Uvod u laboratorijski rad

Rad u laboratoriju predstavlja bazu za dobijanje podataka za:- naucno – istrazivacki rad- primjenu u industriji.Postovanje osnovnih pravila u laboratoriji je neophodno zbog dobijanja konkretnih rezltata i sigurnosti istrazivaca.Hemijska laboratorija moze da bude izuzetno opasno mjesto narocito ako se u njoj radi nemarno i nepazljivo.Najcesce opasnosti su: vatra, toksicna isparavanja, opekotine i sl.

PRAVILA PRI RADU U LABORATORIJI:- nositi mantil, zastitne naocare i rukavice- sve eksperimentalne podatke s datumom unijeti u dnevnik rada – praktikum- u laboratoriji se ne smije, jesti, piti, pusiti niti primati posjete- nije preporucljivo nositi, stikle, nakit niti imati duge nokte zbog lakseg kretanja i rukovanja- nositi zatvorene cipele koje nisu klizave- radni stolovi moraju biti cisti, svaka prosuta hemikalija mora se odmah ukloniti. Prosute kiseline i baze treba prvo razblaziti velikom kolicinom vode pa tek onda ukloniti.- ako se u laboratoriji nadje nesto zapaljivo potrebno je skloniti izvor plamena- nikada ne pipetirati ustima nego koristiti propipetu- slomljeno staklo i porcelan otkloniti u posebne korpe odvojene od papira i mekog otpada.- boce sa hemikalijama moraju biti ciste. Ako se prospe sadrzaj postaju klizave i lako ispadaju iz ruku.- sve hemikalije treba da su jasno oznacene cak i kada se nalaze u normalnim sudovima ili casama.- ne dozvoliti da hemikalije dodju u dodir s kozom, u slucaju da se to desi mjesto isprati obilnom kolicnom vode i potraziti strucnu pomoc nakon ukazane prve pomoci.- ne smije se zavirivati u otvor posuda u kojima se odvija eksperiment.- ako hemikalija dodje u kontakt s ocima, oko ispirati vodom 3-4 minute a zatim se obratiti ljekaru za pomoc.- uvijek je potrebno provjeriti naziv hemikalije na boci jer pogresno uzeta hemikalija moze izazvati nesrecu.- ukoliko treba mirisom ispitati hemikaliju to radimo tako sto se boca odmakne od lica i dlanom se priblize pare do nosa- prilikom otvaranja boce u kojoj se nalazi jako isparljiva tecnost, bocu treba drzati podalje da se ne udisu pare.- eksperimenti kod kojih se razvija otrovan plin ili eksperimenti prilikom kojih se oslobadja previse plina izvode se u digestoru- nikada ne dodavati vodu u koncentrovanu kiselinu, nego kiselinu uvijek postepeno dodavati u vodu. Nikada VUK.- u laboratoriji nije preporucljivo nositi kontaktne lece jer materijal od koga su izradjene kontaktne lece moze apsorbovati pare hemikalija te izazvati nadrazenost oka.- nije preporucljivo nositi nakit jer se moze ostetiti prilikom dodira sa hemikalijama.

- organske rastvarace (benzen, eter) ne bacati u slivnik nego u otpadne boce za to predvidjene jer su odvodne cijevi ulavnom gradjene od slabih materijala koje pod djelovanjem organskih rastvaraca mogu biti ostecene i na taj nacin ugroziti i druge prostorije. Kiseline i baze prvo dosta razblaziti vodom pa tek onda baciti u slivnik.- ne ostavljati neidentifikovane hemikalije u casama jer mogu biti toksicne, korozivne i zapaljive.

Toksicne supstance su sve one supstance koje dovode do trovanja unosenjem u organizam preko organa za varenje, disanje ili apsorpcijom koze.

Korozivne hemikalije su one supstance koje ostecuju tkiva ili materijal s kojim su u dodiru. Najcesce korozivne hemikalije s kojim se radi u laboratoriji su kiseline, baze i jaka oksidaciona sredstva.

Zapaljive hemikalije su supstance cije se pare mogu zapaliti nekim izvorom toplote.

RUKOVANJE OPASNIM HEMIKALIJAMApodrazumijeva rad sa toksicnim, korozivnim i zapaljivim supstancama.

RAD SA TOKSICNIM HEMIKALIJAMAkorozivne i zapaljive hemikalije ne mozemo staviti bilo gdje. Treba ih drzati u laboratorijskoj kapeli ili digestoru. Digestor ili kapela je izdvojeni dio laboratorije opremljen efikasnim sistemom za ventilaciju.

RAD SA NAROCITO TOKSICNIM HEMIKALIJAMARastvorljivi cijanidi i vodonik cijanid predstavljaju smrtnu opasnost ako se unesu u organizam jer djeluju na nervni sistem za samo nekoliko minuta. Brzo preduzimanje pomoci u slucaju trovanja je neophodno. Trenutni protuotrov je amil – nitrit. Protuotrov se primjenjuje tako sto se ampula razbije a sadrzaj udahne. Poslije je potrebno obratiti se ljekaru za pomoc.

BENZENSkoro sve pare uobicajenih organskih rastvaraca su toksicne ali su pare benzena ipak najopasnije. Zbog toga treba sprijeciti isparavanje benzena u laboratoriji i koristiti digestor.

ZIVAZiva ima mali napon pare pa na sobnoj temperaturi isparavanjem daje veoma otrovne pare. Zbog toga nikada ne treba ostavljati zivu izlozenu atmosferi i ukoliko se prospe odmah je pazljivo prikupiti. Aparaturu u kojoj se nalazi ziva treba drzati u plasticnoj tacni tako da se u slucaju prosipanja moze lahko pokupiti. Ako se ziva prospe, kontaminiranu povrsinu ocistiti elementarnim sumporom.

Svaka laboratorija bi trebala da ima aparat za gasenje pozara, tecnost za ispiranje ociju u slucaju kontakta sa hemikalijama te tus na izlazu ukoliko dodje do kontaminacije cijele laboratorije.

RAD SA KOROZIVNIM MATERIJAMAU laboratoriji je pored mantila potrebno koristiti zastitne naocare i rukavice. Postupci u slucaju ako:- se korozivna hemikalija prospe na odjecu, odmah skinuti nakvaseni dio- hemikalija dospe do koze, nakvaseno mjesto odmah isprati obilnom kolicinom vode- koza dodje u dodir s kiselinom, isprati vodom i neutralisati sodom bikarbonom- koza dodje u dodir s bazom, isprati vodom i neutralisati razblazenom bornom kiselinom- ako hemikalija dospije u oci, oci ne treba otvarati jer se time samo korozivna materija siri po vecoj povrsini oka, treba kapke isprati vodom, zatim otvoriti oci i isprati ih velikom kolicinom vode.

RAD SA ZAPALJIVIM HEMIKALIJAMATacka paljenja je definitivna temperatura na kojoj je napon pare tecnosti dovoljan za gradjenje zapaljive smjese sa vazduhom. Uobicajeni organski rastvaraci imaju tacku paljenja ispod sobne temperature. Pare organskih tecnosti su gusce od vazduha i dospijevaju na znatna rastojanja od izvora. Ako takve pare dodju u kontakt sa plamenom ili drugim izvorom toplote, vatra se brzo siri. Opasnost predstavljaju samozapaljive supstance.

Mjere opreza:- koristiti digestor- ne koristiti ih u blizini plamena- ne bacati koncentrovane kiseline ili baze u slivnik- ukoliko u laboratoriji dodje do vatre ne gasiti krpom ili papirom jer ce se plamen samo prosiriti. Ne stvarati paniku, pokusati obavijestiti asistenta, pokusati ugasiti vatru prirucnim sredstvima. Za gasenje male vatre koristiti aparat za gasenje sa ugljen – dioksidom ili pokrivac jer sprecava kontakt plamena sa oksigenom. Nikada ne upotrebljavati aparat za gasenje sa pjenom na elektricnim instalacijama, nego onaj sa ugljen – dioksidom.

KLASIFIKACIJA STETNIH SUPSTANCI

-Otrovi se oznacavaju: 1. Znakovima opasnosti2. Znakovima upozorenja3. Znakovima obavijesti

Svako pakiranje otrova u prometu mora biti označeno odgovarajućim znakovima opasnosti i oznakama upozorenja i obavijesti.

Znakovi opasnosti oznacavaju se sibolima obojenim u crno-narandzasto-bijelu boju. Mogu oznacavati : - vrlo jaku otrovnost-otrovnost-stetnost-nagrizajuce djelovanje-nadrazujuce djelovanje-eksplozivnost-oksidativnost-vrlo laku zapaljivost-laku zapaljivost-opasnost po okolis-sadrzaj azbesta ( oznaka „a“)

-Znakom za vrlo jaku otrovnost (T+) i simbolom označuju se otrovi iz Skupine I. Simbol je grafički prikaz mrtvačke glave s prekriženim kostima, crne boje na narančastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis »vrlo jaki otrov«.

-Znakom za otrovnost (T) i simbolom označuju se otrovi iz Skupine II. Simbol je grafički prikaz mrtvačke glave s prekriženim kostima, crne boje na narančastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis »otrov«.

-Znakom za štetnost (Xn) i simbolom označuju se otrovi iz Skupine III. Simbol je Andrijin križ crne boje na narančastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis »Štetno«.

-Znakom za nadražujuće djelovanje (Xi) i simbolom označuju se otrovi koji trenutnim, produženim ili ponovljenim dodirom s kožom ili sluznicom izazivaju upale. Simbol je Andrijin križ, crne boje na narančastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis »nadražujuće«.

-Znakom za nagrizajuće djelovanje (C) i simbolom označuju se otrovi koji u dodiru s organskim i anorganskim tvarima izazivaju njihova oštećenja. Simbol je grafički prikaz dviju epruveta iz kojih kaplje tekućina na ruku i metal. Simbol je crne boje na narančastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis »nagrizajuće«.

-Znakom za eksplozivnost (E) i simbolom označuju se otrovi koji pod utjecajem plamena ili drugih toplinskih izvora eksplodiraju, ili kod kojih je opasnost od eksplozije zbog udarca, tlaka ili trenja veća nego kod dinitrobenzena. Simbol je grafički prikaz bombe koja se rasprskava, crne boje na narančastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis »eksplozivno«.

-Znakom za oksidirajuće djelovanje (O) i simbolom označuju se otrovi koji u dodiru s drugom tvari daju jaku egzotermnu reakciju (oslobađanje topline) ili pri tome nastaju druge promjene koje povećavaju stupanj opasnosti. Simbol je grafički prikaz plamena iznad prstena, crne boje na narančastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis »oksidirajuće«.

-Znakom za vrlo laku zapaljivost (F+) i simbolom označuju se otrovi koji se pod normalnim tlakom (1013 mbara) i na normalnoj temperaturi (20°C )mogu zapaliti, dovesti do pojave požara ili potpomagati gorenje (tekućine vrlo niskog plamišta i vrelišta, te plinovi koji su zapaljivi u dodiru sa zrakom). Simbol je grafički prikaz otvorenog plamena, crne boje na narančastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis »vrlo lako zapaljivo«.

-Znakom za laku zapaljivost (F) i simbolom označuju se otrovi koji se lako zapale u dodiru s izvorom vatre, otrovi koji se pale u dodiru sa zrakom bez posredovanja drugih tvari (samozapaljivi otrovi) te otrovi koji u dodiru s vodom ili vlažnim zrakom razvijaju zapaljive plinove. Simbol je grafički prikaz otvorenog plamena, crne boje na narančastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis »lako zapaljivo«.

-Znakom opasnosti za okoliš (N) i simbolom označuju se otrovi koji su opasni za biljke i životinje, organizme u tlu, pčele, ozonski omotač i dr. Simbol je grafički prikaz stabla i ribe, crne boje na narančastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis »opasno za okoliš«.

-Otrov može biti obilježen najviše sa dva znaka od kojih jedan označuje opasnost za zdravlje ljudi ili čovjekovu okolinu (otrovnost, štetnost po zdravlje, nagrizajuće i nadražujuće djelovanje), a drugi ostale vrste opasnosti (eksplozivnost, oksidativnost i zapaljivost).

R oznake (fraze, izrazi), engl. Risk Phrases su definisani trecim aneksom uputstva propisanim od strane EU.

R 1 Eksplozivno u suhom stanjuR 2 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu uzrokovati eksploziju R 3 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu vrlo lako uzrokovati eksploziju R 4 Gradi vrlo osjetljive eksplozivne spojeve s metalima R 5 Zagrijavanje može uzrokovati eksploziju R 6 Eksplozivno u dodiru ili bez dodira sa zrakom R 7 Može uzrokovati požar R 8 U dodiru sa zapaljivim materijalom može uzrokovati požarR 9 Eksplozivno u smjesi sa zapaljivim materijalom R 10 Zapaljivo R 11 Lako zapaljivo R 12 Vrlo lako zapaljivoR 13 Vrlo lako zapaljiv ukapljeni plin R 14 Burno reagira s vodom R 15 U dodiru s vodom oslobađa vrlo lako zapaljive plinove R 16 Eksplozivno u smjesi s oksidirajućim tvarima R 17 Samozapaljivo u dodiru sa zrakom R 18 Pri uporabi može nastati eksplozivna ili zapaljiva smjesa para-zrak R 19 Mogu nastati eksplozivni peroksidi R 20 Štetno ako se udiše R 21 Štetno u dodiru s kožom R 22 Štetno ako se proguta

R 23 Otrovno ako se udiše R 24 Otrovno u dodiru s kožom R 25 Otrovno ako se proguta R 26 Vrlo otrovno ako se udiše R 27 Vrlo otrovno u dodiru s kožom R 28 Vrlo otrovno ako se proguta R 29 U dodiru s vodom oslobađa otrovni plin R 30 Pri uporabi može postati lako zapaljivo R 31 U dodiru s kiselinama oslobađa otrovni plin R 32 U dodiru s kiselinama oslobađa vrlo otrovni plin R 33 Opasnost od učinka nakupljanja R 34 Izaziva opekotine R 35 Izaziva teške opekotine R 36 Nadražuje oči R 37 Nadražuje dišni sustav R 38 Nadražuje kožu R 39 Opasnost od vrlo teških trajnih oštećenja R 40 Moguća opasnost od trajnih oštećenja R 41 Opasnost od teških ozljeda očiju R 42 Udisanje može izazvati preosjetljivost R 43 U dodiru s kožom može izazvati preosjetljivost R 44 Opasnost od eksplozije ako se grije u zatvorenom prostoru R 45 Može izazvati rak R 46 Može izazvati nasljedna genetska oštećenja R 47 Može izazvati oštećenja ploda kod sisavaca R 48 Opasnost od teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju R 49 Može izazvati rak ako se udiše R 50 Vrlo otrovno za organizme koji žive u vodi R 51 Otrovno za organizme koji žive u vodi R 52 Štetno za organizme koji žive u vodi R 53 Može dugotrajno štetno djelovati u vodi R 54 Otrovno za biljke R 55 Otrovno za životinje R 56 Otrovno za organizme u tlu R 57 Otrovno za pčele R 58 Može dugotrajno štetno djelovati na okoliš R 59 Opasno za ozonski sloj R 60 Može smanjiti plodnost R 61 Može štetno djelovati na plod R 62 Moguća opasnost smanjenja plodnosti R 63 Moguća opasnost štetnog djelovanja na plod R 64 Može štetno djelovati na dojenčad preko mlijeka R 65 Može izazvati oštećenje pluća ako se proguta R 14/15 Burno reagira s vodom i razvijaju se vrlo lako zapaljivi plinovi R 15/29 U dodiru s vodom razvijaju se otrovni vrlo lako zapaljivi plinovi R 20/21 Štetno ako se udiše i u dodiru s kožom R 20/22 Štetno ako se udiše i ako se proguta R 20/21/22 Štetno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta R 21/22 Štetno u dodiru s kožom i ako se proguta R 23/24 Otrovno ako se udiše i u dodiru s kožom

R 23/25 Otrovno ako se udiše i ako se proguta R 23/24/25 Otrovno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta R 24/25 Otrovno u dodiru s kožom i ako se proguta R 26/27 Vrlo otrovno ako se udiše i u dodiru s kožom R 26/28 Vrlo otrovno ako se udiše i ako se proguta R 26/27/28 Vrlo otrovno ako se udiše, u dodiru s kožom i ako se proguta R 27/28 Vrlo otrovno u dodiru s kožom i ako se proguta R 36/37 Nadražuje oči i dišni sustav R 36/38 Nadražuje oči i kožu R 36/37/38 Nadražuje oči, dišni sustav i kožu R 37/38 Nadražuje dišni sustav i kožu R 39/23 Otrovno: ako se udiše opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/24 Otrovno: u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/25 Otrovno: ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/23/24 Otrovno: udisanjem i u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/24/25 Otrovno: u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/23/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/26 Vrlo otrovno: udisanjem opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiru s kožom opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/26/28 Vrlo otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 39/26/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s kožom i ako se proguta opasnost vrlo teških trajnih oštećenja R 40/20 Štetno: udisanjem moguća opasnost trajnih oštećenja R 40/21 Štetno: u dodiru s kožom moguća opasnost trajnih oštećenja R 40/22 Štetno: ako se proguta moguća opasnost trajnih oštećenja R 40/20/21 Štetno: udisanjem i u dodiru s kožom moguća opasnost trajnih oštećenja R 40/20/22 Štetno: udisanjem i ako se proguta moguća opasnost trajnih oštećenja R 40/21/22 Štetno: u dodiru s kožom i ako se proguta moguća opasnost trajnih oštećenja R 40/20/21/22 Štetno: udisanjem, u dodiru s kožom i ako se proguta moguća opasnost trajnih oštećenja R 42/43 Može izazvati preosjetljivost udisanjem i u dodiru s kožom R 48/20 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem R 48/21 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju putem kože R 48/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem R 48/20/21 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem kože R 48/20/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem R 48/21/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju putem kože i gutanjem R 48/20/21/22 Štetno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem kože i gutanjem R 48/23 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem R 48/24 Otrovno: opasnost teških oštećenja pri duljem izlaganju putem kože

R 48/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem R 48/23/24 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem kože R 48/23/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem R 48/24/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju putem kože i gutanjem R 48/23/24/25 Otrovno: opasnost teških oštećenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem kože i gutanjem R 50/53 Vrlo otrovno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi R 51/53 Otrovno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi R 52/53 Štetno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi

Znacenje znakova obavijesti:S 1 Čuvati pod ključem S 2 Čuvati izvan dohvata djece S 3 Čuvati na hladnom mjestu S 4 Čuvati izvan naseljenih mjesta S 5 Čuvati uz ove uvjete... (tekućinu propisuje proizvođač) S 6 Čuvati uz ove uvjete... (inertni plin propisuje proizvođač) S 7 Čuvati u dobro zatvorenim spremnicima S 8 Čuvati spremnike na suhom S 9 Čuvati spremnike na dobro provjetrenom mjestu S 10 Čuvati sadržaj vlažnim S 11 Spriječiti dodir sa zrakom S 12 Ne smije biti hermetički zatvoren S 13 Čuvati odvojeno od hrane, pića i stočne hrane S 14 Čuvati odvojeno od ... (inkompatibilni materijal navodi proizvođač) S 15 Čuvati od topline S 16 Čuvati odvojeno od izvora paljenja - zabranjeno pušenje S 17 Čuvati odvojeno od zapaljivog materijala S 18 Pažljivo rukovati i pažljivo otvarati spremnike S 19 Ne čuvati spremnike hermetički zatvorene S 20 Pri rukovanju ne jesti i ne piti S 21 Pri rukovanju ne pušiti S 22 Ne udisati prašinu S 23 Ne udisati plin/dim/pare/aerosol S 24 Spriječiti dodir s kožom S 25 Spriječiti dodir s očima S 26 Ako dođe u dodir s očima odmah isprati s puno vode i zatražiti savjet liječnika S 27 Odmah skinuti svu zagađenu odjeću S 28 Nakon dodira s kožom odmah isprati s dovoljno... (sredstvo propisuje proizvođač) S 29 Ne izlijevati u kanalizaciju S 30 Ni u kojem slučaju proizvodu ne dodavati vodu S 31 Čuvati odvojeno od eksplozivnog materijala S 32 Oprezno rukovati spremnikom S 33 Poduzeti mjere protiv pojave statičkog elektriciteta S 34 Izbjegavati udaranje i trenje S 35 Ostaci tvari i spremnici moraju biti odloženi na siguran način

S 36 Nositi odgovarajuću zaštitnu odjeću S 37 Nositi zaštitne rukavice S 38 U slučaju nedovoljne ventilacije nositi odgovarajuća zaštitna sredstva za dišni sustav S 39 Nositi zaštitna sredstva za oči/lice S 40 Pod i sve druge onečišćene predmete očistiti ... (sredstvo za čišćenje propisuje proizvođač) S 41 U slučaju požara i/ili ekspozije ne udisati dim S 42 Za vrijeme fumigacije ili prskanja nositi odgovarajuće zaštitno sredstva za dišni sustav S 43 Za gašenje požara koristiti ... (navesti točan tip aparata za gašenje. Ako gašenje vodom povećava opasnost dodati »ne gasiti vodom«) S 44 U slučaju nesreće ili zdravstvenih tegoba zatražiti savjet liječnika (ako je moguće pokazati naljepnicu) S 45 U slučaju nesreće ili zdravstvenih tegoba hitno zatražiti savjet liječnika (ako je moguće pokazati naljepnicu) S 46 Ako se proguta hitno zatražiti savjet liječnika i pokazati naljepnicu ili spremnik S 47 Ne skladištiti na temperaturi višoj od ...°C (propisuje proizvođač) S 48 Čuvati navlaženo s ... (odgovarajući materijal propisuje proizvođač) S 49 Čuvati samo u originalnom pakovanju S 50 Ne miješati s ... (propisuje proizvođač) S 51 Koristiti samo u dobro prozračenim prostorijama S 52 Ne koristiti na velikim površinama u zatvorenom prostoru S 53 Spriječiti izloženost - prije uporabe tražiti posebne upute S 54 Pri odvođenju u uređaje za pročišćavanje potrebno je odobrenje nadležnih tijela S 55 Prije izlijevanja u kanalizaciju ili vodotokove, obraditi prema najnovijim tehničkim mogućnostima obrade otpada S 56 Tvari i ambalaža moraju biti odloženi na posebna odlagališta opasnog otpada S 57 Koristiti odgovarajuću ambalažu kako bi se spriječilo zagađivanje okoliša S 58 Odložiti kao opasan otpad S 59 Od proizvođača/dobavljača zatražiti podatke o recikliranju/preradi S 60 Ostaci tvari i ambalaža moraju se odložiti kao opasan otpad S 61 Izbjegavati ispuštanje u okoliš. Pridržavati se posebnih uputa - sigurnosni list S 62 Ako se proguta ne izazivati povraćanje, hitno zatražiti pomoć liječnika i pokazati naljepnicu ili ovaj spremnik S 1/2 Čuvati pod ključem i izvan dohvata djece S 3/7 Čuvati u dobro zatvorenim spremnicima na hladnom mjestu S 3/9/14 Čuvati na hladnom i dobro prozračenom mjestu odvojeno od ... (inkompatibilne tvari navodi proizvođač) S 3/9/14/49 Čuvati samo u originalnom pakovanju na hladnom i dobro prozračenom mjestu odvojeno od... (inkompatibilne tvari navodi proizvođač) S 3/9/49 Čuvati samo u originalnom pakovanju na hladnom i dobro prozračnom mjestu S 3/14 Čuvati na hladnom mjestu odvojeno od... (inkompatibilne tvari navodi proizvođač) S 7/8 Čuvati u dobro zatvorenim spremnicima na suhom mjestu S 7/9 Čuvati u dobro zatvorenim spremnicima na dobro prozračenom mjestu S 7/47 Čuvati u dobro zatvorenim spremnicima pri temperaturi koja ne prelazi ... °C (propisuje proizvođač) S 20/21 Pri rukovanju ne jesti, piti niti pušiti

S 24/25 Spriječiti dodir s kožom i očima S 29/56 Ne ispuštati u kanalizaciju, odložiti kao opasni otpad S 36/37 Nositi odgovarajuću zaštitnu odjeću i rukavice S 36/37/39 Nositi odgovarajuću zaštitnu odjeću, rukavice i zaštitna sredstva za oči-lice S 36/39 Nositi odgovarajuću zaštitnu odjeću i zaštitna sredstva za oči-lice S 37/39 Nositi zaštitne rukavice i zaštitna sredstva za oči-lice S 47/49 Čuvati samo u originalnim spremnicima pri temperaturi koja ne prelazi ... °C (propisuje proizvođač)

FIZIKALNA KLASIFIKACIJA:U industriji se štetne ili otrovne tvari najčešće klasificiraju na sljedeći način:

-Prašine su krute čestice različitog oblika i veličine koje su proizvedene rukovanjem, drobljenjem, brušenjem i raznim drugim mehaničkim postupcima s organskim ili anorganskim tvarima. Ove čestice uslijed utjecaja elektrostatskih sila dosta dugo lebde u zraku (ovisno o veličini čestica). Prašina se u mirnoj atmosferi vremenom taloži pod utjecajem gravitacije.

-Dimovi su krute čestice nastale najčešće kondenzacijom para rastaljenih metala (npr.cink, kadmij). Ponekad oksidiraju s kisikom iz zraka.

-Maglice (aerosoli) su sitne kapljice tekućine nastale kondenzacijom para ili na bilo koji drugi način, raspršivanjem čestica tekućine u zrak.

-Pare su plinski oblik tvari koja se najčešće pojavljuje kao tekućina ili kruta tvar (pri normalnoj temperaturi). Mogu se ponovo kondenzirati sniženjem temperature ili povećanjem tlaka.

-Plinovi su čestice plinovite tvari (na normalnoj temperaturi). U tekući oblik se prevode snižavanjem temperature i povećanjem pritiska. (Kritična temperatura im je ispod 25°C). Ova klasifikacija je praktična, ali ne obuhvaća sve grupe tvari koje mogu biti štetne (npr. radioaktivno zračenje, biološke štetnosti i sl.) a koje su svakako važne sa stanovišta rizičnosti za zdravlje radnika u industriji.

KLASIFIKACIJA PREMA UČINKU NA ORGANIZAM:Ova klasifikacija se dosta primjenjuje u toksikologiji. Po njoj se štetne tvari i otrovi razvrstavaju prema njihovom djelovanju na organizam.

Takva podjela nije bez prigovora, jer način djelovanja često ovisi ne samo o vrsti tvari nego i o koncentraciji. Osim toga mnoge tvari bi se mogle, s obzirom na svoje djelovanje svrstati u više grupa. Klasifikacija je sljedeća:

Zagušljivci onemogućavaju disanje. Prema mehanizmu djelovanja, dijele se na inertne (obične) i kemijske zagušljivce.

Obični zagušljivci djeluju razrjeđenjem kisika u zraku i na taj način otežavaju ili onemogućavaju disanje. Normalni sadržaj kisika u atmosferi je oko 21%. Ako koncentracija

padne ispod 18% počinju poteškoće s disanjem. Pri sadržaju kisika od 12-16% disanje je ubrzano, kucanje srca je pojačano, a koordinacija pokreta obično poremećena; koncentracije od 10-14% uzrokuju depresiju, jaki umor i otežano disanje, dok udisanje zraka sa sadržajem kisika od 6-10% dovodi do nesvjestice i smrti. Među obične zagušljivce spadaju inertni plinovi, ugljični dioksid, vodik, dušik.

Kemijski zagušljivci se vežu na hemoglobin (onemogućavaju vezanje kisika i prijenos putem krvi) ili blokiraju enzime (citokrome) koji sudjeluju u unosu kisika u stanice. Najpoznatiji kemijski zagušljivci su: ugljični monoksid, cijanovodik i sumporovodik.

Korozivi djeluju korozivno na tkiva. Ovako djeluju jake kiseline, lužine i neke tvari koje imaju jako oksidirajuće djelovanje (Br2). Oni razaraju tkiva izazivajući kemijske opekline.Nadražljivci uzrokuju nadraženost i upalu sluznica očiju, nosa, grla i kože. To djelovanje se očituje u peckanju, crvenilu kože i otoku tkiva. Prema mjestu na koje djeluju mogu se podijeliti u tri skupine:

o nadražljivci koji djeluju na gornje dišne putove i sluznice očiju (formaldehid, amonijak)/oni su najmanje štetni u grupi nadražljivaca, jer svojim djelovanjem upozoravaju, dok još nisu prouzročili oštećenja u plućima.

o nadražljivci koji oštećuju gornje dišne putove i pluća (halogeni elementi, dimetil-sulfat)o nafražljivci koji izrazito oštećuju pluća (fozgen, nitrozni plinovi)

Ova podjela se zasniva na njihovoj različitoj topivosti u vodi. Dobro topivi nadražljivci se osjete već u sluznicama očiju, nosa i grla, a slabo topivi dolaze duboko u pluća i polagano se otapaju, te su najčešće uzrok edema pluća.

Nadražujuće djelovanje najčešće pokazuju neka organska otapala. Tvar koja u suhom stanju nema nadražljivo djelovanje može postati nadražljivac, ako u reakciji s vodom stvara kiselinu (etil- acetat) ili lužinu (amonijak).

Anestetici i narkotici djeluju depresivno na središnji živčani sustav. Znaci djelovanja su: pospanost, opijenost, vrtoglavica, bezvoljnost, gubitak svijesti i u krajnjem slučaju smrt. Anestetska svojstva imaju: niži predstavnici homolognih nizova alkina, alkena, alkana, alifatskih ketona, alifatskih alkohola, te esteri. U ovom nizu narkotično djelovanje im opada (najslabiji narkotici su esteri). Dietil-eter dolazi po jačini djelovanja između alkena i alkana.

Sistemski otrovi su one štetne tvari koje svojim djelovanjem oštećuju pojedine organe u organizmu, a na mjestu ulaska najčešće ne ostavljaju nikakvih znakova. Halogenirani ugljikovodici (ugljik-tetraklorid, tetraklor-etan) i neki aromatski nitro-spojevi (trinitrotoluen) oštećuju jetru i bubrege. Benzen i u manjoj mjeri naftalen, oštećuju koštanu srž. Tvari štetne za živčani sustav su npr. metanol (očni živac) te ugljik-disulfid.Ostale štetne tvari

o fibrogene prašine: silicij-dioksid i azbesto inertne prašine: ugljiko alergeni (uzrokuju alerg. reakcije): cvjetni pelud, drvena prašina, smole i neke organske

prašineo infektivni mikroorganizmi (uzročnici raznih profesionalnih bolesti)

KEMIJSKA KLASIFIKACIJA:

Osnovica ovih klasifikacija je kemijska građa pojedinih štetnih tvari. Prednost ove podjele je činjenica da tvari iste kemijske grupe posjeduju slična svojstva i djelovanja.