uvod - deloitte united states...ključni nalazi - hrvatska općenito hrvatski financijski direktori...

Optimistični izgledi - je li povjerenje doseglo vrhunac?Ispitivanje očekivanja financijskih direktora za 2019. godinu2019 | 10. izdanje

Zahvaljujemo svim financijskim direktorima i direktoricama koji su odvojili vrijeme za sudjelovanje u desetom izdanju našeg istraživanja. Nadamo se da će Izvještaj koji je pred Vama, u kojem smo se pozabavili izazovima s kojima se susreću rukovodeći ljudi u financijama tvrtki u Hrvatskoj i Srednjoj Europi, biti zanimljiv!

Uvod 5

Metodologija 6

Ključni nalazi - Hrvatska 8

CFO indeks povjerenja 10

Ekonomski izgledi 12

Izgledi poslovnog okruženja 16

Perspektiva rasta poduzeća 20

Umjetna inteligencija 26

Kontakti 30

Sadržaj

32

Ispitivanje očekivanja financijskih direktora za 2019. godinuIspitivanje očekivanja financijskih direktora za 2019. godinu

10TH EDITION OF TH

E

CE CFO PR O G R A M

ME10

Zadovoljstvo nam je predstaviti vam rezultate istraživanja stavova financijskih direktora u Hrvatskoj već desetu uzastopnu godinu. Istraživanje daje uvid u stavove financijskih direktora iz Srednje Europe u vezi s ekonomskim i poslovnim perspektivama, popraćeno utjecajem tehnologije na poslovanje kao i razmatranja CFO-a o umjetnoj inteligenciji u poslovanju i financijama. Ovogodišnje istraživanje daje usporedbu stavova financijskih direktora iz sljedećih zemalja: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Mađarske, Kosova, Latvije, Litve, Crne Gore, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Slovenije te Ukrajine.

U 2019. zabilježen je trend pada povjerenja financijskih direktora popraćen padom CFO indeksa povjerenja za 7 p.p. na 16% u 2019. Navedeno odražava opće usporavanje koje su financijski direktori Srednje Europe očekivali, a očekivana neizvjesnost poslovnog okruženja jedna je od glavnih pokretača pogoršanja povjerenja CFO-a. Bez obzira na navedeno, očekivanja rasta su i dalje optimistična s obzirom da 75% CFO-a Srednje Europe očekuje rast BDP-a iznad 1.6% u 2019. Prilikom usporedbe mišljenja hrvatskih financijskih direktora te ostalih financijskih direktora Srednje Europe vidimo da je manje optimizma prisutno kod hrvatskih CFO-a. Njih 24% vjeruje da će BDP rasti više od 2.5% u odnosu na 40% ostalih CFO-a Srednje Europe. Nasuprot tome hrvatski financijski direktori imaju pozitivnija očekivanja vezana uz nezaposlenost. Šezdeset devet posto (69%) hrvatskih ispitanika ima pozitivna očekivanja vezana uz nezaposlenost u odnosu na 38% njihovih kolega iz Srednje Europe.

Financijski lideri iz Srednje Europe izrazili su zabrinutost zbog razine neizvjesnosti, a 35% ispitanika očekuje visoku razinu neizvjesnosti u 2019. Kada se razmatraju ključni čimbenici rizika više od polovine CFO-a u istraživanju je istaknulo povećanje troškova vođenja poduzeća te nedostatak kvalificirane radne snage kao glavne čimbenike rizika. Ova povećana opreznost

vezana za budućnost dovela je do toga da je velika većina ispitanika, njih 73%, izjavila kako nije dobro vrijeme za preuzimanje većeg rizika u njihovim poduzećima u 2019.

Prilikom analize zabilježena je promjena preferencija financiranja hrvatskih financijskih direktora s EU financiranja na interno financiranje. U prošlogodišnjem istraživanju, 92% CFO-a identificiralo je EU fondove kao atraktivan izvor financiranja dok je ovogodišnje istraživanje pokazalo da 62% hrvatskih CFO-a smatra interno financiranje atraktivnim iza kojeg slijedi zaduživanje kod banaka sa 38%.

Na pitanje o glavnim prioritetima njihovog poslovanja financijski direktori Srednje Europe istaknuli su restrukturiranje i širenje putem akvizicije kao ključne prioritete za sljedećih 12 mjeseci.

Važna tema koja se razmatra u ovogodišnjem pregledu su upotreba i očekivanja vezana uz kognitivnu tehnologiju te umjetnu inteligenciju. Na pitanje o njihovoj spremnosti za primjenu umjetne inteligencije, 64% CFO-a izjavilo je da su malo ili uopće nisu spremni za umjetnu inteligenciju dok 33% financijskih direktora Srednje Europe smatra da umjetna inteligencija ima malu važnost za financije. Umjetna inteligencija nema široku primjenu u financijama kompanija Srednje Europe budući da je 80% svih ispitanika odgovorilo da postoji mala ili nikakva potpora umjetne inteligencije njihovim upravljačkim procesima. Ipak na pitanje o očekivanjima o značaju umjetne inteligencije u budućnosti ispitanici su promijenili svoj pogled prema većoj upotrebi kognitivnih tehnologija u sljedećih 10 godina.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da postoji jaz između trenutne razine spremnosti prihvaćanja tehnologije od strane financijskih lidera te potrebnog pomaka u razmišljanju prema integraciji tehnologije u financijsku funkciju u budućnosti.

Uvod

Marina Tonžetić Partnerica - voditeljica Deloitteovog programa za financijske direktore Deloitte Hrvatska

Petu godinu za redom Deloitte Hrvatska organizira jednodnevnu konferenciju posvećenu financijskim direktorima.

54


CELE

BRAT

IN

G 5 YEARS OF EXCELLENCE

CFO PROGRAM

5

EE

BA

LT

PL

RO

BG

RSHR

SI

HU

SK

CZ

UA

LV

BG Bugarska

HR Hrvatska

BA Bosna i Hercegovina

AL Albanija

EE Estonija PL Poljska

HU Mađarska

LT Litva

XK Kosovo

LV Latvija

ME Crna GoraCZ Češka

SK Slovačka

SI Slovenija

RS Srbija

RO Rumunjska

UA Ukrajina

AL

XKME

Nalazi odražavaju mišljenje

674 CFO-aMetodologija

Rezultati iz izvješća odražavaju stavove i mišljenja 674 glavnih financijskih direktora iz sljedećih sedamnaest zemalja Srednje Europe: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Estonija, Hrvatska, Kosovo, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.

Ispitivanje je provedeno u razdoblju od rujna do kraja listopada 2018. godine.

Kada se u grafikonima i infografikama u ovom izvješću koristi oznaka „Eurozona“, to se odnosi na one srednjoeuropske zemlje u istraživanju koje su prihvatile euro kao svoju valutu. “Ne-eurozona” odnosi se na ostale zemlje obuhvaćene istraživanjem. Kada koristimo „EU“, to se odnosi na one zemlje središnje Europe u istraživanju koje su punopravne članice Europske unije.

U nekim grafikonima iz izvješća rezultati su prikazani kao vrijednosti indeksa (na neto osnovi). Vrijednost indeksa izračunava se tako da se postotak ispitanika koji su negativno odgovorili oduzima od postotka onih koji su dali pozitivan odgovor, pri čemu se odgovori koji nisu bili ni negativni ni pozitivni smatraju neutralnima. Zbog zaokruživanja, odgovori na pitanja obuhvaćena izvješćem ne moraju uvijek imati zbroj 100.

smještenih u

17 zemalja Srednje Europe:

Albanija (AL), Bosna i Hercegovina (BA), Bugarska (BG), Crna Gora (ME), Češka (CZ), Estonija (EE), Hrvatska (HR), Kosovo (XK), Latvija (LV), Litva (LT), Mađarska (HU), Poljska (PL), Rumunjska (RO), Slovačka (SK), Slovenija (SI), Srbija (RS) i Ukrajina (UA).

4 576


Ključni nalazi - HrvatskaOpćenito hrvatski financijski direktori imaju manje optimistično mišljenje o rastu BDP-a u 2019. nego što to imaju ostali ispitanici

Srednje Europe te su manje spremni preuzeti veći rizik u pogledu bilance kompanija.

Najveća razlika između hrvatskih ispitanika i ispitanika iz Srednje Europe općenito vidljiva je u očekivanjima koja se odnose na nezaposlenost. U Hrvatskoj 69% financijskih direktora vjeruje da će doći do smanjenja u sljedećih 12 mjeseci dok je u SE regiji taj postotak iznosi samo 38%.

69% > 38% > nezaposlenost Druga najveća razlika odnosi se na predviđanja o rastu BDP-a koja su manje optimistična u slučaju hrvatskih financijskih direktora. Dvadeset četiri posto (24%) njih vjeruje u rast preko 2.5% nasuprot 41% u SE regiji. Neto bilanca odgovora je negativna (-3% nasuprot 16% u SE regiji). Prema Hrvatskoj narodnoj banci, rast BDP-a bio je i bit će vođen snažnim turističkim učinkom, ali i oporavkom osobne potrošnje što je ubrzano pozitivnim kretanjima na tržištu rada.

41% < 24% > rast GDP-a

Hrvatski financijski direktori kao i financijski direktori Srednje Europe su veoma optimistični u pogledu njihovog poslovnog rasta. Šezdeset devet posto (69%) hrvatskih financijskih direktora očekuje skroman ili značajan rast prihoda njihovih kompanija u narednih 12 mjeseci što je vrlo slično SE regiji gdje 66% financijskih direktora očekuje rast prihoda. Neto saldo odgovora je od 55% do 52%.

69% > očekuje rast prihoda

52% hrvatskih financijskih direktora očekuje povećanje razine spajanja i preuzimanja što je optimističnije nego u većini drugih zemalja Srednje Europe gdje 43% financijskih direktora očekuje povećanje broja transakcija s neto saldom odgovora koji za Hrvatsku iznosi 66% dok je u Srednjoj Europi 18%. Optimizam je također vrlo visok u Mađarskoj i Bugarskoj.

52% > povećanje razine spajanja i preuzimanja

ako se optimizam uvelike povećao i uočena nesigurnost smanjila, financijski direktori i dalje s oprezom gledaju na rizik. Velika većina ispitanika, njih 79%, tvrdi da trenutno nije pravo vrijeme za povećanje izloženosti riziku. Rezultati su vrlo slični predviđanjima financijskih direktora Srednje Europe gdje samo 27% ispitanika vjeruje da je pravo vrijeme za preuzimanje većeg rizika na bilancu poduzeća s negativnim neto saldom odgovora koji je u Hrvatskoj iznosio -59%, a u Srednjoj Europi -46%.

79% - nije pravo vrijeme za povećanje izloženosti riziku

U pogledu ukupne razine financijske i ekonomske nesigurnosti s kojima se susreću poduzeća, većina ispitanika, kako u Hrvatskoj (66%) tako i u Srednjoj Europi (65%) smatra trenutnu razinu financijske i ekonomske nesigurnosti normalnom sa negativnim saldom odgovora koji u Hrvatskoj iznosi -14% dok je u Srednjoj Europi -24%.

66% - trenutna razina financijske i ekonomske nesigurnosti normalna

98


CFO indeks povjerenjaNakon povećanja indeksa povjerenja financijskih direktora koji je prikazan u prethodnom izdanju, indeks povjerenja financijskih direktora za 2019. ukazuje na silazni trend. CFO indeks povjerenja smanjio se za 7 p.p., sa 23% za 2018. na 16% za 2019. Navedeno je uglavnom bilo potaknuto smanjenjem povjerenja financijskih direktora u buduće makroekonomske uvjete.

Indeks povjerenja gospodarstva zabilježio je snažno smanjenje za 10 p.p. sa 60% na

50% što može upućivati na predviđanja financijskih direktora o usporavanju gospodarstva u sljedećoj godini.

Indeks perspektive kompanija pao je s 32% za 2018. na 24% za 2019. te je bio drugi najveći pokretač CFO indeksa povjerenja. Prilikom analize povjerenja u poslovnom okruženju, zadržao se isti trend pogoršanja kao i u prethodnom pregledu sa vrijednosti od -28% u usporedbi sa -22% za 2018. Financijski direktori predviđaju negativna kretanja u kategorijama

operativnih i financijskih troškova, a 90% njih predviđa negativnu promjenu troškova radne snage. Značajan udio financijskih direktora, njih 73%, izjavio je da nije dobro vrijeme za preuzimanje većeg rizika u bilancama kompanija što ukazuje na povećanu neizvjesnost u općem poslovnom okruženju.

Indeks povjerenja financijskih direktora za 2019. ukazuje na silazni trend. CFO indeks povjerenja smanjio se za 7 p.p., sa 23% za

2018. na 16% za 2019.

2018.

60%

-22%

32%

23%

2019.Indeks povjerenja gospodarstva

Indeks povjerenja poslovnog okruženja

Indeks povjerenja perspektive kompanija

CFO indeks povjerenja

50%

-28%

24%

16%

2016.

-18%

-1%

18%

0%

2017.

11%

-2%

29%

13%

Indeks povjerenja gospodarstva













1110


Ispitanici očekuju rast BDP-a u 2019. na prosječnih 2.3% što je 0.1 p.p manje u odnosu na 2018.

Najveći udio CFO-a (41%) ne očekuje promjenu razine nezaposlenosti u 2019., ali udio onih koji očekuju povećanje porastao je sa 13% u 2018. na 21% u 2019.

Većina CFO-a, njih 82%, očekuje rast Indeksa potrošačkih cijena (IPC) u 2019., 3 postotna boda (p.p.) manje nego u 2018.

Ekonomski izgledi

1312


Porast optimizma za rast BDP-a usporavaKada je riječ o predviđanjima rasta BDP-a, većina financijskih direktora izjavila je da očekuju da će rast BDP-a biti iznad 1.6% u

2019., pri čemu 35% očekuje rast od 1.6% do 2.5% dok 40% očekuje rast iznad 2.5%.

Kakva su vaša očekivanja u vezi s rastom BDP-a u zemlji u 2019. godini?

Zabilježene su i geografske razlike u ekonomskim izgledima. Više od 50% financijskih direktora očekuje velik rast u Latviji (61%), Kosovu (58%), Slovačkoj (52%), Rumunjskoj (51%), Bugarskoj (51%) i Mađarskoj (50%). Nasuprot tome, manje od 25% financijskih direktora imalo je

visoka očekivanja rasta za Hrvatsku (24% financijskih direktora), Češku (24%) i Litvu (14%). U Poljskoj su očekivanja financijskih direktora bila netipična sa 51% CFO-a koji su izjavili da su njihova očekivanja gospodarskog rasta niska (manje od 1.5%).

Kad govorimo o očekivanjima stope nezaposlenosti, 21% financijskih direktora očekuje povećanje nezaposlenosti u 2019., što je povećanje od 7 p.p. u odnosu na 13% CFO-a koji su očekivali pad nezaposlenosti u 2018. Velik dio pogoršanja nezaposlenosti očekivan je

od strane čeških financijskih direktora, njih 41% navodi povećanje očekivane nezaposlenosti. Navedeno ne iznenađuje s obzirom na prilično nisku stopu nezaposlenosti u Češkoj, a koja je u studenom 2018. iznosila 2.8%. Snažno gospodarstvo odrazilo se na stopu

nezaposlenosti i predviđanja u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj te Slovačkoj. U navedenim zemljama zabilježena je stopa nezaposlenosti manja od 6%. Istovremeno manje od 15% financijskih direktora očekuje porast nezaposlenosti.

Kakve promjene u razini nezaposlenosti u svojoj zemlji očekujete kroz idućih 12 mjeseci?

Osamdeset dva posto (82%) ispitanika očekuje povećanje indeksa potrošačkih cijena. Najveće povećanje cijena očekuje se u poslovnim uslugama (94%

financijskih direktora očekuje porast), biološkim znanostima (90%) i proizvodnji (86%).

Najveća razlika između hrvatskih ispitanika i ispitanika iz Srednje Europe općenito vidljiva je u očekivanjima vezanim uz nezaposlenost. U Hrvatskoj 69% financijskih direktora vjeruje da će u narednih 12 mjeseci doći do smanjenja nezaposlenosti dok u Srednjoj Europi taj

broj iznosi samo 38%.Druga najveća razlika odnosi se na predviđanja o rastu BDP-a koja su mnogo manje optimistična u slučaju hrvatskih financijskih direktora. Dvadeset četiri posto (24%) vjeruje u rast preko 2.5% u odnosu na 41% iz Srednje Europe.

Neto saldo odgovora je negativan (-3% naspram 16% u Srednjoj Europi). Prema Hrvatskoj narodnoj banci, rast BDP-a bio je i bit će vođen snažnim turističkim učinkom, ali i oporavkom osobne potrošnje, a što je dodatno ubrzano pozitivnim kretanjima na tržištu rada.

Kakve promjene u indeksu potrošačkih cijena (eng. Consumer Price Index (CPI)) očekujete u svojoj zemlji u sljedećih 12 mjeseci?

24%

8%

8%

13%

18%

32%

32%

35%

53%

48%

35%

36%

31%

15%

21%

13%

13%

13%

15%

7%

11%

11%

7%

HRV 2018

HRV 2019

SE

EU

Eurozona

Nizak (0.6% - 1.5%) Srednji (1.6% - 2.5%) Vrlo nizak (≤0.5%) Vrlo visoki (≥3.5%) Visoki (2.6% - 3.5%)


18%53%15%15%

7%

6%

3%

2%

10%

17%

20%

14%

14%

12%

16%

15%

11%

2%

36%

38%

49%

24%

22%

42%

40%

42%

41%

14%

14%

26%

39%

29%

37%

35%

40%

29%

19%

26%

48%

56%

42%

35%

33%

25%

62%

57%

9%

25%

22%

22%

31%

30%

14%

6%

11%

21%

14%

12%

10%

8%

8%

19%

14%

7%

10%

22%

7%

20%

16%

14%

31%

11%

7%

5%

4%

5%

7%

5%

44%

14%

11%

19%

4%

12%

Albanija

Bosna iHercegovina

Bugarska

Hrvatska

Češka

Estonija

Mađarska

Kosovo

Latvija

Litva

Crna Gora

Poljska

Rumunjska

Srbija

Slovačka

Slovenija

Ukrajina


Nizak (0.6% - 1.5%) Srednji (1.6% - 2.5%) Vrlo nizak (≤0.5%) Vrlo visoki (≥3.5%) Visoki (2.6% - 3.5%)

Kakva su očekivanja o promjeni stope nezaposlenosti u slijedećih 12 mjeseci?

45%

69%

38%

34%

51%

40%

28%

41%

45%

34%

15%

3%

21%

21%

15%

HRV 2018

HRV 2019

SE

EU

Eurozona

Bez promjene Porast Pad

45% 40% 15%

Kakve promjene u indeksu potrošačkih cijena (eng. Consumer Price Index (CPI)) očekujete u svojoj zemlji u sljedećih 12 mjeseci?

5%

4%

5%

3%

2%

20%

17%

13%

10%

10%

75%

79%

82%

87%

88%

HRV 2018

HRV 2019

SE

EU

Eurozona

5% 20% 75%


1514


Izgledi poslovnog okruženja

Trend smanjenja očekivanja neizvjesnosti preokrenuo se u 2019. s većim predviđanjima

nesigurnosti

90% CFO-a predviđa povećanje troškova radne snage

57% CFO-a ukazuje da je povećanje troškova značajna prijetnja njihovom poslovanju

73% vjeruje da trenutno nije dobro vrijeme da tvrtke preuzmu veći rizik

1716


Za razdoblje od posljednjih tri godine (od 2016. do 2018.) udio financijskih direktora Srednje Europe koji predviđaju visoku razinu neizvjesnosti smanjio se na 31% za 2018. (u odnosu na 42% za 2016.). Za 2019. 35% ispitanika očekuje visoku razinu neizvjesnosti. Navedena očekivanja u skladu su s općim tonom o usporavanju gospodarskog rasta u budućim razdobljima. Prema predviđanjima Svjetske banke rast će usporiti do

2021. s prognozom najvećeg padajućeg učinka za euro zonu. Neizvjesnost su u velikoj mjeri očekivali rumunjski i albanski financijski direktori. Njih 66% iz Rumunjske te 64% iz Albanije izjavilo je da očekuje visok stupanj neizvjesnosti. Za industriju financijskih usluga očekivane su najviše razine neizvjesnosti pri čemu 50% ispitanika očekuje visok stupanj neizvjesnosti.

Kako biste ocijenili ukupnu razinu vanjske financijske i ekonomske nesigurnosti s kojom se suočavate u poslovanju?

Povećanje troškova vođenja poslovanja kao i nedostatak kvalificirane radne snage ključni su čimbenici rizika koje je identificiralo više od polovine financijskih direktora koji su sudjelovali u istraživanju. Nedostatak kvalificirane radne snage ključan je problem za tvrtke koje posluju diljem Europe s najvećim učinkom u tehnologiji, poslovanju i profesionalnim uslugama, kao i u proizvodnji. Predviđanje o povećanju operativnih troškova u skladu je s općim povećanjem cijena koje očekuje većina srednjoeuropskih financijskih direktora.

Navedena negativna očekivanja koja se odnose na rizik i neizvjesnost dovela su do toga da su financijski direktori oprezni u preuzimanju većeg rizika u bilancama društava. Ukupno 73% ispitanika izjavilo je da nije pravo vrijeme za preuzimanje većeg rizika u 2019. što je povećanje od 4 p.p. u odnosu na 2018.

Koji od sljedećih faktora će u idućih 12 mjeseci prerasti u značajan rizik za vaše poslovanje?

Financijski direktori Srednje Europe dosljedno su izražavali svoja očekivanja o povećanju operativnih troškova te troškova financiranja. Dok je 90% ispitanika očekivalo povećanje troškova radne snage, značajan udio financijskih direktora očekuje povećanje troškova prijevoza i ukupnih troškova proizvodnje/isporuke (82% odnosno 83%). Kad govorimo o očekivanim troškovima financiranja, veći trošak duga očekuje 64% ispitanika dok povećanje troška kapitala očekuje njih 48%.Unatoč tome što više financijskih direktora predviđa povećanje troškova duga, zaduživanje kod banaka još uvijek je najprivlačnije srednjoeuropskim

financijskim direktorima. Dok 50% njih smatra zaduživanje kod banaka atraktivnim, samo 26% njih dijeli isto mišljenje za financiranje kapitala. Prirodan rast preferira 49% financijskih direktora koji smatraju da je unutarnje financiranje privlačno, a navedeno je u skladu s očekivanjima o povećanju troška duga.Preferencije financiranja hrvatskih financijskih direktora promijenile su se sa EU fondova na interno financiranje u odnosu na prošlogodišnji pregled kada je 92% njih prepoznalo sredstva EU kao privlačan izvor financiranja. Važno je napomenuti da je hrvatskim financijskim direktorima privlačnije unutarnje financiranje u odnosu na prosjek Srednje

Europe. Njih 62% preferira prirodan rast u odnosu na prosjek Srednje Europe koji iznosi 49%. Zaduživanje kod banaka je drugi najpreferiraniji oblik financiranja, a 38% hrvatskih financijskih direktora smatra zaduživanje kod banaka atraktivnim. Slično visoki udio financijskih direktora koji preferiraju unutarnje financiranje evidentiran je u Litvi (76%), Sloveniji (71%), Ukrajini (67%) i Albaniji (64%). Istovremeno, kreditiranje banaka ocijenjeno je atraktivnim od strane financijskih direktora u Sloveniji (73%), Poljskoj (67%) i Bugarskoj (63%).

Troškovi i financiranje

Kako biste ocijenili ukupnu razinu vanjske financijske i ekonomske nesigurnosti s kojom se suočavate u poslovanju?

3%

21%

11%

12%

9%

50%

45%

54%

54%

59%

47%

34%

35%

34%

33%

HRV 2018

HRV 2019

SE

EU

Eurozona

Normal razina Visoka razina Niska razina

3% 50% 47%

2018. Promjena 2019.

Koji od sljedećih faktora će u idućih 12 mjeseci prerasti u značajan rizik za vaše poslovanje?

62%

55%

41%

21%

17%

14%

14%

14%

14%

10%

10%

7%

0%

3%

0%

0%

35%

28%

50%

18%

8%

30%

20%

20%

10%

18%

10%

15%

8%

3%

0%

Porast troškova vođenja poslovanja (porast cijena materijala, radne snage, usluga)

Manjak kvalificirane radne snage

Tržišni pritisak na smanjenje cijena za ponuđena dobra, odnosno usluge

Smanjena potražnja (domaća)

Smanjena potražnja (strana)

Nestabilnost zakona koji reguliraju poslovanje poduzeća i poreze

Geopolitički rizici

Rizik valutnog tečaja

Više regulative

Rastuća konkurencija

Insolventnost i uska grla u plaćanju unutar samog gospodarstva

Rizik kamatne stope

Manjak kapitalal

Cyber rizik

Disruptivne tehnologije

Drugo

0%

27%

0%

-8%

27%

-9%

3%

9%

-16%

-6%

4%

-8%

-6%

-3%

-8%

1918


Perspektiva rasta poduzeća

Opći dojam koji financijski direktori imaju vezano za financijsku perspektivu svojih kompanija postao je neutralan s manje

optimističnim očekivanjima.

66%

57%

55%

17%

Iako 66% CFO-a vjeruje da će prihodi u 2019. biti veći nego prethodne godine to je 7 p.p. manje u odnosu na prošlogodišnje istraživanje.

Odgovarajuće tehničko znanje (57%) te radno iskustvo (55%) dvije su vještine koje kompanije najteže pronalaze.

Restrukturiranje je glavna strateška prioritetna strategija koja se najčešće odabire za 2019., a upravo tu strategiju odabralo je 17% tvrtki.

2120


Očekivanja za financijske izglede u sljedećih šest mjeseci su optimistična za 39% ispitanika, što je isto kao i udio financijskih direktora koji ne očekuju promjene u financijskoj perspektivi svoje tvrtke. Nasuprot tome, 21% predviđa manje optimistične perspektive što je 5

p.p. više od udjela manje optimističnih CFO-a za 2018. Optimizam je uglavnom bio prisutan kod financijskih direktora koji posluju u Crnoj Gori (100% CFO-a očekuje optimističnije izglede), Ukrajini (65%) i Kosovu (58%), dok su hrvatski ispitanici držali visokih 52% udjela prema

optimističnim očekivanjima. Manje optimistični financijski direktori bili su oni u Poljskoj (42% glasalo je za manje optimistične izglede), dok su Estonija i Mađarska bile uglavnom neutralne.

U odnosu na razdoblje prije šest mjeseci, kako sada ocjenjujete financijske izglede vašeg poduzeća?

Prema očekivanjima financijskih direktora Srednje Europe, profitabilnost u tvrtkama Srednje Europe u 2019. godini bit će usmjerena na volumen, budući da povećanje prihoda očekuje 66% ispitanika, dok samo 38% njih očekuje povećanje operativne marže. Optimizam u pogledu povećanja prihoda u Hrvatskoj

sličan je SE regiji, s 69% hrvatskih financijskih direktora koji očekuju da će prihodi njihovih tvrtki porasti umjereno ili značajno tijekom sljedećih 12 mjeseci.Poslovanje potrošača prepoznato je kao sektor koji povećava prihode za 85% ispitanika, dok je najmanji udio CFO-a koji očekuju povećanje prihoda (50%)

zabilježen u javnom sektoru. Zanimljivo je da je javni sektor bio segment s najvećim udjelom CFO-a koji su očekivali rast operativne marže (75%). Navedeno ukazuje na povećanje učinkovitosti u javnim sektorima koje očekuju financijski direktori navedenih tvrtki.

Prihodi i bruto marže

Očekivanja za kapitalna ulaganja ukazuju na blago usporavanje, budući da 40% CFO-a očekuje povećanje CAPEX-a u 2019. godini, u usporedbi s 44% za 2018. Najveća očekivanja u pogledu

povećanja investicija zabilježena su za CFO-e u poslovanju s potrošačima kao i u energetici, komunalnim uslugama i rudarstvu (46% ispitanika očekuje povećanje) dok u poslovnim i

profesionalnim uslugama samo 23% ispitanika predviđa povećana kapitalna ulaganja.

Prema vašem mišljenju, kakve promjene očekujete u pogledu ključnih parametara za vaše poduzeće u sljedećih 12 mjeseci?

Uglavnom bez promjena Više optimistično Manje optimistično


52%

52%

39%

35%

38%

43%

41%

39%

42%

40%

5%

7%

21%

23%

22%

HRV 2019

HRV 2018

SE

EU

Eurozona

52%43%5%

50%

50%

46%

52%

33%

12%

20%

58%

56%

33%

100%

30%

32%

49%

22%

29%

65%

50%

31%

46%

41%

46%

69%

60%

17%

38%

38%

28%

36%

29%

44%

40%

23%

19%

9%

7%

20%

19%

20%

25%

7%

29%

42%

32%

22%

33%

31%

12%

Albanija

Bosna iHercegovina

Bugarska

Hrvatska

Češka

Estonija

Mađarska

Kosovo

Latvija

Litva

Crna Gora

Poljska

Rumunjska

Srbija

Slovačka

Slovenija

Ukrajina

Uglavnom bez promjena Više optimistično Manje optimistično



Prihodi

SE

HRVATSKA

14%

69%

17%14%

20%

66%

SE

HRVATSKA

14%

38%

48%

24%

38%

38%

SE

HRVATSKA

3%

45%

52%

16%

44%

40%

Operativna marža Povećanje ulaganja (CAPEX)

SE

HRVATSKA

38%31%

31%

18%

45%

37%

Broj zaposlenika

2322


Broj i vještine zaposlenika

Nakon razdoblja očekivanog povećanja broja zaposlenih od 2016. do 2018. godine, očekuje se blago usporavanje za 2019. godinu, pri čemu 63% ispitanika očekuje smanjenje ili stagnaciju broja zaposlenih. Najveći udio CFO-a koji očekuju porast zaposlenosti zabilježen je u području tehnologije, medija i telekomunikacija (54% CFO-a očekuje više zaposlenika), zatim slijede financijski direktori u segmentu bioloških znanosti (45%). Smanjenje radne snage predviđa 27% ispitanika u segmentu energetike, komunalija i rudarstva, kao i 26% ispitanika u financijskim uslugama.

Odgovarajuće tehničko znanje i potrebno radno iskustvo vještine su koje je najteže pronaći, a to je prepoznalo više od 55% CFO-a srednje Europe. Taj nedostatak

tehničkih vještina i iskustva popraćen je i nedostatkom mekih vještina i vještina rješavanja problema što je utvrdilo više od 30% ispitanika.

Nedostatak tehničkog znanja je veliki problem za više od 70% financijskih direktora u javnom sektoru, kao i u proizvodnji. Specifičnost javnog sektora je nedostatak radne etike koju je 75% ispitanika iz srednje Europe identificiralo kao problem. Odgovarajuća razina obrazovanja očekivano je ključni problem u biološkim znanostima kao i nužno radno iskustvo koje je također glavno pitanje u industriji financijskih usluga.

Kako bi se odgovorilo na nedostatak kvalificirane i iskusne radne snage, poboljšanje paketa nagrađivanja kao i

zadržavanje internog osoblja, ključne su strategije koje koriste srednjoeuropski financijski direktori.

Koje je vještine vašoj organizaciji trenutačno najteže pronaći?

Glavni prioriteti poslovanja

Restrukturiranje i širenje poduzeća akvizicijom ključni su prioriteti financijskih direktora Srednje Europe za sljedećih 12 mjeseci nakon čega slijedi smanjenje troškova i organski rast. Ispitanici iz tvrtki javnog sektora imaju nešto drugačije prioritete. Digitalizacija je glavna strategija

za sljedeću godinu kao i istraživačke te razvojne aktivnosti. Navedeno je u skladu s općim trendovima u poslovanju s približavanjem digitalnim rješenjima u poslovanju.

U kojoj mjeri će iduće strategije prerasti u prioritet vašeg poduzeća kroz idućih 12 mjeseci?Skala 1-10, gdje je 1 = najmanje važno, 10 = najvažnije.

Since restructuring and expansion often require significant funding, perceived movements in gearing level are in line with CFOs’ expectations about increased expansion activities. Therefore, 33% of respondents have anticipated increase in their gearing level over the next 12 months, while only 18% expect gearing

decrease with 50% of respondents expecting no change. In terms of gearing expectations, Croatian CFOs responded differently compared to CE average, with only 10% of respondents expecting gearing increase, while 62% of Croatian respondents expect no change in their companies’ gearing level.

65,5%

51,7%

48,3%

27,6%

24,1%

17,2%

13,8%

6,9%

0,0%

57,3%

31,8%

54,7%

33,5%

20,9%

23,3%

21,8%

5,8%

4,0%

Odgovarajuće tehničko znanje

Sposobnost rješavanja problema / prilagodljivost

Potrebno radno iskustvo

Soft skills (komunikacija, ljudi, upravljanje vremenom)

Radnu etiku

Trenutačno nam nedostaje radne snage, ne vještina

Prikladna razina obrazovanja

Nije nam teško pronaći radnike s nama potrebnim vještinama

Ostalo / Ne znam

HRV SE

7,2

5,9

5,8

5,7

5,6

5,5

5,2

5,1

5,0

4,0

5,5

5,7

5,6

5,5

5,1

5,6

5,5

5,6

5,6

5,3

Širenje stjecanjem

Povećanje operativnih izdataka (OPEX)

Restrukturiranje

Digitalizacija

Širenje na nova tržišta

Aktivnosti istraživanja i razvoja

Organski rast

Uvođenje novih proizvoda/usluga

Povećanje kapitalnih izdataka, tj. ulaganja (CAPEX)

Smanjenje troškova

HRV SE

2524


Balancing optimism with risk aversion | Central Europe CFO Survey 2018

Umjetna inteligencija

80% financijskih direktora kaže da koriste malo ili uopće ne koriste umjetnu inteligenciju u upravljačkim procesima.

Provođenje rutinskih zadataka najpopularnija je upotreba umjetne inteligencije, a pojavljuje se u 30% tvrtki.

Povećana brzina (48%), učinkovitost (40%) i smanjenje troškova (46%) smatraju se glavnim prednostima robotike te rješenja umjetne inteligencije.

32% CFO-a vjeruje da će tehnologija kroz 10 godina zami-jeniti ljude koji rade u financijama.

64% CFO-a priznaje da je funkcija financija u njihovoj orga-nizaciji tek neznatno ili uopće nije pripremljena za uvođenje rješenja umjetne inteligencije.

Računovodstvo je ključno područje unutar funkcije financija gdje je implementacija umjetne inteligencije najvjerojatnija, a navedeno je odabralo 30% ispitanika..

2726


Umjetna inteligencija još uvijek je na putu dobijanja značajne uloge unutar financijske funkcije

Voditelji financija u tvrtkama diljem Srednje Europe još uvijek ne smatraju da su spremni za primjenu umjetne inteligencije što proizlazi iz podatka da je njih 64% izjavilo da su malo ili uopće nisu pripremljeni za umjetnu inteligenciju. Pri razmatranju očekivanja ispitanika o važnosti umjetne inteligencije za funkciju financija, pokazali su podijeljena mišljenja. Njih 35% smatra umjetnu inteligenciju vrlo relevantnom dok 33% srednjoeuropskih

financijskih direktora smatra da je umjetna inteligencija manje relevantna za financije. Mišljenje hrvatskih financijskih direktora o važnosti umjetne inteligencije pozitivnije je u odnosu na mišljenje ostalih financijskih direktora Srednje Europe. Njih 41% smatra umjetnu inteligenciju u financijama vrlo relevantnom dok dodatnih 31% izjavljuje srednju važnost umjetne inteligencije u financijama.

U kojoj su mjeri financije spremne za provedbu rješenja koja obuhvaćaju umjetnu inteligenciju (UI)?

Smatrate li uvođenje UI-ja i tehnoloških unaprjeđenja u financije važnim?

Otpor umjetnoj inteligenciji koji su iskazali financijski direktori Srednje Europe u skladu je s njihovim gledištem o trenutačnoj potpori umjetne inteligencije upravljačkim procesima. U tom smislu, 80% ispitanika izjavilo je da umjetna inteligencija podržava malo ili uopće ne podržava njihove upravljačke procese. Očigledno, 63% financijskih lidera Srednje

Europe ne koriste rješenja umjetne inteligencije dok od onih koji ih koriste 30% koristi umjetnu inteligenciju za obavljanje rutinskih zadataka. Navedeno jasno pokazuje da postoji veliko područje za poboljšanje u tvrtkama Srednje Europe u smislu korištenja tehnologije za podršku u odlučivanju umjesto da se koristi isključivo za rutinske zadatke.

5%10%80%5%SREDNJA EUROPA

90%3,5 %HRVATSKA 3,5% 3,5%

u maloj mjeri / uopće u srednjoj mjeri ne znam u jako velikoj mjeri / u velikoj mjeri

U kojoj se mjeri UI trenutačno upotrebljava u okviru rukovoditeljskih procesa u vašem poduzeću?

Pokazalo se da javni sektor ima financijske direktore koji pokazuju najveći otpor prema tehnologiji, a 75% njih izjavljuje da financijska funkcija nije pripremljena za umjetnu inteligenciju, dok isti udio smatra da umjetna inteligencija nije ni relevantna

za financije. Javni sektor ima otvoren izazov da prevlada ovaj tehnološki otpor u cijeloj Srednjoj Europi kako bi održao potrebnu razinu operativne učinkovitosti u javnim pitanjima.

Koja je uloga financijskog direktora u provedbi rješenja u području UI-ja (u cjelokupnoj organizaciji, ne samo u području financija)?

Kada se razmatra uloga financijskog direktora u implementaciji rješenja umjetne inteligencije najveći udio financijskih direktora, njih 24%, izjavilo je da umjetna inteligencija nije važna tema za poziciju financijskog direktora. Od onih koji smatraju da CFO ima neku ulogu u umjetnoj inteligenciji, 22% njih je izjavilo da bi CFO trebao biti uključen u glavne aspekte UI projekta dok 19% njih smatra da bi trebali biti aktivni

samo za svoje funkcionalno područje. U pogledu potencijala za primjenu umjetne inteligencije, 30% ispitanika smatra da je računovodstvo ključno područje financijske funkcije za implementaciju rješenja UI. Financijsko planiranje i analiza bilo je drugo najvažnije područje za umjetnu inteligenciju budući da je 22% financijskih direktora Srednje Europe to smatralo ključnom funkcijom za rješenja umjetne inteligencije.

Usprkos većini financijskih direktora koji daju nisku važnost umjetnoj inteligenciji njihov pogled se mijenja kad se radi o njihovim očekivanjima učinka kognitivnih tehnologija na buduće zapošljavanje u financijama. U srednjoročnom razdoblju od tri godine, 34% CFO-a ne očekuje značajan utjecaj na radnu snagu dok 39% njih nije bilo u stanju procijeniti njegov utjecaj. Koja su ključna područja financija pogodna

za rješenja u području UI-ja?

U dužem vremenskom razdoblju, razdoblju od 5 godina, očekivanja financijskih direktora promijenila su se te 37% očekuje suradnju radnika i kognitivne tehnologije u stvaranju novih načina rada. Konačno, za razdoblje od 10 godina 32% CFO-a je u istraživanju izjavilo da će radnici vjerojatno biti zamijenjeni automatiziranom kognitivnom tehnologijom. Jedna trećina ispitanika još

uvijek nije mogla predvidjeti utjecaj UI tehnologije za 10 godina.

8%

35%

23%

33%

SE

HRVATSKA

ne pretjerano važnim / nevažnim u srednjoj mjeri ne znam vrlo važnim / važnim

28%

31%

41%

8%

22%64%

5%

SE

HRVATSKA

62%

31%

u maloj mjeri / uopće u srednjoj mjeri

ne znam u jako velikoj mjeri / u velikoj mjeri

3,5% 3,5%

16%22%18%19%24%SREDNJA EUROPA

Aktivnost u isključivo vlastitom području djelovanja

Rad u upravljačkom odboru te, prema potrebi, preuzimanje pomoćne uloge u ključnim područjima

Nije važna sastavnica pozicije financijskog direktora

Sudjelovanje u najvažnijim aspektima projekta

Voditelj projekta kao član upravljačkog odbora

10%28%38%24%HRVATSKA

2928


Naš timMarina TonžetićPartnerica - voditeljica Deloitteovog programa za financijske direktoreTel: + 385 1 2351 948Mob: + 385 91 3839 [email protected]

Dražen RajakovićViši menadžerTel: + 385 1 2351 940Mob: + 385 91 2625 [email protected]

Goran KončarMenadžerTel: + 385 1 2351 979Mob: + 385 91 2320 [email protected]

Martin LasićMenadžerTel: + 385 1 2352 182Mob: + 385 99 3686 [email protected]

Marija Buljan GeloMenadžericaTel: + 385 1 2358 222Mob: + 385 91 4343 [email protected]

Gordan KožuljMenadžerTel: + 385 1 2351 919Mob: + 385 91 1416 [email protected]

Višnja MatkovićMenadžericaTel: + 385 1 2351 933Mob: + 385 91 3130 [email protected]

Mario TešanovićMenadžerTel: + 385 1 2352 138Mob: + 385 91 1616 [email protected]

Iva ObradovićViša koordinatoricaTel: + 385 1 2351 925Mob: + 385 91 3200 [email protected]

Magdalena PavičićViša suradnicaTel: + 385 1 2352 133Mob: + 385 99 6023 [email protected]

3130


Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, skraćeno DTTL, poznat i pod nazivom „Deloitte Global“, pravnu osobu osnovanu prema pravu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno „UK private company limited by guarantee“) i mrežu njegovih članova i s njima povezanih subjekata. DTTL i svaki njegov član su pravno odvojeni i samostalni subjekti. Usluge klijentima ne pruža DTTL. Detaljan opis DTTL-a i njegovih članova možete pronaći na adresi www.deloitte.com/hr/o-nama.

Deloitte pruža usluge revizije, poreznog savjetovanja, poslovnog savjetovanja te usluge upravljanja rizicima i financijskog savjetovanja klijentima iz javnog i privatnog sektora iz raznih gospodarskih grana. Deloitte pruža svoje usluge četirima od pet poslovnih subjekata uvrštenih u popis 500 vodećih prema časopisu “Fortune” (Fortune Global 500®) i njegove kompetencije svjetske klase, analize i usluge visoke kvalitete namijenjene rješavanju najkompleksnijih poslovnih izazova dostupne su klijentima putem Deloitteove globalno povezane mreže poslovnih subjekata u preko 150 zemalja i teritorija. Povežite se s nama na Facebooku, LinkedInu i Twitteru da bi ste saznali više o načinu na koji oko 263.900 Deloitteovih stručnjaka daje svoj bitan/vidljiv doprinos.

U Hrvatskoj usluge pružaju Deloitte d.o.o. i Deloitte Savjetodavne Usluge d.o.o., pod zajedničkim nazivom „Deloitte Hrvatska“, subjekti povezani pod krovnom tvrtkom Deloitte Central Europe Holdings Limited. Deloitte Hrvatska je među vodećim davateljima profesionalnih usluga u zemlji, koje obuhvaćaju usluge revizije, poreznog, poslovnog savjetovanja te usluge upravljanja rizicima i financijskog savjetovanja koje pruža više od 180 domaćih i inozemnih stručnjaka.

© 2019. Za informacije, molimo kontaktirajte Deloitte Hrvatska.

uvod - deloitte united states...ključni nalazi - hrvatska općenito hrvatski financijski direktori...

Documents