uvod u gis
DESCRIPTION
Osnovna obilježja ArcGIS-a kompanije ESRI.TRANSCRIPT
Osnove geografskog informacionog sistema 1
Sarajevo, 2007 godine.
OSNOVE
GEOGRAFSKOG INFORMACIONOG SISTEMA
Osnove geografskog informacionog sistema 2
OOvvaajj pprriirruuččnniikk jjee rreeaalliizziirraann uu ookkvviirruu TTEEMMPPUUSS pprroojjeekkttaa ““UUppggrraaddiinngg aanndd DDeevveellooppiinngg
GGIISS CCoouurrssee iinn AAccccoorrddaannccee wwiitthh SSttrraatteeggiicc RReeffoorrmm ooff HHiiggeerr EEdduuccaattiioonn““..
PPrriirrooddnnoo--mmaatteemmaattiiččkkii ffaakkuulltteett uu SSaarraajjeevvuu jjee oovvaajj pprroojjeekkaatt rreeaalliizziirraaoo uu ssaarraaddnnjjii ssaa
ppaarrttnneerrsskkiimm uunniivveerrzziitteettiimmaa::
�� KKiinnggssttoonn UUnniivveerrssiittyy,, UUnniitteedd KKiinnggddoomm,,
�� PPaarriiss IIVV –– SSoorrbboonnnnee UUnniivveerrssiittyy,, FFrraannccee,,
�� KKaarrll--FFrraannzzeennss--UUnniivveerrssiittyy ooff GGrraazz,, AAuussttrriiaa
NNaajjttoopplliijjee ssee zzaahhvvaalljjuujjeemmoo nnaa ssvveessrrddnnoojj ppoommooććii kkoolleeggaammaa ssaa ppaarrttnneerrsskkiihh
uunniivveerrzziitteettaa,, aa ppoosseebbnnoo pprrooff.. DDrr.. GGuuyy RRoobbiinnssoonn,, pprrooff.. DDrr.. FFrriieeddrriicchh ZZiimmmmeerrmmaannnn
aanndd DDrr.. RRaacchhiidd RRaaggaallaa..
AAuuttoorrii::
MMrr..SSccii..NNuussrreett DDrreešškkoovviićć
MMrr..SSccii..AAllmmaa PPoobbrriićć
DDrr..SSccii..SSaammiirr ððuugg
DDrr..SSccii..EEddhheemm HHaasskkoovviićć
DDaammiirr SSuulljjeevviićć
SSaarraajjeevvoo,, aauugguusstt 22000077.. ggooddiinnee..
Osnove geografskog informacionog sistema 3
S A D R Ž A J
I.1. OSNOVE GEOGRAFSKOG INFORMACIONOG SISTEMA..............5 1. RAZVOJ, STRUKTURA I DEFINICIJA GIS-a ......................................................5
1.1. Elementi Geografskog Informacionog Sistema ..................................8 Hardver ...................................................................................................9 Softver ....................................................................................................10 Podaci .....................................................................................................12 Analize ....................................................................................................14
2. ORGANIZACIJA PODATAKA U GIS-u................................................................16 2.1. Geografski setovi podataka i modeli podataka...................................16
2.2. Karte i globusi........................................................................................17 2.3. Geoprocesni modeli i skripte ...............................................................18 2.4. GIS metodi i procesi rada .....................................................................19 2.5. Metapodaci.............................................................................................19 2.6. Glavni funkcionalni nivoi GIS-a............................................................20
3. GEOBAZE PODATAKA .......................................................................................21 3.1. Kreiranje geobaze podataka .................................................................26 3.2. Tematski slojevi i setovi podataka.......................................................27
4. GIS TIPOVI PODATAKA ......................................................................................28 4.1. Opisni atributi ........................................................................................29 4.2. Struktura podataka................................................................................30 4.3. Raster .....................................................................................................30
Formati fajlova rasterski podataka...........................................................32 Formati satelitskih snimaka .....................................................................32 Rastersko geoprocesiranje......................................................................33
4.4. Vektor .....................................................................................................34 Unošenje vektorskih podataka ................................................................35 Digitalizacija ............................................................................................35 Skeniranje ...............................................................................................36 Uvoženje gotovih vektorskih podataka ....................................................37 Ureñivanje grafičkih podataka .................................................................37
4.5. Digitalna konverzija atributnih podataka.............................................37 4.6. Pristupi vektorskom geoprocesiranju .................................................38
Korištenje komandne linije ......................................................................38 Korištenje čarobnjaka i dijaloških kutija ...................................................39
5. GEOVIZUALIZACIJA ...........................................................................................39 5.1. Uobičajene karakteristike GIS karata...................................................40 5.2. Priprema informacija za prezentacije...................................................40
Klasifikacija informacija ...........................................................................43 Tabelarni podaci......................................................................................45 Slike ........................................................................................................45 Kompatibilnost formata............................................................................46 Geokodiranje adresa ...............................................................................46 Kreiranje odlika iz formi koje ste nacrtali .................................................46
Osnove geografskog informacionog sistema 4
5.3. Klasifikacija i prikazivanje tema ...........................................................47 6. GEOPROCESIRANJE..........................................................................................47
6.1. Kompilacija podataka............................................................................49 6.2. Analiza i modeliranje .............................................................................49 6.3. Upravljanje podacima ...........................................................................49 6.4. Karte .......................................................................................................50
7. GIS INFORMACIJSKO UPRAVLJANJE..............................................................50 8. GIS KAO DISTRIBUCIONI INFORMATIVNI SISTEM ..........................................52
8.1. Meñuoperativnost..................................................................................52 9. GIS KAO ISCRPNA PLATFORMA ......................................................................53 10. RAZVOJNI TRENDOVI U GIS-u ........................................................................55 I.2. ARCGIS ........................................................................................................... 55 11. ARCGIS DESKTOP............................................................................................57
11.1. ArcCATALOG.......................................................................................59 11.2. ArcMAP ................................................................................................60 11.3. ArcGLOBE............................................................................................61 11.4. ModelBUILDER ....................................................................................62
12. GEOPROCESIRANJE U ARCGIS DESKTOPU.................................................62 13. FUNKCIONALNI NIVOI U ARCGIS DESKTOP-u ..............................................64
13.1. ARCVIEW..............................................................................................66 13.2. ARCEDITOR .........................................................................................69 13.3. ARCINFO ..............................................................................................72
14. OPCIJSKE EKSTENZIJE ZA ARCGIS DESKTOP ............................................73 14.1. ArcGIS 3D ANALYST ...........................................................................74 14.2. ArcGIS BUSINESS ANALYST .............................................................74 14.3. ArcGIS INTEROPERABILITY...............................................................75 14.4. ArcGIS GEOSTATISTICAL ANALYST ................................................76 14.5. ArcGIS NETWORK ANALYST .............................................................77 14.6. ArcGIS PUBLISHER I ArcREADER.....................................................77
ArcReader ...............................................................................................78 14.7. ArcGIS SCHEMATICS..........................................................................79 14.8. ArcGIS SPATIAL ANALYST ................................................................79 14.9. ArcGIS SURVEY ANALYST.................................................................79
Cadastral Editor.......................................................................................80 14.10. ArcGIS TRACKING ANALYST...........................................................81 14.11. ArcSCAN for ArcGIS .........................................................................81 14.12. MAPLEX FOR ArcGIS ........................................................................82
15. SERVER GIS ......................................................................................................84 16. MOBILE GIS .......................................................................................................87 17. GIS PROGRAMER .............................................................................................88
17.1. ARCGIS ENGINE..................................................................................88
Osnove geografskog informacionog sistema 5
II VJEŽBE. ............................................................................................................. 90 1. OSNOVE ARCMAP-a (DODAVANJE SLOJEVA U PRIKAZ KARTE I UREðIVANJE LEGENDE) ........................................................................................90
1.1. Kreiranje personalnog direktorija .......................................................90 1.2. Pokretanje ArcMap-a ............................................................................91 1.3. Snimanje dokumenta sa kartom...........................................................92 1.4. Dodavanje sloja sa objektom u okvir sa podacima ............................93 1.5. Brisanje sloja sa objektom iz okvira sa podacima .............................97 1.6. Otvaranje tabele sa atributima .............................................................98 1.7. Promjena naziva okvira sa podacima ..................................................99 1.8. Dodavanje sloja sa slikom u okvir sa podacima.................................100 1.9. Dodavanje sloja sa dogañajem u okvir sa podacima .........................103 1.10. Snimanje dokumenta sa kartom.........................................................104
2. UREðIVANJE LEGENDE ....................................................................................105 2.1. Otvaranje dokumenta sa kartom ..........................................................105 2.2. Promjena boje simbola i tipa legende .................................................106 2.3. Klasifikacija vrijednosti starosti sastojine upotrebom prirodnih
lomova...................................................................................................108 2.4. Promjena tipa klasifikacije, broja klasa i etiketa.................................110 2.5. Kreiranje karte sa tačkastom gustinom...............................................112 2.6. Prikazivanje vrijednosti sa simbolima grafikona ................................114 2.7. Upotreba graduiranih simbola za prikaz tačaka .................................116
3. RAD SA PROSTORNIM PODACIMA ..................................................................120 3.1. Selekcija objekata..................................................................................120 3.2. Odabir (Inresect)...................................................................................123 3.3. Isijecanje (Clip) ......................................................................................125 3.4. Razdvajanje (Dissolve)..........................................................................127 3.5. Spajanje slojeva (Append, Merge) .......................................................129 3.6. Ujedinjavanje slojeva (Union layers) ...................................................131
4. IZRADA KARTE ..................................................................................................135 4.1. Otvaranje novog dokumenta sa kartom .............................................135 4.2. Kreiranje okvira sa podacima i dodavanje podataka .........................135 4.3. Kreiranje karte i izmjena svojstava ......................................................138 4.4. Dodavanje elemenata na kartu .............................................................139 4.5. Snimanje karte kao predložak ..............................................................148 4.6. Štampanje karte.....................................................................................150
5. GEOBAZE PODATAKA ......................................................................................152 5.1. Kreiranje prazne geobaze podataka ...................................................152 5.2. Spajanje tabele sa kartom ....................................................................154 5.3. Izračunavanje nove kolone ...................................................................157 5.4. Ispitivanje tabela za spajanje................................................................162 5.5. Spajanje tabela ......................................................................................162
5. 3D MODELIRANJE ..............................................................................................169 6.1. Kreiranje sloja sa izohipsama ..............................................................169 6.2. Kreiranje karte pokrivenosti signalom ................................................172 Literatura
Osnove geografskog informacionog sistema 6
I.1. OSNOVE GEOGRAFSKOG INFORMACIONOG SISTEMA
1. RAZVOJ, STRUKTURA I DEFINICIJA GIS-a
Geografija je nauka koja, tradicionalno, proučava prostor i društvo i osigurava
važan okvir i jezik za ključne organizirajuće i komunikacijske pojmove o njima te
nastoji da usavrši načine kojima se stečena znanja unapreñuju i dovode u nove
relacijske odnose unutar geografske sredine. S ovim ciljem došlo se na nivo
digitalnog procesiranja i organizacije geografskih znanja koje omogućava njihovo
korištenje ne samo za individualne potrebe već i za razmjenjivanje podataka
širom svijeta pomoću elektronskih mreža kao što je Internet. Na ovaj način se
došlo na ideju o izgradnji integriranih, multikorisničkih aplikacija koje bi
zadovoljile sve brojnije i sve opsežnije zahtjeve za proučavanje prostora i
društva. S obzirom da se njima nastoje izvršiti automatizirane funkcionalne
analize i istraživanja izmeñu pojedinih elemenata u geografskoj sredini, vrlo
često sa uzročno-posljedičnog aspekta, i dobiti optimalna rješenja za odreñene
postojeće probleme, to su te kompleksne multikorisničke aplikacije dobile naziv
Tehnologija geografskog informacionog sistema (GIS) uključuje i osigurava
metodologiju za istraživanje, kritičko razumijevanje, predstavljanje i upravljanje
sa jedne strane geokompleksnim aspektima u geografskoj sredini, odnosno, sa
druge strane, za bolje sagledavanje cijele planete kao jedinstvenog sistema.
Korijeni savremenog GIS-a potiču iz 60-tih godina prošlog stoljeća kada je
nastao Kanadski geografski informacioni sistem (CGIS) namijenjen čuvanju i
analizi podataka o upotrebi zemljišta na kartama razmjera 1:250.000. Informacije
o atributima i lokacijama su čuvane u zasebnim fajlovima, a bile su omogućene i
vrlo jednostavne analize, prepoklapanja, mjerenja te digitalizacija. Početkom 80-
tih godina prošlog stoljeća pojavilo se nekoliko kompanija koje su prodavali GIS
softver nove generacije koji je u sebi imao ugrañene brojne odlike CGIS-a. Brzi
Osnove geografskog informacionog sistema 7
razvoj informatike i pojava personalnih računara su omogućili znatno širu
primjenu GIS-a. Environmental Systems Research Institute (ESRI) iz Kanade je
1992. godine izbacio na tržište softver pod nazivom ArcView koji je imao grafičko
korisničko sučelje što je omogućilo znatno lakši rad na personalnim računarima.
Lakši pristup podacima i pojava interneta su omogućili da GIS danas predstavlja
nezaobilazan i vrlo snažan alat u prostornom planiranju i naučnim istraživanjima
u prirodnim i društvenim naukama.
Danas postoje mnogobrojne definicije GIS-a čija sadržina uglavnom ovisi o
poslovima i stečenim iskustvima koja se odnose na navedenu oblast. U suštini
se može konstatirati da postoje skupine definicija (koje su i najbrojnije) koje GIS
interpretiraju samo parcijalno, tj. na bazi jednog ili dva njegova elementa. Takvi
su na primjer brojni sistemi za kartiranje, koji se danas mogu naći na tržištu, i
variraju od sistema samo za prikazivanje, kao što su elektronski atlasi, do
složenijih sistema koji uključuju alate i za vizualizaciju i za parcijalnu organizaciju
baze podataka. Granica izmeñu pojedinih tipova sistema nije precizno definirana.
Sistemi se razlikuju prema tome kako vezuju geografsku lokaciju sa
informacijama o toj lokaciji, preciznosti sa kojom preciziraju geografsku lokaciju,
nivoima analiza koje izvode, načinima na koji prikazuju informacije kao grafičke
prikaze pa do mogućnosti izrade finalnih papirnih i digitalnih proizvoda.
Elektronski atlasi omogućavaju prikaz slike geografskog područja na
kompjuterskom ekranu. Oni pružaju ograničene informacije o geografskom
području i imaju ograničenu mogućnost izmjene grafike. Bez alata za analizu
ovih informacija, ovakvi sistemi su podesniji samo za vizualizaciju postojećih
sadržaja koja se može koristiti u prezentacijama i izvještajima.
Za razliku od elektronskih atlasa, sistemi za tematsko kartiranje omogućavaju
kreiranje grafičkih prikaza upotrebom informacija koje su pohranjene u bazama
podataka ili spreadsheet formatu. Ovi sistemi su posebno podesni za kreiranje
grafičkih prezentacija. Svaka proizvedena karta je zasnovana na temi koju
Osnove geografskog informacionog sistema 8
prikazuje i koje uglavnom imaju prostorne pretpostavke. Za detaljniju grafičku
obradu i prikaz sadržaja na karti se koriste postojeći alati za simbologiju na
svakoj od geografskih lokacija.
Razvijeniji sistemi za kartiranje mogu uvoziti baze podataka ili spreadsheet
format ili pružiti direktan pristup vanjskim izvorima informacija. Neki od ovih
sistema dopuštaju djelimično kreiranje i upravljanje tabelarnim informacijama
kako bi se izradile karte ili grafikoni pa čak i djelimičnu statističku analizu
informacija.
Za razliku od navedenih sistema, prave GIS aplikacije mogu izvesti sve ali i
mnogo naprednije operacije. Oni dozvoljavaju prikupljanje, procesiranje,
organiziranje, distribuciju, arhiviranje i dopunjavanje podataka prema brojnim,
različitim zahtjevima. Vizualizacija sadržaja je optimizirana brojnim alatima za
grafičku obradu podataka i odlikuje se dinamičkim vezama sa adekvatnim
bazama. Brojni alati za statističku obradu omogućavaju multikriterijski pristup u
procesiranju postojećih podataka i njihovu direktnu vizualizaciju. To, izmeñu
ostalog, podrazumijeva tzv. slojnu organizaciju podataka koji su u odreñenim
meñusobnim funkcionalnim vezama i sa kojima je moguće vršiti dalje, napredne
geoanalize i dobivati novi setovi geopodataka. Oni su takoñer podložni daljim
kompleksnim analizama koje su uglavnom usmjerene za uskospecijalističke
potrebe. Nadalje, pristup informacijama je potpuno relacijski, odnosno, moguće
je podacima pristupiti iz grafičkih sadržaja, kao i obrnuto, pristupiti grafičkim
sadržajima iz baze podataka.
Na osnovu istaknutih činjenica moguće je dati jednu sveobuhvatnu definiciju GIS-
a koja uključuje svu njegovu objektnu kompleksnost, a istovremeno uvažava i
informatičku organiziranost:
Osnove geografskog informacionog sistema 9
GIS predstavlja informacioni sistem (hardver, softver, stručnjaci i podaci)
koji je dizajniran za automatiziranu grafičku i numeričku obradu
geografskih podataka sa aspekta njihovog unosa, (metodološki
kontrolisanog) procesiranja unesenih podataka, njihovog prezentovanja,
izlaza finalnih (papirnih i digitalnih) proizvoda i arhiviranja.
Njegovo suštinsko obilježje dao je Jack Dangermond, predsjednik ESRI
kompanije, u sljedećem smislu: „GIS se razvija od pristupa bazi podataka do
pristupa znanju.“
1.1. Elementi Geografskog Informacionog Sistema
Tipičan geografski informacioni sistem se sastoji od računarske opreme (hardver
i softver) koji služe za unos podataka, njihovo procesiranje, prezentaciju i
oganizaciju baza podataka. Ovi elementi GIS-a sugerišu procesno orijentiranu
prirodu ove discipline (slika 1).
Slika 1. Elementi geografskog informacionog sistema.
Osnove geografskog informacionog sistema 10
Hardver
Hardver (engl. hardware – tvrdi) predstavlja fizički dio računarskog sistema. Čini
ga niz sastavnih dijelova: CPU (centralna procesorska jedinica, matična ploča
(mother board), tvrdi disk (hard disc), monitor, tastatura, elektronski miš i dr.).
Zahvaljujući brzom razvoju računarske tehnologije, danas postoje vrlo snažni
personalni računari na kojima je moguće koristiti široki spektar različitih GIS
softvera koji se nalaze na tržištu.
Slika 2. Personalni računar sa GIS softverom (Desktop GIS)
Zahtijevana minimalna hardverska struktura za instalaciju i korištenje većine GIS-
ovih softvera su:
� Procesor: Intel Pentium IV
� RAM memorija: 1 GB
� Grafička memorija: 512 MB
Osnove geografskog informacionog sistema 11
Osim računara postoje i brojni prateći ureñaji koji se mogu koristiti kako bi se
poboljšala upotreba GIS softvera. Tu, prije svega, spadaju različiti tipovi skenera
koji se koriste za skeniranja papirnih karata, digitajzeri koji služe za digitalizaciju
kartografskih sadržaja, GPS ureñaji koji omogućavaju vrlo precizno odreñivanje
geografske lokacije te ploteri koji omogućavaju štampanje karata većih
dimenzija.
Softver
Softver za kartiranje i analize koji se danas mogu naći na tržištu su veoma brojni
i variraju od od onih koji služe samo za vizualizaciju geografskih sadržaja (različiti
elektronski atlasi) do kompletnih geografskih informacionih sistema (koji uključuju
sve strukturalne elemente GIS-a). U odnosu na iznesena shvatanja o GIS-u
može se konstatirati da danas postoji veoma veliki broj različitih softvera, koji
mogu samo parcijalno ili potpuno obuhvatiti analize prostornih elemenata.
Izmeñu pojedinih tipova softvera za prostorne analize granica nije precizno
definirana. Softveri se meñusobno razlikuju prema načinu vizualizacije
geografskih sadržaja, mogućnostima upravljanja bazama podataka,
mogućnostima korisničke prilagodbe i sl. Ovdje ćemo samo ukratko dati prijegled
značajnijih GIS softvera koji se mogu naći na našem tržištu.
Osim ArcGIS-a, koji predstavlja vodeći softver u oblasti GIS tehnologija, postoje i
neki drugi, koji su ovdje samo ukratko predstavljeni.
Osnove geografskog informacionog sistema 12
Slika 3. ArcGIS softver: ArcView, ArcEditor i ArcCatalog
Microsoft MapPoint - Microsoft MapPoint® verzija 2002 kombinuje snažne alate
za upravljanje i analizu sa jednostavnošću Officea kako bi pomogao u donošenju
što boljih korisničkih odluka. Microsoft MapPoint 2002 koristi MapPoint
tehnologiju koja predstavlja platformu za sve Microsoftove proizvode za kartiranje
pri čemu se osigurava visok kvalitet za izradu detaljnih karata.
Detaljnije informacije o ovom softveru možete dobiti na internet adresi:
http://www.microsoft.com/office/mappoint
Map Info – MapInfo Professional je softver koji predstavlja vrlo snažan alat za
vršenje složenih analiza kombinovanjem grafičkog prikaza karata i obrade
podataka sadržanih u bazi podataka.
Detaljnije informacije o ovom softveru možete dobiti na internet adresi:
http://www.mapinfo.com
WinGIS 2000 - WinGIS se sastoji od dvije nezavisne aplikacije koje su
zasnovane na MS Windows sistemu. Prvu aplikaciju čini grafički editor (WinGIS),
Osnove geografskog informacionog sistema 13
a drugu editor baze podataka (WinMonitor). Obje aplikacije se nalaze u
meñusobnoj direktnoj vezi tako da je istovremeno moguće vidjeti i kartografske i
podatkovne informacije, što zajedno čini funkcionalnu osnovu ovog programa.
Detaljnije informacije o ovom softveru možete dobiti na internet adresi:
http://www.progis.com
Podaci
Niti jedan GIS softver ne može funkcionirati bez podataka. Mi živimo u
informatičkom društvu tako da smo okruženi ogromnim količinama podataka i
informacija od kojih mnoge sadržavaju geografsku komponentu. Takvi podaci se
prevode u računarske i mogu se koristiti za različite analize čiji rezultati se
vizualiziraju i predstavljaju, najčešće, u formi karata. Izvori podataka mogu biti u
grafičkoj formi (karte, slike ili videozapisi) ili u formi računarskih baza podataka
vrlo različitih ekstenzija, poput Microsfot Excel, Lotus 1-2-3, dBase, mdb itd. Bilo
o kojim podacima da je riječ, svaki od njih posjeduje odreñena atributivna
(opisna) obilježja koja ih definišu i čine upotrebljivim za GIS analize.
Prostorna baza podataka je set digitalnih osnovnih karata u GIS-u koje opisuju
“geografiju” Zemljine površine. U ovom kontekstu, termin geografija se odnosi i
na prirodne i na vještačke objekte na površini kao i na imaginarne granice, kao
što su, npr., granice općina i sl. Karte u prostornoj bazi podataka pokrivaju isti
geografski prostor i postavljaju se u slojevima jedne preko drugih kako bi se
ustanovili odnosi izmeñu pojedinih slojeva. Pojedinačni sloj u prostornoj bazi
podataka se često označava kao tema.
Osnove geografskog informacionog sistema 14
Takoñer je bitno spomenuti da se, kod većine softvera za GIS, podaci
organiziraju u dvije, meñusobno povezane grupe, i to:
� grafički podaci koji mogu biti rasterskog i vektorskog tipa i
� za njih vezana prateća baza podataka, predstavljena najčešće u obliku
tabelarnih zapisa.
Podaci su u meñusobnoj funkcionalnoj i dinamičkoj vezi, što podrazumijeva da
se svakog trenutka grafički prikazi mogu pregledati i preko obilježja koja se nalazi
u bazi podataka i obrnuto. Takoñer, postojeći sadržaji se uvijek mogu dopuniti sa
novim podacima i na taj način praktično istovremeno dobiti novi dopunjeni
kartografski prikazi.
Slika 4. Klasična topografska karta (lijevo) i skenirana i geokodirana karta uvezena u GIS (desno)
Osnove geografskog informacionog sistema 15
Analize
Jedna od suštinskih prednosti GIS softvera je mogućnost izvoñenja različitih
tipova analiza, kojima se dolazi do odreñenih zaključaka a samim tim i do novih
podataka na kojima se ponovo mogu obavljati nove analize. Veoma je bitno
naglasiti da ovaj proces nije uvijek linearan. Analize mogu, naprimjer, otkriti da su
neophodni novi podaci, a samim tim i novi unos i manipulacija podacima. Krajnji
rezultat svake analize jeste vizualizacija u obliku karte čiji sadržaj odgovara
strukturi dobivenih podataka. Vrlo često, za dobivanje odgovora na kompleksne
probleme, analize su multikriterijske i najčešće se funkcionalno nadovezuju jedna
na drugu u nizu, pri čemu se najčešće ide od prostijih ka složenijim.
Slika 5. Primjer GIS analize korištenjem alata za topologiju.
Osnove geografskog informacionog sistema 16
Primjer
Prilikom izgradnje dionice novog autoputa na koridoru Vc (Doboj - Sarajevo)
terenska istraživanja su pokazala da ova dionica prolazi kroz zonu koja uključuje
i vrlo rijetke biljne zajednice na specifičnom tipu geološke podloge u zoni oko
Žepča. Prema projektnom zadatku, autoput mora biti udaljen najmanje 500 m od
staništa ove biljne zajednice koja se tipično razvija na (1) južnim ekspozicijama,
koja imaju (2) blagi nagib i (3) na serpentinama.
GIS je korišten kako bi se pomoću ova tri kriterija, uz upotrebu topografskih
karata te zračnih i satelitskih snimaka, predvidjele sve potencijalne lokacije na
kojima bi se mogle razvijati ove biljne zajednice, što bi se kasnije potvrdilo
terenskim istraživanjima. Za analizu su korišteni slojevi sa podacima o
predloženoj ruti autoputa, geološkoj podlozi i digitalni model elevacije terena
(DEM).
Pomoću DEM izračunat je nagib u procentima, a ekspozicija je izražena u
stepenima. Izlazni rezultat za nagib je preračunat tako da je onim zonama koje
imaju umjereni nagib (od 10 do 20 %) data vrijednost 1, a svim ostalim zonama
je data vrijednost 0. Rezultat ove operacije reklasifikacije je novi sloj. Rezultat za
ekspoziciju je takoñer reklasificiran tako da je onim padinama koje su izložene
jugu (135 do 225˚) dodijeljena vrijednost 1, a svim ostalim zonama vrijednost 0.
Izlazni rezultat ove reklasifikacije je takoñer novi sloj. Sloj sa geološkom
podlogom je reklasificiran kako bi se kreirao još jedan sloj sa serpentinama
kojima je dodijeljena vrijednost 1, dok je ostalim tipovima geološke podloge
dodijeljena vrijednost 0.
Nakon toga je izvršeno preklapanje ova tri sloja kako bi se dobio sloj koji
prikazuje potencijalna staništa ugroženih biljnih zajednica. Sloj autoputa je
korišten za kreiranje 500 m širokog pufera koji okružuje predloženu rutu. Zona
unutar pufera ima vrijednost 0. Kako bi se identificirala potencijalna staništa
unutar cestovnog pufera, izvedena je još jedno preklapanje. Konačni rezultat
zadovoljava kriterije nagiba, ekspozicije i geološke podloge i prikazuje
potencijalna staništa koja se nalaze unutar 500 metara od predloženog autoputa.
Osnove geografskog informacionog sistema 17
Nakon toga se ovi rezultati provjeravaju na terenu kako bi se, ukoliko to bude
neophodno, izvršila modifikacija pravca pružanja ove dionice autoputa.
2. ORGANIZACIJA PODATAKA U GIS-u
GIS je sistemski organiziran u više različitih serija informatičkih setova za koji
služe za analizu, prikazivanje i upravljanje geografskim informacijama.
Konkretnije, GIS procesira i upravlja geografskim znanjem kroz pet
organizacijskih elemenata:
� geografski setovi podataka i modeli podataka
� karte i globusi
� geoprocesni modeli i skripte (komandne datoteke)
� GIS metodi i procesi rada
� metapodaci
Ovih pet informacijskih setova su osnovni elementi geografske informacije.
2.1. Geografski setovi podataka i modeli podataka
Geografski setovi podataka su georeferirane prostorne informacije dobivene
različitim terenskim mjerenjima, opisivanjem obilježja odreñenih objekata,
slikanjem, kartiranjem i druge vrste geografskih informacija koje opisuju
geografsku sredinu. Dobivene informacije su zapisane u obliku tabelarnih
izvještaja unutar kojih su podaci sortirani prema odreñenim kriterijima.
Modeli podataka su baze podataka koje sadrže geografske informacije
klasificirane prema odreñenim kriterijima – npr., slikovne fajlove i njihove
prostorne atribute, vektorsku grafiku i njihova obilježja i sl. Takoñer, modeli
podataka se koriste i za organizaciju geografskih informacija u arhivima. Pomoću
njih se izvršava složeni procesni postupak, koji se zahtijeva u svakoj GIS
Osnove geografskog informacionog sistema 18
aplikaciji, bazirajući se, pritom, na zakonima geostatistike, klasifikacijskim
sistemima, semantičkim definicijama, definiranim pravilima i na drugim različitim
vezama koje ih povezuju. GIS-ov sistem upravljanja bazama podataka
(Database Management System – DBMS) ne podrazumijeva samo setove
podataka sadržane u tabelama ili zaseban arhiv podataka na disku. To su,
ustvari, geobaze podataka koje objedinjavaju složene postupke integriranja i
upravljanja tabelarnim podacima.
Modeli podataka igraju važnu ulogu u GIS-u jer se njima definiraju pravila i
sheme u postupcima operisanja podacima i njihovog arhiviranja.
2.2. Karte i globusi
Karte i globusi sadrže interaktivne prijeglede gotovih geografskih podataka
kojima se odgovara na data pitanja i operira rezultatima. Njihovu izgradnju
osiguravaju napredne GIS aplikacije za interakciju sa geografskim podacima.
GIS-ove karte su rezultat računarske vizualizacije geografskih karata koje se
koriste da predstave konkretne geografske fenomene i omoguće izgradnju upita
na njima da bi se dobili odgovori i nove karte. Globusi predstavljaju
reprezentativni model Zemlje kao planete sa razmjernim umanjenjem objekata
koji se predstavljaju na njima: reljefa, riječne mreže, vegetacije, državnih i drugih
političkih i administrativnih granica, gradskih aglomeracija i drugih naseljenih
mjesta, saobraćajnica i sl.
Karte i globusi doprinose poboljšanju računarske grafičke tehnike za kartografsko
prikazivanje najrazličitijih podataka, od naučnoistraživačkih do primijenjenih.
Ovakvi dokumenti omogućavaju da kartografsko znanje bude dosljedno
primjenjivano i da se na osnovu njega ostvaruju bolje komunikacije širom svijeta.
Osnove geografskog informacionog sistema 19
Slika 6. ArcGlobe – 3D prikaz Zemlje .
2.3. Geoprocesni modeli i skripte
Geoprocesiranje je metodičko izvršenje sekvence automatizirane operacije na
geografskim podacima u svrhu kreiranja novih geoinformacija ili za kreiranje
novih sofisticiranih analitičkih modela koji služe za dodatnu automatizaciju GIS
zadataka. Geoprocesiranje osigurava mogućnost za korisnike da programiraju
svoje ideje i koncepte, da automatiziraju posao i budu produktivniji. Skripte su
komandne datoteke u kojima se ispisuje cijeli postupak izvršenja odreñenog
zadatka, što podrazumijeva izvršenje odabira podataka i metodski postupak
operacije na njima.
Osnove geografskog informacionog sistema 20
Slika 7. Primjer pisanja skripte u ArcGIS-u.
2.4. GIS metodi i procesi rada
Rješavanje zadataka u GIS-u je bazirano na serijama metoda koje se koriste za
potrebe: stvaranja novih karata, editovanja podataka, analize i modeliranja,
vizualizacije sadržaja i informacijskog upravljanja.
Ključni aspekt uspješnog korištenja GIS-a je razvoj serija aplikacija za izvoñenje
radnih procesa i procedura. GIS-ovi procesi rada su jedinstveni i istovremeno
uključuju primjenu najbolje prakse da bi se poboljšali i uspješno primijenili puni
potencijali GIS-a.
2.5. Metapodaci
Dokumenti metapodataka opisuju dodatne elemente geografskih informacija.
Katalog metapodataka omogućava korisnicima da otkriju, dobiju pristup i
organiziraju za vlastite potrebe podatke u tzv. podijeljenom geografskom znanju.
Navedeni elementi geoinformatičkog znanja, zajedno sa iscrpnom softverskom
logikom, formiraju temelj za izgranju „inteligentnog“ GIS-a. Ovakav GIS
Osnove geografskog informacionog sistema 21
omogućava korisnicima da „digitalno“ zaokruže geografsko znanje i vrše njegovu
razmjenu sa drugim korisnicima istog ili sličnog nivoa korištenja. Navedena
razmjena može biti u raznim oblicima, kao što su napredni GIS setovi podataka,
karte, modeli podataka, standardizovani procesi rada i napredni modeli
analitičkih procesa.
„Inteligentni GIS“ takoñer omogućava izgradnju i upravljanje centralnim GIS
serverima, a koji mogu biti korišteni za servisiranje i razmjenu geografskih
informacija i aplikacija meñu različitim korisnicima. Drugim riječima, GIS softver
mora biti izgrañen tako da dozvoljava kreiranje, korištenje, upravljanje i razmjenu
svih pet navedenih elemenata geografskih informacija.
2.6. Glavni funkcionalni nivoi GIS-a
Danas je, prema velikom broju relevantnih mišljenja, GIS okarakteriran kao jedan
od najmoćnijih informacijskih tehnologija jer je baziran na integriranje znanja iz
višestrukih izvora i i ima vrlo podesnu okolinu za individualni razvoj i korisničku
saradnju. Pored toga, GIS kombinira vrlo snažnu vizualizaciju okoline sa
naprednim analitičkim i modelirajućim radnim okvirom što za rezultat ima vrlo
intenzivan i dinamičan razvoj novih geografskih spoznaja.
Za praktičnu realizaciju navednih karakteristika, GIS treba da podržava nekoliko
osnovnih elemenata koji su osnova za rad sa geografskim informacijama:
� geobaze podataka: GIS je baza prostornih (geografskih) informacija
organiziranih u setove podataka prilagoñene za potrebe generičkog GIS
modeliranja. Podaci imaju odreñena numerička ili tekstualna obilježja prema
kojima su prilagoñeni za odreñene GIS operacije, kao što su atributi rastera ili
vektora i sl.
� geovizualizacija: GIS omogućava kreiranje setova novih karata i drugih
prikaza koje reprezentuju analizirane fenomene na površini Zemlje i dijelom u
Osnove geografskog informacionog sistema 22
njenoj unutrašnjosti. Različite vrste karata su konstrurane na digitalnim
geografskim infromacijama i istovremeno mogu biti korišteni kao „prozori u
geografskoj bazi podataka“ kao dodatna podrška ispitivanjima, analizima i
editovanju arhiviranih podataka. Svaki GIS posjeduje alate za rad sa
geografskim informacijama kroz serije dvodimenzionalnih (2D) i
trodimenzionalnih (3D) aplikacija kojima se kartografsko prikazivanje dovodi
na najviši kvalitativni nivo.
� geoprocesiranje: GIS posjeduje vrlo moćan set alata za informatičku
transfromaciju geografskih informacija sadržanih u bazi podataka kojima se
stvaraju nove informacije, odnosno, za geoinformatičko modeliranje.
Geoprocesni alati, koristeći geoinformacije iz postojećih setova podataka,
primjenjuju analitičke funkcije na njima i na taj način daju rezultate u nove,
izvedene setove podataka. Geoprocesiranje uključuje mogućnost za
programiranje odreñenih zadataka i automatiziranje procesa rada spajanjem
zadanih sekvenci operacija.
Navedena tri aspekta GIS-a su definirana ESRI-jevim ArcGIS katalogom i bazom
podataka (GIS je kolekcija geografskih setova podataka) i alatima (GIS je set
geoprocesnih alata). Zajedno, sva tri aspekta su odlučujući dijelovi čitavog GIS-a
i koriste se na različitim nivoima u svim GIS aplikacijama.
3. GEOBAZE PODATAKA
Geobaze podataka su homogene digitalne kolekcije geografskih informacija koje
opisuju dati prostor i koje su u GIS-u organizirane u više serija tema ili slojeva
podataka koji su meñusobnoj funkcionalnoj vezi.
Geopodaci su dakle kolekcije setova geografskih podataka različitih tipova koji se
koriste u ArcGIS-u i organizirani su ili u fajl folderima ili kao relacijske baze
podataka.
Osnove geografskog informacionog sistema 23
Baza geopodataka je dizajnirana kao model za arhiviranje podataka sa
otvorenom, jednostavnom geometrijom i podržava mnoge moguće opcije za
arhiviranje kao što su:
� višekorisnički DBMS-ovi – Oracle, Microsoft SQL Server, IBM DB2 i
Informix;
� lične baze gopodataka koje koriste Microsoft Access;
� arhivske baze podataka koje korespondiraju sa različitim operativnim
sistemima;
� XML baze geopodatka za otvorenu razmjenu i interoperabilnost.
Geografski setovi podataka mogu predstavljati:
� gruba ili preciznija mjerenja kao što su satelitske slike, aviosnimci ili
topografski premjeri;
� kompilirane i ranije interpretirane informacije rasterskog ili vektorskog
tipa kao što su različite geografske karte;
� podatke koji su nastali kroz geoprocesirajuće operacije za analizu i
modeliranje u GIS-u.
Baza geopodatka predstavlja struktuirani set srodnih zapisa ili podataka koji su
pohranjeni u računarima i koji se mogu razmjenjivati izmeñu korisnika. Podaci
koji se obrañuju kako bi se dobio odgovor na postavljeni upit predstavljaju
informacije koje se koriste za donošenje odluka. Podaci su u bazama
organizirani na način koji korisnicima olakšava pristup i spriječava njihovo
ponavljanje. Računarske baze podataka koje je lako održavati, ažurirati i
istraživati putem jednostavnih upita omogućavaju čuvanje podataka neovisno o
aplikaciji koja ih koristi kao i spriječavanje dupliranja podataka. Ovakve baze
podataka imaju pristup koji se može kontrolisati putem sigurnosnih mehanizama.
Osnove geografskog informacionog sistema 24
Slika 8. Primjer geobaze podataka.
GIS suštinski rukuje sa dva osnovna tipa podataka: prostornim i atributskim
podacima. Odreñeni vektorski objekat sadrži i prostorne (gdje je to?) i atributne
(šta je to?) podatke. Na primjer odreñeni pojedinačni objekat, npr. izvor je u GIS-
u predstavljen tačkom sa podacima o lokaciji, odnosno geografskoj širini i dužini,
kao i atributskim podacima koji nam govore šta taj tačkasti objekat predstavlja.
Atributi rijeke, na primjer, mogu uključiti njen naziv, dužinu, prosječnu dubinu,
protok, kvalitet vode, broj sagrañenih brana, ili broj mostova. Atributi za odlike
karte koja predstavlja odreñenu biljnu zajednicu mogu uključiti njen naziv, broj
vrsta, nagib, ekspoziciju, geološku podlogu, tip tla, itd.
Geobaza podataka koja je poznata i kao prostorna baza podataka je baza
podataka sa ekstenzijom za čuvanje, istraživanje, i rukovanje geografskim
informacijama i prostornim podacima koji su tretirani na isti način kao i svi ostali
podaci. Vektorski podaci (tačka, linija, poligon) mogu biti povezani sa prostornim
podacima. Zapis u prostornoj bazi podataka koristi geometrijski tip podataka za
prikaz lokacije odreñenog objekta u stvarnom svijetu te standrdni tip podataka za
čuvanje atributa.
Osnove geografskog informacionog sistema 25
Prostorne baze podataka su komponenta GIS-a koja se koristi za čuvanje i
manipulaciju podacima. Ova baza podataka se može koristiti i za pohranjivanje
podataka direktno u web map server softver, kao što je npr., ESRI ArcGIS
Internet Map Server. Prostorna baza podataka omogućava izradu vrlo složenih
prostornih upita.
Informacije koje desktop GIS čuva o odlikama karata se označavaju kao
atributske informacije ili atributi. Desktop GIS formatira atribute u redove i stupce,
i čuva ih kao tabele. Svaki stupac čuva različite atribute a svaki red se odnosi na
odreñenu pojedinačnu odliku.
Veza izmeñu odlika karte i njenih atributa je osnovni princip koji stoji iza desktop
GIS-a, i predstavlja izvor njegove snage. Kada se povežu odlike na karti sa
atributima, moguće je uspostaviti pristup atributima za bilo koju odliku karte ili
locirati bilo koju odliku iz atributa u tabeli. GIS ne samo da može pristupiti
odlikama iz tabele sa atributima ili pristupiti atributima sa karte, on takoñer može
prikazati odlike na osnovu bilo kojeg atributa u tabeli.
Budući da je veza izmeñu odlika i atributa dvosmjeran odnos, promjena atributa
u tabeli automatski rezultira promjenom na karti. Desktop GIS postavlja odlike i
njihove atribute i upravlja njima zajedno u jedinicama koje se zovu teme. Jedna
tema sadrži set povezanih odlika, kao što su putevi, rijeke, parcele, ili staništa
ugroženih vrsta, zajedno sa atributima za ove odlike.
Teme su sačinjene od odlika sa setom zajedničkih atributa. Na primjer, sve ceste
imaju trake, materijal od kojeg su izgrañene, te naziv. Sa druge strane,
željeznička pruga ima drugačiji set karakteristika, kao što je značaj pruge,
količina tereta u tonama, itd. Ponekad se odlike koje dijele zajednički atributi
smještaju u odvojene teme radi lakšeg rukovanja.
Osnove geografskog informacionog sistema 26
Danas se u upotrebi većinom nalaze relacijske baze podataka koje mogu
predstavljati značajan izvor podataka za GIS ili se mogu integrisati sa GIS-om
kako bi se izgradila odgovarajuća korisnička aplikacija.
Računarski program koji se koristi za upravljanje i istraživanje baze podataka se
označava kao sistem za upravljanje bazom podataka (Database management
system – DBMS). DBMS predstavlja računarski program koji podržavaju procese
definisanja, izrade, i manipulisanja podacima u fajlovima. Modeli podataka baza
podataka za GIS uključuju hijerarhijske, mrežne, relacijske, objektno orijentirane
modele koji su u suštini vrlo slični onima koji se koriste i za druge baze podataka.
Danas se najčešće koriste relacijski modeli baza podataka, iako sve više raste
značaj objektno orijentiranih modela podataka.
Relacijski model podataka danas ima vro široku primjenu u industriji. Kod
relacijskih modela baza podataka podaci su organizovani u tabele koje sadrže
polja (zapis) i stupce (atributi zapisa) a meñusobno su povezane zajedničkim
poljem koje se označava kao ključ. Fleksibilna struktura baze podataka
omogućava gradnju širokog spektra upita fokusiranih na samo jednu ili veći broj
tabela putem ključnih polja. Upitima se grade privremen tabele koje se obično ne
čuvaju. Upiti se grade korištenjem različitih operacija kao što su npr. Select ili
Join. Osnovni termini koji se koriste kod relacijskog modela podataka su relacija,
atribut i domena. Relacija je tabela sa stupcima i redovima. Atributi u nazivi
stupaca relacija, a domena je set vrijednosti koje atributi mogu uzimati. Tabela je
osnovni element relacijskog modela u kojoj su informacije oranizovane u stupce i
redove. Jedna od prednosti relacijske baze podataka je da vrijednosti koji se
javljaju u dva različita zapisa ukazuju na vezu izmeñu ta dva zapisa. Takoñe je
moguće striktno definisati veze izmeñu odreñenih zapisa putem jednog ili više
atributa koji djeluju kao “ključ” koji se koristi za identifikaciju istih zapisa u tabeli.
Ključ koji se koristi za identifikaciju reda u tabeli se naziva primarni ključ. Ključevi
se obično koriste za pridruživanje ili kobinovanje podataka iz različitih tabela.
Osnove geografskog informacionog sistema 27
Za istraživanje relacijskih baza podataka je izgrañen poseban vrlo jednostavan
jezik koji se označava kao SQL (structured query language). Ovaj programski
jezik sadrži set komandi kojima se vrši rukovanje podacima u relacijskim
tabelama. Na ovaj način vrlo složena struktura relacijskih baza podataka je
maskirana jednostavnim tabelama. Korištenjem SQL komandi korisnik treba
samo precizirati tabele, stupce i redove za istraživanje podataka iz baze. Sistem
rukovanja bazom podataka provodi složene procedure neophodne za uspješno
izvršavanje postavljenih zadataka.koji su pisani u posebnom jeziku SQL.
Relacijski modeli baza podataka imaju vrlo snažnu matematičku teorijsku
osnovu. Iako su relacijske baze podataka namjenjene prvenstveno za rad sa
jednostavnim poslovnim podacima one se danas koriste za manipulisanje
atributnim podacima u GIS-u. Na primjer, ArcGIS manipulira atributnim
relacijskim bazama podataka korištenjeme jedinstvenog ID za povezivanje sa
prostornim podacima
3.1. Kreiranje geobaze podataka
Kreiranje baze podataka je proces koji se obično odvija u nekoliko koraka. Prije
svega je neophodno istražiti tip, kao i kvalitet i obim podataka koji će biti
skladišteni u bazu. Sljedeći vrlo značaja korak je modeliranje podataka koji
predstavlja proces istraživanja odnosa izmeñu različitih objekata i atributa. U
relacijskim bazama podataka postoje tri tipa odnosa izmeñu entiteta: jedan
prema jedan, jedan prema mnogo, i mnogo prema mnogo. Za odnose jedan na
jedan tabele entiteta se mogu spojiti ili zasebno čuvati. Kod odnosa jedan prema
mnogo potrebne su dvije tabele sa ključnim poljem koje omogućava povezivanje,
dok se kod odnosa mnogo prema mnogo tabele čuvaju zasebno.
Nakon toga slijedi dizajniranje baze podataka što podrazumijeva definisanje tipa,
strukture i naziva polja, pri čemu treba uvijek voditi računa o odabranom DBMS.
Konačno, posljednji korak je implementacija baze podataka što podrazumijeva
Osnove geografskog informacionog sistema 28
pohranjivanje atributnih podataka u bazu, što je praćeno modifikacijama i
ažuriranjem.
Kod većine geografskih informacionih sistema prostorni podaci se čuvaju u GIS
strukturi podataka dok se atributni podaci čuvaju u relacijskom DBMS. Na ovaj
način se omogućava integracija postojećih baza podataka (atributa) sa vizualnim
prikazom prostornih podataka (tačka, linija, poligon) dodjeljivanjem jedinstvenog
ID svakom objektu u GIS-u.
Slijedi kratki prijegled nekih ključnih principa geopodataka važnih za GIS.
3.2. Tematski slojevi i setovi podataka
Homogene kolekcije geografskih objekata u GIS-u su organizirane u serije tema
ili slojeva podataka koji opisuju dati prostor. Oni su vizualizirani adekvatnim
kartama kao što su npr., karte reljefa, nagiba i ekspozicija površina, riječne
mreže, cestovne mreže, naseljenih mjesta, administrativnih i političkih granica,
satelitske slike i sl.
Mnogi od prostornih odnosa meñu slojevima mogu biti lahko izvedeni kroz svoju
uobičajenu geografsku lokaciju. Opisivanje tačne lokacije i oblika obilježja
zahtijeva radni okvir za definiranje prostornih lokacija u stvarnom svijetu.
Geografski koordinatni sistem je jedan takav opći radni okvir. Drugi je ravan ili
projektiran kooridinatni sistem izveden iz općeg radnog okvira.
Osnove geografskog informacionog sistema 29
4. GIS TIPOVI PODATAKA
ArcGIS koristi jednostavne slojeve podataka kao generičke klase GIS objekata i
koristi složenu kolekciju alata za izvoñenje mnogih ključnih odnosa meñu njima,
odnosno za procesiranje.
Ključni geografski koncept za GIS organizaciju geografskih informacija je set
podataka. GIS sadrži tri osnovna tipa seta podataka:
� klase obilježja – ureñene kolekcije podataka vektorski baziranih
obilježja kao što su setovi tačaka, linija i poligona;
� raster setovi podataka kao što su digitalni modeli reljefa i slike;
� tabele udruženih atributa koje sadrže opisne informacije o geografskim
objektima i obilježjima.
GIS-ova organizacija geografskih informacija započinje izgradnjom odreñenog
broja osnovnih tipova setova podataka. GIS dizajn geobaza podataka dozvoljava
da korisnici sami odreñuju kako će izvjesna obilježja biti prezentirana. Npr.,
parcele će obično biti prezentirane poligonima, vodotoci i ulice centriranim
linijama, izvori i individualni objekti tačkama itd.
Kada su jednom reprezenti obilježja organizirani u setove podataka (dakle, kao
klase obilježja, raster setovi podataka i tabele), onda korisnici mogu dodavati ili
proširivati svoje geobaze podataka naprednijim mogućnostima koji oblikuju GIS
postupak. Konkretnije, moguće je dodavati složene setove različitih tipova
podataka za geobaze, kao što su topologije, mreže i njihovi podtipovi na bazi
kojih se može izvršiti njihova integracija i povezivanje u relevantne prostorne
veze.
Osnove geografskog informacionog sistema 30
Primjeri za proširene tipove GIS podataka uključuju:
� mreže koje se koriste da povežu individualna obilježja, napr. u saobraćaju,
vodama, raznim objektima i drugim mrežama;
� teren i digitalni model nagiba terena (digital elevation model – DEM) koji
se koristi za modeliranje nagiba i ekspozicija trodimenzionalnih površina;
� geometrija sa koordinatama (Coordinate Geometry - COGO) i prijegledna
topografska premjeravanja za osiguravanje kontrolnog radnog okvira za
visokoprecizne GIS setove podataka;
� druge tipove podataka, kao što su lokatori adresa i imena mjesta, sistemi
linijskog referensiranja, katastarski materijal za upravljanje parcelama,
tematske geografske karte i sl.
GIS često koristi brojne setove podataka sa prezentacijama i iz organizacija koje
su se specijalizirale za korištenje GIS-a u pojedinim oblastima. Zato je veoma
važno za GIS setove podataka da budu:
� jednostavni za upotrebu i razumijevanje;
� da se mogu lahko povezivati sa ostalim geografskim setovima podataka;
� jednostavni za kompiliranje i procjenjivanje;
� jasno dokumentirani po sadržaju, namjeravanim upotrebama i ciljevima.
Svaka GIS baza podataka ili digitalni arhiv treba se pridržavati ovih jednostavnih
uobičajenih principa i koncepata. Zato GIS posjeduje standardiziranu proceduru
za opis geografskih podataka u ovim terminima kao i iscpni set alata za njihovu
upotrebu i upravljanje.
Osnove geografskog informacionog sistema 31
4.1. Opisni atributi
Tabele atributa i veza igraju ključnu ulogu u GIS modelima podataka kao i u
tradicionalnim aplikacijama baza podataka. GIS setovi podataka uključuju
tradicionalne tabelarne atribute kao dodatak geografskoj prezentaciji.
Atributi se koriste da opišu geografske objekte kao što su vektori (oblici) i rasteri.
Mnoge tabele mogu biti linkovane na geografske oblike korištenjem uobičajenog
polja ili tipke.
4.2. Struktura podataka
Prostorni podaci su srce svakog GIS projekta, ili aplikacije. Prostorni podaci
sadrže lokacije i oblike objekata na karti. Poznati i kao digitalni kartografski
podaci, oni predstavljaju podatke koji su potrebni za izradu karata i studiranje
prostornih odnosa.
Prostorni podaci uključuju tačke koje predstavljaju pojedinačna stabla objekte
kao što su, izvori, kote, i linije koje predstavljaju puteve, vodotoke. Oni takoñer
uključuju i poligone koji predstavljaju ekosisteme, zaštićena područja, općine,
kantone, itd. Geografske granice često dolaze sa svojim površinama i
perimetrom koji su već izračunati.
Slika stvarnog svijeta se dobiva na osnovu kombinacije vektorskih i rasterskih
podataka.
3.7. Raster
Rasterski podaci predstavljaju geografske objekte dodijeljene vjednostima u
kvadratnim ćelijama koje grade mrežu, tako da i granice izmeñu odreñenih
kategorija slijede ovu mrežu. Rasterska ćelija se označava kao slikovni element
ili piksel (picture element). Rasterom se najčešće prikazuju prostorni fenomeni
koji imaju kontinuiranu numeričku skalu, kao što je to npr., nadmorska visina,
Osnove geografskog informacionog sistema 32
temperatura, itd. Rasteri uključuju različite vrste skeniranih karata, satelitske i
zračne snimke, kao i digitalne modele terena (DEM), i tematske prostorne
podatke (nagib terena, ekspozicija, itd.).
Vrijednosti u svakoj rasterskoj ćeliji su predstavljene alfanumeričkim kodom.
Minimalna linearna vrijednost ćelije koja predstavlja prostornu rezoluciju se
izražava u tačkama po inču (dots per inch – dpi) na slikama ili kao realna mjera
na tlu (metri ili kilometri). Što je manja veličina ćelije to je veća rezolucija i
obrnuto. Rezolucija se za skenirane crno-bijele karte kreće oko 2000 dpi, dok
karte u boji ili one urañene u sivoj skali mogu imati manju rezoluciju, izmeñu 300
i 600 dpi. Rezolucija satelitskih i zračnih snimaka se izražava mjerama na tlu što
se danas kreće od nekoliko cm pa do nekoliko stotina km za regionalne ili
globalne setove podataka DEM.
Slika 9. Satelitski snimak centra Sarajeva (Izvor: Google Earth).
Računarska memorija koja se koristi za skladištenje ovih podataka se označava
kao dubina slike i izražava se u bitima.
Osnove geografskog informacionog sistema 33
Formati fajlova rasterski podataka
Format fajla koji se koristi za čuvanje rasterskih podataka ovisi u prvom redu o
izvoru podataka i metodi kompresije. Generički raster fajl ormat predstavlja vrlo
jednostavan format koji čuva vrijednosti u rasterskim ćelijama. Kod ASCII
formata podaci se u ćelijama čuvaju putem ASCII karaktera.
Format za razmjenu rasterskih podataka omogućava razmjenu rasterskih
podataka izmeñu različitih GIS aplikacija. Napopularniji tip ovog formata je TIFF
(Tagged Image File Format) kojeg podržava široki spektar različitih ureñaja za
skeniranje slike i programskih aplikacija za obradu slike (npr., Corel). TIFF fajl
koji sadrži georeferentne informacije se označava kao GeoTIFF.
Format za kompresiju rasterskih podataka je od velikog značaja budući da
omogućava čuvanje rasterskih podataka koji obično zahtjevaju veliki skladišni
prostor na računarima u relativno malojj memoriji računara. Ovo je posebno
značajno za satelitske ili zračne snimke visoke rezolucije koji zahtjevaju veliku
memoriju računara.
Najpoznatiji formati su JPEG (Joint Photographic Experts Group) i GIF (Graphics
Interchange Format) sa stopom kompresije od 5:1 do 10:1. JPEG omoguća
dobru kompresiju slike ali uz manje modifikacije i gubitak kvaliteta, što se može
kontrolisati.
Formati satelitskih snimaka
Satelitski snimci koje snimaju sateliti kao što su Landsat MSS, Landsat TM,
SPOT i drugi se čuvaju u binarnom formatu koji sadrži zaglavlje fajla sa
georeferentnim informacijama o slici. Proprietarni formati rasterskih podataka su
specifični za različite GIS softvere, kao što je npr., GRID format za ArcGIS.
Osnove geografskog informacionog sistema 34
Rastersko geoprocesiranje
Metode rasterskog geoprocesiranja imaju brojne prednosti kao što su efikasno
prikazivanje kontinuiranih površina kao što je topografija što čini rasterske
modele podesnim za prostorno modeliranje odreñenih zona upotrebom
višestrukih setova podataka (npr., geološka podloga, tip tla, nagib, ekspozicija,
hidrološka mreža, itd.) koji se mogu kombinovati kako bi se dobio novi sloj sa
kombinovanim efektima. Ove operacije se mogu izvesti brzo i lako, budući da
rasterski podaci imaju predeterminisane vrijednosti u svakoj ćeliji. Svaki atribut
se prema tome može logički ili aritmetički kombinirati sa onim u odgovarajućoj
ćeliji drugog sloja kako bi se dobio novi sloj sa novim vrijednostima atributa. Ovo
se bitno razlikuje od vektorskih modela u kojima su prostorne jedinice pojedinih
slojeva neovisne jedne o drugim, te je stoga nemoguće vršiti poreñenje slojeva
bez prethodne obrade kako bi se identificirala priroda prepoklapanja. Jedna od
prednosti je i relativno brz prikaz podataka što je omogućeno korištenjem
vrijednosti u rasterskim ćelijama za npr., prikaz boje podataka. Ovaj proces je
moguće čak i dodatno ubrzati korištenjem metoda za izradu tzv., piramidalnih
rasterskih slika koje se odlikuju progresivno smanjenom rezolucijom slike.
Prilikom prikaza cijelog seta podataka koriste se samo podaci male rezolucije što
omogućava brzi prikaz slike. Prilikom zumiranja prikazuju se podaci više
rezolucije, dok se brzina prikaza održava jer se sada prikazuje manja površina.
ArcGIS softver automatski odabire piramidalni sloj koji je najpodesniji za prikaz u
odreñenom razmjeru. Rasterske metode omogućavaju rukovanje vrlo velikim
setovima podataka korištenjem tehnika koje se nazivaju tilling (tehnika kojom se
velike rasterske mreže dijele na manje blokove) i adaptiva rasterska kompresija
(reducira potrebe za skladištenjem rasterskih podataka i znatno ubrzava pristup
vrijednostima u ćelijama za prostorni prikaz i analizu vrlo velikih rasterskih
fajlova). Brojne prostorne aplikacije i analize se mogu izvesti samo korištenjem
rasterskih podataka zbog složenosti vektorskog pristupa. Slike visoke rezolucije
su znatno podesnije za vizualizaciju prostornih fenomena. Takoñer, znatno je
Osnove geografskog informacionog sistema 35
lakše predstaviti odreñene prostorne procese kao što je npr., širenje poplave
rasterskim podacima.
Meñutim, rasterski podaci imaju i odreñene nedostatke. Ovdje u prvom redu
spada primjena rastera u aplikacijama koje se bave tačkama, linijama ili
poligonima. Ograničavajući faktor za primjenu rastera je i rezloucija koja se u
većini slučajeva kreće izmeñu 300 i 500 dpi.
4.4. Vektor
Vektorski podaci se koriste za prikazivanje pojedinačnih prostornih objekata
upotrebom tri osnovna grafička elementa: tačke, linije i poligona. Ovi objekti su u
bazi podataka označeni kao klase objekata. Svaki vektorski podatak ima
pridružen par koordinata (tačka) ili seriju koordinatnih parova (linija ili poligon).
Dakle, za pravilan topološki prikaz izvora (tačka) je dovoljan samo par koordinata
(x, y) koji ga locira u prostoru. Za prikaz linije (potok, rijeka, itd.) potreban je set
tačaka (luk, segment) sa definisanom polaznom i krajnjom tačkom (čvorovi) što
definiše početak i kraj linije. Kod poligona (jezero) potrebno je da ove površine
budu zatvorene, bez praznina.
Veliko j.
Crno j.
Bijelo j.
Platno j.
0.2 0 0.2 0.4km
Slika 10. Primjer vektorskog seta podataka (okolina Sarajeva).
Osnove geografskog informacionog sistema 36
Vektorski podaci se koriste primarno u onim aplikacijama koje se fokusiraju na
osobine individualnih klasa prostornih objekata na odreñenom geografskom
području.
Klase objekata su organizirane u slojeve ili teme, pri čemu se objekti koji su
predstavljeni različitim grafičkim elementima moraju zasebno čuvati. Na primjer,
iako odreñeno slivno područje koje se čuva kao tema čine izvori, potoci i rijeke i
jezera, oni su svrstani u zasebne slojeve jer su to objekti koji su predstavljeni
tačkama (izvori), linijama (potoci i rijeke) i poligonima (jezera). Prema tome, tema
Slivno područje predstavlja skup neovisnih klasa objekata.
Unošenje vektorskih podataka
Ovaj proces se odvija u nekoliko faza koje uključuju nabavku potrebnih podataka,
digitalizaciju, njihovo ureñivanje, ako je to potrebno, formatiranje i konverziju u
odgovarajući format, te povezivanje prostornih podataka sa atributima u
tabelama.
Digitalizacija
GIS paketi omogućavaju digitalizaciju korištenjem stolića za digitalizaciju koji je
povezan sa računarom ili digitalizaciju na ekranu korištenjem rasterske slike u
pozadini. Ovo je najčešće korišten metod za geokodiranje prostornih podataka,
posebno papirnih karata ili štampanih zračnih snimaka. Proces digitalizacije se
odvija u pet faza: 1) registracija koja podrazumijeva fiksiranje karte na stolić i
odabir kontrolnih tačaka (četiri u uglovima i jedna u sredini), 2) digitalizaciju
tačkastih objekata, 3) digitalizaciju linijskih objekata, 4) digitalizaciju poligona, te
5) dodavanje atributnih podataka.
Osnove geografskog informacionog sistema 37
Manualna digitalizacija, bilo korištenjem stolića za digitalizaciju ili na ekranu je
jedan od najvećih izvora grešaka u GIS-u. Stoga se danas sve više joristi
automatska digitalizacija za što se najčešće koriste skeneri.
Skeniranje
Danas se u konverziji podataka za GIS u velikoj mjeri koriste skeneri koji u prvom
redu moraju imati visoku rezoluciju (300 – 600 dpi je podesna za GIS aplikacije
koje uključuju papirne karte, dok je rezolucija od 2000 dpi potrebna za skeniranje
zračnih fotografija), tačnost od ± 0.1% (odnos izmeñu veličine rasterske slike i
originalnog dokumenta), minimalnu širinu od 91.4 cm, izlazni format koji
prepoznaje softver za vektorizaciju (npr. TIFF), te kvalitetan softver.
Slika 11. Skener A3 formata visoke rezolucije
Nakon skeniranja potrebno je izvesti i naknadnu obradu podataka kako bi se
izvela konverzija rastera u vektor, rastera u tekst, kao i konverzija rasterskih
Osnove geografskog informacionog sistema 38
simbola i ureñivanje grafičkih podataka, odnosno čišćenje grafike od nastalih
grešaka, što se obično radi upotrebom funkcija za ureñivanje ugrañenim u GIS.
Uvoženje gotovih vektorskih podataka
Zahvaljujući razvoju savremenih tehnologija danas je moguće nabaviti digitalne
podatke koji se mogu uvesti u GIS. Različiti GIS softverski paketi danas
prepoznaju i uvoze široki spektar podataka različitih formata, uključujući i CAD
format, posebno vrlo popularni AutoCAD DXF format. Za uspješan uvoz digitalnih
podataka koristi se transformacija koordinata kada ovi podaci nisu u
koordinatnom sistemu koji koristi data aplikacija. ArcGIS softver podržava vrlo
široki spektar standardnih projekcija i koordinatnih sistema.
Ureñivanje grafičkih podataka
Jedna od ključnih funkcija GIS-a je i ureñivanje grafičkih podataka čiji je cilj
osiguravanje njihovog integriteta. Naime, u procesu digitalizacije se vrlo često
potkradaju greške koje imaju uticaj na kvalitet i integritet podataka. Proces
ureñivanja podataka se odvija u četiri koraka koji uključuju definisanje tolerancije
odnosno udaljenosti od objekta na kojoj se još uvijek može selektovati dati
objekt, čime se povećava brzina i efikasnost rada. Sljedeći korak je gradnja
topologije što podrazumijeva prije svega kreiranje tačaka, linija ili poligona, nakon
čega slijedi identifikacija i automatsko ispravljanje pogrešaka. Posljednji korak se
odnosi na aplikacije koje sadrže više slojeva a podrazumijeva njihovo spajanje u
jedinstven sloj.
4.5. Digitalna konverzija atributnih podataka
Atrbutni podaci se kod prostornih baza podataka čuvaju u tabelama u bazama
podataka. Osnovni cilj konverzije atributnih podataka je kreiranje tabela u
bazama podataka koje će sadržavati opisne podatke vezane sa grafički
Osnove geografskog informacionog sistema 39
elementima putem identifikacijskih polja. Atributnim podacima se može upravljati
interno (u okviru GIS komponente upravljanja bazama podataka) ili eksterno
(putem sistema upravljanja bazama podataka). ArcGIS podržava komercijalne
sisteme upravljanja bazama podataka kao što je to npr., Oracle. Na ovaj način se
omogućava integrisanje postojećih setova podataka u GIS, te razmjena
prostornih podataka sa drugim aplikacijama, udobnije istraživanje baze podataka
putem SQL-a, kao i efikasnija zaštita i sigurnost podataka.
Digitalna konverzija se odvija u tri koraka koji uključuju definisanje strukture fajla
sa podacima, odnosno objekata i njihovih karakteristika putem SQL-a. Nakon
toga slijedi punjenje fajla sa podacima što se može izvesti bilo direktnim unosom
korištenjem maske za unos podataka ili unosom podataka iz postojećeg fajla.
Ovaj proces zahtijeva dosta vremena i često je podložan greškama koje je
ponekad vrlo teško uočiti. Slijedeći korak je povezivanje atributnih sa grafičkim
podacima pomoću zajedničkog identifikatora. Ova veza može biti logička (dva
zasebna fajla kojima se pristupa kao jednom fajlu za vrijeme obrade podataka) ili
fizička (stapanje atributa i grafike u jedan fajl).
4.6. Pristupi vektorskom geoprocesiranju
Korištenje komandne linije
Korištenje komandne linije u geoprocesiranju vodi porijeklo iz prvih generacija
GIS-a koje su bile zasnovane na DOS-u. Komandnu liniju obično čine operator i
parametri za unos kojima se definiše aktivnost operatera, odnosno odakle će se
uzeti podaci, način na koji će se procesirati i gdje će se pohraniti rezultati ove
obrade. Nakon unosa neophodnih parametara pritiskom na tipku Enter se
izvršava komandna linija. Ovo je vrlo zahtjevan i složen zadatak, tako da su
vremenom nastala odreñena poboljšanja koja su dovela do automatizacije ovog
procesa. Danas se komandnom linijom većinom koriste programeri za testiranje
ideja prije nego što napišu aplikaciju.
Osnove geografskog informacionog sistema 40
Korištenje čarobnjaka i dijaloških kutija
Kao i većina savreemnih aplikacija i GIS je dizajniran za korištenje grafičkog
korisničkog sučelja (GUI). Čarobnjak predstavlja seriju od nekoliko koraka koji
vode korisnika od odabira odreñenih alata za geoprocesiranje pa sve do njihovog
korištenja. Ovaj proces se zasniva na odabiru jedne od nekoliko ponuñenih
opcija sa padajućeg menija. Dijaloška kutija može sadržavati i kutije za unos
odreñenih podataka. Nakon toga korisnik klikom na opciju next potvrñuje
odabranu operaciju i nastavlja dalje sa zadatkom sve do njegovog okončanja. Na
ovaj način je u velikoj mjeri pojednostavljeno korištenje GIS aplikacija.
5. GEOVIZUALIZACIJA
Geovizualizacija je postupak prikazivanja geografskih informacija sadržanih u
geobazi podataka u obliku dvodimenzionalnih interaktivnih i štampanih karata,
trodimenzionalnih scena, različitih sumarnih tabela, grafikona, shema mreža i sl.
Karte predstavljaju sredstvo za definiranje i standardiziranje interakcije sa
geografskim informacijama. Interaktivne karte osiguravaju osnovno korisničko
sučelje za većinu GIS aplikacija. Koristeći geografske prikaze kao što su karte i
glubusi moguće je ukazati na odreñene lokacije, otkriti nove veze izmeñu njih,
izvoditi editovanje i analizu i prilagoñavati rezultate istraživačkim potrebama.
Ineraktvine karte, štampane karte, 3D scene i globusi, sumarni grafikoni i tabele,
prikazi bazirani na vremenu i shematski prikazi mreža su primjeri geovizualizacije
u GIS-u.
GIS-ove karte osiguravaju pristup geografskim informacijama pomoću palete
alata za analizu i interakciju sa njihovim sadržajima. Takoñer, programiranjem se
karte često ugrade u uobičajene aplikacije i kao takve se objavljuju na Internetu,
za ciljanu upotrebu u GIS-u.
Osnove geografskog informacionog sistema 41
Slojevi karata se koriste da pridruže simbole i označe obilježja bazirana na
vrijednostima selektovanih atributa. Npr., parcele mogu biti osjenčene bojama
baziranim na upotrebi zemljišta ili mogu biti označena katastarskim brojevima koji
označavaju vlasništvo. Isto tako veličina tačke za naseljena mjesta može ovisiti o
broju stanovnika.
Vrlo važno svojstvo geovizualizacije je korištenje opcija kao što su „klizi“ (pan) i
„zumiraj“ (zoom) za navigaciju po interaktivnim kartama. Konkretne informacije o
odreñenoj lokaciji ili objektu se mogu dobiti opcijom „ubosti“ (point to) na objekt ili
lokaciju. Za različite potrebe mogu biti izvoñena odreñena prostorna istraživanja.
Npr., prodavnice odreñenog tipa mogu biti pronañene unutar zadane distance od
škole ili mogu biti prepoznata močvarna područja unutar 500 m od izabranih
puteva. Takoñer je kroz interaktivne GIS karte moguće editovanje podataka i
obilježja na njima.
Kroz interaktivne GIS karte, korisnici izvode uobičajene GIS zadatke od
jednostavnih do naprednih. Glavni „poslovni oblik“ GIS-a je omogućavanje
različitim organizacijama da selektivno i shematski pristupaju dostupnim
geografskim informacijama.
Kao dodatak tradicionalnim dvodimenzionalnim kartama postoje i drugi
interaktivni prikazi za uvid u GIS baze podataka kao što su vremenski prikazi i
animacije, 3D scene i shematski crteži.
5.1. Uobičajene karakteristike GIS karata
GIS-ove karte su interaktivne karte kojima se može pristupiti i koristiti ih preko
računara ili mobilnog servisa. GIS karte proširuju korisnički opseg u odnosu na
tradicionalne štampane karte na više načina:
Osnove geografskog informacionog sistema 42
� GIS karte imaju više nivoa. One mogu automatski prikazati informaciju na
odgovarajućem nivou onako detaljno kako zumirate bliže i dalje na karti –
od općeg pogleda na nju do nivoa ulice ili gradskog kvarta.
� GIS karte su interaktivne. Često možete raditi sa informacijom kad ste u
prilici i dodati nove slojeve informacije kako vam postaju dostupne.
� Svaka GIS karta ima set alata kao dio svog korisničkog sučelja koji vam
dopušta da radite sa njenim sadržajem. Mogućnosti mogu varirati od
običnog ispitvanja karte i zadataka prepoznavanja i pronalaženja do
adresiranja geokodiranja, ucrtavanja puteva, kompilacije podataka i
njihovog editovanja i geografske analize. Mnogo karata sadrži ciljani
korisnički alat koji pomaže korisnicima završiti ključne radne zadatke.
� GIS karte mogu biti dinamične i animirati prikaz informacija kroz vrijeme.
� GIS karte dolaze u mnogim različitim aplikacijama i veličinama i mogu biti
razvijene kao desktop karte (za individualnu upotrebu), web karte, 3D
karte, specijalizirane aplikacije karata i mobilne karte.
� GIS karte često sastavljaju informaciju iz kruga GIS web servisa i postoji
mogućnost korištenja i integriranja alata i geografskih informacija iz
višestrukih izvora;
� GIS karte su prilagodljive. Raznovrsnost GIS aplikacija karata i radnih
okvira podržava širok krug razvojnih mogućnosti. Svaki tip karte ima
odgovarajuću GIS softver aplikaciju koja se koristi za izvoñenje zadataka.
Svaki tip GIS karte je pogodan za odreñeni tip korisnika i procese rada.
5.2. Priprema informacija za prezentacije
Desktop GIS nudi širok spektar alata za prezentiranje informacija na vrlo
kvalitetan način. Ove prezentacije mogu uključiti karte, grafikone, tabele, skupa
sa grafikom koju uvozite iz drugih programa ili vašom vlastitom grafikom.
Prezentacije koje kreirate mogu biti štampane ili prikazane na ekranu vašeg
računara.
Osnove geografskog informacionog sistema 43
Da bi se informacije prezentirale na pravi način potrebno je poznavati publiku.
Zatim je potrebno odlučiti koje informacije trebju biti uključene u vašu
prezentaciju. Ako vaša prezentacija uključuje karte, onda koliko mnogo
informacija treba biti uključeno na svakoj karti, i na koji način te informacije
trebaju biti organizovane i prikazane? Da li je potrebno koristiti grafikone umjesto
karata ili kao dodatak kartama? Koja dodatna grafika može poboljšati vašu
prezentaciju?
Svaku od ovih tema ćemo zasebno obraditi a zatim ćemo pokazati kako je lako
kreirati atraktivnu prezentaciju koja zadovoljava vaše ciljeve.
Prije nego što počnete sa izradom prezentacije koju će vidjeti drugi ljudi, zapitajte
se ko su oni i koliko već znaju. Da li je riječ o grupi sa posebnim znanjem teme
koju prezentirate? Recimo da vaša prezentacija uključuje karte. Informacija o
tome ko će vidjeti tu kartu će determinisati boje i simbole koje birate, količinu
detalja koje pokazujete, i način na koji organizujete informacije. Samo kada vam
je poznato ko je vaša publika, možete kreirati prezentaciju koja najbolje šalje
vašu poruku. Vi posjedujete bazu podataka punu informacija, kojima je moguć
pristup. Ali, koliko tih informacija trebate prikazati na karti? Previše informacija će
zbuniti i preopteretiti vašu publiku, i neće poslati vašu poruku. Tada ćete dobiti
takve reakcije kao što su: "Ne shvatam. Šta predstavljaju sve te linije? Ove tačke
jedne preko drugih su zbunjujuće. Ne želim više da gledam ovu kartu. Zbunjuje
me."
Desktop GIS nudai alate za kontrolu onoga što se pojavljuje na karti. Na primjer,
postoje alati za kontrolu veličine odlika kao i za redukciju broja odlika, tako da se
prikazuju samo one odlike koje su potrebne. Ostali alati omogućavaju
uključivanje ili isključivanje tema, ili stvaranje više od jednog pogleda na
informacije.
Osnove geografskog informacionog sistema 44
Skala karte determiniše veličinu odlika koje se prikazuju kao i broj detalja koji se
mogu prikazati. Ako publika treba da vidi veliki broj detalja skala karte to mora
omogućiti. Jedan od načina kontrole količine detalja je zumiranje karte.
Bez obzira koliko zumirate detalje, još uvijek može postojati više odlika na temi
nego što to vi želite pokazati. Vi ne želite eliminisati odlike, nego samo
privremeno sakriti neke od njih dok vam ponovo ne zatrebaju. Ovo možete izvesti
procesom koji se naziva filterisanje. Na primjer, imate temu sa naseljenim
mjestima u BiH i želite prikazati samo gradove sa više od 30 000 stanovnika.
Jednostavnom primjernom filtera sakrivaju se naselja koja su previše mala.
Filterisanje ne uklanja odlike sa karte. Odlike se mogu opet prikazati, uvjek kada
to poželite, uklanjanjem filtera. GIS baza podataka obično sadrži veliki broj tema
sa informacijama. Možete odabrati teme koje su vam potrebne kako biste poslali
vašu poruku.
Ponekad je zaista potrebno prikazati više informacija nego što se uklapa na
jednu kartu. Da biste izbjegli nagomilavanja koja je teško čitati na karti možete
kombinovati seriju karata u jednoj prezentaciji. Na ovaj način možete pokazati
odvojene teme ili različite dijelove iste geografske oblasti, ili promijene u
geografskoj oblasti u toku odreñenog vremenskog perioda. Sada je potrebno
izvršiti organizaciju informacija na kartama na najbolji mogući način za
prezentaciju. Za što tačnije prezentovanje informacija potrebno je odabrati
najpodesnije simbole. Neke boje su obično prihvaćene kao najpodesnije za
odreñene stvari, zeleno za vegetaciju i plavo za vode, na primjer. Na
topografskim kartama mali trouglovi gotovo uvijek predstavljaju planinske vrhove.
Debljina i boja linija mogu definisati pojedine tipove puteva.
Klasifikacija informacija
Ponekad je potrebno prezentirati informacije koje sadrže veliki broj jedinstvenih
rijednosti kao što je na primjer populacija ili prihod. Budući da bi bilo previše
Osnove geografskog informacionog sistema 45
konfuzno prikazati svaku vrijednost, one se dijele u grupe. Svaki član grupe
prima isti simbol. Dijeljenje vrijednosti u grupe, ili klasifikacija, omogućava
prezentaciju velikog broja informacija na karti bez opterećivanja publike. Pojedine
informacije imaju više smisla kada se zna više o tome kako su one rangirane, od
najniže prema najvišoj, kao što su informacije o prihodima, cijenama zemljišta,
temperaturi, itd. Kolorna rampa koristi spektar boja za indikaciju rangiranja ili
reda meñu klasama. Boje mogu biti poredane od najsvijetlije prema najtamnijoj ili
od jedne boje ka drugoj. Upotreba kolorne rampe za indikaciju rangiranih klasa
čini karte informativinijima.
Ovisno o tome kako definišete klase, možete kreirati i različite karte koje
prikazuju različite trendove. Na primjer, ako se koriste dva različita metoda za
podjelu vrijednosti načina upotrebe zemljišta u jednak broj klasa, nastaće dvije
različite karte. Trendovi koje prikazuju ove karte se razlikuju. Tekst identifikuje
odlike znatno pouzdanije od samog simbola. Zeleno sjenčenje na karti može
ukazivati da je riječ o parku, ali kojem. Tekst daje naziv. Plava boja može
indicirati vodu, ali koju? Neke tekstualne etikete predstavljaju više od samog
naziva odlike. Oni daju nadmorsku visinu planinskog vrha, udaljenost izmeñu
tačaka na putu, i druge vrijednosti atributa.
Desktop GIS predstavlja više od samog kartiranja. Upotrebom njegovih alata
mogu se kreirati tradicionalne prezentacije upotrebom različitih tipova grafikona i
table. I ne samo to, vi možete uključiti i grafiku i tekst u odreñenu prezentaciju.
Kao i karte, sami grafikoni su vrlo snažan način prezentiranja informacija. U
kombinaciji sa kartama, grafikoni daju publici različit pogled na informacije.
Tabele mogu biti efikasan format za prezentiranje detaljnih informacija o
kartama. Moguće je prikazati odabrani dio tabele kao dio prezentacije na karti ili
uključiti cijelu tabelu u izvještaj.
Završna prezentacija se može poboljšati dodavanjem teksta i grafike. Strelica na
odreñenom mjestu, ili objašnjenje na drugom, mogu biti upravo ono što je
Osnove geografskog informacionog sistema 46
potrebno publici da bolje shvati poruku. Postavljanje grafike kao što su slike,
skenirane fotografije ili dokumenti, u prezentaciju daje sasvim drugu dimenziju.
Tabelarni podaci
Tabelarni podaci su deskriptivni podaci koje GIS povezuje sa odlikama na karti.
Oni predstavljaju inteligenciju koja stoji iza karata. Tabelarni podaci se prikupljaju
za specifične zone kao što su gradovi, općine, kantoni, i često dolaze zajedno sa
podacima o odlikama.
Vi već vjerovatno posjedujete neke tabelarne podatke podesne za upotrebu u
desktop GIS-u. Neki tabelarni podaci sadrže geografske lokacije, kao što su
lokacije pojedinih endemičnih vrsta, značajnih istorijskih objekata, itd. Ove
lokacije se mogu koristiti za izradu odlika na kartama koje se mogu prikazivati i
analizirati zajedno sa drugim prostornim podacima.
Slike
Slike uključuju vrlo različite elemente kao što su satelitski snimci, zračne
fotografije, ili skenirani podaci (podaci koji su konvertovani iz štampanog u
digitalni format).
Slike zemlje snimljene iz satelita ili aviona se mogu prikazivati kao karte skupa sa
drugim prostornim podacima koji sadrže odlike na karti. Ove slike se mogu
koristiti i kao atributi odlika na karti. Satelitski snimak Sarajeva se može povezati
sa odlikama na karti tako da odabirom na odliku dobijete prikaz slike. Gotovo
svaki dokumnet ili slika se mogu skenirati i sačuvati kao atribut u GIS bazi
podataka. Slike odreñene biljne vrste se mogu povezati sa kartom odreñenog
područja; terenski podaci se mogu povezati sa slikama lokaliteta, a skenirane
dozvole za gradnju sa grañevinskim lokacijama. Desktop GIS omogućava pristup
ovim informacijama kada je to potrebno jednostavnim klikom na prikaz karte.
Osnove geografskog informacionog sistema 47
Kompatibilnost formata
Format podataka koje koristite mora biti kompatibilan sa desktop GIS-om koji
koristite. Dokumentacija koja dolazi sadesktop GIS softverom sadrži podatke o
formatima prostornih, tabelarnih i slikovnih formata koje taj softver podržava.
Geokodiranje adresa
Adrese su najobičnija forma informacija o lokaciji. Adresa precizira lokaciju na
gotovo isti način kao što to rade i geografske koordinate. GIS treba mehanizam
da bi računao koordinate goegrafskih lokacija prije nego što ih prikaže na karti.
Geokodiranje adresa omogućava prikaz tabelarnih podataka koji sadrže adrese
kao tačke na karti. Da bi se ovo postiglo, GIS povezuje adrese koje se nalaze u
tabelarnim fajlovima sa setom prostornih podataka.
Kreiranje odlika iz formi koje ste nacrtali
Upotrebom GIS alata mogu se nacrtati različiti oblici (kutije, krugovi, tačke, linije i
poligoni) na kartama. Takoñer je moguće sačuvati oblike kao odlike karte. Na
primjer, moguće je izdvojiti zonu nukleusa u okviru zaštićenog područja. Kada
sačuvate ove oblike onda je moguće i dodijeliti njima atribute i vršiti potrebne
operacije.
Crtanje oblika je moguće i na slikama. Slike su idealne za kreiranje odlika karata
kada je izvršena korekcija za fotografsku distorziju i ubačena projekcija. Mogu se
pratiti različiti objekti koji se nalaze na slikama - rijeke, putevi, šumske površine -
kako bi se kreirale teme odlika karte. Na ovaj način se mogu kreirati baze
podataka karte iz samo jedne slike.
Osnove geografskog informacionog sistema 48
5.3. Klasifikacija i prikazivanje tema
ArcView Legend Editor nudi niz opcija za klasificiranje i prikazivanje odlika
atributa. Stil prezentacije se može odabrati selektovanjem odgovarajuće legende.
Tip legende koju odaberete determiniše da li će odlike biti podijeljene u klase i
koji će atributi odlika biti potrebni za klasifikaciju. Možete odabrati i metod
klasifikacije koji odreñuje način na koji se atributi dodjeljuju klasama kao i broj
klasa. Možete koristiti i Legend Editor za izradu vlastitih korisnički definisanih
klasa i prikaza.
6. GEOPROCESIRANJE
Geoprocesiranje je automatsko metodološko izvršenje sekvence operacija na
geografskim podacima da bi se kreirala nova informacija.
Proces koji se izvodi može biti rutinski, kao npr., da omogući konvertiranje fajlova
iz jednog formata u drugi. Operacija, meñutim, može biti i prilično kompleksna
kao što je, npr., kreiranje visokokvalitetnih karata, kreiranje sofisticiranog
analitičkog modela za razumijevanje i rješenje važnih naučnih problema ili za
izgradnju GIS modelirajućih web servisa.
Temeljni cilj geoprocesiranja je automatiziranje GIS zadataka. Gotovo svi GIS
korisnici koriste iste ili slične postupke u radu što stvara potrebu za metodima za
automatizaciju, dokumentaciju i razmjenu procedura u više koraka koje se
ponavljaju.
GIS uključuje bogat set alata za rad sa geografskim informacijama i njihovo
procesiranje. Kolekcija alata se koristi za operiranje GIS informacijskim objektima
kao što su setovi podataka, polja atributa i kartografski elementi za štampane
karte. Zajedno, ovi iscrpni alati i objekti podataka na kojima alati operiraju čine
Osnove geografskog informacionog sistema 49
bazu za složen geoprocesni radni okvir, koji se u najkraćem obliku može
prezentirati na sljedeći način:
Postojeći podaci + alat = novi podaci + geovizualizacija = nova karta
GIS alati su operativno sredstvo za satavljanje operacija u više koraka. Alat
pokreće baznu operaciju na postojeće podatke da bi se dobili novi podaci.
Geoprocesirajući radni okvir u GIS-u se koristi da poveže zajedno serije ovih
operacija, omogućavajući korisnicima automatizaciju radnih procesa,
programiranje analitičkih modela i izgradnju komandnih datoteka za izvršavanje
često korištenih procedura.
Zajedničko povezivanje sekvenci operacija formira procesni model koji se koristi
za automatizaciju i bilježenje brojnih zadataka u GIS-u. Izgradnja i primjena
ovakvih procedura je bazirana na geoprocesiranju.
Geoprocesiranje se virtualno koristi u svim fazama GIS-a za automatizaciju i
kompilaciju podataka, upravljanje podacima, analizu i oblikovanje, arhiviranje i u
naprednoj katrografiji.
Geoprocesiranje se koristi da oblikuje način na koji se podaci transformiraju iz
jedne strukture u drugu da bi se izveli mnogi uobičajeni GIS zadaci – npr., za
uvoz podataka iz brojnih formata, njihovo integriranje u GIS, izvoñenje brojnih
standardnih provjera kvaliteta uvezenih podataka kao i izvoñenje različitih analiza
i modelovanja. Sposobnost da automatizuje i ponovi ovakve procese rada je
ključna mogućnost GIS-a.
Geoprocesiranje se široko primjenjuje u brojnim GIS aplikacijama i scenarijima.
Glavni metod koji se koristi za izgradnju geoprocesnih modela rada je korištenje
brojnih alata u specifičnoj sekvenci. Korisnici mogu grafički sastaviti ovakve
procese koristeći ModelBuilderTM aplikaciju u ArcGIS-u odnosno mogu se
Osnove geografskog informacionog sistema 50
sastaviti skripte koristeći moderne alate za skripte kao što su Phyton, VBScript i
JavaScript.
6.1. Kompilacija podataka
Procedure kompilacije podataka su korištenjem geoprocesiranja automatizirane
u svrhu osiguranja kvaliteta i integriteta podataka i izvoñenja zadataka
ponovljenog kvalitativnog osiguranja tj. kontrole kvaliteta kompiliranih podataka.
Automatizacija takoñer omogućava razmjenjivanje serija procedura i
komuniciranje njima, izvoñenje niza procesnih tokova i dokumentiranje ovih
ključnih procesa za izvedene podatke.
6.2. Analiza i modeliranje
Geopreocesiranje je ključni radni okvir za modeliranje i analizu. Neke uobičajene
modelirajuće aplikacije ukjučuju:
� modele za pogodnost i mogućnost, predviñanje i procjenu alternativnih
scenarija;
� integracijske i vanjske modele;
� razmjenu modela.
6.3. Upravljanje podacima
Upravljanje podacima je odlučujuće u svim GIS aplikacijama. Brojne
geoprocesne funkcije se primjenjuju da:
� premjeste podatke iz baza podataka i u baze podataka;
� objave podatke u raznim formatima (kao što su Geography Markup
Language - GML profili);
� ujedine susjedne setove podataka;
Osnove geografskog informacionog sistema 51
� apdejtuju sheme GIS baza podataka;
� izvode brojne procese na svojim GIS bazama podataka.
6.4. Karte
Napredni geoprocesirajući alati se koriste za izvoñenje kartografskih prezentacija
na nekoliko nivoa, za izvoñenje generalizacijske logike i automatiziranje kontrole
kvaliteta kartografskih radnih procesa tokom pripreme karata za štampanje.
7. GIS INFORMACIJSKO UPRAVLJANJE
GIS informacijsko upravljanje dijeli mnoge zajedničke koncepte i karakteristike sa
arhitekturama standardne informacijske tehnologije (IT) i može dobro raditi u
centraliziranim, poduzetničkim računarskim okolinama. Npr., GIS setovima
podataka se može upravljati u povezanim bazama podataka kao i sa drugim
tipovima informacijama. S tim u vezi GIS sistemi omogućavaju upravljanje
stalnim promjenama i apdejtovima u geografskim bazama podataka (DBMS).
Ipak, neke transakcije za apdejtovanje podataka u GIS-u se, u odnosu na druge
informatičke modele, često razlikuju u brojnim odlučujućim aspektima.
GIS-ovi podaci su složeni i prilično veliki i po broju i po veličini elemenata. Npr.,
jednostavno ispitivanje baze podataka za popunjavanje obične poslovne forme
koristi nekoliko redova podataka iz DBMS, dok će crtanje karte u GIS-u
zahtijevati ispitivanje baze podataka koje imaju stotine, čak hiljade bilješki
(snimaka). Dodadno, vektorska ili rasterska geometrija koja biva ponovo vraćena
za prikazivanje može biti veća i za nekoliko megabajtova za svako analizirano
obilježje. GIS podaci takoñer imaju složene odnose i strukture, kao što su mreže,
tereni i topologije.
Kompilacija gis podataka je napredna, specijalizirana aktivnost. Da bi se izgradili
i održavali GIS setovi podataka potrebne su iscrpne editirajuće aplikacije.
Osnove geografskog informacionog sistema 52
Specijalizirano procesiranje, zajedno sa geograskim pravilima i komandama, je
potrebno za održavanje integriteta geografskih obilježja i rastera i vladanje njima.
Dakle, kompilacija GIS podataka može biti izazov. Ovo je jedan od razloga zašto
GIS korisnici često razmjenjuju GIS setove podataka.
Rad u GIS-u dozvoljava jedinstvenu kombinaciju naučnog i poslovnog računanja.
To podrazumijeva istovremeni rad sa brojnim setovima podataka u brojnim
različitim formatima i strukturama podataka. Dodatnom kompilacijom stalno se
proizvode setovi novih podataka a time se generiraju novi rezultati modela, karti,
slojeva podataka i izvještaja. Kompletni GIS uključuje alate za upravljanje da bi
se organizirale kolekcije informacija i upravljalo njima što rezultira iz ovih procesa
rada. Dodatno, GIS mora takoñer osigurati sredstva za katalogizaciju i razmjenu
informacije preko metapodataka.
GIS je ujedno i transakcijski sistem. Kao i u drugim sistemima upravljanja
podacima, brojni apdejtirane informacije se stalno arhiviraju u GIS-ovu bazu
podataka što praktično znači da su podržane i apdejtovane transakcije. Meñutim,
rad u GIS-u često ima neke posebne transakcijske zahtjeve u procesu apdejta
podataka, što se često naziva druga transakcija. U mnogo slučajeva, dopuna
baza novim podacima prolazi kroz serije faza zbog čega apdejti vremenski mogu
trajati dosta dugo. Ipak, GIS baza podataka uvijek zahtijeva stalnu dostupnost za
svakodnevne operacije dopunjavanja i izdavanja podataka za predviñene
potrebe tzv. podijeljene GIS baze podataka.
Često korisnici žele sinhronizirati sadržaje GIS podataka u serijama kopija baza
podataka zvanih „replike“ gdje svaki sajt izvodi vlastiti apdejt svoje lokalne baze
podataka. Vrlo često je neophodno prebacivanje apdejtiranih podataka iz svake
replike baze podataka u druge i sinhroniziranje njihovih sadržaja. GIS alati za
transakciju i promjenu strukture podataka omogućavaju ovakav rad u DBMS-u
bez obzira na različite formate. Konkretnije, u GIS-u je moguće da se repliciraju i
Osnove geografskog informacionog sistema 53
sinhronizuju podaci širom kruga komercijalnih DBMS-ova kao što su SQL Server,
Oracle i IBM DB2.
Operacije editiranja u GIS-u mogu uključiti promjene višestrukih redova u
višestrukim tabelama. U tu svrhu se koriste alati koji omogućavaju editovanje ali i
poništenje i vraćanje promjena na nivo prije početka promjena. Sesije editiranja
podataka mogu trajati nekoliko sati ili čak dana. Često je vrlo važno da se
pomenuta preureñenja izvode u sistemu koji nije povezan sa centralnom
podijeljenom bazom podataka.
8. GIS KAO DISTRIBUCIONI INFORMATIVNI SISTEM
Danas je uobičajeno da slojevi podataka i tabela u većini geografskih
informacionih sistema dolaze iz više različitih GIS organizacija. Svaka od njih
uglavnom razvija samo neke, ali ne i sve, od svojih ukupnih sadržaja podataka.
Takoñer, barem neki od korištenih slojeva podataka dolaze izvan dotične
organizacije. Iz navedenog se jasno može uočiti potreba za stalnom opskrbom
novim podacima što podrazumijeva da se razmjena podataka izmeñu GIS
korisnika obavlja na efikasan i blagovremen način. Najrašireniji način za pristup,
objavljivanje i integriranje geografskif informacija su WEB servisi.
8.1. Meñuoperativnost
Distribuciona priroda GIS-a ima mnogo implikacija za meñuoperativnost i
saradanju izmeñu više različitih GIS organizacija i sistema. Trenutni trendovi i
napori koji postoje kod izrade GIS standarda (poput inicijative koje vodi Open
Geospatial Consortium, Inc. - OGC i komiteti za prostorne standarde
Meñunarodne organizacije za standardizaciju - International Organization for
Standardization - ISO) odvijaju se u smjeru odražavanja i daljnjeg razvoja
meñuoperatvnosti i saradnje izmeñu GIS organizacija. Pridržavanje ove opće
usvojene GIS prakse istaknutih standarda je odlučujuće za uspjeh bilo koje GIS
Osnove geografskog informacionog sistema 54
platforme. Na ovaj način mnogi geografski setovi podataka mogu biti kompilirani
kao generički informacijski resurs koji dozvoljava daljnje direktno GIS upravljanje
odnosno mogu biti direktno dati na razmjenu i upravljenje drugim korisničkim
organizacijama. Za realizaciju navedenih zahtjeva predvidjeni su protokoli koji
omogućavaju transakciju općekorištenih GIS setova podataka kroz Web.
GIS Web serveri se koriste za pružanje geografskih informacija Web servisima u
servisno orijentiranoj arhitekturi koja integrira više heterogenih sistema koji
podržavaju razne tipove GISa kao i za brojne druge radne okvire Web servisa
baziranih na informacijskim tehnologijama. Ova vizija postoji više od jedne
dekade i opisana je u dokumentima National Spatial Data Infrastructure (NSDI) ili
u Global Spatial Data Infrastructure (GSDI). Ovi koncepti su u uopćoj upotrebi
danas, ne samo na nacionalnom i općem nivou, već takoñer unutar država i
lokalnih zajednica. Koncept je kolektivno predstavljen kao Spatial Data
Infrastructure (SDI). Zbog toga se infrastruktura za razmjenu prostornih podataka
može okarakterisati kao federacija korisničkih sajtova koja otkriva, koristi i
objavljuje podijeljenu geografsku informaciju na Web-u.
9. GIS KAO ISCRPNA PLATFORMA
Korisnička arhitektura GIS može biti konfigurirana i razvijena u različitim radnim
okvirima, kao napr. za ličnu upotrebu, za grupni rad, rad na odsjecima, rad širom
organizacije ili kao dio državne ili regionalne GIS mreže koja je uspostavljena
izmeñu većeg broja organizacija, biroa i servisa. Kompletna GIS platforma je
orjentirana tako da omogućava sjedinjavanje velikih, sofisticiranih, višekorisničkih
sistema. No takva GIS platforma istovremeno podržava i zahtjeve manjih grupa i
individualnih korisnika.
Zato iscrpna GIS platfoma mora osigurati sve mogućnosti neophodne za podršku
navedenoj kompleksnoj viziji, kao što slijedi:
Osnove geografskog informacionog sistema 55
� Profesionalni GIS desktop za stvaranje, editiranje, analizu i vizualizaciju
geografske infromacije;
� Geografsku bazu podataka za arhiviranje i upravljanje svim geografskim
objektima;
� GIS server radni okvir baziran na Web dizajnu za distribuirano upravljanje,
analizu, razmjenu i korištenje geografskihe informacija;
� Alate za softverske programere za objedinjavanje bilo koje GIS aplikacije i
za integriranje GIS-a sa drugim tehnologijama preko desktopa, servera,
korisničkih aplikacija i mobilnih ureñaja;
� Mogućnost izbora za mobilne aplikacije za prenošenje GIS-a na teren;
� Otvorenu GIS arhitekturu baziranu na navedenim standardima, alate za
meñuoperativnost (za rad sa različitim tipovima podataka),
meñuoperativnost baziranoj na korištenje web servisa i rad na
poduzetničkoj servisno orjentiranoj arhitekturi velikog kapaciteta ili unutar
bilo kojeg radnog okvira orijentiranog na servise;
� Sučelje sa vremenskim („real-time“) senzorskim mrežama za podršku
realnim situacijama analogno vremenskim promjenama senzorskih
informacija.
GIS je baziran na savremenoj informacionoj tehnologiji i GIS standardima. Svi
ArcGIS proizvodi su sakupljeni iz modularnih softverskih komponenti koje
omogućavaju da opća GIS logika bude korištena na profesionalnim GIS
desktopima, poduzetničkim GIS serverima, uklopljenim u korisničke aplikacije i
penesena na teren mobilnim ureñajima.
Osnove geografskog informacionog sistema 56
10. RAZVOJNI TRENDOVI U GIS-u
Jedna od osnovnih karakteristika GIS-a je da se stalno razvija i evoluira. GIS
tehnologija je dugo vremena bila cijenjena zbog unapreñenja mogućnosti
komunikacije i poboljšanja saradnje pri donošenju raznih odluka, uvećanja
produktivnosti procesa rada kod različitih organizacija, poboljšanja pristupa
informaciji i posebno u oblasti prostornog planiranja i zaštiti životne sredine.
U naporu da što efikasnije isporuče odnosno iskoriste geoprostorne informacije i
funkcionalnost većina organizacija su u današnjem periodu izabrale da prošire
svoje desktop implementacije sa GIS solucijama i Web servisima baziranim na
serveru. Dodatno, ciljani setovi GIS logike mogu biti uklopljeni i razvijeni u
korisničke aplikacije. Takoñer, GIS je sve više razvijen u mobilnim ureñajima.
Navedene funkcionalnosti najbolje opisuju sva dostignuća koja karakterišu
savremene GIS platforme. U odnosu na korisničke varijacije i zahtjeve može se
konstatovati da je uloga GIS-a promjenljiva. Primarno GIS je bio orjentiran na
prikupljanje podataka i ciljane aplikacijske projekte kojima se nastoji „obogatiti“
GIS baza podataka i dalje razviti geografsko znanje. GIS radne stanice se koriste
za kompiliranje geografskih setova podataka, kontrolu kvaliteta proizvoda,
stvaranje karata i analitičkih modela i dokumentiranje svog rada i metoda u
podijeljenom geografskom znanju. Radne stanice imaju otvorene GIS platforme
sa naprednom GIS logikom i alatima koji se koriste za završavanje GIS
navedenih zadataka. Vremenom, GIS korisnici sve više počinju da koriste
rezultate u brojnim GIS aplikacijama i postavkama.
Dalnji razvoj GIS-a će uglavnom i dalje biti baziran na stvaranju i servisiranju
geografskog znanja. Meñutim, takav rad će se sve više bazirati na velikim GIS
serverima koji dozvoljavaju obimnu razmjenu podataka izmeñu različitih
korisnika. To znači da će uticaj GIS-a i dalje rasti i da će i dalje biti najmoćniji
medij za upravljanje, vizualizaciju i komuniciranje o našem realnom svijetu.
Osnove geografskog informacionog sistema 57
I.2. ARCGIS
ArcGIS je je veoma raznovrstan set profesionalnih GIS aplikacija za kreiranje,
upravljanje, integrisanje, analizu i distribuciju geografskih podataka. ArcGIS
programi imaju multikorisničke karakteristike i mogu se koristiti za:
� najrazličitije tipove prostornih analiza;
� povećanje efikasnosti kod obavljanja odreñenih zadataka;
� donošenje najboljih i najefikasnijih odluka;
� vizualizaciju sadržaja, izgradnju komunikacijskih sistema i prezentaciju
novih ideja, planova, problema ili postojećih stanja.
U rješavanju navedenih zadataka, korisnici ArcGIS-a mogu se koristiti brojnim
programskim nivoima za rad, kao što su:
� rad na općim geografskim i tematskim kartama;
� prikupljanje, organizacija, ureñivanje, dopunjavanje i održavanje
geografskih podataka različitog nivoa: jednokorisničkog i višekorisničkog;
� automatizacija postavljenih zadataka bazirana na alatima za
geoprocesiranje;
� analiza i modeliranje uz korištenje alata za geoprocesiranje;
� vizualizacija i prikaz rezultata rada kreiranjem novih tematskih karata u 2D
i 3D izgledu i dinamička vizualizacija vremenskih serija podataka;
� korištenje GIS resursa u cilju kreiranja novih programskih aplikacija za
potrebe različitih korisnika;
� dokumentiranje i katalogiziranje karata, globusa, geoprocesnih skripti,
setova geografskih podataka, GIS servisa, aplikacija itd.
ArcGIS čini integriranu skupinu GIS softverskih proizvoda koja sadrži vrlo širok
spektar mogućnosti za brojne, na GIS-u bazirane aktivnosti koje pojedinačni ili
grupni korisnici mogu da obavljaju na PC-iju, na serverskim računarima (pomoću
Osnove geografskog informacionog sistema 58
intraneta), na internetu ili na terenu. U osnovi ova programska skupina se može
podijeliti na četiri korisnička nivoa (Izvor: ArcGIS 9, ESRI, USA, 2006.):
� ArcGIS Desktop – integrirarni skup profesionalnih GIS aplikacija
sastavljene iz tri glavna proizvoda: ArcView, Arc Editor i ArcInfo;
� Server GIS – ArcIMS, ArcGIS Server i ArcGIS Image Server;
� Mobilni GIS – ArcPAd i ArcGIS Mobile za terensko računarstvo;
� ESRI Developer Network (EDNSM) – uklopljive softverske kompnente za
programere za proširenje GIS desktopa, izgradnju korisničkih GIS
aplikacija, dodavanje korisničkih GIS servisa i Web aplikacija i za kreiranje
mobilinih solucija.
11. ARCGIS DESKTOP
ArcGIS Desktop je bazna platforma za profesionalni rad u GIS-u: za upravljanje
složenim GIS procesima rada i projektima i za izgradnju i distribuciju podataka,
karata, modela i novih aplikacija. To je početna tačka i osnova za izgradnju i
razvoj GIS slojevite organizacije.
ArcGIS Desktop je osnovna aplikacija koju koriste GIS korisnici da kompiliraju,
stvore i koriste gografsku informaciju i znanje. Dostupna je na tri funkcionalna
nivoa:
� ArcView - usmjeren na iscrpno korištenje podataka, kartiranje i analize;
� ArcEditor - dodaje napredno geografsko editovanje i kreiranje podataka;
� ArcInfo - potpun profesionalni GIS desktop koji sadrži iscrpne GIS
funkcionalnosti, uključujući bogate alate za geoprocesiranje.
ArcGIS Desktop takoñer može biti proširen nabavkom kruga opcijskih ekstenzija
koje imaju specijalizirane mogućnosti, kao što su npr.:
Osnove geografskog informacionog sistema 59
� ekstenzija „Spatial Analyst“ dodaje raster geoprocesiranje i modeliranje;
� „3D Analyst“ ekstenzija dodoaje mnoge 3D GIS mogućnosti i vizualne
aplikacije;
� „Data Interoperability“ ekstenzija dodaje mogućnost za direktno korištenje
desetina GIS formata podataka u ArcGIS.
ArcGIS Desktop uključuje integrirani skup iscrpnih desktop aplikacija koji ujedno
čine izdvojene organizacione segmente:
� ArcCatalog,
� ArcMap,
� ArcGlobe,
� ArcToolbox i
� ModelBuilder.
Koristeći zajedno ove aplikacije i sučelja korisnici mogu izvoditi bilo koji GIS
zadatak, od jednostavnog do najsloženijeg.
Programski proizvodi ArcGIS Desktopa imaju sve funkcionalnosti koje se očekuju
od modernog GIS-a. To uključuje integraciju s internet uslugama, geokodiranje,
alate za napredno editiranje, visokokvalitetnu kartografiju, poboljšanu korisničku
podršku za meta podatke kao i i direktno čitanje više od 40 različitih informatičkih
formata podataka.
ArcGIS Desktop je dinamičan sistem, što znači da možete izraditi karte koje nisu
ograničene na jedan trenutak u vremenu. Jednostavnim dopunjavanjem
informacija povezanih sa kartom rezultira adekvatnim izmjenama na karti. Ova
operacija se može izvesti brzo i jednostavno, bez posebnog dodatnog truda.
Osnove geografskog informacionog sistema 60
ArcGIS Desktop omogućava kreiranje prikaza karata i karata za prezentaciju na
vrlo jednostavan način. On omogućava vizualizaciju i analizu informacija na
potpuno nov način, otkrivajući prethodno skrivene odnose, trendove i šeme.
ArcGIS Desktop danas ima vrlo široku i raznovrsnu upotrebu. Koriste ga gotovo
sve oblasti poslovanja: od onih koje istražuju prostor, preko ekonomskih
djelatnosti do zaštite čovjekove okoline. Brojni stručnjaci zaposleni u vladinim i
drugim javnim službama i agencijama, obrazovnim i istraživačkim institucijama
koriste ArcGIS Desktop za razna istraživanja i upravljanje prirodnim resursima,
analizu tržišta i sl. Desktop GIS je u velikoj mjeri promijenio moderni način
poslovanja bez obzira o kojoj oblasti je riječ.
Dodatno, karte, podaci, i metapodaci kreirani sa ArcGIS Desktop mogu biti
podijeljeni sa velikim brojem korisnika kroz korištenje ArcGIS Publisher i
besplatnog ArcReader sjedišta, korisničkih ArcGIS Engine aplikacija, i GIS Web
servisa koji koriste ArcIMS i ArcGIS server.
Takoñer još neke pogodnosti mogu biti dodane desktop aplikaciji kao serije
ArcGIS Desktop ekstenzivnih proizvoda bilo od ESRI-ja ili drugih GIS
organizacija. Korisnici, isto tako, mogu razviti vlastite korisničke ekstenzije za
ArcGIS Desktop radeći sa ArcObjects - ArcGIS softverskom komponentnom
bibliotekom. Korisnici razvijaju ekstenzije i korisničke alate koristeći standardna
Windows programska sučelja kao što su VisualBasic (VB), i Visual C++.
11.1. ArcCATALOG
ArcCatalog je aplikacija koja locira, pretražuje i upravlja prostornim podacima.
Pomoću ArcCataloga možete stvarati i upravljati prostornim bazama podataka.
ArcCatalog je mjesto gdje korisnici ureñuju svoje shematske podatke u bazi
podataka te specificiraju i koriste meta podatke.
Osnove geografskog informacionog sistema 61
ArcCatalog aplikacija pomaže korisnicima da organizuju i upravljaju svim
geografskim informacijama, kao što su karte, globusi, arhivi podataka, geobaze
podataka, zatim alatima za geoprocesiranje, metapodacima i GIS servisima.
Uključuje alate za:
� pretraživanje i pronalazak geografskih informacija;
� prijegled, organizaciju i upravljanje metapodacima;
� izvoz i uvoz i definiranje modela geobaza podataka;
� ispitivanje GIS podataka i otkrivanje GIS podataka na lokalnim mrežama
i Webu;
� administriranje i upravljanje ArcSDE geobazama podataka koje koriste
SQL Server Express;
� administriranje i upravljanje arhivskim i ličnim geobazama podataka;
� administriranje i upravljanje serijama podataka GIS servisa.
Korisnici mogu uposliti ArcCatalog da pronañe, organizira i koristi GIS podatke
kao i da dokumentira pakete podataka koristeći metapodatke zasnovane na
standardima.
GIS administratori za baze podataka mogu koristiti alate ArcCataloga da
definiraju i izgrade geobaze podataka.
11.2. ArcMAP
Glavna apliakcija u ArcGIS Desktopu je ArcMap, koja se koristi za cjelokupno
kartiranje, editovanje, ispitivanja i analize bazirane na kartama. ArcMap je
aplikacija koja se koristi da pripremi karte na stranicama za štampanje i
objavljivanje.
ArcMap organizira geografske informacije kao kolekciju slojeva koji se nalaze u
bazi kartografskih prikaza – interaktivnih karata. Osnovni kartografski elementi
Osnove geografskog informacionog sistema 62
uključuju okvir podataka koji sadrži slojeve karte za datu veličinu, razmjer,
strjelicu za sjever, naslov, opisni tekst i legendu simbola.
Postoje dva osnovna prikaza u ArcMap-u: okvir podataka i raspored (razmještaj)
izgleda. Okvir podataka osigurava geografski “prozor” ili okvir karte u kojem
možete prikazati geografsku informaciju i raditi sa geografskom informacijom kao
serijom slojeva karte. Raspored izgleda osigurava kreiranje izgleda stranice sa
mogućnošću ureñivanja pojedinačnih elemenata karte.
ArcMap dokumenti mogu biti objavljeni kao GIS servisi karata uz korištenje
ArcGIS Servera, gdje su karte osnovni ArcGIS servisni produkt. Koriste se za
opsluživanje karata i kao osnov za mobilne GIS razvoje, editovanje, analize i
automatizaciju procesa rada. Servisi karata mogu biti opsluživani korištenjem
OGC WMS i KML.
11.3. ArcGLOBE
ArcGLOBE aplikacija je uključena u opcijsku ArcGIS 3D Analyst ekstenziju.
Osigurava stalno, multirezolutno interaktivno trodimenzionalno viñenje
geografske informacije. Kao i ArcMap, ArcGlobe radi sa GIS slojevima podataka,
prikazujući informaciju iz geobaza podataka i drugih podržavajućih formata GIS
podataka. ArcGlobe ima dinamički 3D izgled geografske indformacije.
ArcGlobe slojevi su smješteni unutar jednog općeg konteksta, koji integrira sve
izvore GIS podataka u obični opći okvir. On upravlja brojnim rezolucijama
podataka praveći setove podataka vidljivim na odgovarajućoj skali i nivoima
detalja. ArcGlobe interaktivni pogled geografske informacije značajno unapreñuje
mogućnost GIS korisnika da integriraju i koriste dotada nespojive GIS setove
podataka.
Osnove geografskog informacionog sistema 63
Globusni dokumenti kreirani u ArcGlobe mogu biti objavljeni kao GIS servisi
koristeći ArcGIS Server. Ovi globusni servisi su dostupni širom Weba, kroz
ArcGIS Server, širokom krugu 3D klijenata – kao što su ArcGlobe i ESRI-jeva
nova ArcGIS Explorer aplikacija, koji su slobodno podijeljeni svim ArcGIS
korisnicima.
11.4. ModelBUILDER
ModelBuilder sučelje osigurava grafički modelirajući okvir za dizajn i
implementaciju geoprocesirajućih modela a koji mogu uključivati alate, skripte i
podatke. Korisnici mogu vući alate i setove podataka na model i povezati ih da
kreiraju zadanu sekvencu koraka za izvoñenje složenih GIS zadataka.
ModelBuilder osigurava interaktivni mehanizam za izgradnju i izvršenje složenih
GIS procedura. To je produktivan put za dijeljenje metoda i procedura sa
drugima unutar, kao i izvan, vaše organizacije.
12. GEOPROCESIRANJE U ARCGIS DESKTOPU
Gotovo svi korisnici ArcGIS Desctop-a imaju zahtjeve za provjeru rada što
nameće potrebu za automatizacijom i dijeljenjem procedura u više koraka
poznate kao procesi rada. Geoprocesiranje u ArcGIS Desctop-u podržava
automatizaciju procesa rada osiguravajući bogate setove alata i mehanizama za
kombiniranje procedura u sekvencama operacija koristeći modele i skripte.
Geoprocesiranje u ArcGIS Desctop-u je zasnovano na modelu transformacije
podataka. Tipični alat za geoprocesiranje izvodi operaciju u ArcGIS Desctop setu
podataka (kao što su raster ili tabela) i proizvodi novi set podataka kao rezultat
tekuće operacije na podacima, kao što je npr. projektiranje setova podataka sa
jedne projekcije karte na drugu, dodavanje polja tabeli ili kreiranje bafer zone oko
oblika. Arc GIS Desctop uključuje stotine ovakvih alata za geoprocesiranje.
Osnove geografskog informacionog sistema 64
Arc GIS Desctop geoprocesiranje omogućava uvezivanje sekvenci procesa,
povezujući izlaz jednog procesa sa početkom narednog. Ova mogućnost
dozvoljava sastavljanje mnoštva modela geoprocesiranja (sekvenci alata) koji
osigurava automatiziranje poslova, izvoñenje analiza i riješavanje složenih
problema.
Radni okvir za geoprocesiranje ArcGIS Desktop-a omogućava kreiranje,
korištenje, dokumentovanje i dijeljenje geoprecesirajućih modela. Dva glavna
dijela okvira za geoprocesiranje uključuju:
� ArcToolbox, organiziranu kolekciju alata za geoprocesiranje
� ModelBuilder, vizualni jezik za modeliranje za izradu procesa rada i skripti.
Geoprecesiranje je uključeno u ArcView, ArcEditor, i ArcInfo. Svaki proizvodni
nivo uključuje dodatne alate za geoprocesiranje:
� ArcView podržava jezgro seta alata za popunu podataka i konverziju kao i
fundamentalne alate za analizu;
� ArcEditor dodaje brojne alate za kreiranje, popunu i upravljanje shemama
geobaza podataka;
� ArcInfo osigurava iscrpan set alata za vektorske analize, konverzije
podataka, popunu podataka i geoprocesni obuhvat.
Iako je geoprocesiranje dostupno u ArcView i ArcEditor, ArcInfo je osnovno
geoprocesno sjedište u GIS organizaciji zato što sadrži iscrpne geoprocesne
alate za izvoñenje najznačajnih GIS analiza. Najmanje jedno ArcInfo sjedište je
potrebno u GIS organizaciji da se izgrade GIS podaci i izvede analiza.
Dodatni geoprocesni setovi alata dolaze sa mnogo ArcGIS ekstenzija, kao što su
ArcGIS Spatial Analyst, koji uključuje približno 200 raster alata za modelovanje i
Osnove geografskog informacionog sistema 65
ArcGIS 3D Analyst koji uključuje mnogo modelirajućih alata na bazi triangulirane
nepravilne mreže (TIN) i alate za terenske analize.
Radni okvir alata kao geoprocesni servis moguće je učiniti dostupnim koristeći
ArcGIS Server tako da se osigura širok pristup za upravljanje podacima,
automatizaciji ključnih procesa rada i objavljivanju analitičkih modela.
13. FUNKCIONALNI NIVOI U ARCGIS DESKTOP-u
ArcGIS Desktop je proizveden kao tri odvojena softverska proizvoda od kojih
svaki osigurava veći nivo funkcionalnosti (Izvor: ArcGIS 9, ESRI, USA, 2006.).
ArcView osigurava iscrpno kartiranje, korištenje podataka, analize i alat za
vizualizaciju zajedno sa jednostavnim editovanjem i geoprocesiranjem.
ArcEditor uključuje napredne editorske mogućnosti za šejpfajlove i geobaze
podataka kao dodatak punoj funkcionalnosti ArcView. ArcEditor takoñer uključuje
mogućnost administriranja i korištenja ArcSDE geobaza podataka u Microsoft
SQL Server Express.
ArcInfo je potpuno funkcionalni ArcDesktop proizvod. On proširuje
funkcionalnost ArcView i ArcEditor naprednim geoprocesiranjem. Takoñer
uključuje aplikacije za ArcInfo Workstation (ArcPlot, ArcEdit, ARC Macro
Language (AML)) itd.
Zato što ArcView, ArcEditor i ArcInfo dijele uobičajenu arhitekturu, korisnici koji
rade sa bilo kojim od ovih GIS desktopova mogu podijeliti svoj rad sa drugim
korisnicima. Kartama, podacima, simbolima, slojevima na kartama, korisničkim
alatima i sučeljima, izvještajima, metapodacima, itd., se može pristupiti
naizmjenice u sva tri proizvoda. Korisnička povlastica od korištenja jedne
arhitekture jeste minimiziranje potrebe da uči i implementira nekoliko različitih
Osnove geografskog informacionog sistema 66
arhitektura. Mogućnosti sva tri nivoa mogu dalje biti proširena korištenjem serija
opcijskih dodavajućih softverskih ekstenzija kao što su ArcGIS Spatial Analyst i
ArcGIS Network Analyst.
Funkcionalna organizacija ArcGis Desktopa ima sljedeću shemu:
• Interaktivno kartiranje • Dizajniranje i prijelom papirnih karata • Istraga i analiza bazirane na kartama • Direktno korištenje raznih formata
podataka • Alati za osnovno geoprocesiranje i
analizu • Editovanje • Naučni dijagrami i grafikoni • 2D i 3D animacije • Meñuoperativna podrška • Radni okvir za razvoj i prilagodbu
korisniku • Pokretni GIS • ArcPress za ArcGIS za napredno
štampanje karti • U.S. kartiranje i geokodiranje ulica
ArcEditor ArcView
• Upravljanje i administriranje shemama baza geopodataka
• Kompilacija i editiranje baza geopodataka
• Verziranje i transakcije baza geopodataka • COGO editiranje • Skenersko digitaliziranje i raster
editovanje • Alati za napredno geoprocesiranje i
analizu • Personalni ArcSDE • SQL Server Express
ArcInfo ArcView ArcEditor • Alati za potpuno
geoprocesiranje i analizu • Maplex za ArcGIS
napredno označavanje
ArcView =
=
= +
+
+
Osnove geografskog informacionog sistema 67
13.1. ARCVIEW
ArcVIEW je prvi od tri funkcionalna proizvodna nivoa ArcGIS Desktopa. ArcVIEW
je skupina aplikacija: ArcMap, ArcCatalog, ArcToolbox, i ModelBuilder (Izvor:
ArcGIS 9, What is ArcGIS 9.2?, ESRI, USA, 2006.). ArcView je moćan GIS set
alata za korištenje podataka, kartianje i analize bazirane na kartama.
ArcView ima sljedeće funkcionalnosti i ekstenzijsku strukturu:
Interaktivno kartiranje
• Definicija karata bazirana na slojevima
• Slika i katalog slikovnih slojeva • Slojevi terena i površina • Tematsko kartiranje • Označavanje
=
+
ArcView
ArcMap
ArcCatalog
ArcToolbox
ModelBuilder
Istraga i analiza bazirana na kartama
• Geokodiranje adresa • Prepoznavanje • Tabele pridruženih i odnosnih
atributa • Prostorni izbor i izbor atributa • Generiranje grafikona i izvještaja • Dinamička segmentacija • Asistent (Wizard) za geoprocesiranje
Dizajniranje i prijelom papirnih karata
• Grafika, tekst, legende i razmjere • Iscrpna biblioteka simbola • Generiranje grafičkih metafajlova • Štampanje karata velikih formata
+
+
Osnove geografskog informacionog sistema 68
Animacija
• Animacijske vremenske serije • Let (Fly) kroz karte • Pravljenje filmova
Direktno korištenje mnogih formata
podataka
• Fajlovi za oblik, CAD, dBAse, gridovi, TINs i brojni slikovni formati
• Microsoft Access • Višekorisnički DBMS (preko
ArcSDE), uključujući Oracle, SQL Server, Informix i DB2
+
Alati za osnovno geoprocesiranje i
analizu
• Kutije (Boxes) za alat i dijalog • ModelBuilder • Skriptiranje • Komandna linija • Više od 90 alata
Naučni dijagrami i grafikoni
• Link sa kartama i tabelama • Dinamički grafikoni • Bogati tipovi naučnih grafikona
Editovanje
• Editovanje šejpfajlova i bilješki • Editovanje jednostavnijih geobaza
podataka
+
+
+
+
Osnove geografskog informacionog sistema 69
Radni okvir za razvoj i prilagodbu
korisniku
Mobilni GIS
• GPS podrška • Tablet PC podrška • ArcPAd integracija
• Iscrpni modeli objekata • Alati i trake za alate • Fiunkcije geoprocesiranja • Opsežnost sa .NET, VB i VC++ • ArcObjects • ArcGIS mobilna integracija
+
Meñuoperativna podrška
• OGC WMS, WFS, GML, WCS, kataloški servisi
• FGDC i ISO metapodaci • OGC i ISO jednostavna obilježja • Unos i izbacivanje podataka • XML
ArcPress za napredno štampanje
karata • ArcPress za ArcGIS ekstenzije • Raster slikovno procesiranje za grafike • Upravljanje bojama • Upravljanje veličinom stranice • Podrška za formate štampanja i
predštampanja
U.S. kartiranje i geokodiranje ulica
• Ulice širom zemlje za U.S. • Kartiranje i geokodiranje
+
+
+
Osnove geografskog informacionog sistema 70
13.2. ARCEDITOR
ArcEditor je radna stanica za automatizaciju i sakupljanje GIS podataka za
izgradnju i održavanje geobaza podataka, šejpfajlova, i drugih geografskih
inforamcija. ArcEditor, uz ArcInfo, omogućava GIS korisnicima da potpuno
iskoriste bogati infomacijski model, napredno ponašanje, i transakcijsku podršku
geobazama podataka (Izvor: ArcGIS 9, What is ArcGIS 9.2?, ESRI, USA, 2006.).
ArcEditor osigurava sve mogućnosti ArcView kao i mogućnost kreiranja i
upravljanja svim tipovima geobaza podataka (ličnim, arhivskim i ArcSDE
geobazama podataka).
Kopija Microsoft SQL Server Express je uključena u ArcEditor. ArcCAtalg se
koristi za kreiranje i administriranje ArcSDE geobazama podataka u SQL Server
Express. Nije potreban DBMS administrator.
ArcEditor uključuje Arc Scan za ArcGIS ekstenziju za korištenje u scan
digitaliziranju. ArcEditor takoñer uključuje iscrpne geoprocesne alate za procese
rada za automatsko upravljanje podacima i izvoñenje analiza.
Implementacija DBMS i pristup preko ArcSDE olakšava višekorisničko editiranje i
održavanje geobaza podataka sa kompletnim verzijskim upravljanjem u
ArcEditoru. Ovo uključuje napredne alate za verzijsko upravljanje – npr., verzijski
alati za spajanje koji prepoznaju i rješavaju protivriječnosti, izvode prekinuto
editiranje, i vode historijsko upravljanje.
Shodno iznesenom ArcEditor je strukturalno organiziran na način kako slijedi.
Osnove geografskog informacionog sistema 71
ArcView
ArcMap
ArcCatalog
ArcToolbox
ModelBuilder
Potpuno upravljanje i
administriranje shemama baza
geopodataka
• Objekti i veze • Model vektor podataka sa 3D
geometrijom, krivinama i mjerama • Bilješke • Adrese i geokodiranje • Topologija • Mreže objekata i transportne mreže • Linearno referensiranje • Raster setovi podataka i kataloga • ArcGIS modeli podataka
Kompilacija i editiranje baza
geopodataka
• Alati za editiranje slični CAD-alatima
• Alati editiranja topologije • Alati za koordinantnu geometriju • Alati za editiranje mreže • Alati za editiranje bilješki • Undo / Redo (Poništi / Vrati
(Ponovi))
Transakcije i modificiranje
baza geopodataka
• Modificiranje baza podataka • Checkout / Check-in (Odjavi /
Prijavi) • Upravljanje raspodjelom podataka • Prevazilaženje konflikta • Podijeljeno editiranje za
neograničeni broj korisnika • Modificiranje koje se koristi u
koordinaciji sa ArcSDE i DBMS
= +
+
+
+
ArcEditor
Osnove geografskog informacionog sistema 72
COGO editiranje
• Poprečna i COGO konstrukcija • Ulaz sa tastature • Vrhunska izvedba
+
Skenersko digitaliziranje i
raster editiranje
• ArcScan za ArcGIS ekstenzije • Raster editiranje i pospremanje • Automatizirano i interaktivno linijsko
praćenje • Radni postupci učinkovite konverzije
rastera u vektor i njihovo editiranje
Alati za napredno
geoprocesiranje i analizu
• Više od 100 alata za geoprocesiranje • Konverzija podataka • Više od 50 alata za upravljanje
podacima • Geokodiranje • Linijsko referensiranje • Prostorna statistika
Personalni ArcSDE
• korištenje SQL Server Express • Administriranje sa ArcCatalog • Jedan urednik i tri korisnika
istovremeno
SQL Server Express
• Maksimalna veličina DBMS od 4GB • Administriranje sa ArcCatalog
+
+
+
Osnove geografskog informacionog sistema 73
13.3. ARCINFO
ArcInfo je najfunkcionalniji nivo ArcGIS Desktopa. ArcInfo proizvod osigurava sve
mogućnosti ArcView i ArcEditora. Dodatno, uključuje iscrpnu kolekciju alata u
ArcToolboxu za podršku naprednom geoprocesiranju i procesiranju poligona.
Klasične aplikacije i mogućnosti radne stanice sadržane u ArcInfo Workstation,
kao što su Arc, ArcPlot, i ArcEdit su takoñer uključene. Dodavanjem naprednog
geoprocesiranja, ArcInfo je potpun sistem za kreiranje, obnavljanje, ispitivanje,
kartiranje i analize GIS podataka. ArcInfo takoñer uključuje Maplex za ArcGIS
ekstenziju (Izvor: ArcGIS 9, What is ArcGIS 9.2?, ESRI, USA, 2006.).
Svaka organizacija koja zahtijeva iscrpan GIS treba najmanje jednu kopiju
ArcInfo da pristupi njegovim punim geoprocesnim mogućnostima za
automatizaciju posla i izvoñenje bogatog modeliranja i analiza.
U skladu sa navedenim karakteristikama ArcInfo je struktuiran prema sljedećim
funkcionalnostima:
ArcInfo
ArcMap
ArcCatalog
ArcToolbox
(potpuni setovi
alata)
ModelBuilder
ArcView ArcEditor
Alati za potpuno geoprocesiranje i
analizu
• Više od 200 alata za geoprcesiranje • Definicija i upravljanje bazama
geopodataka • Vektor-analiza • Konverzija podataka • Geokodiranje • Upravljanje podacima • Linearno referensiranje • Raster upravljanje • Upravljanje tabelama • Upravljanje koordinatama • Alati za geoprocesiranje
= +
+
Osnove geografskog informacionog sistema 74
14. OPCIJSKE EKSTENZIJE ZA ARCGIS DESKTOP
Za ArcGIS Desktop je dostupno mnogo opcijskih ekstenzija. Ekstenzije
omogućavaju korisnicima da izvode brojne zadatke kao što su raster
geoprocesiranje, trodimenzionalne analize i sl. Sve ekstenzije mogu biti korištene
u okviru svakog funkcionalnog nivoa – ArcView, ArcEditor i ArcInfo (Izvor:
ArcGIS 9, What is ArcGIS 9.2?, ESRI, USA, 2006.).
ArcScan ekstenzija za ArcGIS je uključena besplatno u ArcEditor i ArcInfo i
Maplex ekstenzija za ArcGIS je takoñer besplatno uključena u ArcInfo.
Maplex za napredno označavanje
• Maplex za ArcGIS ekstenzije • Otkrivanje sukoba oznaka • Visok kvalitet i produkcija
interaktivnog teksta karte • Podrška bilješkama
Napredna kartografija
• Kartografske prezentacije • Završavanje karata • Generalizacija • Napredni izlaz (output) karata
ArcInfo radna stanica
• Arc • ArcEdit • ArcPlot • AML • Iscrpne GIS komande • Podrška UNIX-u
+
+
+
Osnove geografskog informacionog sistema 75
14.1. ArcGIS 3D ANALYST
ArcGIS 3D Analyst omogućava efektivnu vizualizaciju i analizu površinskih
podataka. Sa ArcGIS 3D Analyst korisnici mogu vidjeti površinu iz više tačaka
gledišta, ispitivati površinu, odreñivati šta je vidljivo sa izabrane lokacije na
površini i kreirati realističnu perspektivnu sliku spuštajući raster i vektor podatke
preko površine. Jezgro ArcGIS 3D Analyst ekstenzije je ArcGlobe aplikacija. Ona
posjeduje korisničko sučelje za gledanje više slojeva GIS podataka i za kreiranje
i analiziranje površina.
ArcGIS 3D Analyst takoñer osigurava napredne GIS alate za trodimenzionalno
modeliranje kao što su isijeci / ispuni, linija prizora i terensko modeliranje.
Korištenjem 3D Analyst ekstenzije može se takoñer kreirati i upravljati terenskim
setovima podataka ArcGIS-a. Terenski setovi podataka su višerezolucijska, TIN-
bazirana površina izgrañena od z mjerenja (nadmorske visine) uskladišteni kao
oblici u geobazama podataka. Oni se tipično prave iz LIDAR, SONAR i
fotogrametrijskih izvora i mogu lako biti podržana milionima x, y i z tačaka kao
dijela višerezolucijske triangilacijske površine.
14.2. ArcGIS BUSINESS ANALYST
ArcGIS Business Analyst osigurava napredne alate za analiziranje i potpuni
paket podataka za analiziranje poslovnih i demografskih informacija kao pomoć u
pravljenju odlučujućih poslovnih odluka.
ArcGIS Business Analyst uključuje proširenu kolekciju poslovnih (ekonomskih) i
demografskih podataka i alata i podataka i alata potrošačkih domaćinstava za
analiziranje tržišta, pronalaženje najboljeg mjesta za novu poslovnu lokaciju i sl.
ArcGIS Business Analyst omogućava korisnicima izvoñenje sofisticiranih
poslovnih analiza. Kombiniranjem informacija, kao što demografske i
Osnove geografskog informacionog sistema 76
kompeticijske lokacije, sa geografskim podacima kao što su dogovorne granice,
teritorije ili lokacije prodavnica, ArcGIS Business Analyst pomaže korisnicima u
boljem razumijevanju tržišta, potrošača i kompeticije.
ArcGIS Business Analyst dozvoljava korisnicima da:
� izaberu najpovoljniju lokaciju prema odreñenim kriterijima;
� prepoznaju i dospiju do potencijalnih potrošača;
� pronañu nova tržišta;
� izvode potrošačke prijeglede;
� definiraju prostorni obuhvat područja baziranih na potrošačima ili na
trgovini u prodavnicama;
� prepoznaju lokacije slične onima na kojima su njihove najbolje trgovine;
� rukovode analizama prodora na tržište;
� izvode analize vremena za vožnju preko mreže ulica;
� tragaju za nacionalnim poslovima i dodaju rezultate bilo kojoj analizi.
14.3. ArcGIS INTEROPERABILITY
ArcGIS Interoperability ekstenzija omogućava direktni pristup očitavanju
desecima različitih formata prostornih podataka, uključujući GML profile, DWG /
DXF arhive, microStation Design Arhive Map Info, MID/MIF arhive i TAB arhive.
Korisnici mogu iskoristiti ove i mnoge druge vanjske izvore podataka u ArcGIS za
direktno korištenje u kartiranju, geoprocesiranju, upravljanju metapodacima i
korištenju 3D Globusa. Na primjer, moguće je učiniti dostupnim sve funkcije
kartiranja kao izvorne ESRI formate unutar Arc Map-a za ove izvore podataka
kao što su prijegled njihovih obilježja i atributa, prepoznavanje obilježja i njihov
izbor i sl.
ArcGIS Interoperability ekstenziju su razvili i održavaju je u saradnji ESRI i SAFE
Software inc, vodeći GIS interoperabiliti prodavač, i bazirana je na Safe software
Osnove geografskog informacionog sistema 77
popularnom proizvodu Feature Manipulation Engine – FME. ArcGIS
Interoperability ekstenzija uključuje FME Workbench koji sadrži serije alata za
transformaciju podataka za izgradnju konvertora za mnoge formate kompleksnih
vektorskih podataka. Sa ArcGIS Interoperability ekstenzijom se može:
� dodati podrška za mnoge formate GIS podataka za direktnu upotrebu
unutar ArcGIS, na primjer za upotrebu u ArcMAP, ArcCatalog i
geoprocesiranju;
� konektirati na uobičajene GIS formate i čitati ih, na primjer: TAB, MIF,
E00 i GML – kao i brojne konekcije na baze podataka;
� manipulirati podacima bogatim atributima i priključiti ih iz mnogih formata
tabela i DBMS-ova sa obilježjima;
� izvesti bilo koja klasa obilježja na više od 50 izlaznih formata – na primjer
izvesti na GML – i kreirati napredne prevodioce za korisničke izlazne
formate;
� koristiti FME Workbench za definiranje dodatnih formata i prevodilačkih
procesa rada.
14.4. ArcGIS GEOSTATISTICAL ANALYST
ArcGIS Geostatistical Analyst osigurava napredne statističke alate za površinsko
generiranje i za analizu i kartiranje neprekidnih setova podataka. ArcGIS
Geostatistical Analyst uključuje alate za istraživačku analizu prostornih podataka
koji osiguravaju uvid u konkretnu distribuciju podataka, globalne i lokalne
outlyere, globalne trendove, nivo prostorne autokorelacije i stepen variranja
izmeñu više setova podataka.
ArcGIS Geostatistical Analyst ekstenzije takoñer mogu mjeriti neočekivanosti
udružene sa predviñanjima, omogućavajući korisnicima da odgovore na pitanja
kao što je na pr. vjerovatnoća da novoi ozona prekorače standard Environmental
Protection Agency (EPA) na datoj lokaciji.
Osnove geografskog informacionog sistema 78
14.5. ArcGIS NETWORK ANALYST
ArcGIS Network Analyst je ekstenzija koja se koristi za pronalaženje i
identifikaciju puteva i prostorne analize bazirane na mreži. ArcGIS Network
Analyst dozvoljava ArcGIS Desktop korisnicima da modeluju realistične mrežne
uvjete i scenarije.
ArcGIS Network Analyst podržava:
� analize vremena vožnje;
� odreñivanje puta od tačke do tačke;
� pravce puteva;
� definiranje područnih servisa;
� prečice;
� optimalni put;
� najbliži objekt;
� polazak-dolazak.
ArcGIS Network Analyst omogućava ArcGIS korisnicima da riješe mnoštvo
problema koristeći mrežne setove podataka. Mogu biti izvoñeni mnogi zadaci
bazirani na mreži kao što su pronalaženje najadekvatnije ceste za putovanje ili
traženje najbližeg objekta, odreñivanje putnih pravaca i servisnih podučja i sl.
14.6. ArcGIS PUBLISHER I ArcREADER
ArcGIS Publisher je ekstenzija koja se koristi za objavljivanje podataka, karata i
globusa proizvedenih u ArcGIS Desktopu. ArcGIS Publisher omogućava
kreiranje formata arhiva objavljenih karata (PMF – published map file) za svaki
ArcMap dokument kao i za svaki globusni dokument proizveden sa ArcGIS 3D
Analyst ekstenzijom.
Osnove geografskog informacionog sistema 79
PMF se koristi u slobodnoj ArcReader aplikaciji i dozvoljava korisnicima da dijele
svoje ArcMap dokumente sa drugim korisnicima. Uz korištenje ArcGIS Publisher
setovi podataka mogu biti objavljeni, kompresovani i zaključani u formatu
visokoizvodljivoj read-only arhivskoj geobazi podataka i dozvoljavaju siguran
pristup senzitivnim ili visokovrijednim geografskim setovima podataka.
Dodavanje ArcGIS Publisher ArcGIS Desktopu dozvoljava korisnicima da otvore
pristup svojim prostornim informacijama mnogim drugim korisnicima. Sa ArcMap
i ArcGlobe, korisnici mogu proizvesti interaktivne karte i globuse, objaviti ih sa
ArcGIS Publisher, i dijeliti ih preko ArcReader, ArcGIS Servera i ArcIMS ArcMAP
Servera.
ArcReader
ArcReader je čitač karata i globusa koji može biti slobodno distribuiran bilo kojem
korisnika. ArcReader aplikacija je uključena u ArcGIS Desktop instalacioni medij
za brojne platforme, uključujući Microsoft Windows, Sun Solaris i Linux koji koristi
Intel hardver.
ArcGIS Publisher uključuje ArcReader kontrolu koja se može programirati za VB,
Visual C++, i .NET graditelje. Ovo omogućava korisnicima da ugrade ArcReader
u postojećim aplikacijama ili da izgrade korisnički ArcReader za gledanje PMF.
ArcReader pomaže korisnicima da razviju svoj GIS na mnogo načina: da otvare
pristup GIS podacima, prezentiraju informacije u visokokvalitetnim profesionalnim
kartama, mogućnost da interakitvno koriste i štampaju karte, istražuju i analiziraju
podatke, gledaju geografske informacije u interaktivnim 3D scenama i sl.
Osnove geografskog informacionog sistema 80
14.7. ArcGIS SCHEMATICS
ArcGIS Schematics proizvodi shematske i geoshematske grafičke reprezentacije
voñene bazama podataka. ArcGIS Schematics proizvodi mrežne grafove i
sheme na zahtjev, bilo da su u pitanju električne, plinske, telekomunikacijske ili
tabelarne mreže.
Izgled GIS mreže je shematski. Ova ekstenzija omogućava korisnicima da crtaju
mnoge grafičke prijeglede mrežne strukture i smjeste shematske prijeglede u
dokumente i karte.
14.8. ArcGIS SPATIAL ANALYST
ArcGIS Spatial Analyst osigurava širok krug moćnih modelirajućih i analitičkih
obilježja koji dozvoljavaju korisnicima da kreiraju, ispituju, kartiraju i analiziraju
rasterske podatke bazirane na ćelijskim vrijednostima. ArcGIS Spatial Analyst
može pružiti informacije o konkretnim rasterskim slikama, prepoznati prostorne
odnose i na bazi toga izvršiti odreñene analize.
ArcGIS Spatial Analyst osigurava ključni alat za više od 200 raster
geoprocesirajućih funkcija koje se koriste u okviru za geoprocesiranje u ArcGIS
Desktop.
14.9. ArcGIS SURVEY ANALYST
ArcGIS Survey Analyst ekstenzija uključuje alate koje koriste uglavnom GIS
profesionalci da kreiraju i održavaju premjer i katastarske podatke u ArcGIS.
Sa ArcGIS Survey Analyst, korisnici mogu upravljati iscrpnom premjernom
bazom podataka kao integralnim dijelom svog GIS-a, uključujući dodavanje novih
podataka na stare i poboljšanja iz premjera novih polja. Relativna tačnost i
Osnove geografskog informacionog sistema 81
greška u premjernom sistemu može biti prikazana za svaku premjernu lokaciju.
Dodatno, korisnici mogu udružiti istaknute lokacije sa tačkama premjera u
premjernom sistemu i podesiti istaknutu geometriju da se uklopi u premjerne
lokacije.
ArcGIS Survey Analyst koriste brojne GIS organizacije da poboljšaju prostornu
tačnost svojih GIS podataka koristeći savremene premjerne tehnike i GPS
tehnologiju.
Cadastral Editor
U sklopu ArcGIS 9.2, Survey Analyst uključuje podršku za novi sistem procesa
rada za upravljanje katastarskim podacima kao i novim modelom podataka za
upravljanje katastarskim materijalom. Ovaj model podataka uključuje
specializovanu topologiju parcela i odnose izmeñu parcela, granice parcela,
uglove parcela i kontrolna obilježja. Novi katastarski upravljački proces rada
omogućava da materijal mjerenja parcela bude korišten za apdejtovanje
postojećih okvira parcela baziranih na karti. Ovo uključuje primjenu serija alata
za upise koordinata, granica, podataka snimaka i razmjera, upravljanje
katastarskim podacima, i prilagoñavanje najmanjim kvadratom. Ovaj sistem
dozvoljava povezanim GIS podacima da budu prilagoñeni korištenjem istih
parametara prilagoñavanja najmanjim kvadratom koji se koriste za apdejtovanje
katastarskog materijala i praćenje historije prilagoñavanja. Takoñer uključuje
metode i alate procesa rada za katastarske poslove – npr., povećano
apdejtovanje katastarskih ili parcelskih materijala i povezanih podataka kako se
novi premjeri dodaju u sistem.
Osnove geografskog informacionog sistema 82
14.10. ArcGIS TRACKING ANALYST
ArcGIS Tracking Analyst dozvoljava uvide i analiziranje serija vremenskih
podataka što uključuje praćenje kretanja obilježja kroz vrijeme i praćenje sistema
vrijednosti za lokacije kroz vrijeme.
Konkretnije ArcGIS Tracking Analyst uključuje:
� prikazivanje podataka tačkom ili trakom;
� mogućnost simboliziranja vrijemena bojom (za prikaz starenja podataka);
� interaktivni plejbek;
� analize bazirane na ispitivanju prostornih atributa;
� mogućnost podvlačenja / highlight;
� zabranu / suppression;
� podršku za linije i poligone;
� vremenski histogram u plejbeku;
� mogućnost simboliziranja slojeva karata bazranih na vremenu;
� vremenske prozore bazirane na slojevima za upravljanje mnogim
vremenskim slojevima;
� vremenski ofset za poreñenja vremenskih dogañaja;
� arhiv animacija;
� vremenski sat za dodatne analize.
14.11. ArcSCAN for ArcGIS
ArcSCAN for ArcGIS dodaje funkcionalnost raster editovanja i scan digitaliziranja
editorskim mogućnostima ArcEditora i ArcInfo. Koristi se da proizvede podatke iz
skeniranih vektorskih karti i rukopisa i da pojednostavi procese rada editorskih
radnih stanica koristeći ArcGIS.
Osnove geografskog informacionog sistema 83
Sa ArcSCAN za ArcGIS korisnici mogu izvoditi zadatke konverzije raster u vektor
kao što su raster editovanje, raster uklapanje, ručno raster praćenje i paketnu
vektorizaciju.
ArcSCAN for ArcGIS je uključen u ArcEditor i ArcInfo i dostupan kao opcijska
ekstenzija za ArcView.
14.12. MAPLEX FOR ArcGIS
Maplex for ArcGIS dodaje napredno smještanje oznaka i otkrivanje
protivriječnosti ArcMapu. Maplex for ArcGIS može biti korišten da proizvede tekst
koji je sačuvan sa kartom kao i objašnjenja koja mogu biti sadržana u isrpne
slojeve u geobazama podataka.
Korištenje Maplex for ArcGIS može uštedjeti vrijeme za rad. Studije slučaja su
pokazale da Maplex for ArcGIS može sačuvati najmanje 50%, i čak i više, od
vremena potrošenog na zadatke označavanja karte.
Zato što Maplex for ArcGIS osigurava bolje predstavljanje teksta i kvalitet teksta
za štampanje, osnovni je alat za kartografiju baziranu na GIS-u. Svaki GIS sajt
koji pravi karte teba razmotriti posjedovanje najmanje jedne kopije Maplex for
ArcGIS.
Maplex for ArcGIS je uključen u ArcInfo i dostupan kao opcijska ekstenzija za
ArcView i ArcEditor.
Osnove geografskog informacionog sistema 84
15. SERVER GIS
Server GIS osigurava bazu za izgradnju integriranog sistema sa više odsjeka za
sakupljanje, organizaciju, analizu, vizualizaciju, upravljanje i diseminaciju
geografskih informacija. Njegove solucije nastoje se prilagoditi kolektivnim i
individualnim potrebama korisničkih organizacija sa aspekta dostupnosti
geoinformacija i servisnih GIS aplikacija korisnicima različitih nivoa znanja i
mogućnosti (Izvor: ArcGIS 9, ESRI, USA, 2006.).
Server GIS se razvija veoma brzo zbog poslovnih prednosti i mogućnosti da
podigne vrjedne GIS resurse i informacije koji su proizvedeni i kojima su
upravljali GIS profesionalci. U naporu da isporuče geoprostornu informaciju i
funkcionanost kroz preduzeće, organizacije proširuju svoje desktop GIS
implementacije sa GIS solucijama baziranim na serveru koje osiguravaju sadržaj
i mogućnosti preko Web servisa.
Korisnici širom GIS organizacije imaju koristi od podijeljene implementacije GIS
servera. GIS profesionalci sa znanjem i iskustvom u specifičnim domenima mogu
podijeliti vještine ili discipline sa drugima – profesionalcima i amaterima. Npr.,
GIS saobraćajni inžinjer koji je ekspert u multimodalnim saobraćajnim modelima
može objaviti i podijeliti mrežna rješenja koja mogu koristiti drugi GIS
profesionalci i korisnici unutar organizacije. Dijeljenje geografskog znanja
pomaže korisnicima GIS-a da standardizuju geografske procesne tehnike i
scenarije procesa rada, smanje troškove razvoja softvera i olakšaju posao oko
implementacije.
GIS profesionalci ne koriste samo GIS servere kao platforme da objave i
promoviraju svoj posao u formi dijeljenih karti, globusa, geoprocesnih modela i
aplikacija, oni takoñer koriste servise koji su drugi objavili u njihovoj GIS
zajednici.
Osnove geografskog informacionog sistema 85
GIS serveri nude slijedeće mogućnosti:
� širok pristup geoinformaciji;
� uobičajenu infrastukturu za nadogradnju i razvoj GIS aplikacija;
� uobičajeni radni okvir za GIS upravljanje podacima;
� centralizovano upravljanje GIS računarskim resursima i njihovo
dijeljenje da im mogu pristupiti drugi autorizovani korisnici;
� širok krug aplikacija i alata za klijente koji su dovoljno prilagodljivi da
podrže bilo koji GIS zadatak kao npr., pristup GIS podacima baziran na
pretraživanju, korištenje mobilnih ureñaja, editorskih aplikacija, i sl.;
� integacija i podrška sa drugim segmentnim sistemima preduzeća kao
što su odnosi sa potrošačima, ili sistemi planiranja resursa preduzeća
koji koriste softverska sučelja i metode bazirane na standardima;
� GIS serveri osiguravaju temelj za korištenje i razvoj geoprostorne
arhitekture orijentirane na servise;
� mogućnost da podrže srodne korisničke apliakcije koristeći
standardna industrijska programska okruženja, kao što su npr., .NET,
Java, AJAX, XML / SOAP, J2EETM, EJB i C++;
� uobičajeni set alata za dijeljene karata i GIS servisa što osigurava
konzistenciju u informatičkom upravljanju i uobičajenom GIS
operacijskom prijegledu;
� organizaciju GIS kataloga podataka, dijeljenje podataka, i pristup
servisima za podjelu informacija;
� Podrška za meñuoperativne standarde u GIS domenu (npr., OGC i
ISO) i domenu šire informacijske tehnologije kao npr., W3C i ISO.
Osnove geografskog informacionog sistema 86
Server GIS ukljčuje tri funkcionalna proizvoda:
� ArcIMS (Internet Maping Server) – Server za Web kartiranje i produkciju
karata za GIS na više nivoa, Web za razmjenu podataka i čuvanje
kataloških portala metapodataka uz korištenje otvorenih internet protokola.
ArcIMS je razvijen u desecima hiljada rganizacija širom svijeta koje
produkuju i čine dostupnim svoje proizvode prvenstveno za Web
razmjenu.
� ArcGIS Server – isrpan GIS baziran na Webu koji omogućava široke
nivoe korištenja poput „out-of-the-box“, korisničkih aplikacija i servisa za
prikupljanje podataka, analizu, kartiranje, editiranje i upravljanje
prostornim infromacijama. GIS Server osigurava funkcionalnu platformu
baziranu na standardu na kojoj korisnici ArcGIS Desktopa mogu lahko
objavljivati i ponuditi geografsko znanje široj organizaciji. ArcGIS Server
podržava pristup koristeći desktop radni okvir korisničkih, mobilnih i
pretraživačkih korisnika.
ArcGIS Server takoñer uključuje ArcSDE tehnologiju za upravljanje
višekorisničkim, transakcijskim bazama geopodataka koristeći veći broj
povezanih DBMS-ova.
� ArcGIS Image Server (ArcGIS IS) – Procsirajući server „on-the-fly“,
osigurava vrlo brz pristup velikim kolekcijama slika i značajno smanjuje
vrijeme izmeñu njihove nabavke i korištenja. Može dinamično kreirati
višestruke proizvode kao Web servis i podržati pristup slikama pomoću
klijentskih aplikacija.
Osnove geografskog informacionog sistema 87
16. MOBILE GIS
Danas se GIS sve više prenosi iz kabineta na teren posredstvom ciljanih GIS
aplikacijskih solucija na mobilnim ureñajima. GIS pristup na terenu se bazira na
bežične mobilne ureñaje sa GPS-om (GPS – Global Position Sistem) koji za rad
koriste digitalne karte i ciljane kolekcije terenskih geografskih podataka (Izvor:
ArcGIS 9, ESRI, USA, 2006.). Korisnici mobilnog GIS-a kao sredstva za rad na
terenu su danas vrlo brojni: javne službe (vatrogasci, komunalni radnici, vojnici,
policija i sl.), različite inžinjerske ekipe, izvještači, naučnici i dr.
ArcGIS osigurava iscrpnu grupu mobilnih GIS prozvoda dizajniranih za različite
primjene i platformske zahtjeve, odnosno:
� ArcPad - osigurava isrpno korisničko sučelje za GIS terenski orjentirani
rad na Windows kompatibilnim ureñajima. ArcPAd je u širokoj upotrebi u
više od 60.000 razvojnih oblika.
� ArcGIS Mobile - ArcGIS Server 9.2 uključuje računarsku opremu za
razvoj softvera, zvanu ArcGIS Mobile, koji može biti korišten za kreiranje i
razvoj ciljanih mobilnih aplikakcija za Smartphones, Pocket PC-ijeve i
Tablet PC-ijeve. Ove aplikacije podržavaju bežičnu sinhronizaciju rada sa
ArcGIS Server, GIS replikaciju podataka i njihovo editiranje.
Osnove geografskog informacionog sistema 88
17. GIS PROGRAMER
ESRI Developer Network (EDNSM) je programerski proizvod koji osigurava
iscrpne sistemske mogućnosti za razvojne aplikacije na ArcGIS platformi (Izvor:
ArcGIS 9, ESRI, USA, 2006.). EDN osigurava jednoobraznu programsku okolinu
i alate koji programiiranjem omogućavaju da se:
� uklope funkcionalnosti GIS-a i kartiranja u druge aplikacije;
� izgrade i razviju korisničke ArcGIS Desktop aplikacije i ekstenzije;
� korištenje konfiguriraju i prilagode ArcGIS proizvodi kao što su ArcView,
ArcEditor i ArcInfo;
� proširi ArcGIS arhitektura i modeliranje podataka;
� pišu korisničke aplikacije koristeći ArcGIS Engine;
� koriste drugi Web servisi i aplikacije bazirane na serveru (uz ArcGIS
Server i ArcIMS).
EDN uključuje sve programerske resurse ArcGIS Desktop, ArcGIS Server,
ArcIMS, ArcSDE i uklopljive komponente ArcGIS Engine.
Jezgro EDN je Developer Kit koji predstavlja biblioteku softverskih komponenti,
ArcObjects, koje programeri mogu koristiti da uklope i prošire GIS koristeći
standardne programske jezike kao što su C++, .NET i Java.
17.1. ARCGIS ENGINE
ARcGIS Engine je programeski proizvod koji osigurava korisničko programsko
sučelje za korištenje ArcObjects kao serije uklopljivih komponenti, sa kojima
programeri mogu graditi ciljane aplikacije sa jednostavnim, korisničkim sučeljima.
ArcGIS Engine osigurava seriju uklopljivih korisničkih komponenti za sučelje kao
što su npr., Map Control i Globe Control koji mogu biti korišteni da uklope
Osnove geografskog informacionog sistema 89
interaktivne karte i globuse u korisničkim aplikacijama. Koristeću ArcGIS Engine,
programeri mogu izgraditi ciljane GIS solucije koristeći C++, .NET ili Java.
Programeri mogu izgraditi potpune korisničke aplikacije sa ArcGIS Engine ili
uklopiti GIS logiku u postojeću korisničku aplikaciju – npr., dodati kartu u
Microsoft Word ili Excel.
Korištenje korisničkih aplikacija je važno za mnoge GIS organizacije zbog
pojednostavljenja procesa radai fokusiranja na korištenje odreñenih resursa GIS-
a za krajnje korisnike. Takve „uklopljene“ GIS aplikacije se koriste da podrže:
� terensku kolekciju podataka uz korištenje pokretnih laptopa i Tablet PC-ija
za korisnike koji trebaju da rade sa bazama geopodataka i detaljnim GIS
kartama;
� izgradnju korisničkih sučelja za hitne operacije;
� strukturalnu kompilaciju podataka za ciljane procese rada.