje

pris

tupa

po

trebn

im so

cija

lnim

zdr

avst

veni

m u

sluga

ma

za

novo

rođe

nčad

i nj

ihov

e ro

dite

lje (I

sland

)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

a

92

GIM

Plan

irati

mje

re k

oje

se o

dnos

e na

usk

lađi

vanj

e pr

i-va

tnog

i pr

ofes

iona

lnog

živ

ota

Istra

živan

je

ARSB

iH-a

120.

55 N

asta

viti

podr

žava

ti ra

vnop

ravn

ost

spol

ova,

pos

ebno

kro

z pr

ogra

m G

AP z

a pe

riod

2018

–202

2. g

odin

e (O

man

)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

a

92

Agen

cija

, gen

der c

entri

Osig

urat

i fina

nsira

nje

GAP-

a Bi

H iz

javn

ih b

udže

ta%

akt

ivno

sti k

oje

se

finan

siraj

u iz

javn

og

budž

eta

120.

56 N

asta

viti

sa in

icija

tivam

a za

pov

ećan

je

soci

jaln

e uk

ljuče

nost

i ran

jivih

gru

pa i

zašt

itu

poro

dice

(Pak

istan

)

Inkl

uzija

13

2Sv

iPr

ovod

iti p

osto

jeće

pla

nove

120.

57 N

asta

viti

sa n

apor

ima

u bo

rbi p

rotiv

ne

tole

ranc

ije, g

ovor

a m

ržnj

e i s

vih

vrst

a di

skri-

min

acije

(Kat

ar)

Disk

rimin

a-ci

ja

92

RAK

BiH

, VZS

BiH

, pol

ici-

ja, t

užila

štva

Sank

cion

isati

povr

ede

po-

stoj

ećih

pro

pisa

120.

58 P

redu

zeti

konk

retn

e m

jere

za

osig

uran

je

efika

sne

prim

jene

Zak

ona

o za

bran

i disk

rimin

a-ci

je i

real

izaci

je n

acio

naln

og a

kcio

nog

plan

a za

bo

rbu

prot

iv tr

govi

ne lj

udim

a (R

epub

lika

Kore

ja)

Disk

rimin

a-ci

jaTr

govi

na

ljudi

ma

92

MLJ

PI, M

SBiH

120.

59 U

dvos

truči

ti na

pore

u b

orbi

pro

tiv g

ovo-

ra m

ržnj

e, p

ropa

gand

e i o

prav

dava

nja

rasn

e ili

vj

ersk

e su

perio

rnos

ti (U

rugv

aj)

Govo

r mrž

nje

Disk

rimin

a-ci

ja9

2Tu

žilaš

tva,

pol

icija

Istra

žiti i

otk

rivat

i poč

inio

ce

govo

ra m

ržnj

e%

rije

šeni

h pr

ijava

u

tužil

aštv

ima

u Bi

H

120.

60 B

oriti

se p

rotiv

etn

ički

h po

djel

a, u

klju

ču-

jući

i os

udam

a po

litič

ke re

torik

e ko

ja ih

nag

laša

-va

(Kan

ada)

Govo

r mrž

nje

Disk

rimin

a-ci

ja9

2-

Istra

žiti i

otk

rivat

i poč

inio

ce

govo

ra m

ržnj

e%

rije

šeni

h pr

ijava

u

tužil

aštv

ima

u Bi

H

120.

61 O

jača

ti na

pore

na

borb

i pro

tiv g

ovor

a m

ržnj

e u

med

ijim

a i n

asta

viti

napr

edov

anje

u

uskl

ađiv

anju

zak

onsk

og o

kvira

za

zabr

anu

bilo

ko

jeg

oblik

a di

skrim

inac

ije, u

klju

čuju

ći n

a os

no-

vu n

acio

naln

osti

i boj

e ko

že (M

eksik

o)

Govo

r mrž

nje

Disk

rimin

a-ci

ja9

2RA

K Bi

H, V

ZSBi

H

Istra

žiti i

otk

rivat

i poč

inio

ce

govo

ra m

ržnj

e%

rije

šeni

h pr

ijava

u

tužil

aštv

ima

u Bi

H

120.

62 P

ojač

ati m

jere

za

spre

čava

nje

govo

ra

mrž

nje

i pod

stic

anja

na

rasn

u, e

tnič

ku i

vjer

sku

mrž

nju

(Mija

nmar

)

Govo

r mrž

nje

Disk

rimin

a-ci

ja9

2RA

K Bi

H, V

ZSBi

H, p

olic

i-ja

, tuž

ilašt

vaIst

ražit

i i o

tkriv

ati p

očin

ioce

go

vora

mrž

nje

% ri

ješe

nih

prija

va u

tu

žilaš

tvim

a u

BiH

120.

63 N

asta

viti

sa n

apor

ima

u bo

rbi p

rotiv

di

skrim

inac

ije i

govo

ra m

ržnj

e (T

unis)

Go

vor m

ržnj

eD

iskrim

ina-

cija

92

MLJ

PIIst

ražit

i i o

tkriv

ati p

očin

ioce

go

vora

mrž

nje

% ri

ješe

nih

prija

va u

tu

žilaš

tvim

a u

BiH

120.

64 P

rove

sti p

rogr

ame

i akt

ivno

sti z

a za

u-st

avlja

nje

govo

ra m

ržnj

e na

svim

niv

oim

a, k

ako

bi se

ubr

zala

inte

grac

ija p

ovra

tnik

a te

kak

o bi

se

unap

rijed

io m

irni s

uživ

ot (T

ursk

a)

Govo

r mrž

nje

9

2M

LJPI

, min

istar

stva

za

rase

ljene

oso

beIst

ražit

i i o

tkriv

ati p

očin

ioce

go

vora

mrž

nje

% ri

ješe

nih

prija

va u

tu

žilaš

tvim

a u

BiH

120.

68 O

sigur

ati d

a m

ehan

izam

bes

plat

ne p

rav-

ne p

omoć

i dje

luje

na

cije

loj d

ržav

noj t

erito

riji

za sv

e ug

rože

ne g

rađa

ne, u

klju

čuju

ći i

osob

e ko

je su

bile

žrtv

e se

ksua

lnog

nas

ilja

toko

m ra

ta

(Sen

egal

)

Besp

latn

a pr

ava

pom

oćTr

anzic

iona

pr

avda

52

Prov

jerit

i gdj

e ne

ma

Na

osno

vu m

odel

a be

spla

tne

prav

ne p

omoć

i u M

P-u

BiH

osig

u-ra

ti po

dršk

u pr

eživ

jelim

seks

ualn

og n

asilj

a to

kom

rata

120.

70 P

reuz

eti o

pred

jelje

nje

na n

ivou

drž

ave

u sk

ladu

s na

čelim

a Uj

edin

jeni

h na

cija

o p

oslo

va-

nju

i lju

dski

m p

ravi

ma

usva

janj

em n

acio

naln

og

akci

onog

pla

na z

a po

slova

nje

i lju

dska

pra

va

(Špa

nija

)

Inst

ituci

ona-

lizac

ija

Ne

2M

LJPI

?St

epen

pro

vedb

e pl

ana

120.

77 N

asta

viti

sa n

apor

ima

na n

ivou

drž

ave

u bo

rbi p

rotiv

trgo

vine

ljud

ima,

pos

ebno

žen

ama

i dj

ecom

, i p

ružit

i pot

rebn

u nj

egu

žrtv

ama

trgov

i-ne

ljud

ima

(Egi

pat)

Trgo

vina

lju

dim

a

Ne

2M

SBiH

Prov

oditi

pos

toje

ću st

ra-

tegi

juSt

epen

real

izaci

je p

o go

dina

ma

120.

78 U

napr

ijedi

ti na

pore

u b

orbi

pro

tiv tr

go-

vine

ljud

ima

efika

snom

real

izaci

jom

rele

vant

nog

akci

onog

pla

na (G

ruzij

a)

Trgo

vina

lju

dim

a

Ne

2M

SBiH

Prov

oditi

pos

toje

ću st

ra-

tegi

juSt

epen

real

izaci

je p

o go

dina

ma

120.

79 In

tenz

ivira

ti na

pore

u b

orbi

pro

tiv tr

govi

-ne

ljud

ima

(Irak

) Tr

govi

na

ljudi

ma

N

e2

MSB

iHPr

ovod

iti p

osto

jeću

stra

-te

giju

Step

en re

aliza

cije

po

godi

nam

a12

0.80

Pre

duze

ti da

lje a

kcije

u b

orbi

pro

tiv

trgov

ine

ljudi

ma,

pos

ebno

trgo

vine

dje

com

(M

ijanm

ar)

Trgo

vina

lju

dim

a

Ne

2M

SBiH

Prov

oditi

pos

toje

ću st

ra-

tegi

juSt

epen

real

izaci

je p

o go

dina

ma

120.

81 P

ojač

ati n

apor

e u

borb

i pro

tiv tr

govi

ne

ljudi

ma

(Per

u)

Trgo

vina

lju

dim

a

Ne

2M

SBiH

Prov

oditi

pos

toje

ću st

ra-

tegi

juSt

epen

real

izaci

je p

o go

dina

ma

120.

82 D

alje

poj

ačat

i akt

ivno

sti n

a izg

radn

ji ka

paci

teta

i ka

mpa

njam

a za

pod

izanj

e sv

ijest

i o

borb

i pro

tiv tr

govi

ne lj

udim

a (F

ilipi

ni)

Trgo

vina

lju

dim

a

Ne

2M

SBiH

Prov

oditi

pos

toje

ću st

ra-

tegi

juSt

epen

real

izaci

je p

o go

dina

ma

120.

83 N

asta

viti

sa n

apor

ima

u bo

rbi p

rotiv

trg

ovin

e lju

dim

a, o

sigur

ati p

rava

žrta

va i

pruž

iti

im p

omoć

i po

dršk

u (K

atar

)

Trgo

vina

lju

dim

a

Ne

2M

SBiH

Prov

oditi

pos

toje

ću st

ra-

tegi

juSt

epen

real

izaci

je p

o go

dina

ma

120.

84 Is

tražit

i nav

ode

o kr

ivič

nim

dje

lima

prot

iv

novi

nara

/ki i

poz

vati

poči

nite

lje n

a od

govo

r-no

st, u

klju

čuju

ći u

vez

i s d

jelim

a za

stra

šivan

ja il

i re

pres

alija

pre

ma

novi

narim

a/ka

ma

i med

ijim

a (S

jedi

njen

e D

ržav

e)

Slob

oda

izraž

avan

ja

122

Tužil

aštv

a, p

olic

ijaIst

ražit

i i o

tkriv

ati n

apad

e na

nov

inar

e/ke

% ri

ješe

nih

prija

va u

tu

žilaš

tvim

a u

BiH

120.

86 O

sigur

ati e

fikas

nu z

aštit

u br

anite

ljica

i br

anite

lja lj

udsk

ih p

rava

i no

vina

ra/k

i, ta

ko d

a ne

do

življa

vaju

zas

trašiv

anja

ili r

epre

siju

(Uru

gvaj

)

Bran

itelji

/ce

ljud

skih

pr

ava

12

2Tu

žilaš

tva,

pol

icija

Istra

žiti i

otk

rivat

i nap

ade

na n

ovin

are/

ke%

rije

šeni

h pr

ijava

u

tužil

aštv

ima

u Bi

H

120.

87 G

aran

tova

ti slo

bodu

med

ija i

zašt

itu

novi

nara

/ki i

med

ijski

h ra

dnik

a, a

pos

ebno

rad-

nica

, pos

ebno

osig

urav

anje

m o

dgov

araj

ućeg

su

dsko

g ep

iloga

u sl

učaj

u pr

ijetn

ji i n

asilj

a na

d nj

ima

(Aus

trija

)

Slob

oda

izraž

avan

ja

122

Tužil

aštv

a, p

olic

ijaIst

ražit

i i o

tkriv

ati n

apad

e na

nov

inar

e/ke

% ri

ješe

nih

prija

va u

tu

žilaš

tvim

a u

BiH

120.

88 P

redu

zeti

sve

potre

bne

mje

re k

ako

bi se

os

igur

ala

slobo

da iz

raža

vanj

a i s

lobo

da o

kupl

ja-

nja

i udr

uživ

anja

u sk

ladu

s M

eđun

arod

nim

pak

-to

m o

gra

đans

kim

i po

litič

kim

pra

vim

a (B

elgi

ja)

Slob

oda

izraž

avan

jaSl

obod

a ok

uplja

nja

112

MUP

-ovi

Osig

urat

i dos

ljedn

u pr

imje

-nu

stan

dard

a u

ovoj

obl

asti

120.

89 O

bezb

ijedi

ti slo

bodu

med

ija p

rovo

đe-

njem

pra

vovr

emen

ih is

traga

i pr

oces

uira

njem

po

čini

laca

nap

ada,

zas

trašiv

anja

, prij

etnj

i ili

dru-

gih

kriv

ični

h dj

ela

prot

iv n

ovin

ara/

ki, u

klju

čuju

ći

rodn

o za

snov

ana

djel

a ili

dje

la p

očin

jena

put

em

inte

rnet

a (K

anad

a)

Slob

oda

izraž

avan

ja

122

Tužil

aštv

a, p

olic

ijaIst

ražit

i i o

tkriv

ati n

apad

e na

nov

inar

e/ke

% ri

ješe

nih

prija

va u

tu

žilaš

tvim

a u

BiH

120.

91 O

konč

ati p

rijet

nje,

pol

itičk

e pr

itisk

e i n

a-pa

de n

a no

vina

re/k

e i o

mog

ućiti

uživ

anje

slob

o-de

oku

plja

nja

i izr

ažav

anja

(Češ

ka R

epub

lika)

Slob

oda

izraž

avan

jaSl

obod

a ok

uplja

nja

122

Tužil

aštv

a, p

olic

ija, M

UP-

ovi

Istra

žiti i

otk

rivat

i nap

ade

na n

ovin

are/

ke%

rije

šeni

h pr

ijava

u

tužil

aštv

ima

u Bi

H

120.

92 P

redu

zeti

sve

potre

bne

mje

re z

aštit

e i

prom

ovisa

nja

građ

ansk

og p

rost

ora,

i pu

tem

in

tern

eta

i izv

an n

jega

, i o

sigur

ati s

igur

no i

po-

godn

o ok

ruže

nje

za b

rani

telje

/ice

i akt

ivist

e/ki

nje

ljuds

kih

prav

a (E

ston

ija)

Bran

itelji

/ce

ljud

skih

pr

ava

12

2Tu

žilaš

tva,

pol

icija

, MUP

-ov

iIst

ražit

i i o

tkriv

ati n

apad

e na

nov

inar

e/ke

% ri

ješe

nih

prija

va u

tu

žilaš

tvim

a u

BiH

120.

93 O

sigur

ati o

dgov

araj

ući s

udsk

i epi

log

sluča

jeva

prij

etnj

i i n

asilj

a na

d no

vina

rima/

kam

a i m

edijs

kim

radn

icim

a/am

a (E

ston

ija)

Slob

oda

izraž

avan

ja

122

Tužil

aštv

a, p

olic

ijaIst

ražit

i i o

tkriv

ati n

apad

e na

nov

inar

e/ke

% ri

ješe

nih

prija

va u

tu

žilaš

tvim

a u

BiH

120.

94 G

aran

tova

ti slo

bodu

izra

žava

nja

i slo

bo-

du m

edija

, ukl

juču

jući

i os

igur

avan

jem

prik

uplja

-nj

a po

data

ka n

a ni

vou

drža

ve i

odgo

vara

jući

h su

dski

h ep

iloga

u sl

učaj

evim

a pr

ijetn

ji i n

asilj

a na

d no

vina

rima/

kam

a i m

edijs

kim

pro

fesio

nalc

i-m

a/ka

ma,

i bo

rbom

pro

tiv n

jihov

og z

astra

šiva-

nja

(Fra

ncus

ka)

Slob

oda

izraž

avan

ja

122

Tužil

aštv

a, p

olic

ijaIst

ražit

i i o

tkriv

ati n

apad

e na

nov

inar

e/ke

% ri

ješe

nih

prija

va u

tu

žilaš

tvim

a u

BiH

120.

95 O

sigur

ati o

dgov

araj

uće

prav

osud

ne

epilo

ge n

asilj

a, p

rijet

nji i

pol

itičk

ih p

ritisa

ka n

a no

vina

re/k

e i m

edijs

ke ra

dnik

e/ce

(Hol

andi

ja)

Slob

oda

izraž

avan

ja

122

Tužil

aštv

a, p

olic

ijaIst

ražit

i i o

tkriv

ati n

apad

e na

nov

inar

e/ke

% ri

ješe

nih

prija

va u

tu

žilaš

tvim

a u

BiH

120.

97 P

ošto

vati

prav

o na

slob

odu

izraž

avan

ja

i šta

mpe

i efi

kasn

o ist

ražit

i sve

sluč

ajev

e na

silja

na

d no

vina

rima/

kam

a ra

di b

orbe

pro

tiv n

eka-

žnjiv

osti

(Šva

jcar

ska)

Slob

oda

izraž

avan

ja

122

Tužil

aštv

a, p

olic

ijaIst

ražit

i i o

tkriv

ati n

apad

e na

nov

inar

e/ke

% ri

ješe

nih

prija

va u

tu

žilaš

tvim

a u

BiH

120.

102

Revi

dira

ti tre

nutn

e za

kone

koj

i reg

ulišu

pr

avo

na m

irno

okup

ljanj

e uk

idan

jem

opš

tih

zabr

ana

za o

dređ

ena

mje

sta

i kaz

ni z

a kr

ivič

na

djel

a za

org

aniza

tore

koj

i ne

ispoš

tuju

adm

ini-

stra

tivne

pro

cedu

re (S

jedi

njen

e D

ržav

e)

Slob

oda

okup

ljanj

a

112

MUP

-ovi

Istra

žiti i

otk

rivat

i nap

ade

na n

ovin

are/

ke%

rije

šeni

h pr

ijava

u

tužil

aštv

ima

u Bi

H

120.

104

Osig

urat

i nez

avisn

ost s

udst

va, u

klju

ču-

jući

i Vi

soko

suds

ko i

tužil

ačko

vije

će, p

oseb

no

sank

cion

išući

poj

edin

ce k

oji n

e po

štuj

u nj

egov

u ne

zavi

snos

t (Au

strij

a)

Vlad

avin

a pr

ava

6

2VS

TVUs

vojit

i izm

jene

i do

pune

Za

kona

o V

STV-

u

120.

105

Osig

urat

i da

prav

osuđ

e m

ože

neza

visn

o izv

ršav

ati s

voje

funk

cije

(Izr

ael)

Vlad

avin

a pr

ava

4.

c2

VSTV

Usvo

jiti i

zmje

ne i

dopu

ne

Zako

na o

VST

V-u

120.

107

Osig

urat

i pris

tup

prav

di sv

akom

gra

-đa

ninu

i sv

akoj

gra

đank

i, uk

ljuču

jući

pru

žanj

em

besp

latn

e pr

avne

pom

oći n

ajug

rože

nijim

gru

-pa

ma

i pot

puno

m p

rimje

nom

ant

ikor

upci

jskih

po

litik

a (It

alija

)

Vlad

avin

a pr

ava

Koru

pcija

92

Prov

jerit

i gdj

e ne

ma

Izvr

šiti p

rocj

enu

post

ojeć

eg si

stem

a be

spla

tne

prav

-ne

pom

oći

120.

108

Osig

urat

i da

rele

vant

ne in

stitu

cije

zad

u-že

ne z

a bo

rbu

prot

iv k

orup

cije

bud

u ne

zavi

sne

i da

imaj

u ad

ekva

tne

resu

rse

(Šve

dska

)

Koru

pcija

7.

b2

APIK

Jača

ti ka

paci

tete

API

K-a

i dru

gih

tijel

a (k

omisi

ja,

ured

a i t

ijela

)

120.

109

Nas

tavi

ti sa

nap

orim

a na

elim

inisa

nju

mita

i ne

kažn

java

nja

(Om

an)

Koru

pcija

7

2AP

IK, t

užila

štva

120

.110

Raz

mot

riti p

redu

ziman

je m

jera

usm

je-

reni

h na

osig

uran

je v

eće

efika

snos

ti i o

dgov

or-

nost

i jav

nih

služb

i (Az

erbe

jdža

n)

Inst

ituci

ona-

lizac

ija

4.g

2PA

RCO

Nas

tavi

ti pr

ovod

iti st

rate

-gi

ju P

ARSt

epen

real

izaci

je p

o go

dina

ma

120.

111

Oja

čati

mje

re z

a om

oguć

avan

je p

rijav

e dj

evoj

čica

i dj

ečak

a ro

đeni

h u

inos

trans

tvu

ili č

iji

su ro

dite

lji m

igra

nti i

li az

ilant

i (M

eksik

o)

Prav

a m

igra

-na

ta

82

MSB

iH

120.

123

Nas

tavi

ti ja

čanj

e po

litik

a u

obla

sti e

ko-

nom

skih

, soc

ijaln

ih i

kultu

rnih

pra

va, p

oseb

no z

a ra

njiv

e gr

upe

(Ven

ecue

la (B

oliv

arsk

a Re

publ

ika)

)

ESCR

13

2Sv

i

120.

124

Nas

tavi

ti sa

svoj

im u

spje

šnim

soci

jaln

im

prog

ram

ima

za b

orbu

pro

tiv si

rom

aštv

a i n

ejed

-na

kost

i, ka

ko b

i se

stan

ovni

štvu

pru

žio n

ajbo

lji

mog

ući k

valit

et ž

ivot

a (V

enec

uela

(Bol

ivar

ska

Repu

blik

a))

Inkl

uzija

13

2Sv

i

120.

125

Nas

tavi

ti pr

omov

isati

održ

ivi e

kono

msk

i dr

uštv

eni r

azvo

j kak

o bi

se p

obol

jšao

život

ni

stan

dard

ljud

i i iz

grad

ila č

vrst

a os

nova

za

uživ

a-nj

e sv

ih lj

udsk

ih p

rava

nar

odu

(Kin

a)

ESCR

13

2Sv

i

120.

126

Nas

tavi

ti pr

ovod

iti in

icija

tive

za u

nap-

ređe

nje

prav

a na

pra

vičn

o st

anov

anje

(Bru

nei

Dar

ussa

lam

)

Stan

ovan

je

Ne

2N

adle

žna

min

istar

stva

120.

127

Usvo

jiti i

real

izova

ti op

štu

stra

tegi

ju

za b

orbu

pro

tiv z

agađ

enja

vaz

duha

, koj

a ut

iče

na u

živan

je p

rava

na

zdra

vlje

, pos

ebno

dje

ce i

star

ijih

osob

a (K

anad

a)

4gen

N

e2

Nad

ležn

a m

inist

arst

va

120.

131

Poja

čati

napo

re k

ako

bi se

dje

ci o

sigu-

rao

inkl

uziv

an i

kval

iteta

n pr

istup

obr

azov

anju

(A

fgan

istan

)

Obr

azov

anje

13

2M

inist

arst

va o

braz

ovan

jePr

aviln

ici o

inkl

uziv

nom

ob

razo

vanj

u In

divi

dual

ni p

lano

vi

Asist

enti/

ce

% d

jece

ukl

juče

ne u

in

kluz

ivno

obr

azo-

vanj

e

120.

132

Om

oguć

iti p

ristu

p ob

razo

vanj

u i o

sigu-

rati

prav

o na

obr

azov

anje

man

jinsk

im g

rupa

ma

(Ang

ola)

Obr

azov

anje

Man

jine

132

Min

istar

stva

obr

azov

anje

120.

134

Om

oguć

iti sv

oj d

jeci

pris

tup

obra

zova

-nj

u i z

aštit

iti p

rava

na

učen

je m

ater

njeg

jezik

a u

inkl

uziv

nom

i to

lera

ntno

m o

braz

ovno

m si

stem

u ko

ji će

sprij

ečiti

asim

ilaci

ju (B

ugar

ska)

Obr

azov

anje

Disk

rimin

a-ci

ja9

2M

inist

arst

va o

braz

ovan

je

120.

135

Om

oguć

iti k

onst

itutiv

nim

nar

odim

a pr

istup

obr

azov

anju

i za

štiti

ti pr

ava

na o

bra-

zova

nje

na m

ater

inje

m je

ziku,

u to

lera

ntno

m i

inkl

uziv

nom

obr

azov

nom

sist

emu

koji

će sp

rije-

čiti

asim

ilaci

ju (H

rvat

ska)

Obr

azov

anje

Disk

rimin

a-ci

ja5

2M

inist

arst

va o

braz

ovan

ja

120.

138

Uves

ti ob

razo

vanj

e o

ljuds

kim

pra

vim

a i r

avno

prav

nost

i spo

lova

, kao

i sv

eobu

hvat

no

seks

ualn

o ob

razo

vanj

e dj

ece

i mla

dih

u fo

r-m

alno

m i

nefo

rmal

nom

obr

azov

nom

sist

emu

(Isla

nd)

Obr

azov

anje

Zdra

vstv

ena

zašt

ita9

2M

inist

arst

va o

braz

ova-

nje,

APO

SOUs

vojit

i prin

cipe

o o

braz

o-va

nju

o lju

dski

m p

ravi

ma

120.

139

Nas

tavi

ti sa

prim

jeno

m sv

ih m

jera

koj

i-m

a se

gar

antu

je p

ristu

p ob

razo

vanj

u sv

oj d

jeci

be

z di

skrim

inac

ije p

o bi

lo k

om o

snov

u (In

dija

)

Obr

azov

anje

Disk

rimin

a-ci

ja9

2M

inist

arst

va o

braz

ovan

ja

120.

140

Poja

čati

prist

up o

braz

ovan

ju n

a sv

im

nivo

ima,

za

sve

(Izra

el)

Obr

azov

anje

Disk

rimin

a-ci

ja13

2M

inist

arst

va o

braz

ovan

ja

120.

141

Pred

uzet

i mje

re z

a ja

čanj

e in

kluz

ivno

sti

obra

zovn

og si

stem

a, u

klju

čuju

ći o

mog

ućav

a-nj

em p

ristu

pa o

braz

ovan

ju ro

msk

oj d

jeci

i dj

eci

s inv

alid

iteto

m (I

talij

a)

Obr

azov

anje

Man

jine

132

Min

istar

stva

obr

azov

anja

120.

143

Nas

tavi

ti pr

eduz

imat

i mje

re z

a je

dnak

pr

istup

obr

azov

anju

prid

ržav

ajuć

i se

nače

la

inkl

uzije

uz

omog

ućav

anje

bes

plat

nog

i oba

ve-

znog

škol

skog

obr

azov

anja

dje

ci (N

epal

)

Obr

azov

anje

Inkl

uzija

132

Min

istar

stva

obr

azov

anja

120.

145

Nas

tavi

ti ob

ezbj

eđiv

ati b

espl

atno

i ob

avez

no o

braz

ovan

je z

a sv

u dj

ecu

do 1

6. g

o-di

ne (O

man

)

Obr

azov

anje

N

e2

Min

istar

stva

obr

azov

anja

120.

146

Potp

uno

prov

oditi

odr

edbe

UN

ES-

CO-o

vih

ugov

ora

kojim

a se

una

pređ

uje

prist

up

svih

gra

đana

i nj

ihov

o uč

ešće

u k

ultu

rnom

na-

sljeđ

u i s

tvar

alač

kom

izra

žava

nju

i koj

i, ka

o ta

kvi,

dopr

inos

e re

aliza

ciji

prav

a na

uče

šće

u ku

ltur-

nom

živ

otu

(Kip

ar)

Kultu

ra

Ne

2M

inist

arst

va k

ultu

re

120.

147

Nas

tavi

ti pr

omov

isati

rodn

u ra

vnop

rav-

nost

i pr

eduz

imat

i mje

re z

a po

dršk

u ek

onom

-sk

om o

snaž

ivan

ju ž

ena,

izm

eđu

osta

log,

po-

boljš

avaj

ući n

jihov

pris

tup

finan

sijsk

om si

stem

u (A

ustri

ja)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

a

92

GIM

Prov

oditi

kam

panj

e us

mje

-re

ne n

a ot

klan

janj

e ro

dnih

st

ereo

tipa

Broj

kam

panj

a

120.

148

Pred

uzet

i dal

je m

jere

kak

o bi

se o

sigu-

ralo

osn

aživ

anje

žen

a (A

zerb

ejdž

an)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

a

92

GIM

Osig

urat

i fina

nsira

nje

GAP-

a Bi

H iz

javn

ih b

udže

ta%

akt

ivno

sti k

oje

se

finan

siraj

u iz

javn

og

budž

eta

120.

149

Nas

tavi

ti un

apre

điva

ti re

aliza

ciju

Gen

-de

r akc

iono

g pl

ana,

201

8–20

22, k

ako

bi se

po-

stig

la ra

vnop

ravn

ost s

polo

va u

svim

pod

ručj

ima

ekon

omsk

og, p

oliti

čkog

i dr

uštv

enog

živ

ota

(Kub

a)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

a

92

GIM

Osig

urat

i fina

nsira

nje

GAP-

a Bi

H iz

javn

ih b

udže

ta%

akt

ivno

sti k

oje

se

finan

siraj

u iz

javn

og

budž

eta

120.

150

Nas

tavi

ti pr

eduz

imat

i mje

re n

a ra

zvoj

u in

stitu

cion

alni

h ka

paci

teta

za

rodn

u ra

vnop

rav-

nost

i os

igur

avat

i usv

ajan

je z

akon

skih

odr

edbi

za

gar

anto

vanj

e že

nski

h pr

ava

(Lib

ija)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

a

92

GIM

Osig

urat

i fina

nsira

nje

GAP-

a Bi

H iz

javn

ih b

udže

ta%

akt

ivno

sti k

oje

se

finan

siraj

u iz

javn

og

budž

eta

120.

151

Nas

tavi

ti sa

nap

orim

a u

cilju

jača

nja

rodn

e ra

vnop

ravn

osti

(Tun

is)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

a

92

GIM

Osig

urat

i fina

nsira

nje

GAP-

a Bi

H iz

javn

ih b

udže

ta%

akt

ivno

sti k

oje

se

finan

siraj

u iz

javn

og

budž

eta

120.

152

Nas

tavi

ti os

igur

avat

i efik

asnu

real

izaci

ju

Akci

onog

pla

na z

a ra

zvoj

pod

uzet

ništ

va ž

ena

u pe

riodu

201

8–20

20. g

odin

e (F

ilipi

ni)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

a

92

FBiH

min

istar

stvo

Osig

urat

i fina

nsira

nje

AP-a

u

FBiH

D

onije

ti od

gova

raju

ći A

P za

RS

i BD

120.

153

Uskl

aditi

dom

aće

zako

ne sa

Ista

nbul

-sk

om k

onve

ncijo

m (Š

pani

ja)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aN

asilj

e na

d že

nam

a9

2En

titet

ski p

arla

men

tiIz

mije

niti

ZORS

; KZ

FBiH

i KZ

BD

, pro

cije

niti

uskl

a-đe

nost

Kriv

ično

g za

koni

ka R

S sa

Kon

venc

ijom

120.

154

Osig

urat

i da

zako

ni o

zaš

titi o

d na

silja

u

poro

dici

bud

u u

potp

unos

ti u

skla

du s

Istan

bul-

skom

kon

venc

ijom

(Dan

ska)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aN

asilj

e na

d že

nam

a9

2En

titet

ski p

arla

men

tiIz

mije

niti

ZORS

; KZ

FBiH

i KZ

BD

, pro

cije

niti

uskl

a-đe

nost

Kriv

ično

g za

koni

ka R

S sa

Kon

venc

ijom

120.

155

Nas

tavi

ti na

pore

na

uskl

ađiv

anju

zak

o-no

davs

tva

s Ist

anbu

lskom

kon

venc

ijom

o sp

re-

čava

nju

i suz

bija

nju

nasil

ja n

ad ž

enam

a i n

asilj

a u

poro

dici

(Est

onija

)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aN

asilj

e na

d že

nam

a9

2En

titet

ski p

arla

men

tiIz

mije

niti

ZORS

; KZ

FBiH

i KZ

BD

, pro

cije

niti

uskl

a-đe

nost

Kriv

ično

g za

koni

ka R

S sa

Kon

venc

ijom

120.

157

Oja

čati

spos

obno

st c

enta

ra z

a so

cija

lni

rad,

pol

icije

i do

mov

a zd

ravl

ja d

a od

govo

re

na sl

učaj

eve

seks

ualn

og i

rodn

o za

snov

anog

na

silja

, ukl

juču

jući

sluč

ajev

e na

silja

u p

orod

ici

(Hon

dura

s)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aN

asilj

e na

d že

nam

a9

2M

inist

arst

va u

obl

asti

soci

jaln

e za

štite

Pruž

iti p

odrš

ku ra

du m

ulti-

disc

iplin

arni

h tim

ova

120.

158

Nas

tavi

ti na

pore

na

ukla

njan

ju sv

ih

oblik

a na

silja

nad

žen

ama

i dje

com

(Ira

k)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aN

asilj

e na

d že

nam

a9

2Sv

iPr

užiti

pod

ršku

radu

mul

ti-di

scip

linar

nih

timov

a12

0.15

9 O

sigur

ati d

a se

dom

aće

zako

noda

vstv

o us

klad

i sa

stan

dard

ima

utvr

đeni

m Is

tanb

ulsk

om

konv

enci

jom

o sp

reča

vanj

u i b

orbi

pro

tiv n

asilj

a na

d že

nam

a i n

asilj

a u

poro

dici

(Irs

ka)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aN

asilj

e na

d že

nam

a9

2En

titet

ski p

arla

men

tiIz

mije

niti

ZORS

; KZ

FBiH

i KZ

BD

, pro

cije

niti

uskl

a-đe

nost

Kriv

ično

g za

koni

ka R

S sa

Kon

venc

ijom

120.

160

Pobo

ljšat

i pris

tup

prav

di z

a žr

tve

nasil

ja

u po

rodi

ci (I

zrae

l) Ra

vnop

rav-

nost

spol

ova

Nas

ilje

nad

žena

ma

92

Prav

osuđ

eJa

čati

kapa

cite

te p

olic

ijski

h ag

enci

ja i

prav

osud

nih

inst

ituci

ja k

roz

obuk

e12

0.16

1 Po

tpun

o us

klad

iti n

acio

naln

o za

kono

-da

vstv

o sa

Ista

nbul

skom

kon

venc

ijom

pru

žaju

ći

odgo

vara

juću

mat

erija

lnu,

psih

ološ

ku il

i pra

vnu

pom

oć ž

enam

a žr

tvam

a na

silja

u p

orod

ici (

Sje-

vern

a M

aked

onija

)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aN

asilj

e na

d že

nam

a9

2En

titet

ski p

arla

men

tiIz

mije

niti

ZORS

; KZ

FBiH

i KZ

BD

, pro

cije

niti

uskl

a-đe

nost

Kriv

ično

g za

koni

ka R

S sa

Kon

venc

ijom

120.

162

Pred

uzet

i dal

je k

orak

e u

jača

nju

mje

ra

za su

zbija

nje

i spr

ečav

anje

nas

ilja

u po

rodi

ci

(Fili

pini

)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aN

asilj

e na

d že

nam

a9

2GI

M, M

inist

arst

vo p

orod

ice,

om

ladi

ne i

spor

ta R

S..

120.

163

Usvo

jiti i

zmje

ne i

dopu

ne sv

ih z

akon

a o

vlad

ama

u Bo

sni i

Her

cego

vini

kak

o bi

se g

aran

-to

vala

min

imal

na z

astu

plje

nost

žen

a u

vlad

ama

i na

min

istar

skim

poz

icija

ma

sa k

voto

m o

d 40

%

u sk

ladu

sa Z

akon

om o

ravn

opra

vnos

ti sp

olov

a (S

love

nija

)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aPr

avo

glas

a9

2Pa

rlam

enti

Razm

otrit

i don

ošen

je iz

mje

na i

dopu

na z

akon

a o

vlad

ama

120.

164

Real

izova

ti na

cion

alni

akc

ioni

pla

n za

ro

dnu

ravn

opra

vnos

t i p

redu

zeti

mje

re z

a po

-bo

ljšan

je ž

ensk

ih p

rava

i os

naživ

anja

žen

a os

i-gu

rava

jući

njih

ovo

znač

ajno

sudj

elov

anje

u sv

im

polit

ički

m i

ekon

omsk

im p

roce

sima

(Nje

mač

ka)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aIn

stitu

cion

a-liz

acija

92

GIM

Osig

urat

i fina

nsira

nje

GAP-

a Bi

H iz

javn

ih b

udže

ta%

akt

ivno

sti k

oje

se

finan

siraj

u iz

javn

og

budž

eta

120.

166

Osig

urat

i usk

lađi

vanj

e za

kono

davs

tva

o na

silju

u p

orod

ici i

nas

tavi

ti ja

čanj

e m

ehan

izam

a up

ućiv

anja

radi

pru

žanj

a za

štite

i po

dršk

e žr

tva-

ma

nasil

ja u

por

odic

i (Isl

and)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aN

asilj

e na

d že

nam

a9

2En

titet

ski p

arla

men

tiIz

mije

niti

ZORS

; KZ

FBiH

i KZ

BD

, pro

cije

niti

uskl

a-đe

nost

Kriv

ično

g za

koni

ka R

S sa

Kon

venc

ijom

120.

168

Osig

urat

i da

se iz

mije

ni Iz

born

i zak

on i

prom

oviše

zas

tupl

jeno

st ž

ena

na ra

zliči

tim n

ivo-

ima

vlas

ti (Š

veds

ka)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aPr

avo

glas

a9

2PS

BiH

, GIM

Razm

otrit

i don

ošen

je iz

mje

na i

dopu

na Iz

born

og

zako

na

120.

169

Prov

esti

pose

bne

mje

re k

ako

bi se

po

kuša

la p

oveć

ati z

astu

plje

nost

žen

a u

javn

om

i pol

itičk

om ž

ivot

u ze

mlje

, pos

ebno

na

pozic

ija-

ma

dono

šenj

a od

luka

(Srb

ija)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aPr

avo

glas

a9

2GI

MRa

zmot

riti d

onoš

enje

izm

jena

i do

puna

Izbo

rnog

za

kona

Anal

iza

UNW

O-

MEN

120.

170

Izra

diti

i usv

ojiti

nov

i akc

ioni

pla

n o

zašt

iti d

jece

, ukl

juču

jući

mje

re z

a dj

ecu

bez

ro-

dite

ljsko

g st

aran

ja, d

jecu

s in

valid

iteto

m i

mal

o-lje

tnič

ku p

ravd

u šir

om z

emlje

(Slo

vačk

a)

Dje

caIn

stitu

cion

a-liz

acija

132

MLJ

PI

120.

171

Pred

uzet

i efik

asne

mje

re s

cilje

m o

sigu-

ranj

a pr

ava

djec

e na

osn

ovu

Konv

enci

je o

zaš

titi

prav

a dj

etet

a i F

akul

tativ

nog

prot

okol

a za

svu

djec

u u

Bosn

i i H

erce

govi

ni (S

love

nija

)

Dje

caIn

stitu

cion

a-liz

acija

Ne

2M

LJPI

120.

172

Proš

iriti

i poj

ačat

i rea

lizac

iju A

kcio

nog

plan

a za

dje

cu, 2

015–

2019

, s c

iljem

nas

tavk

a ja

-ča

nja

sveo

buhv

atne

paž

nje

i zaš

tite

prav

a dj

ece

i ad

oles

cena

ta (K

uba)

Dje

caIn

stitu

cion

a-liz

acija

Ne

2M

LJPI

120.

173

Poja

čati

napo

re n

a za

štiti

pra

va d

jete

ta,

pose

bno

djec

e s i

nval

idite

tom

, u sk

lopu

kon

-tin

uira

ne re

aliza

cije

nac

iona

lnog

pla

na u

tom

po

gled

u (E

gipa

t)

Dje

caIn

stitu

cion

a-liz

acija

132

MLJ

PI

120.

174

Real

izova

ti Ak

cion

i pla

n za

dje

cu im

a-ju

ći u

vid

u po

sebn

e po

trebe

ranj

ive

djec

e (S

veta

St

olic

a)

Dje

caIn

stitu

cion

a-liz

acija

132

MLJ

PI

120.

175

Nas

tavi

ti sa

nap

orim

a na

spre

čava

nju

nasil

ja n

ad d

jeco

m, r

azdv

ajan

ja p

orod

ica

i mal

o-lje

tnič

kog

pres

tupn

ištva

(Alži

r)

Dje

caIn

stitu

cion

a-liz

acija

132

MLJ

PI

120.

176

Poja

čati

zašt

itu d

ječi

jih p

rava

i po

bolj-

šati

prim

jenu

regu

lato

rnih

okv

ira, p

oseb

no k

oji

se o

dnos

e na

zdr

avlje

, dje

čiji

rad

i bor

bu p

rotiv

na

silja

nad

dje

com

(Ind

onez

ija)

Dje

caIn

stitu

cion

a-liz

acija

Ne

2M

LJPI

120.

177

Usvo

jiti z

akon

e u

cije

loj z

emlji

koj

i za

bran

juju

pra

ksu

tjele

snog

kaž

njav

anja

dje

ce

u sv

im sr

edin

ama

kao

i usk

lađi

vanj

e kr

ivič

nog

zako

noda

vstv

a za

zaš

titu

djec

e od

seks

ualn

og

zlost

avlja

nja

(Por

tuga

l)

Dje

caN

asilj

e na

d dj

ecom

Ne

2M

inist

arst

va p

ravd

e

120.

178

Nas

tavi

ti s n

apor

ima

na re

form

i sek

tora

pr

avde

i om

oguć

iti u

svaj

anje

nov

og z

akon

odav

-st

va (A

ngol

a)

Vlad

avin

a pr

ava

4

2VS

TV

120.

179

Real

izova

ti gl

obal

nu st

rate

giju

za

uklju

-či

vanj

e uč

enik

a s i

nval

idite

tom

u o

braz

ovan

je

(Alži

r)

Dje

caO

braz

ovan

je13

2M

LJPI

, min

istar

stva

obr

azov

anja

120.

181

Proš

iriti

inkl

uziv

nost

i po

jača

ti za

štitu

pr

ava

osob

a s i

nval

idite

tom

i dr

ugih

oso

ba k

oje

prip

adaj

u ra

njiv

im d

rušt

veni

m g

rupa

ma

(Bug

ar-

ska)

Oso

be s

in-

valid

iteto

mIn

kluz

ija13

2M

LJPI

120.

183

Izra

diti

naci

onal

ni a

kcio

ni p

lan

za p

rava

os

oba

s inv

alid

iteto

m, s

jasn

im v

rem

ensk

im

okvi

rom

i bu

džet

om z

a re

aliza

ciju

, te

uskl

aditi

sv

e za

kone

i pr

opise

kak

o bi

se o

sigur

ao je

dnak

tre

tman

oso

ba s

inva

lidite

tom

na

cije

loj t

erito

riji,

bez

obzir

a na

uzr

ok in

valid

iteta

, i d

a pr

ava

djec

e s i

nval

idite

tom

dod

atno

bud

u za

štić

ena

na sv

im

nivo

ima,

kao

što

je ra

nije

pre

poru

čeno

(Fin

ska)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaO

sobe

s in

-va

lidite

tom

132

MLJ

PIUs

vojit

i sve

obuh

vata

n st

ra-

tešk

i okv

ir za

ljud

ska

prav

a (E

C)

Step

en p

rove

dbe

plan

a

120.

184

Pred

uzet

i mje

re z

a pr

imje

nu K

onve

ncije

o

prav

ima

osob

a s i

nval

idite

tom

, pos

ebno

pra

vo

na in

kluz

ivno

obr

azov

anje

(Nje

mač

ka)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaO

sobe

s in

-va

lidite

tom

132

Min

istar

stva

obr

azov

anja

Usvo

jiti s

veob

uhva

tan

stra

-te

ški o

kvir

za lj

udsk

a pr

ava

(EC)

Step

en p

rove

dbe

plan

a

120.

185

Poja

čati

dalje

nap

ore

na o

sigur

avan

ju

uživ

anja

svih

pra

va ra

njiv

ih o

soba

, pos

ebno

os

oba

s inv

alid

iteto

m i

mar

gina

lizov

anih

zaj

ed-

nica

(Ind

ija)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaO

sobe

s in

-va

lidite

tom

132

Svi

Step

en p

rove

dbe

plan

a

120.

186

Radi

ti na

sist

emat

ični

joj p

rimje

ni p

osto

-je

ćeg

zako

noda

vstv

a ko

jim se

zab

ranj

uje

disk

ri-m

inac

ija, p

oseb

no o

sigur

avaj

ući i

nklu

ziju

osob

a s i

nval

idite

tom

(Izr

ael)

Inst

ituci

ona-

lizac

ijaO

sobe

s in

-va

lidite

tom

132

MLJ

PIUs

vojit

i sve

obuh

vata

n st

ra-

tešk

i okv

ir za

ljud

ska

prav

a (E

C)

Step

en p

rove

dbe

plan

a

120.

187

Nas

tavi

ti os

igur

avat

i pod

stic

ajno

okr

u-že

nje

za d

jecu

sa sm

etnj

ama

u ra

zvoj

u na

svim

po

ljim

a (C

rna

Gora

)

Obr

azov

anje

Oso

be s

in-

valid

iteto

m13

2M

inist

arst

va o

braz

ovan

ja

120.

188

Nas

tavi

ti sa

nap

orim

a na

ukl

anja

nju

prep

reka

za

djec

u sa

pot

eško

ćam

a, p

oseb

no u

ob

razo

vanj

u i z

drav

stvu

(Mija

nmar

)

Obr

azov

anje

Oso

be s

in-

valid

iteto

m13

2M

inist

arst

va o

braz

ovan

jaD

oslje

dno

prov

oditi

mje

re n

a os

igur

avan

ju in

kluz

ivno

g ob

razo

va-

nja

djec

e sa

pot

eško

ćam

a i p

ristu

p zd

ravs

tven

im u

sluga

ma

120.

189

Nas

tavi

ti na

pore

na

jača

nju

prav

a os

oba

s inv

alid

iteto

m (T

unis)

O

sobe

s in

-va

lidite

tom

13

2M

LJPI

120.

190

Nas

tavi

ti pr

eduz

imat

i mje

re z

a re

ali-

zaci

ju st

rate

gija

za

unap

ređe

nje

prav

a i s

tatu

sa

osob

a s i

nval

idite

tom

(Pak

istan

)

Oso

be s

in-

valid

iteto

m

132

MLJ

PI

120.

191

Pove

ćati

napo

re k

ako

bi se

osig

urao

pr

istup

kva

litet

nom

i in

kluz

ivno

m o

braz

ovan

ju

djec

e s i

nval

idite

tom

(Rep

ublik

a M

olda

vija

)

Oso

be s

in-

valid

iteto

mO

braz

ovan

je13

2M

inist

arst

va o

braz

ovan

jaD

oslje

dno

prov

oditi

mje

re n

a os

igur

avan

ju in

kluz

iv-

nog

obra

zova

nja

djec

e sa

pot

eško

ćam

a

120.

192

Ola

kšat

i pris

tup

zdra

vstv

enoj

zaš

titi

rase

ljeni

m o

soba

ma,

pov

ratn

icim

a i o

soba

ma

s in

valid

iteto

m (S

eneg

al)

Zdra

vstv

ena

zašt

ita

132

Min

istar

stva

zdr

avst

va, p

ovra

tnic

i

120.

194

Nas

tavi

ti sli

jedi

ti sv

oje

mje

re p

oliti

ke z

a za

štitu

pra

va n

acio

naln

ih m

anjin

a (K

ina)

M

anjin

e

132

MLJ

PIRe

alizo

vati

akci

one

plan

ove

za R

ome

120.

195

Nas

tavi

ti sa

pro

aktiv

nim

pris

tupo

m

inte

grac

iji ro

msk

e m

anjin

e, k

ao i

prom

ocijo

m

njih

ovih

pra

va (C

rna

Gora

)

Man

jine

13

2M

LJPI

Real

izova

ti ak

cion

e pl

anov

e za

Rom

e

120.

196

Poja

čati

napo

re n

a za

štiti

i pr

omoc

iji

prav

a m

anjin

a i d

rugi

h ra

njiv

ih g

rupa

pov

eća-

njem

pris

tupa

zdr

avst

veni

m i

drug

im u

sluga

ma

(Nep

al)

Zdra

vstv

ena

zašt

ita

132

Min

istar

stva

zdr

avst

va

120.

199

Nas

tavi

ti sa

pod

izanj

em sv

ijest

i o p

otre

-ba

ma

rom

ske

popu

laci

je, p

oseb

no d

jece

i že

na,

i usp

osta

viti

adek

vata

n sis

tem

koj

i om

oguć

ava

njih

ovu

soci

jaln

u i o

braz

ovnu

ukl

juče

nost

(Pol

j-sk

a)

Man

jine

Inkl

uzija

132

MLJ

PI, G

IMRe

alizo

vati

akci

one

plan

ove

za R

ome

120.

206

Izje

dnač

iti u

slove

u d

ijelo

vim

a ze

mlje

u

kojim

a živ

e ra

selje

ne o

sobe

i po

vrat

nici

nak

on

rata

, kao

što

su p

osje

dova

nje

imov

ine

i efik

asan

pr

istup

obr

azov

anju

, u sk

ladu

s Us

tavo

m B

osne

i H

erce

govi

ne i

Evro

psko

m k

onve

ncijo

m o

ljud

-sk

im p

ravi

ma

(Tur

ska)

Obr

azov

anje

9

2M

inist

arst

va o

braz

ovan

ja

120.

6 Št

ititi

i pro

mov

isati

ljuds

ka p

rava

kro

z pr

istup

zas

nova

n na

dok

azim

a, u

klju

čuju

ći ra

zvr-

stav

anje

m p

odat

aka

(Rep

ublik

a Ko

reja

)

Inst

ituci

ona-

lizac

ija

Ne

3M

LJPI

, sta

tistič

ke a

gen-

cije

izrad

iti p

regl

ed p

otre

bnih

po

data

ka o

ljud

skim

pra

-vi

ma

Za

gova

rati

uspo

stav

ljanj

e po

sebn

ih is

traživ

anja

Broj

nov

ih is

traživ

anja

120.

46 O

sigur

ati d

a ja

vni R

TV se

rvisi

ops

lužu

ju

sve

segm

ente

dru

štva

put

em je

dnak

e up

otre

be

svih

služ

beni

h je

zika

Bosn

e i H

erce

govi

ne (K

ipar

)

Jezik

N

e3

RAK

BiH

?

120.

51 P

redu

zeti

znač

ajne

kor

ake

da se

osig

ura

upot

reba

, jed

nako

st i

javn

o em

itova

nje

na sv

im

služb

enim

jezic

ima

drža

ve (M

alta

)

Jezik

N

e3

RAK

BiH

?

120.

72 N

asta

viti

osig

urav

anje

da

prim

jena

pre

-am

bule

Par

iškog

spor

azum

a bu

de re

flekt

irana

u

sljed

ećem

kru

gu n

acio

naln

o od

ređe

nih

dopr

ino-

sa, k

oje

treba

dos

tavi

ti do

202

0. g

odin

e (F

idži)

-

Ne

3M

VP B

iH

120.

90 R

efor

misa

ti ja

vne

RTV

stan

ice

sa c

iljem

da

se o

sigur

a da

one

služ

e sv

im se

gmen

tima

druš

tva

jedn

akom

upo

trebo

m sv

ih sl

užbe

nih

jezik

a (H

rvat

ska)

Jezik

N

e3

RAK

BiH

?

120.

121

Proš

iriti

efika

snu

zašt

itu p

orod

ice

kao

osno

vne

i prir

odne

jedi

nice

dru

štva

u sk

ladu

s m

eđun

arod

nim

pra

vom

iz o

blas

ti lju

dski

h pr

ava

(Ban

glad

eš)

?

Ne

3-

120.

122

Nas

tavi

ti pr

užat

i zaš

titu

i pod

ršku

po-

rodi

cam

a uz

imaj

ući u

obz

ir da

je to

prir

odna

i su

štin

ska

jedi

nica

dru

štva

(Egi

pat)

?

Ne

3-

120.

128

Ulož

iti d

alje

nap

ore

kako

bi s

e os

igu-

rao

univ

erza

lni p

ristu

p os

novn

im z

drav

stve

nim

us

luga

ma

(Indi

ja)

Zdra

vstv

ena

zašt

ita

Ne

3M

inist

arst

va z

drav

stva

120.

165

Prov

esti

kam

panj

e za

pod

izanj

e sv

ijest

i ka

ko b

i se

ohra

brile

žen

e da

se k

andi

duju

za

javn

e po

zicije

na

viso

kom

niv

ou (H

ondu

ras)

Ravn

opra

v-no

st sp

olov

aPr

avo

glas

a9

3GI

MPr

ovod

iti k

ampa

nje

Broj

kam

panj

a

120.

167

Nas

tavi

ti pr

omov

isati

punu

pol

itičk

u,

ekon

omsk

u i s

ocija

lnu

parti

cipa

ciju

žen

a (It

alija

) Ra

vnop

rav-

nost

spol

ova

ESCR

93

GIM

Osig

urat

i fina

nsira

nje

GAP-

a Bi

H iz

javn

ih b

udže

ta%

akt

ivno

sti k

oje

se

finan

siraj

u iz

javn

og

budž

eta

120.

182

Osig

urat

i da

se ž

ene,

dje

ca, o

sobe

s in

valid

iteto

m n

a sm

islen

nač

in u

klju

če u

izra

du

zako

noda

vstv

a, p

oliti

ka i

prog

ram

a o

klim

atsk

im

prom

jena

ma

i sm

anje

nju

rizik

a od

kat

astro

fa

(Fid

ži)

Inst

ituci

ona-

lizac

ija

133

min

istar

stva

oko

liša,

ci

viln

a za

štita

?

INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

27Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; office@soc.ba

Human Rights Paper -- Paper 57

O AUTORU

Adnan Kadribašić, dipl. iur. i MA, pravni je savjetnik i stručnjak zamonitoring i evaluaciju. Dosad je bio uključen u brojne istraživačkeprojekteuoblastidiskriminacije i ljudskihpravauBosni iHercegovini.Jedan je od autora Komentara Zakona o zabrani diskriminacije, aobjavljivao je analize i istraživačke radove, učestvovao u izradi novihjavnihpolitikaizakona,organiziraoobukeipružaodrugeuslugeuoblastizakona koji zabranjuju diskriminaciju.

INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

28Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; office@soc.ba

Human Rights Paper -- Paper 57

O KOALICIJI

BiH Civil Society Initiative for UPRneformalnajekoalicijadvanaestorganizacija civilnog društva iz cijele Bosne i Hercegovine koje rade u različitimoblastimapromocijeizaštiteljudskihprava.ČlaniceBiHCivilSocietyInitiativeforUPRsu:Sarajevskiotvorenicentar,Udruženje/udrugaBH novinari, Civil Rights Defenders, Fondacija CURE, TransparencyInternational u BiH, Udruženje Zemlja djece u BiH, UG Zašto ne,Centarzapromocijucivilnogdruštva,UdruženjeVašapravaBiH,TRIALInternational,MyRight–EmpowersPeoplewithDissabilities,teUGzapromocijuobrazovanjaRoma“Otaharin”.

Sarajevski otvoreni centar je nezavisna, feministička organizacijacivilnog društva koja teži osnažiti lezbejke, gejeve, biseksualne, trans*i interspolne (LGBTI) osobe i žene kroz jačanje zajednice i građenjeaktivističkogpokreta.SOCtakođejavnopromovišeljudskapravaLGBTIosobaižena,tenadržavnom,evropskomimeđunarodnomnivouzagovaraunapređivanje zakonodavstva i javnih politika u Bosni i Hercegovini.Krozradnapitanjimaevropskihintegracija,SOCunapređujeostvarivanjeljudskihpravaipodstičedaljnjirazvojcivilnogdruštva.

Udruženje/udruga BH novinarijenepolitička,neprofitnaorganizacijačiji su članovi novinari, slobodni novinari, studenti novinarstva i drugimedijskiuposlenici.UdruženjeBHnovinarijeosnovano2004.kaokrovnoudruženjenovinarauBosniiHercegovinisaaktivnostimakojepokrivajucijeliteritorijdržave.OsnovniciljeviUdruženjaBHnovinarisu:(a)zaštititiipoboljšatislobode,pravaiodgovornostinovinarakaoizaštititiugledidostojanstvonovinarskeprofesijei(b)poboljšatipravojavnostidabudeinformiranaodešavanjimaudruštvu,kaoipravosvakeosobenaslobodumišljenja,izražavanjaipristupmedijima.

Civil Rights Defenders jemeđunarodnaljudskopravaškaorganizacijasasjedištemuŠvedskojkojabranigrađanskaipolitičkaprava,teradinaosnaživanjubraniteljaibraniteljkiljudskihprava.

Fondacija CUREjefeminističko-aktivističkaorganizacijakojadjelujezajednakostspolovairodovazalagajućisezapozitivnedruštvenepromjeneputem obrazovnih, umjetničko-kulturnih i istraživačkih programa.OrganizujućiafirmativneakcijeCUREslavesnaguimoćžena,teradenaosnaživanjuosobakakobipostali/epokretači/cedruštvenihpromjenauBiH i svijetu.

Transparency International u Bosni i Hercegovini je akreditovani ogranakTransparencyInternational-a,globalnekoalicijezaborbuprotivkorupcije.GlavniciljeviTransparencyInternationaluBosniiHercegovinisu suzbijanje korupcije, podrška razvoju dobre uprave, odgovornosti

INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

29Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; office@soc.ba

Human Rights Paper -- Paper 57

i transparentnosti javnih institucija, širih demokratskih vrijednosti ipoštenetržišneutakmice.

Udruženje Zemlja djece u BiH radi sa djecom i za djecu, stalnoupozoravajući na položaj djece u BiH, te zagovarajući promjene uzajednici.

UG Zašto ne jeorganizacijakojasebavistvaranjemsigurnog,zdravog,aktivnog, efikasnog i odgovornog bh. društva u cjelini, kako u smislupredstavnika vlasti, tako u smislu civilnog društva i građana/ki, krozpromociju i uspostavu mehanizama političke odgovornosti, jačanje iizgradnjugrađanskogaktivizma,tekorištenjenovihmedijaitehnologija,asvetozajednosadrugimorganizacijamacivilnogdruštva,institucijamai pojedincima.

Centar za promociju civilnog društva je bh. udruženje, osnovano1996. godine, kojedjelujeuBiH,kao iu zemljamaZapadnogBalkana.MisijaCPCD-ajedoprinosjačanjucivilnogdruštvauBiHkrozpružanjepodrške razvoju organizacija civilnog društva i njihovoj međusobnojsaradnji i umrežavanju, uspostavljanje okvira za efikasne odnose savladinimiprofitnimsektoromi razvojgrađanskogaktivizma,kao ikrozpromocijuneprofitnogsektorakaokvalitetnog inezaobilaznogakteraudruštvenoekonomskomrazvojuzemlje.CPCDjerazvioSMARTcentarzaobrazovanjeodraslih.

Udruženje Vaša prava BiHsasjedištemuSarajevujevodećanevladinaineprofitnaorganizacijakojapružapomoćkorisnicimanacijelojteritorijiBosne i Hercegovine u svim pitanjima građanskog prava i ljudskihsloboda. Udruženje Vaša prava BiH se zalaže za slobodu i ljudskodostojanstvo.Ovoopredjeljenje seogledaupružanjubesplatnepravnepomoćiizastupanjuinteresakorisnika.

TRIAL International je nevladina organizacija sa sjedištem u Ženevi,anjihovureduBosniiHercegovinisebavipružanjembesplatnepravnepomoćižrtvamaratnihzločinapreddomaćimimeđunarodnimtijelimaimehanizmima zaštite ljudskihprava. TRIAL International vrši pritisakna vlasti kako bi se poboljšala prava preživjelih, zagovara zakonskeaktivnostizaprovođenjepravdetedoprinosipodizanjusvijestijavnostioproblemimaskojimasesuočavajužrtveratnihzločinainjihoveporodice.

MyRight – Empowers people with disabilities je švedska krovna organizacija osoba s invaliditetom koje su se okupile kako bi pružilepodršku razvoju i radu organizacija osoba s invaliditetom širom svijeta. Predstavnički ured MyRight u Bosni i Hercegovini djeluje od2009. i sprovodi program osnaživanja osoba s invaliditetom i njihovihorganizacija o pravima koja su im garantovana Konvencijom o pravima osobasinvaliditetomUN-asciljemdasamostalnoiuspješnozagovaraju

INSTRUMENT ZA PRAĆENJE PREPORUKA UNIVERZALNOG PERIODIČNOG PREGLEDA: PRIJEDLOG ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

30Sarajevski otvoreni centar; Podgaj 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; (0) 33 551 000; office@soc.ba

Human Rights Paper -- Paper 57

za implementaciju svojih prava. Program jačanja kapaciteta obuhvatapet koalicija sačinjenih od preko 60 organizacija osoba s različitiminvaliditetom u Bosni i Hercegovini.

Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin” iz Bijeljine osnovano je 2005. godine.Od osnivanjaUdruženje se baviproblematikom obrazovnih potreba Roma i Romkinja i olakšavanjempristupa obrazovanju romskoj populaciji. Kroz deceniju i po rada,poredobrazovanja,uvidjelismoda jezadruštvenuuključenostRomaiRomkinjaneophodnorazvijati različiteprogramekojikomplementarnodjeluju u pravcu postizanja cilja integrativne/sveobuhvatne društveneuključenostiRomaiRomkinja.Trenutnoorganizacijadjelujeusljedećimprogramskim pravcima: obrazovanje; mladi i volonterizam; prevencijatrgovineljudima;ekonomskoipsihosocijalnoosnaživanježena;socijalnopreduzetništvo i rad sa djecom predškolskog i školskog uzrasta.

Podgaj 1471 000 Sarajevo

office@soc.bawww.soc.ba