uvod u astronomiju i astrofiziku - unios
TRANSCRIPT
![Page 1: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/1.jpg)
Uvod u astronomiju i astrofizikuDoc.dr.sc. Marina Poje Sovilj
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera
Odjel za fiziku
![Page 2: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/2.jpg)
http://petapixel.com/2015/02/14/nasa-time-lapse-shows-5-years-suns-life-3-
glorious-minutes/
5 godina života Sunca u 3 minute
![Page 3: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/3.jpg)
O kolegiju .....
STRUKTURA KOLEGIJA
PREDAVANJA: 30 sati
VJEŽBE: 15 sati
PRAKTIČNA NASTAVA
ECTS BODOVI
izborni kolegij koji nosi 4 ECTS boda
![Page 4: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/4.jpg)
SADRŽAJ KOLEGIJA
Uvod, Povijesni osvrt na razvoj astronomije
Kako poimati zvijezde i zviježđa
Osnovne metode određivanja udaljenosti
Gibanja Zemlje
Mehanika gravitacije
Astronomija planeta
Astronomski instrumenti
Sferna astronomija
Sunce i svemirska klima
Fizika zvijezda
Kozmologija
Promatranja (praktična nastava)
![Page 5: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/5.jpg)
PREPORUČENA LITERATURA
Vujnović, V. ; Astronomija 1 , Školska knjiga, Zagreb, 1994.
Vujnović, V. ; Astronomija 2 , Školska knjiga, Zagreb, 1994.
Vujnović, V. ; Astronomija (za učenike osnovne škole), Element, Zagreb, 1997.
Vujnović, V. ; Zvjezdane vatre dalekog svemira: fizikalna astrognozija, Profil, Zagreb, 2009.
Hester, J.,Burstein , D., Blumenthal, G., Greeley, R., Bradford, S., Voss, H. ; 21st Century Astronomy, W.W.Norton&Company, New York, 2006.
Nastavni materijali http://www.fizika.unios.hr/uaa/nastavni-materijali/
![Page 6: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/6.jpg)
OBAVEZE STUDENATARedovito pohađanje (minimalno 70 %) i praćenje
nastave - predavanja i vježbi koje neće biti strogo odvojene!
POLAGANJE ISPITA
2 PARCIJALNA PISMENA ISPITA (KOLOKVIJA) TIJEKOM SEMESTRA
Ili
PISMENI + USMENI ISPIT
![Page 7: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/7.jpg)
PROMATRAČKI KALENDAR veljača/ožujak 2020.
![Page 8: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/8.jpg)
![Page 9: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/9.jpg)
PROLJETNI EKVINOCIJ20. ožujka 2020.
![Page 10: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/10.jpg)
PROLJETNI EKVINOCIJ20. ožujka 2020.
![Page 11: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/11.jpg)
UVOD U ASTRONOMIJU I ASTROFIZIKU
![Page 12: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/12.jpg)
Astronomija…..
grč. astro+nomos = zakon zvijezda
Znanost koja proučava porijeklo, evoluciju te fizikalna i kemijska svojstva svih objekata izvan Zemljine atmosfere.
Jedna od najstarijih prirodnih znanosti!
Promatranje svijeta oko sebe!
![Page 13: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/13.jpg)
Astronomija i drevne civilizacije Početak davno prije svih pisanih dokumenata – tragove nalazimo u spiljskim
crtežima (Bik, Kasiopeja, Veliki Medvjed).
Prirodna potreba proučavanja izmjena dana i noći, godišnjih doba, plavljenja rijeka....
Važnost astronomije očituje se u ostavštinama drevnih civilizacija (npr. Stonehenge -starost više od 4000 godina!)
Spilja Lascaux, Francuska
Starost crteža oko 17 000 godina!
Plejade (Vlašići)
Aldebaran (α Tau)
![Page 14: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/14.jpg)
![Page 15: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/15.jpg)
Astronomija i drevne civilizacije Aurignacijska kultura
(starije kameno doba), prema nalazištu Aurignac, Francuska
kultura 30 000 - 23 000 g.pr.Kr. Mjesečeve faze urezane u kost
![Page 16: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/16.jpg)
Astronomija i drevne civilizacije Vučedolska kultura
bakreno doba, isto vrijeme kao i egipatska i mezopotamijska kultura
najpotpuniji indo-europski kalendar? - teško shvatljivozbog precesije Zemlje njihovo je nebo bilo drugačije oddanašnjeg!
datiran oko 2600 g.pr.Kr. Zviježđa koja simboliziraju godišnja doba kao prva
obilježja na večernjem nebu (Orion, Plejade, Blizanci,Ribe, Kasiopeja, Labud)
![Page 17: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/17.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeStonehenge
Brončano doba Nekoliko fazi gradnje od 2900 - 1600 g.pr.Kr. Pretpostavlja se da je to vrlo složeni
kalendar i zvjezdarnica – (ljetni/zimski solsticij; pomrčine Sunca i Mjeseca)
![Page 18: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/18.jpg)
Slične lokacije drugdje u svijetuCoracol, Meksiko (kultura Maja); 1000. g.n.e.
Big Horn Medicine Wheel, Wyoming, USA
![Page 19: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/19.jpg)
Astronomija i drevne civilizacije
Astečka kultura
Jedan je bio ritualni, imao je 260 dana i zvao se tonalpohualli. Bio je podijeljen u 13perioda po 20 dana. Drugi sunčani (xiuhpohualli) imao je 365 dana (godina počinjehelijakalnim izlaskom Plejada).
Ovaj kalendar dijelio se na 18 mjeseci po 20 dana. Ovome se treba pridodat i 5 dananazivanih nemontemi.
Mayanski kalendar - proučavali Venerin ciklus – ratovanje?
Kalendar Asteka je bazaltni kamen težak 25 tona ipromjera 3,7 metara ili 12 stopa. Pronađen je 1790.godine i smješten u Antropološkom muzeju u Meksiku.
![Page 20: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/20.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeKineska astronomija
Oko 3000 g.pr.Kr.
Opažaju i predviđaju pomrčine
Opisane Sunčeve pjege
Koriste oruđa i instrumente pri promatranju –Pekinški opservatorij
Opisani kometi
Profesionalni promatrači neba
Surađuju sa islamskim kolegama
Opisali supernovu 1054. (maglica Rakovica u Biku M1)
Danas… vlastiti svemirski program !
![Page 21: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/21.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeIndijska astronomija
Astroteologija: SUNCE (Surija), MJESEC (Chandra), ZVIJEZDE i PLANETI su također bogovi
mjerenje vremena; vjerski razlozi (pravilno doba za prinošenje žrtava)
najraniji arheološki nalazi – početak 8. tisućljeća pr. Kr. prvo razdoblje indijske astronomije - najstariji pisani izvor -
zbirka prastarih tekstova obrednoga i književnoga karaktera(prema predaji nastala prije 3100. g. pr. Kr.)
srednje razdoblje indijske astronomije – dodiri s babilonskomastronomijom
treće razdoblje indijske astronomije – utjecaj grčke astronomije
![Page 22: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/22.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeEgipatska astronomija
Nabta Playa 5000.g.pr.Kr. Poplave Nila – Sirius tzv. helijakični izlasci Siriusa (istodobni izlaci sa Suncem) što se
događa jednom godišnje
Giza 2700-2500 g.pr.Kr.
Veza piramida i Orionovog pojasa
![Page 23: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/23.jpg)
Astronomija i drevne civilizacije
Babilonska astronomija
Dijele krug u 360°, zatim 60 minuta i 60 sekundi
Heksagezimalni brojevni sustav
Sumerani – klinasto pismo – 3500 g.pr.Kr.
Predviđaju pomrčine Sunca
Astroteologija: Mjesec je bog Nanna, Sunce i zvijezde također bogovi
Amisadukina Venerina tablica – 7 st.pr.Kr.
Sunčani i vodeni satovi
Zigurat iz Ura
![Page 24: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/24.jpg)
Astronomija i drevne civilizacije
DVORSKI ASTRONOMI
Računanje povoljnih trenutaka za ratovanje, putovanje...
Izrada horoskopa ?! – sredstvo financiranja....
FENIČKA I MINOJSKA KULTURA
Izrazito pomorske civilizacije – orijentacija prema zvijezdama
![Page 25: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/25.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeGrčka astronomija
Tales (6.st.pr.Kr.) predviđa pomrčine Sunca opisuje zviježđe Malog medvjeda
Anaksimen (585. – 525. g.pr.Kr.) opisuje razlike između planeta i zvijezda uvodi pojam „nebeska sfera”
Platon („Plećati” pravo ime Aristokle) (585. – 525. g.pr.Kr.) Sokratov učenik, Aristotelov učitelj gibanje po kružnici „Vi koji ne volite geometriju ne ulazite!”
Aristotel (384. – 322. g.pr.Kr.) Zemlja u središtu Svemira Zemlja je okrugla – DVA DOKAZA: POMRČINE SU KRUŽNE+PUTOVANJEM NA SJEVER promjena visine zvijezde; odredio polumjer od 7400 km
![Page 26: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/26.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeGrčka astronomija
Aristarh (310. – 230. g.pr.Kr.) zagovara heliocentrizam i ideje pitagorejaca (Filolaj) – prognan! odredio omjer udaljenosti Sunca i Mjeseca
Apolonije (265. – 170. g.pr.Kr.) epicikli; ekscentrične kružnice udaljenost Zemlje i Mjeseca
Eratosten (276. – 194. g.pr.Kr.) voditelj aleksandrijske knjižnice odredio opseg Zemlje (39 690 km – vrlo točno!)
Hiparh (190. – 120. g.pr.Kr.) – najveći grčki astronom i opažač godina traje 365 i ¼ dana katalog i magnitude zvijezda spominjao i nagađao o precesiji
![Page 27: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/27.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeGrčka astronomija
Klaudije Ptolomej ili Ptolemej (83. – 161.g.) GEOCENTRIČNI MODEL + EPICIKLI ALMAGEST = „Veliki Zbornik” detaljno opisana 48 zviježđa Epicikli za objašnjavanje retrogradnog gibanja planeta Složena kružna gibanja po epiciklu i diferentu Njegov je model svemira smatran standardom do
KOPERNIKOVE REVOLUCIJE
![Page 28: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/28.jpg)
Astronomija i drevne civilizacije
48.g.pr.Kr. u požaru uništena aleksandrijska knjižnica! Brojni svici rukopisa bili su pisani na gotovo svim tada poznatim jezicima
(grčki, latinski, aramejski, hebrejski, jezici naroda mezopotamije, arapskii indijski).
Upravitelji knjižnice bili su geograf i matematičar Eratosten, filologAristofan iz Bizanta, astronom Aristarh te gramatičar Zenodot iz Efeza.Pjesnik Kalimah načinio je svojevrsni katalog knjižnice pod nazivom Tablice(Pinakes).
U vrijeme rimskog građanskog rata, Egipat se umiješao u sukob. Došlo je ido sukoba između rimske i egipatske vojske te je tom prilikom Cezar daozapaliti egipatsku flotu u luci, a vatra se proširila na obalu i zapalila knjižnicukoja je većim dijelom uništena (prema povjesničaru Plutarhu).
Kasnije je Marko Antonije, kako bi udovoljio kraljici Kleopatri nadomjestiodio uništene knjiške građe preseljenjem oko 200 000 svitaka iz Pergamskeknjižnice
![Page 29: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/29.jpg)
Srednji vijek u Europi
Crkva prihvaća geocentrični model!
Mračni srednji vijek
Sva znanja ponovno dolaze tek u 12. i 13. stoljeću preko Arapa prevodeći njihove spise na latinski jezik.
Većina terminologije (nazivi većine zvijezda) u astronomiji je upravo iz arapskog jezika!
![Page 30: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/30.jpg)
Srednji vijek u arapskom svijetuBagdad, Damask, Kairo, Maroko, Španjolska (Cordoba, Toledo)
Spojili znanje s Istoka i Grčke
Al –Hvarizmi (780. – 850.)
Astronomske tablice, kvadratna jednadžba
Algebra – indijska notacija 0
Al – Battani (858. – 929.) Damask
Odredio kutne promjere Sunca i Mjeseca, nagib ekvatora prema ekliptici
Al – Biruni (973. – 1048.)
Mliječna staza = “mnoštvo zvijezda”
Određuje Zemljin polumjer = 6339,6 km
Ulugh – beg (1394.- 1449.)
vladar Samarkanda gdje je i izgradio zvjezdarnicu
Odredio položaje oko 1000 zvijezda i svrstao ih u tablice
![Page 31: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/31.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!
Peurbach (1423. – 1461.) i njegov učenik
Geocentrični sustav
Müller - Regiomontanus (1436. – 1476.)
“Efemeride” tablice položaja Sunca, Mjeseca i planeta za period 1474. –1506. kojima su se služili i pomorci:
Kolumbo 1492. otkriva Ameriku
Vasco da Gama 1498. oplovljava Afriku i nalazi put za Indiju.
![Page 32: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/32.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!Nikola Kopernik (1473. – 1543.)
Ruši geocentričnu teoriju – HELIOCENTRIZAM
De revolutionibus orbium celestrium (objavljen nakon smrti)
Opisuje 3 osnovna gibanja Zemlje (oko svoje osi, oko Sunca i oko okomice na ekliptiku)
Pomični epicikli za Merkur i Veneru
Tycho Brahe(1546. – 1601.) Uvjereni geocentrist
1572. opaža supernovu
30 godišnje opažanje – točnost od lučne minute
Zaključuje da su neke od zvijezda veće od Sunca
Kepler mu je učenik!
![Page 33: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/33.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!Nikola Kopernik (1473. – 1543.)
Pravilno objašnjenje RETROGRADNOG GIBANJA planeta:
PTOLEMEJEVI EPICIKLI postali nepotrebni!
Giordano Bruno (1548. – 1600.)
heliocentrizam, beskraj svemira i struktura atoma
Pod istragom inkvizicije 7 godina
Spaljen na Campo de’ Fiori 1600. godine
1616. g. Crkva je zabranila sva djela koja kao osnovu imaju
njegova učenja
![Page 34: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/34.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!
Johann Bayer (1572. – 1625.)
Nebeski atlas - Uranometria
Označavanje zvijezda u zviježđima grčkim slovima, glavna zvijezda α
Johannes Kepler (1571. – 1630.) 1604. i on opaža supernovu
1619. : Harmonice mundi
Keplerovi zakoni:
![Page 35: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/35.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!Galileo Galilei (1564. – 1642.)
Slobodni pad, kosi hitac
Unaprijedio teleskop: opisuje kratere na Mjesecu,
Venerine faze, Sunčeve pjege
Jupiterovi sateliti – dokaz heliocentričnosti! MEDIČIJANSKI PLANETI
1633.g. osuđen na kućni pritvor (1992.g. mu se ukida kazna ?!)
Dialogo
Sir Isaac Newton (1642. – 1727.) Gravitacijska sila – klasična fizika
1687. godine - Philosophiae naturalis principia mathematica
Reflektorski teleskop
“Ako sam i vidio dalje od drugih to je zato što sam stajao na ramenima divova”
![Page 36: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/36.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!
Ch. Huygens (1629. – 1695.) 1655. otkrio Saturnov satelit Titan
Poznat po svojoj valnoj teoriji svjetlosti
1667. godine opservatorij Pariz
1675. godine opservatorij Greenwich
1700. godine opservatorij Berlin
Cassini (1625. – 1712.) i Römer (1644. – 1710.) djeluju na pariškom opservatoriju
Opažaju Jupiterove satelite, određuju vremena njihovih ulaska u sjenu – okultacija
Iz tih podataka Römer određuje astronomskom metodom brzinu svjetlosti
![Page 37: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/37.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!
E. Halley (1656. – 1742.) 1705. određuje identičnost kometa koji se pojavio 1426., 1531., 1607. i 1682. i
određuje mu period od 76 godina – Halleyev komet
prema Newtonovim formulama (bili su prijatelji + Hook)!
metoda mjerenja udaljenosti planeta tranzitom preko sunčevog diska
J. Bradley (1693. – 1762.) 1747. otkrio nutaciju – utjecaj Mjeseca kao fine periodičke promjene u
precesiji Zemlje.
![Page 38: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/38.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!
Ch. Messier (1730.-1817.)
1784. katalog (popis maglica M1-M110) i danas se koristi!
MESSIEROV MARATON
1846. Le Verrier, Adams, Galle otkrivaju Neptun - 1998. zasluge dodjeljene LeVerrieru
William Herschel (1780. – 1834.) i sestra Caroline Herschel Pomno bilježe položaje svih zvijezda i maglica
1781. William Herschel otkriva planet Uran (Georgium Sidum/Georgeova zvijezda)
Bošković iz tri bliska položaja na nebu izračunava da se radi o zatvorenoj stazi
Opisao Mliječnu stazu
John Herschel 1864. objavljuje nadopunjeni katalog oca i tetke (oko 5000 objekata)
![Page 39: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/39.jpg)
Suvremena astronomija
N. Pogson
1854. razvija astronomsku fotometriju – luminozitet zvijezda,
W. Wollaston i J. von Fraunhofer
Početak spektroskopije
1802. odnosno 1814. opažaju i popisuju tamne apsorpcijske linije u Sunčevu spektru koje se po njemu i zovu Fraunhoferove linije
Fraunhofer izrađuje spektroskop s optičkom rešetkom
Ch. Doppler
1842. godine utvrđuje da se valna duljina svjetlosti mijenja ako se izvor giba Dopplerov efekt
G.R.Kirchhoff i R.W.Bunsen
1859. Osnove spektralne analize – princip identičnosti pri emisiji i apsorpciji
N.Lockyer
1868. otkriva helij na Suncu
![Page 40: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/40.jpg)
Suvremena astronomijaA. Secchi
Fotografija u astronomskoj spektroskopiji – klasificira zvijezde po spektrima, koji se klasificiraju u katalozima (npr. Harvardski Draperov katalog)
E. Hertzsprung 1905. i H.N.Russel 1913. Hertzsprung – Russelov dijagram
opisuje trenutno stanje zvijezde, njezinu strukturu, izvor energije i razvitak
Unutrašnja građa i izvor energije u zvijezdama
H. Helmholtz 1884. – stezanje zvijezde izvor energije
A.S.Eddington – važna relacija između mase i luminoziteta
H.A.Bethe i K.F.Weizsäcker – 1938. – nuklearna fuzija vodika u helij
![Page 41: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/41.jpg)
Suvremena astronomija
1918. počinje se opažati teleskopom-reflektorom na Mt Wilsonu s promjerom objektiva od 254 cm
1949. počinje se opažati teleskopom na Mt Palomaru s promjerom objektiva od 508 cm
V.M.Slipher 1912. godine
Uz pomoć Dopplerovog efekta ustanovio je da se spiralne maglice udaljavaju, a 1914. i da rotiraju
W.Baade, B.Kukarkin 1944. godine
Prepoznaje populacije zvijezda u Mliječnom putu (populacija I – u galaktičkojravnini i populacija II u halou) – populacije se razlikuju i po kemijskom sastavu
![Page 42: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/42.jpg)
Suvremena astronomija
Edwin Hubble (1889. – 1953.)
Promatranja s Mt Wilsona proučava cefeide u Andromedi
1924.- 1929. uz Humasona : svemir se širi - crveni pomak u spektru dalekih galaksija je posljedica Dopplerovog efekta uslijed širenja svemira
Albert Einstein (1879. – 1955.)
1916. Opća teorija relativnosti
![Page 43: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/43.jpg)
5. Solvayeva konferencija
O elektronima i fotonima
Rasprave o novo – formiranoj kvantnoj teoriji
Održana 1927. na kojoj su 17 od 29 sudionika nobelovci
Bohr – Einstein debate
![Page 44: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/44.jpg)
20. stoljeće
1930. Clyde Tombaugh otkriva Pluton
1957. lansiran prvi umjetni satelit – Sputnik 1
1963. otkriveni kvazari Marten Schmidt
1967. otkriveni pulsari Jocelyn Bell i Anthony Hewish
1969. čovjek dolazi na Mjesec
![Page 45: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/45.jpg)
Kraj 20. stoljeća......
![Page 46: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/46.jpg)
Točnije i detaljnije informacije o prijašnjim spoznajama, otkrivanjenovih svjetova, astrobiologija....
Svakodnevne detaljne informacije o prostoru i događajima izmeđuZemlje i Sunca, te njihov utjecaj na život na Zemlji:www.spaceweather.com
Danas...
Proučava se Svemir na svim valnim duljinama (radiovalovi Very Large Array) Prikupljanje i obrada podataka suvremenim instrumentima i računalima....
![Page 47: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/47.jpg)
Što gledati na nebu ovih dana?
Domaća zadaća:
1. Promatrački kalendar ožujak 2020.
2. Pronaći zviježđa i najvažnije zvijezde:
a) Veliki medvjed (Medvjedica) – Dubhe i Merak
b) Mali medvjed – Polaris
c) Orion – Betelgeuse
d) Bik – Aldebaran
![Page 48: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/48.jpg)
![Page 49: Uvod u astronomiju i astrofiziku - UNIOS](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022012601/6197b9f0a85f012f4126af70/html5/thumbnails/49.jpg)