uvod u osiguranje-ppt

PROMATRANJE UVODA U PREDMET OSIGURANJE

(prema Nastavnom programu u vidu tzv. “INTERAKTIVNIH

TROKUTOVA”)

1. UVOD U OSIGURANJE

nastanak

perspektivehistorijski razvoj

2. FUNKCIJA OSIGURANJA

zaštita

društvenafinancijsko akumulatorska

3. EKONOMSKA NAČELA OSIGURANJA

osiguranje

amortizacijafond osiguranja

4. ELEMENTI OSIGURANJA

rizik

naknada iz osiguranja

premija

5. PRAVNA REGULATIVA OSIGURANJA

ponuda

ugovoripolica

6. PRAVNA ORGANIZACIJA POSLOVA OSIGURANJA

naučni teorijski

stručni praktični

zakonski

7. TEHNIČKA ORGANIZACIJA OSIGURANJA

elementi

funkcijezadaci

8. FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA OSIGURANJA

retrocesija

reosiguranjesaosiguranje

9. VRSTE OSIGURANJA

osiguranje osoba i/ili imovine životna i/ili neživotna

obaveznodobrovoljno

10. OSIGURANJE U BUDUĆNOSTI SA ASPEKTA

fizičke i pravne osobe

društva i sveukupnog

okruženja

gospodarstva općenito

FUNKCIJE I KARAKTERISTIKE OSIGURANJA

Pojmovno i poslovno određenje osiguranja

•

Osiguranje (engl. Insurance, njem. Versicherung)

1.

Pojmovno određenje osiguranja (prema Ekonomskom leksikonu)

a)

pravni odnos temeljen na ugovorubitni elementi ugovora o osiguranju su:

Osigurani predmetOsigurani rizikPremija osiguranjaNaknada za štetu (osiguranina)

Obligacioni odnos osiguranja

premija osiguranja

osiguranina

UGOVARAČ OSIGURANJA i/ili

OSIGURANIK

OSIGURAVATELJ (društvo za osiguranje ili osiguravajuće društvo)


b.

Ekonomska djelatnost kojom se prikupljaju novčana sredstva radi zaštite osoba i stvari od štetnih posljedica izvanrednih događaja, odnosno otklanjanja ekonomski štetnih posljedica natupanja takvih događaja;

c.

Osiguranje osoba i imovine je, u principu, doborovoljno, osim u slučajevima kada je to zakonom obavezno;


2.

Pojam (definicija) osiguranja prema teoretičarima:

a)

Zajednička definicija osiguranja kao djelatnosti (ili industrije) je: “Osiguranje je djelatnost pružanja ekonomske zaštite od određenih opasnosti koje ugrožavaju imovinu i osobe.”


b)

Najznačajnije definicije osiguranje su:Manes: “Osiguranje je uzajamno namirivanje potreba mnogobrojnih i na isti način ugroženih subjekata, a koje nastaju slučajno i daju se procijeniti.”Grawe/Lunz: “... pod osiguranjem svake vrste podrazumijeva isplata novčanih iznosa jednog fonda koji je formiran iz premije svih onih osoba koje su sudionici u odgovarajućoj vrsti osiguranja.”


c)

Prvo naučno objašnjenje osiguranja kao ekonomske kategorije dao je Karl Marx koji je u svojim radovima isticao nužnost postojanja rezervnog fonda iz čega se formira i fond osiguranja.


3.

Klasične i suvremene definicije osiguranja:

a)

Klasične definicije –

osiguranje rizika

b)

Suvremene definicije –

osiguranje rizika plus dodatno profitabilno investiranje

Zadaci osiguranja

1.

Razvoj pojmovnog i poslovnog određenja osiguranja i zadaci osiguranja u direktnoj interaktivnoj vezi –

historijski slijed

nastanka i razvoja osiguranja

Zadaci osiguranja

2.

Klasični zadaci osiguranja:da brojne opasnosti kojima su izloženi osiguranici preraspodijeli na sve osiguranike i da osiguraniku isplati:

odgovarajuću naknadu za pretrpljenu štetu iliOdgovarajuću svotu

u skladu sa zaključenim ugovorom oosiguranju

Zadaci osiguranja3.

Dr Klaus Gerathewohl: “Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove –

plaćanjem premije osiguranja – a ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete on prenosi na osiguravatelja. Osiguravatelj zatim snosi osigurateljno tehnički rizik, tj. opasnost da premija koju je on primio za preuzete rizike ne bude dovoljna za pokriće eventualnih šteta koje će on morati nadoknaditi.”

Zadaci osiguranja

4.

Osiguranje ima tri grupe funkcija:a)

Osnovne funkcije

b)

Društveno-ekonomske funkcijec)

Suvremene funkcije

Zadaci osiguranja

5.

Osnovne funkcije osiguranja:a)

funkcija naknade šteta i isplate osiguranih iznosa

b)

funkcije preventive (ako je predviđeno izdvajanje sredstava za preventivu)

Zadaci osiguranja

6.

Ostale funkcije osiguranja:a)

socijalna funkcija

b)

razvojna funkcijac)

antiinflacijska funkcija

7.

Suvremene funkcijea)

financijska intermedijacija

Karakteristike osiguranja

•

Osiguranje kao:1.

Pojam i određenje

2.

Materijalni i duhovni faktor stabilnosti pojedinca i društva u cjelini

3.

Način disperzije svekolikog rizika4.

Djelatnost –

biznis

5.

Gospodarski subjekt s financijskom funkcijom sui generis


•

Osiguranje kao:6.

Složeni sistem od niza interaktivnih dijelova i poslovnih funkcija

7.

Uređeni sistem stohastičkih procesa8.

Pravna institucija obligacijskog karaktera

9.

Institucionalni investitor10.Financijski intermedijator11.Suvremena industrija općenito


•

Osiguranje kao:12.Suvremena industrija životnih osiguranja i

neživotnih osiguranja kao posebnih gospodarskih (privredno-financijskih) djelatnosti – historijski slijed događaja

13. Interaktivni odnos industrije osiguranja i okruženja

14.Osnovni inputi i osnovni outputi u industriji osiguranja: naučni, zakonski, stručni, praktični, ideološki, društveni itd.


•

Osiguranje kao:15.Svjetski trendovi u ekonomiji i osiguranju:

globalizacija, liberalizacija i stalna transformacija vlasništva

16.Sofisticirani pristup pitanjima i problemima osiguranja (“koliko vidite kvadrata?”)

Koliko ima kvadrata?

Industrija osiguranja i okruženje

INDUSTRIJA

OSIGURANJA

INPUTI OUTPUTI

Osnovna načela u osiguranju

•

Sigurnost•

Likvidnost

•

ProftabilnostSIGURNOST

PROFITABILNOSTLIKVIDNOST

Osnovna načela u osiguranju

•

Promatranje sa stajališta:–

Društva za osiguranje (osiguravajućeg društva)

–

Osiguranih fizičkih i pravnih osoba

Pristup u osiguranju •

Opći, posebni i pojedinačni pristup u osiguranju pitanjima:

a)

financijski i novčani tokovib)

vremenska vrijednost novca (preferencija novca)

c)

gotovinas aspekta–

likvidnosti (solventnosti)

–

profitabilnostiuvažavajući–

općenito industriju osiguranja

–

posebne oblike osiguranja–

pojedinačne oblike osiguranja

Uvjeti opstojnosti i razvoja industrije osiguranja

•

Permanentno, aktivno, pravovremeno, integralno i simultano (ali ne i sukcesivno) upravljanje:

a)

ukupnim financijama osiguranjab)

tekućim financijama osiguranja

c)

sredstvima tehničke rezerve (pro rata temporis)d)

sredstvima premijske (matematičke) rezerve

e)

gotovinskim tokovima iz:a)

poslovnih aktivnosti

b)

u vezi sa kapitalnim ulaganjimac)

iz financijskih aktivnosti

Osnovna načela u osiguranju Ciljevi osiguranja

Ciljevi industrije osiguranja SIGURNOST

PROFITABILNOSTLIKVIDNOST

• Promatranje sa stajališta• osiguravajućeg društva• osiguranih fizičkih i pravnih osoba

POSEBNE FUNKCIJE OSIGURANJA

Posebne funkcije oisguranja

1.

Funkcije zaštite

2.

Financijsko –

akumulatorska funkcija

3.

Društvena funkcija

1. FUNKCIJA ZAŠTITE

1.

Funkcija zaštite općenito i funkcija ekonomske zaštite

2.

Neposredna zaštita osiguranjai.

Preventivne mjere –

mjere za spriječavanje i

uklanjanje uzroka koji bi mogli izazvati štetni događaj

ii.

Represivne mjere –

mjere poduzete u spašavanju ljudi i imovine u već

nastalom

štetnom događaju

1. FUNKCIJA ZAŠTITEiii.

Član 926. Zakona o oBligacionim odnosima“Osiguranik je dužan preduzeti propisane, ugovorene i sve ostale mjere potrebne da se spriječi nastupanje osiguranog slučaja, a ako osigurani slučaj nastupi, dužan je preduzeti sve što je u njegovoj moći da se ograniče njegove štetne posljedice.

Osiguravač

je dužan naknaditi troškove, gubitke, kao i druge štete prouzrokovane razumnim pokušajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osiguranog slučaja, kao i pokušajem da se ograniče njegove štetne posljedice, pa i onda ako su ti pokušaji ostali bez uspjeha.


Član 926. Zakona o oligacionim odnosimaOsiguravač

je dužan dati ovu naknadu čak i ako

ona zajedno sa naknadom štete od osiguranog slučaja prelazi svotu osiguranja.

Ako osiguranik ne ispuni svoju obavezu sprečavanja osiguranog slučaja ili obavezu spasavanja, a za to nema opravdanja, obaveza osiguravača smanjuje se za onoliko za koliko je nastala veća šteta zbog tog neispunjenja.”

1. FUNKCIJA ZAŠTITEiv.

Stimulacija osiguranika (diferencirane premije –

primjer bonus, popust na premiju, učestvovanje osiguranika u pozitivnom rezultatu poslovanja, ograničenja obaveza osiguranika u šteti)

v.

Sankcije osiguravatelja (diferencirane premije – primjer malus, dodatak na premiju, proporcionalno

smanjenje obaveza osiguravatelja –

primjer član 909. Zakona o obligacionim odnosima, regresno pravo, naknada štete učinjena osiguravatelju, ništavnost odnosno raskid ugovora o osiguranju, isKljučenje obaveza osiguravatelja)

1. FUNKCIJA ZAŠTITEvi.

Član 909. Zakona o obligacionim odnosima“Ako je ugovorač

osiguranja učinio netačnu prijavu

ili je propustio dati dužno obavještenje, a to nije učinio namjerno, osiguravač

može, po svom izboru,

u roku od mjesec dana od saznanja za netačnost ili nepotpunost prijave, izjaviti da raskida ugovor ili predložiti povećanje premije srazmjerno većem riziku.Ugovor u tom slučaju prestaje po isteku četrnaest dana od kada je osiguravač

svoju izjavu o raskidu

saopštio ugovaraču osiguranja, a u slučaju osiguravačevog prijedloga da se premija poveća, raskid nastupa po samom zakonu ako ugovarač

osiguranja ne prihvati prijedlog u roku od četrnaest dana od kada ga je primio.


Član 909. Zakona o obligacionim odnosimaU slučaju raskida, osiguravač

je dužan vratiti dio

premije koji otpada na vrijeme do kraja perioda osiguranja.Ako se osigurani slučaj dogodio prije nego što je utvrđena netačnost ili nepotpunost prijave, ili poslije toga ali prije raskida ugovora, odnosno prije postizanja sporazuma o povećanju premije, naknada se smanjuje u srazmjeri između stope plaćenih premija i stope premija koje bi trebalo platitit prema stvarnom riziku.”


3.

Posredna zaštita osiguranjai.

Sadržana je i ostvaruje se u naknadi štete i isplati osigurane sume kad nastupi osigurani slučaj

ii.

U funkciji posredne zaštite sadržan je i cilj, odnosno svrha instituta osiguranja kao njegovog temeljnog zadatka

2. FINANCIJSKO – AKUMULATORSKA FUNKCIJA

1.

Prikupljena i udružena sredstva osiguranja služe za izvršenje obaveza iz ugovora o osiguranju:

i.

Kad nastupi osigurani slučaj

ii.

Kada se utvrdi postojanje i visina obaveza osiguravatelja


2.

Financijska funkcija osiguranja (sigurnost, likvidnost, profitabilnost)

3.

Akumulatorska funkcija osiguranja (plasiranje privremeno slobodnih novčanih sredstava)

3. DRUŠTVENA FUNKCIJA

1.

Ekonomska zaštita čovjeka i njegove imovine

2.

Djelatnost osiguranja je nastala na socijalnom načelu međusobne pomoći

3.

Socijalna strana osiguranja sadržana je u brizi i mjerama za ekonomskim održanjem čovjeka i očuvanjem njegove imovine

POSEBNE FUNKCIJE OSIGURANJA

Posebne funkcije oisguranja

1.

Funkcije zaštite

2.

Financijsko –

akumulatorska funkcija

3.

Društvena funkcija


1.

Funkcija zaštite općenito i funkcija ekonomske zaštite

2.

Neposredna zaštita osiguranjai.

Preventivne mjere –

mjere za spriječavanje i

uklanjanje uzroka koji bi mogli izazvati štetni događaj

ii.

Represivne mjere –

mjere poduzete u spašavanju ljudi i imovine u već

nastalom

štetnom događaju


Član 926. Zakona o oBligacionim odnosima“Osiguranik je dužan preduzeti propisane, ugovorene i sve ostale mjere potrebne da se spriječi nastupanje osiguranog slučaja, a ako osigurani slučaj nastupi, dužan je preduzeti sve što je u njegovoj moći da se ograniče njegove štetne posljedice.

Osiguravač

je dužan naknaditi troškove, gubitke, kao i druge štete prouzrokovane razumnim pokušajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osiguranog slučaja, kao i pokušajem da se ograniče njegove štetne posljedice, pa i onda ako su ti pokušaji ostali bez uspjeha.


Član 926. Zakona o oligacionim odnosimaOsiguravač

je dužan dati ovu naknadu čak i ako

ona zajedno sa naknadom štete od osiguranog slučaja prelazi svotu osiguranja.

Ako osiguranik ne ispuni svoju obavezu sprečavanja osiguranog slučaja ili obavezu spasavanja, a za to nema opravdanja, obaveza osiguravača smanjuje se za onoliko za koliko je nastala veća šteta zbog tog neispunjenja.”

1. FUNKCIJA ZAŠTITEiv.

Stimulacija osiguranika (diferencirane premije –

primjer bonus, popust na premiju, učestvovanje osiguranika u pozitivnom rezultatu poslovanja, ograničenja obaveza osiguranika u šteti)

v.

Sankcije osiguravatelja (diferencirane premije – primjer malus, dodatak na premiju, proporcionalno

smanjenje obaveza osiguravatelja –

primjer član 909. Zakona o obligacionim odnosima, regresno pravo, naknada štete učinjena osiguravatelju, ništavnost odnosno raskid ugovora o osiguranju, isKljučenje obaveza osiguravatelja)


Član 909. Zakona o obligacionim odnosima“Ako je ugovorač

osiguranja učinio netačnu prijavu

ili je propustio dati dužno obavještenje, a to nije učinio namjerno, osiguravač

može, po svom izboru,

u roku od mjesec dana od saznanja za netačnost ili nepotpunost prijave, izjaviti da raskida ugovor ili predložiti povećanje premije srazmjerno većem riziku.Ugovor u tom slučaju prestaje po isteku četrnaest dana od kada je osiguravač

svoju izjavu o raskidu

saopštio ugovaraču osiguranja, a u slučaju osiguravačevog prijedloga da se premija poveća, raskid nastupa po samom zakonu ako ugovarač

osiguranja ne prihvati prijedlog u roku od četrnaest dana od kada ga je primio.


Član 909. Zakona o obligacionim odnosimaU slučaju raskida, osiguravač

je dužan vratiti dio

premije koji otpada na vrijeme do kraja perioda osiguranja.Ako se osigurani slučaj dogodio prije nego što je utvrđena netačnost ili nepotpunost prijave, ili poslije toga ali prije raskida ugovora, odnosno prije postizanja sporazuma o povećanju premije, naknada se smanjuje u srazmjeri između stope plaćenih premija i stope premija koje bi trebalo platitit prema stvarnom riziku.”


3.

Posredna zaštita osiguranjai.

Sadržana je i ostvaruje se u naknadi štete i isplati osigurane sume kad nastupi osigurani slučaj

ii.

U funkciji posredne zaštite sadržan je i cilj, odnosno svrha instituta osiguranja kao njegovog temeljnog zadatka


1.

Prikupljena i udružena sredstva osiguranja služe za izvršenje obaveza iz ugovora o osiguranju:

i.

Kad nastupi osigurani slučaj

ii.

Kada se utvrdi postojanje i visina obaveza osiguravatelja


2.

Financijska funkcija osiguranja (sigurnost, likvidnost, profitabilnost)

3.

Akumulatorska funkcija osiguranja (plasiranje privremeno slobodnih novčanih sredstava)

3. DRUŠTVENA FUNKCIJA

1.

Ekonomska zaštita čovjeka i njegove imovine

2.

Djelatnost osiguranja je nastala na socijalnom načelu međusobne pomoći

3.

Socijalna strana osiguranja sadržana je u brizi i mjerama za ekonomskim održanjem čovjeka i očuvanjem njegove imovine

EKONOMSKA NAČELA OSIGURANJA

EKONOMSKA NAČELA OSIGURANJA

1. POLAZIŠTE

2. FOND OSIGURANJA

3. OSIGURANJE I AMORTIZACIJA

1. POLAZIŠTE

• Ekonomska načela osiguranja su sadržana na znanstvenim principima matematike i primjeni statistike u tehnici i radu

• Klasični i savremeni pogledi na ekonomska načela osiguranja

• Određivanje i valoriziranje svih inputu za utvrđivanje veličina: premije, prihoda, tehničkih rezervi, mogućnosti plasmana privremeno slobodnih novčanih sredstava i veličine isplata osiguranog iznosa

1. POLAZIŠTE

• Posebna pažnja na određivanje:– Veličine neto i bruto premije

– Racionalnosti plasiranja sredstva

– Nominalnog i efektivnog iznosa osigurane sume

2. FOND OSIGURANJA

• Za ispunjenje obaveze iz ugovora o osiguranju potrebna su sredstva ili fond osiguranja iz kojeg će se isplaćivati: odštete (neživotna osiguranja) i osigurane sume (životna osiguranja)

2. FOND OSIGURANJA

• Tri osnovne organizacijske forme Fonda osiguranja:

a) Fond koji se obrazuje pri svakom preduzeću posebno (samoosiguranje)

b) Fond se može obrazovati po centralističkom načelu (budžetska sredstva)

c) Fond se može stvarati putem specijalnih uloga (društva za osiguranje / osiguravajuća društva)

2. FOND OSIGURANJA

• Izvori sredstava Fonda osiguranja– glavni izvor: premije osiguranja– sekundarni izvori: sredstva početnog fonda

sigurnosti (ili osnivački kapital), sredstva tehničkih rezervi, sredstva rezervi sigurnosti, sredstva matematičke (ili premijske) rezerve, sredstva preventive i ostala sredstva

3. OSIGURANJE I AMORTIZACIJA

• Sličnosti razlike Fonda osiguranja i Fonda amortizacije

• Sličnosti su u njihovoj misiji• Razlike su po tri osnovna elementa:

– izvor iz kojeg se formiraju (bruto proizvodi i višak vrijednosti)

– određivanje visine– namjena

ELEMENTI OSIGURANJA

Elementi osiguranja(1) Rizik(2) Premija(3) Naknada iz osiguranja

Elementi osiguranja

4.1. RIZIK

(a) Općenito – generalno tumačenje rizika u osiguranju

(b) Posebno tumačenje rizika u osiguranju

(c) Posebno tumačenje osiguranog slučaja/događaja u osiguranju

(1) Pojmovno određenje:

(a) Iz Ekonomskog leksikona:rizik (engl. Risk)

(1) Općenito, opasnost nastupa neželjenog događaja i mogućnost gubitka ili smanjenja imovine

(2) U poslovanju poduzeća, mogućnost donošenja pogrešne odluke zbog nastupa nepredvidivog događaja i zakazivanja ljudskog faktora, zbog čega nastaje šteta

Pojmovno određenje

(3) U poslovnim financijama, opasnost, nesigurnost u ostvarivanju očekivanih rezultata

(4) U općem osiguravateljnom značenju, mogućnost, vjerojatnost materijalnog i/ili nematerijalnog gubitka. U širem značenju označava i pojam opasnosti.

Pojmovno određenje

(b) Iz Rječnika osiguranja:Rizik (engl.risk, njem. Risiko, Wagnis)

Mogućnost materijalnog i/ili nematerijalnog gubitka. Pojam rizika u širem značenju označava i pojam opasnosti.

U osiguranju pojam rizika podrazumijeva osigurani rizik od određenih mogućih opasnosti npr. požar, nezgoda i sl.

Osiguravatelj uvjetima osiguranja ili ugovorom o osiguranju utvrđuje:

(1) koje rizike pokriva određenim standardnim osiguranjem,

(2) koji rizici se preuzimaju uz određene povećane premijske stope (npr. uvećani rizici)

(3) za koje rizike ograničava osiguranu svotu do određenog iznosa,

(4) kod kojih rizika pojedinom odredbom ograničava širinu pokrića, npr. vremenski,

(5) Koji su rizici isključeni npr. ratni rizici

O preuzetim rizicima osiguravatelji vode statistiku rizika.

Na statističkim podacima i primjenom teorije rizika osiguravatelji temelje poslovnu politiku.

Osiguravatelji imaju mogućnost rizike prihvatati u osiguranje ili odbiti (izuzetak su obavezna osiguranja od odgovornosti.)

Kod prihvata ili odbijanja rizika cilj je održavanje tehničke (odnos premija i šteta) i financijske (solventnosti) stabilnosti osiguravatelja, odnosno optimiranje preuzetih rizika.

(2) Zlatno pravilo poslovanja londonskog Lloyda (od davnina poznato):

“Radije mnogo malih nego malo velikih rizika”.

(3) Priroda i tretman rizika

(a) Rizik je na svakom mjestu neprekidno prisutan mogući slučaj/događaj.

Prvenstveno se pri tom misli na čovjeka i ljude u svim situacijama u kojima se nalazi, a potom na životinjski i biljni svijet, materijalnu i nematerijalnu imovinu, te u općem poimanju okoliša na zemljinoj planeti, i u posebnim okolnostima na kosmos i njegove sastavnice.

(b) Pojam rizika treba razlikovati od neizvjesnosti.

O riziku se govori kada se kao rezultat nekog budućeg događaja mogu očekivati različiti međusobno isključivi ishodi s poznatom (pretpostavljenom) vjerojatnošću p.

Ako takva vjerojatnost ne postoji, radi se o neizvjesnosti.

Budući događaj

siguran p = 1

vjerojatan0 < p < 1

nije mogućp = 0

neizvjestan p nije poznat

Budući događaj

(4) Vrste rizikaRizik

0 < p < 1

čisti špekulativni

osigurljiv neosigurljiv

osobni rizik

imovinski rizik

rizik od odgovornosti

(5) Neosigurljivi rizici: tržišni rizici, politički rizici, rizici u proizvodnji, osobni rizici.

(6) Zajednički i pojedinačni rizici (engl. Fundamental & particular risks)

(7) Subjektivni i objektivni rizici (engl. Subjective & objective risks)

(8) Veličina rizika

- Veličina objektivnog rizika predstavlja relativno odstupanje stvarnih od očekivanih šteta.

- Vjerojatnost i učestalost (frekvencija)- Zakon velikih brojeva- Strukturalna veličina rizika (kvantitativna i

kvalitativna)

(9) Rizik i hazard

- Rizik je opasnost nastanka štetnog događaja

- Hazard je stanje ili ponašanje koje povećava vjerojatnost nastupa štete.

Podjela:- fizički hazard (engl. Physical hazard) promjena fizičkih

uvjeta kojima se povećava opasnost nastupa osiguranog slučaja (npr. zaleđene ceste zimi i ceste u drugim godišnjim dobima)

- moralni hazard (engl. Morale hazard) nesavjesno ponašanje odnosno indiferentnost prema nastupu štete (ako vlasnik ne zaključa auto, stan, i sl.)

- hazard morala (engl. Moral hazard) postoji kada se osiguranje sklapa u namjeri da se naknadom iz osiguranja ostvari dobit.

(10) Upravljanje rizicima

- Značajan faktor ukupnog razvoja- To je složen proces koji obuhvata:

(a) identifikaciju i ocjenu čistih rizika(b) izbor i primjenu odgovarajuće metode pokrića rizika saglasno cilju i zadatku gospodarskih subjekata

- Neposrednim upravljanjem rizikom bave se stručne osobe risk manageri

Osnovne funkcije upravljanja rizikom su:

(a) ukazati na potencijalne štete i najpovoljniju metodu ekonomske zaštite

(b) stvoriti sigurnost dioničarima i upravi i otkloniti bojazan od potencijalnih šteta

(c) primjeniti odredbe o zaštiti objekata i proizvodnog procesa

(d) omogućiti kontinuitet poslovanja gospodarskih subjekata

(e) posebnosti u upravljanju rizikom u osiguranju osoba i životnom osiguranju

Upravljanje rizikom ima sljedeće osnovne faze:

(a) identifikaciju rizika

(b) ocjenu rizika

(c) metode upravljanja rizikom

(d) izbor odgovarajuće metode pokrića rizika

Identifikacija rizika:

- utvrditi prirodu rizika

- definirati rizik

- sistematizirati uzroke i posljedice ostvarenog rizika

Ocjena rizika:

- Učestalost (frekvencija) štete (je broj ponavljanja ostvarivanja u određenom razdoblju)

- Intenzitet (veličina) štete (je postotak oštećenja osiguranog predmeta)

- Vrijednost predmeta osiguranja (je temelj za određivanje visine štete)

Metode upravljanja rizikom

METODE UPRAVLJANJA RIZIKOM

Metode fizičke kontrole Metode financijske kontrole


Metode fizičke kontrole

Izbjegavanje rizika

Smanjenje rizika:-fizičkim sredstvima-edukacijom-standardizacijom


Metode finansijske kontrole

Zadržavanje rizika plaćanje štete iz:-gotovinskog toga-prodajom imovine-formiranjem fonda rezervi-zajmovi-vlastito osiguravajuće društvo

Transfer rizika:

Ugovori: Osiguranje-hedging-leasing

Izbor odgovarajuće metode pokrića rizika

- određuju brojni faktori, kao što su npr. učestalost i intenzitet štete, maksimalna moguća visina štete, troškovi i dostupnost novih metoda pokrića itd.

- mjerenje značaja navedenih faktora- pravila u izboru metoda pokrića rizika: (i) izbjegavanje rizika(ii) kontrola štete(iii) zadržavanje i osiguranje

Izbor metode upravljanja rizikom

Rizik Učestalost šteta

Intenzitet šteta

Metoda upravljanja

rizikomI Niska Nizak Zadržavanje

II Visoka Nizak Kontrola štete i zadržavanje

rizikaIII Niska Visok Osiguranje

IV Visoka Visok Izbjegavanje

(11) Upravljanje osobnim rizicima

- Mogu se primjeniti neke od tehnika koje se koriste i u upravljanju imovinskim rizicima

- Metode koje se koriste u upravljanju osobnim rizicima su: (a) izbjegavanje rizika i(b) osiguranje

Upravljanje osobnim rizicima

Na donošenje odluka o pokriću osobih rizika putem osiguranja utiču mnogi faktori, kao npr:(i) socijalno osiguranje i njegov obuhvat u nekoj državi(ii) mogućnost grupnih osiguranja (iii) oporezivanje premija i naknada

Upravljanje osobnim rizicima

(iv) starost osobe, spol, zdravstveno stanje

(v) dostupnost drugih oblika štednje

(vi) stupanj razvijenosti financijskog tržišta

(vii) drugi faktori (aktuelni u datom periodu)

Osiguranje i pokriće rizika

- Osiguranje je metoda transfera rizika s osiguranika na osiguravatelja, koji prihvaća da naknadi slučajne štete onima kod kojih su nastale i raspodjeli ih na sve članove rizične zajednice na načelima uzajamnosti i solidarnosti.


- Pokriće rizika u osiguranju ostvaruje se na osnovi ugovora u kome osiguravatelj za primljenu premiju preuzima obavezu da nastankom osiguranog slučaja (ostvarenja rizika), osiguraniku ili trećoj osobi, u čiju se korist osiguranje sklapa, naknadi štetu u imovinskom osiguranju odnosno plati ugovorenu svotu novca u osobnim osiguranjima.


- Značajke osiguranja su:

(a) objedinjavanje rizika (engl. risk pooling)(b) pokriće slučajnih šteta (engl. payment of fortnitous losses) (c) transfer rizika (engl. risk transfer)(d) naknada štete (engl. indemnification)


Osiguranje je pojmovno određeno:(a) Premijom koju plaća osiguranik ili

ugovaratelj osiguranja za rizik koji je preuzeo osiguravatelj sklapanjem ugovora o osiguranju i

(b) Kompenzacijom (odšteta, ugovorena osigurana svota) koju osiguranik prima kada nastupi osigurani slučaj

(13) Obilježja rizika u osiguranju

- Konstantan rizik- Varijabilni rizik- Objektivno “dobar” rizik- Objektivno “slab” rizik- Subjektivno “dobar” rizik- Subjektivno “slab” rizik

Obilježja osigurljivog rizika

- Obilježja osigurljivog rizika su:(a) brojnost objekata izloženih riziku(b) homogenost rizika(c) rizik mora biti slučajan budući događaj

neovisan o isključivoj volji ugovaratelja osiguranja

(d) rizik mora imati katakter ponavljanja

Obilježja osigurljivog rizika

(e) rizik mora biti određen ili odrediv i mjeriv(f) rizik mora biti ravnomjerno raspoređen u

prostoru i vremenu(g) ekonomski prihvatljiva premija(h) rizik koji se pokriva osiguranjem mora biti

u skladu sa zakonom i društveno moralnim načelima

(i) potencijalne štete moraju biti financijski značajne

(14) Utvrđivanje veličine rizika

- Faktori koji su odlučujući za utvrđivanje veličine rizika su:

(a) svota osiguranja(b) učestalost štete(c) intenzitet štete(d) maksimalna moguća odnosno

maksimalna vjerojatna šteta(e) trajanje osiguranja za koje je pruženo

pokriće osiguranjem

(15) Primjena statističkih metoda u kvantifikaciji rizika

Osnovni statistički koncepti u osiguranju i zakon velikih brojeva

- deterministički i stohastički procesi- vjerojatnosti a priori i a posteriori- statistička (empirijska) istraživanja i formiranje

baze podataka na državnom (regionalnom) nivou i u okviru osiguravatelja

- sličnosti i razlike kod imovinskih i neživotnih osiguranja u odnosu na životna osiguranja

(16) Kvantifikacija rizika u poslovnim financijama

- Različit odnos prema riziku i njegovoj kvantifikaciji

- Uzročno-posljedične veze kod rizika i njegove financijske reperkusije

- Disperzija rizika- Stvaranje:

(a) portfolija osiguranja(b) portfolija ulaganja

u kojem će se minimizirati rizik


- Koncepti:(i) distribucije vjerojatnosti(ii) očekivanog prinosa(iii) rizika i neizvjesnosti(iv) diverzifikacije(v) averzije prema riziku


- Aspekti koncepcije distribucije vjerojatnosti sa financijskim rezultantama:

(i) aspekt ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika (šta, kada, kako i koliko osigurati rizika, a šta, kada, kako i koliko ne osigurati)


(ii) aspekt osiguravatelja (osiguravajućeg društva) u primarnom obligacionom odnosu

(iii) aspekt osiguravatelja (osiguravajućeg društva) u plasiranju privremeno slobodnih novčanih sredstava


- Koncept distribucije vjerojatnosti općenito ukazuje na moguće ishode određenog događaja i vjerojatnosti pojave svakog pojedinog ishoda odnosno na očekivani prinos pojedinog ulaganja (cost benefit analiza) vezana za: plaćanje premijaplasiranje privremeno slobodnih sredstavaisplate šteta, odnosno osigurane sume


- Rizik portfolija nije vjerojatnost nastupa događaka, nego odstupanje od očekivanog rezultata, pa je i prenošenje rizika s osiguranika na osiguravatelja potrebno promatrati u smislu očekivanja, a neizvjesnost za osiguravatelja u kontekstu odstupanja od očekivanja


- Odstupanje od očekivanog prinosa izraženo je varijancom, odnosno standardnom devijacijom. Što je razlika između stvarnog i očekivanog prinosa veća i što je veća vjerojatnost tog odstupanja, to je i rizik veći:(a) promatranje sa stajališta osiguravatelja (osiguravajućeg društva)(b) promatranje sa stajališta ugovaratelja osiguranja (osiguranika)

2. PREMIJA OSIGURANJA

(1) DefinicijaPremija osiguranja (engl. premium, njem.Prämie), novčani iznos koji ugovaratelj osiguranja plaća osiguravatelju na temelju sklopljenog ugovora o osiguranju.

Premija osiguranja

(2) Sastavnice premije osiguranjaPremija se sastoji iz funkcionalne premije i

režijskog dodatka.Funkcionalna premija obuhvaća dio premije

za funkciju naknade štete i isplatu ugovorenih iznosa (ovaj se dio naziva i tehnička premija) i dio premije za preventivu.

Premija osiguranja

Dio premije za preventivu predstavlja iznos koji služi za kreditiranje i financiranje poduzimanja mjera radi otklanjanja i smanjenja nepovoljnog djelovanja uzroka koji mogu izazvati štete.

Režijski dodatak je dio premije koji služi za pokriće troškova obavljanja djelatnosti osiguranja.

Bruto i neto premija(3) Bruto i neto premijaBruto premija (engl.gross premium, njem.

Bruttoprämie) je ukupna premija po jednom ugovoru ili za pojedinu vrstu ili grupu osiguranja ili za cijelo preduzeće za osiguranje. To je ukupna premija ili cijena osiguranja, tj. iznos koji je dužan uplatiti osiguranik prilikom sklapanja osiguranja ukoliko nije uplata premije drugačije ugovorena. Nazivamo je tarifnom ili komercijalnom premijom. Bruto premija uvećana za porez na promet čini ukupnu premiju.

Bruto i neto premija

Neto premija (engl. net income, njem. Nettoeinkommen) je dio bruto premije potreban za pokriće predvidivih izdataka za štete. U Zakonu o osiguranju koristi se naziv funkcionalna premija koja sadrži tehničku premiju, a eventualno i dio za preventivu. Tehnička premija može odgovarati pojmu neto premije.

Bruto i neto premija

(4) Kako se plaća premija: (i) jednokratno ili višekratno(ii) anticipativno (prenumerando) ili dekurzivno

(postnumerando)(iii) višekratno: godišnje ili ispodgodišnje(iv) višekratno: konstantno ili varijabilno(v) Višekratno: u jednoj ili više serija(5) Tko odlučuje o načinu plaćanja premija

3. NAKNADA IZ OSIGURANJA

(1) Naknada štete (engl. Indemnity, benefit, njem. Entschädigung, Verrsicherungsleistung)

(2) Naknada osigurane sume

OSIGURAVAJUĆE KOMPANIJE NA FINANCIJSKOM TRŽIŠTU


1. PREDGOVOR2. TRŽIŠTE OSIGURANJA U SVIJETU3. TRŽIŠTE OSIGURANJA U BOSNI I

HERCEGOVINI4. POSLOVNO OKRUŽENJE I

FINANCIJSKO TRŽIŠTE U BOSNI I HERCEGOVINI

1. PREDGOVOR

• Zašto su osiguravajuće kompanije neminovno aktivan subjekt na financijskom tržištu?

• Korelativna veza osiguravajućih kompanija i financijskih tržišta, (posebno tržišta novca i tržišta kapitala)

2. TRŽIŠTE OSIGURANJA U SVIJETU

210,76,2020,70777.680840.601Azija

228,62,781,8356.99474.369C.I I. Europa

3.138,18,8539,561.398.5151.606.324Z.Europa

1.962,48,0341,391.455.5091.680.693Europa

154,12,542,1571.53287.397J.Amerika

3.984,88,7132,751.262.0601.330.066S.Amerika

1.573,37,5834,911.333.5911.417.463Amerika

Premija po stanovniku(u USD) 2007

Premije u % BDP-a 2007

Učešće na svjetskom

tržištu (u %) 2007

Prihod od premija (miliona

USD) 2006


USD) 2007

Makropokazatelji i pokazatelji razvoja osiguranja po regionima uMakropokazatelji i pokazatelji razvoja osiguranja po regionima u 2007. god.2007. god.

Makropokazatelji i pokazatelji razvoja osiguranja po regionima u2007. god.

607,77,49100,03.674.8924.060.870Svijet

55,34,311,3149.87453.294Africa

2.059,56,581,6958.23868.818Okeanija

75,41,450,5719.57923.193C. Azija

51,03,054,35135.587176.654J.i I. Azija

3.018,110,3815,78622.513640.754Japan*

Premija po stanovniku(u USD) 2007

Premije u % BDP-a

2007

Učešće na svjetskom tržištu (u %) 2007


USD) 2006


USD) 2007

* (zajedno sa novim azijskim industrializiranim zemljama)

Usporedba ukupnog obima premija europskih država i BiH u 2007. godini

-1.40%0.80%163,200161,600Njemačka

5.60%7.40%20,11018,658Danska

0.43%0.527%434236Estonija

5.70%8.80%4,7864,229Češka

8.00%10.40%695629Kipar

0.60%1.40%30,43732,059Švicarska

2.30%34.80%769571Bugarska

3.80%5.70%31,44029,633Belgija

-0.30%1.90%15,87815,582Austrija

Postotak rasta (prilagođen za

inflaciju)

Postotak rasta (neprilgođen za inflaciju)

Ukupno 2007 (u milionima €)



3.80%12.00%3,7013,142Mađarska

6.40%9.40%17,67214,904Irska

10.90%14.90%398364Island

7.60%10.70%1,2351,118Hrvatska

5.00%8.10%4,6864,334Grčka

3.60%6.00%282,649255,428VB

-0.30%-1.40%194,310198,160Francuska

-0.80%0.70%15,05014,953Finska

3.50%6.50%56,25752,584Španija


inflaciju)





0.60%2.20%74,54964,691Holandija

7.40%8.10%12,96511,945Norveška

13.90%16.80%11,5809,629Poljska

20.00%20.80%349289Malta

293293Latvija

-7.20%-4.80%12,24312,350Luksenburg

419419Litvanija

4,3314,331Lihtenštain

-8.80%-6.90%99,116106,561Italija


inflaciju)



Ukupno 2006 (u milionima

€)


688,474EURO (12)

0.10%2.20%1,110,0991,065,130CEA

1,007,744EU (25)

2.41%11.41%205184BiH

4.00%13.20%6,1105,760Turska

7.90%10.00%1,7141,443Slovačka

5.70%9.70%1,8931,727Slovenija

6.50%8.30%25,08323,148Švedska

42.50%49.50%2,0181,276Rumunija

2.30%4.80%13,74913,122Portugal


inflaciju)



Ukupno 2006 (u milionima

€)

Pokazatelji u regiji za 2006. godinu

24154829718Život

9147917231117194Premija u mio EUR

3,55,05,24,06,00Realni rast GDP u %

236320091509073442163GDP per capita

49412148629666334588463GDP u mio EUR

2,0910,701,974,563,9Stanovništvo

MakedonijaSrbijaSlovenijaHrvatskaBiH

Pokazatelji u regiji za 2006. godinu

0,973,8278,265,14,6Premija života po stanovniku u EUR

1,82,25,83,32,3Učešće premije u GDP

894381183820176Neživot

MakedonijaSrbijaSlovenijaHrvatskaBiH

3. TRŽIŠTE OSIGURANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

• Napomena: Svi brojčani podaci koji se navode u ovom podnaslovu preuzeti su iz publikacije: “Statistika tržišta osiguranja u Bosni i Hercegovini 2007.” Agencija za osiguranje u BiH, Sarajevo, augusta 2008.

Komparativni prikaz bankarskog sektora i sektora osiguranja u BiH i određenog broja

evropskih država u 2006. godini (u mil. EUR)

4462.4836.36051.080Rumunija

913471.73022.820Litvanija2.10111.7398.480114.670Češka

3728982.24021.580Bugarska

2948412.73014.800Srbija

5903.5192.84033.870Slovenija

1544361.00610.443BiH

5402.7314.25041.440Hrvatska

KapitalAktivaKapitalAktiva

Sektor osiguranjaSektor bankarstvaDržava

Aktiva i kapital u bankarskom i sektoru osiguranja u BiH (u KM)

301.2871.967.104Kapital

853.33919.682.436Aktiva

OsiguranjaBanke

2007

Uporedni pokazatelji bankarskog i sektora osiguranja u FBiH i RS-u (u KM)

83.768449.086RS217.519 1.518.018FBiH

Kapital

190.9765.478.929RS662.36314.203.507FBiH

Aktiva

OsiguranjaBanke2007.

Entitet

Ukupna premija u neživotnom i životnom osiguranju u BiH (u KM)

111,55107,98100,00 402.226.015UKUPNO

136,45125,0313,5554.504.117Životno

108,44106,1886,45347.721.898Neživotno

07/0606/05

Index rasta premijeUdio (%)2007

Premija po grupama/vrstama osiguranja u BiH (u KM)

5,5922.494.378Osig. imovine od požara i prirodnih sila8

0,732.955.745Osiguranje robe u prijevozu7

0,0120.799Osig. Pomors, riječ. i jezers. kaska6

0,0125.021Osiguranje zračnih letjelica-kasko5

0,000Osiguranje tračnih vozila-kasko4

11,9848.185.016Osiguranje motornih vozila-kasko3

1,887.543.227Zdravstveno osiguranje2

7,2729.249.801Osiguranje od nesreće1

Udio(%)2007Grupe/vrste osiguranjaRed.

br.


0,0123.191Osiguranje jamstva15

0,12464.731Osiguranje kredita14

0,763.054.500Osiguranje od opće odgovornosti13

0,009.573Osiguranje od odgovornosti za brodove12

0,18730.657Osig. od odgovornosti za zračne letjelice11

52,12209.653.241Osiguranje od autoodgovornosti10

5,6822.837.279Ostale štete na imovini9

Udio (%)2007Grupe/vrste osiguranjaRed. br.


100,00402.226.015Sveukupno (grupe osiguranja 1-19)

13,5554.504.118Životna osiguranja19

86,45347.721.897Ukupno (neživotna osiguranja –grupe osiguranja)

0,002.970Osiguranje pomoći18

0,00-Osiguranje pravne zaštite17

0,12471.768Osiguranje od različitih finansijskih gubitaka16

Udio(%)2007Grupe/vrste osiguranjaRed.

br.

Uporedni pokazatelji za određene evropske države i BiH za 2007. godinu

731,9281BiH3692,3493Estonija1031,8766Srbija1392,71-064Bugarska3703,31.689Hrvatska

1.2945,72.592Slovenija752,73.469Ukrajina6313,76.419Češka

2.6205,821.748Austrija3.7057,433.646Švedska5.74010,343.580Švicarska1.6995,274.696Španija2.6626,6222.825Njemačka7.11315,7463.686Velika Britanija

Premija per capita (u USD)

Premija u % od GDPPremijaDržava

Ukupno ostvareni prihod sektora osiguranja u BiH (u KM)

2007 Udio (%)BiH 427.068.073 100FBiH 308.762.324 72,33RS 118.305.749 27,67

Zbirno iskazana dobit u BiH, FBiH i RS-u 2007. godinu (u KM)

2007 Udio (%)BiH 21.436.348 100FBiH 12.397.337 57,8RS 9.039.011 42,2

Zbirno iskazani kapital u 2007. godini (u KM)

2007 Udio (%)BiH 306.292.406 100FBiH 222.523.981 72,65RS 83.768.425 27,35

Premija po društvima sa sjedištem u FBiH (u KM)

Premija Udio (%)Sarajevo 52.621.041 17,72BSO*** 39.584.959 13,33Croatia 34.830.065 11,73Triglav BH 29.702.409 10,00Euroherc 28.191.297 9,49Uniqa 26.641.389 8,97VGT 20.611.133 6,94Grawe 15.333.768 5,16Lido 13.696.779 4,61

Naziv društva2007

Raiffeisen osiguranje d.d.Sarajevo u 2006.godini promijenilo je naziv u Uniqa osiguranje d.d. Sarajevo

Bosansko-njemačkom osiguranju d.d. Tuzla oduzeto je odobrenje za rad 1.8.2006.Una Sana d.d. Bihać oduzeto je odobrenje za rad 10.2.2006.godine

***BSO osiguranje osnovano je 2007. godine statusnom promjenom pripajanja Sunca osiguranja d.d. Sarajevo Bosni osiguranju d.d. Sarajevo. Društvo djeluje na osnovu Rješenja

Agencije za nadzor broj: 1.0.-021-802/07 i 1.0.-021-802-1/07 od 9.8.2007. godine.

Premija po društvima sa sjedištem u FBiH (u KM)

Premija Udio (%)Merkur BH 10.386.903 3,5Camelija 9.489.066 3,2Hercegovina 8.390.410 2,83Zovko 6.358.857 2,14Helios* 913.334 0,31ASA** 163.172 0,05Sunce BiH***Bosna***Bosansko-njemačko****Una-Sana*****UKUPNO 35.701.742 100

Naziv društva2007

* Rješenjem Agencije za nadzor broj: 1.0.-021-1400/07 od 7.8.2007. godine u Helios osiguranju d.d uvedene su mjere reorganizacije.

** Asa osiguranje osnovano je 2007. godine. Društvo djeluje na osnovu Rješenja Agencije za nadzor broj: 1.0.-021-1394/07 od 14.8.2007. godine.

*** BSO osiguranje osnovano je 2007. godine statusnom promjenom pripajanja Sunca osiguranja d.d. Sarajevo Bosni osiguranju d.d. Sarajevo. Društvo djeluje na osnovu Rješenja Agencije za nadzor broj:

1.0.-021-802/07 i 1.0.-021-802-1/07 od 9.8.2007. godine.**** Bosansko-njemačkom osiguranju d.d. Tuzla oduzeto je odobrenje za rad 1.8.2006. godine.

***** Una-Sana osiguranje d.d. Bihać oduzeto je odobrenje za rad 10.2.2006. godine.

Premija po društvima sa sjedištem u RS-u (u KM)

Naziv društvaPremija Udio (%)

Bobar 20.719.041 19,67Kosig Dunav 19.281.956 18,31Jahorina 16.355.251 15,53Nešković 11.964.268 11,36Drina 11.850.756 11,25Triglav Krajina Kopaonik 7.312.137 6,94Krajina 6.893.447 6,55Brčko Gas 5.929.765 5,63Grawe Banja Luka 4.937.348 4,69Aura* 67.464 0,06UKUPNO 105.311.433 100

2007

* Aura osiguranje je dobilo Rješenje za rad 31.10.2007. godine

Premija životnog osiguranja po društvima sa sjedištem u FBIH (u KM)

Premija Udio (%)Grawe Sarajevo 15.162.793 30,59Merkur BH 10.112.197 20,40Uniqa 8.644.572 17,44Croatia 7.082.127 14,29Sarajevo 2.392.935 4,83Triglav BH 2.371.257 4,78BSO 1.683.599 3,40Hercegovina 1.347.542 2,72Helios 769.748 1,55

UKUPNO 49.566.770 100

2007Naziv društva

Premija životnog osiguranja po društvima sa sjedištem u RS-u

Naziv društva 2007Grawe Banja Luka 4.937.348UKUPNO 4.937.348

Ukupan prihod za društava sa sjedištem u FBiH (u KM)

Ukupni prihodi Udio(%)Sarajevo 57.552.798 18,64Croatia 37.022.426 11,99BSO 34.371.744 11,13Euroherc 26.806.992 8,68Triglav BH 25.102.190 8,13Uniqa 23.289.438 7,54Bosna RE 18.889.901 6,12VGT 18.678.728 6,05Grawe 16.471.635 5,33Lido 12.912.139 4,18

2007Naziv društva

Ukupan prihod za društava sa sjedištem u FBiH (u KM)

Ukupni prihodi Udio(%)Merkur BH 10.408.059 3,37Hercegovina 9.832.460 3,18Camelija 9.540.976 3,09Zovko 6.636.196 2,15Helios 1.006.427 0,33ASA 240.215 0,08Sunce BiH 0 0,00Bosna 0 0,00Bosansko-njemačkoUna-SanaUKUPNO 308.762.324 100

2007Naziv društva

Ukupan prihod za društava sa sjedištem u RS-u (u KM)

Ukupni prihod Udio (%)Bobar 26.786.952 22,64Kosig Dunav 20.699.353 17,5Jahorina 17.593.844 14,87Drina 13.234.686 11,19Nešković 12.706.855 10,74Krajina 8.031.987 6,79Triglav Krajina Kopaonik 7.678.612 6,49Brčko Gas 6.196.389 5,24Grawe Banja Luka 5.368.873 4,54Aura 8.198 0,01UKUPNO 118.305.749 100

Naziv društva2007

Broj i vrijednost isplaćenih šteta za društava sa sjedištem u FBiH

ASA - - Bosna Sunce 8.296 15.003.436 Camelija 2.034 3.841.691 Croatia 7.215 23.690.587 Euroherc 5.960 13.305.721 Grawe 690 2.155.368 Helios - - Hercegovina 1.813 4.544.594 Lido 2.636 4.607.416 Merkur BH 308 637.318 Sarajevo 17.417 25.308.489 Triglav BH 6.933 10.443.451 Uniqa 4.351 9.197.659 VGT 5.316 8.840.576 Zovko 1.566 2.909.261 Ukupno 64.535 124.485.567

Broj isplaćenih šteta

Vrijednost isplaćenih šteta (u KM)

2007Naziv društva

Broj i vrijednost isplaćenih šteta za društava sa sjedištem u RS

Bobar 3.123 7.261.145 Brčko Gas 998 2.492.975 Drina 1.032 2.481.505 Grawe osiguranje 225 493.204 Jahorina 3.123 6.204.079 Kosig Dunav 3.329 5.316.381 Triglav Krajina Kopaonik 1.403 2.674.231 Krajina 1.679 2.358.454 Nešković 1.449 3.153.551 Aura - - Ukupno 16.361 32.435.525

Naziv društva2007

Broj isplaćenih

Vrijednost isplaćenih šteta (u KM)

Ukupan prihod i premija u 2007. godini

BiH 427.068.073 402.226.015 1,0618FBiH 308.762.324 296.914.582 1,0399RS 118.305.749 105.311.433 1,1234

Ukupni prihod Premija Ukupan prihod/premija

Kapital i dobit (prije oporezivanja) u 2007. godini

BiH 306.292.406 21.436.348 FBiH 222.523.981 12.397.337 RS 83.768.425 9.039.011

Kapital Dobit

Premija, ukupan prihod i isplaćene štete u 2007. godini

Premija Ukupan prihod Isplaćene štete 4/2 4/31 2 3 4 5 6

BiH 402.226.015 427.068.073 156.921.092 0,3901 0,3674FBiH 296.914.582 308.762.324 124.485.567 0,4193 0,4032RS 105.311.433 118.305.749 32.435.525 0,3080 0,2742

Odnos ukupnog prihoda i dobiti u 2007. godinu

7,649.039.011118.305.749RS

4,0212.397.337308.762.324FBiH

5,0221.436.348427.068.073BiH

%DobitUkupan prihod

4. POSLOVNO OKRUŽENJE I FINANCIJSKO TRŽIŠTE U BOSNI I HERCEGOVINI

STRUKTURA EU I BIH FINANSIJSKOG TRŽIŠTA PREMA RELATIVNIM POKAZATELJIMA NA DAN 31.12.2002. GODINE(autor prof. dr. Života Ristić)

100100UKUPNO

410IV Vanbilansna aktiva i svop. fjučers i opciona terminska tržišta

3-

18

216064

70III Tržište kapitala, od toga:1. Berzansko tržište-akcije i obveznice2. Hipotekarno tržište-založnice3. Zajmovno inv. i dep. tržište

-16

1610

1II Devizno i intern. tržište, od toga:1. Devizno-valutno tržište2. Kreditno-depozitno devizno tržište

--

3551

59321121

19I Na novčanim tržištima, od toga otpada na:1. Eskontno tržište2. Lombardno tržište3. Tržište žiralnog novca4. Tržište kratkor. Ho V-Dis. I report.5. Kreditno i depozitno tržište

BIH%EU%R/B NAZIV TRŽIŠNOG SEGMENTA NA KOME UČESTVUJE SEKTOR OSIGURANJA

STRUKTURA INSTITUCIONALNIH UČESNIKA NA FINANSIJSKIM TRŽIŠTIMAU SAD-u EU I BIH (autor: prof. dr. Života Ristić)

FINANSIJSKE INSTITUCIJE SAD EU BiH

Poslovne banke 18,4 36,4 88,3Štedionice 3,6 19,6 5,8Kreditne unije 1,3 11,8 -Ukupno depozitno-kred. institucije 23,3 67,8 94,1Osiguranje života 8,9 7,1 0,8Ostala osiguranja 2,4 3,7 0,4Ukupno osiguranje 11,3 10,8 1,2Privatni penzioni fondovi 12,3 1,0 0,1Državni penzioni fondovi 6,2 10,0 0,5Ukupno penzioni fondovi+osiguranje 18,5 29,8 11,0 21,8 0,6 1,8Investicioni fondovi-otvoreni 11,9 0,8 -MMF 5,6 - -Investicioni fondovi-zatvoreni 0,4 0,6 -REITs 0,2 - -Ukupno investicioni fondovi 18,1 1,4 -Državne finansijske institucije(GSE) 5,9 3,2 2,8Sekurizacija potraživanja (ABS) 5,4 1,8 -Finansijske kompanije 3,2 - -Hipotekarne finansijske institucije 0,1 0,9 -Brokeri i dileri 3,7 1,1 1,3Hipotekarni "poolovi" 7,4 2,0 -Funding kompanije 3,0 - -Ukupno finansijske institucije 100 100 100

1

NEŽIVOTNO OSIGURANJE

Ekonomika osiguranja

Mr. sc. Jasmina SelimovićMr. sc. Jasmina Selimović

Razlike između životnog i neživotnogosiguranja

• U neživotnim osiguranjima:

– postoji razlika između osigurane osobe i osiguranog predmeta

– obuhvaćene su različite opasnosti (npr. oluja, krađa, poplava, …), a ne samo jedna (smrt)

– postoje različiti tipovi šteta (tjelesna povreda, oštećenje imovine)


2



– ugovori o osiguranju su kratkoročni, mogu se obnoviti s godišnjim premijama koje se mijenjaju ovisno o promjeni rizika

– promjene u faktorima moraju se evidentirati tokom trajanja police i mogu uzrokovati promjenu premije



• U neživotnim osiguranjima:– ugovor je na snazi i nakon štete (osim totalne

štete)

– može se dogoditi više od jedne štete po polici

– veličine šteta su nepoznate na početku osiguranja, pa čak i u trenutku nastanka štete

– moguća je velika razlika u veličinama i broju šteta• npr. kućanstvo veća frekvencija, odgovornost manja

– moguće je proširenje pokrića


3



– postoji puno tipova (vrsta) osiguranja – sa mnogo varijacija

– tržište je vrlo aktivno i stalno se mijenja




– u većini slučajeva neživotna polica je ugovor o naknadi štete tj. ako šteta nastane na osiguranom predmetu, osiguravatelj će isplatiti vrijednost tog predmeta prije nastanka štete...

• Npr. kod osiguranja imovine

ali


4



– postoje i vrste osiguranja koja obvezuju osiguravatelja da isplati određene iznose pod određenim uvjetima...

• Npr. kod osiguranja od nezgode




– postoje i osiguranja kojima se osiguranik osigurava od raznih neizvjesnosti, od kojih će neke postati poznate tek nakon što polica bude upotrijebljena (visina isplate može biti određena iznosom dosuđenim na sudu).

• Npr. kod osiguranja autoodgovornosti, odgovornostiposlodavca


5

Neživotna osiguranja

• Potrebno je uočiti i razlikovati:

– mjeru izloženosti

– neke karakteristike osiguranog rizika (nazivnik) koje će pokazivati odnos sa brojem ili iznosom šteta (brojnik)

– djeljenjem te dvije veličine dobije se riziko stopa

– faktore rizika - osnovni faktori koji utiču na veličinu rizika, neki od njih će biti faktori za određivanje premije


Neživotna osiguranja

• Potrebno je uočiti i razlikovati:– faktore za određivanje premije (opisuju rizik i o njima

odgovor na upit daje osiguranik (npr. kroz pitanja na obrascu ponude), koriste se direktno pri određivanju premije

• uvijek: TIP POKRIĆA I FRANŠIZA!

– faktore kod preuzimanja rizika, karakteristike osiguranog rizika koje se mogu uzeti u obzir pri odlučivanju hoće li se nešto osigurati, pod kojim uvjetima i s kojom premijom, mogu uključivati faktore za određivanje premije, ali i sve drugo što pribavljač osjeća da je relevantno za taj rizik


6

Vrste neživotnih osiguranja

• osiguranje od nezgode

• zdravstveno osiguranje

• osiguranje imovine

• osiguranje motornih vozila

• pomorsko osiguranje

• osiguranje letjelica

• osiguranje od odgovornosti



• šomaž

• osiguranje potraživanja (kredita) i jamstava

• putno osiguranje

– zdravstveno osiguranje za vrijeme puta

– osiguranje od nezgode za vrijeme puta

– osiguranje prtljage

– osiguranje otkaza putovanja

• ostala neživotna osiguranja ( ... )


7


• Podjela obzirom na vrijeme prijave / rješavanja šteta:

– osiguranja kratkog repa• vrste osiguranja u kojima se sve štete obično prijavljuju i rješavaju

u kratkom vremenu od dana nastanka (npr. manje od 2 godine) –npr. osiguranje imovine, kasko osiguranje automobila

– osiguranja dugog repa• vrste osiguranja u kojima značajnom broju šteta treba dugo

vremena da se prijave i riješe od dana nastanka–npr. osiguranje od odgovornosti


Osiguranje od nezgode

• Tipovi pokrića:– isplata određenih fiksnih iznosa (osigurana svota) u slučaju

smrti, trajnog invaliditeta i/ili za svaki dan proveden u bolnici - zbog nezgode

– nije osiguranje naknade štete– moguća dodatna pokrića

• Pokrivene opasnosti: nesretni slučaj koji za posljedicu ima smrt osiguranika, ili trajni invaliditet osiguranika (npr. gubitak vida), ili narušenje zdravlja koje zahtjeva boravak u bolnici...


8


• Isključenja– samoozljeđivanje ili samoubistvo– zloupotreba alkohola, droge i nezakonite radnje– opasni sportovi (ili pokriveno uz veću premiju)

– druga isključenja ovisno o uvjetima osiguranja

• Predviđene naknade– osigurana svota za slučaj smrti zbog nezgode– % od osigurane svote za trajni invaliditet (prema tablici Sarajevo

osiguranja (skali) invaliditeta iz uvjeta osiguranja npr. 6% za gubitak prsta, 4% gubitak dijela prsta ... , 100% za gubitak obje ruke – često dupla naknada za procenat veći od 50%)

– dnevna naknada za svaki dan proveden u bolnici



• Mjera izloženosti– osoba – godina– ako su moguće različite osigurane svote to se mora

reflektirati u izloženosti - paziti na grupne police – više osoba pokrivenih jednom policom

• Faktori rizika (= faktori za određivanje premije jer svi mogu biti izmjereni)– zanimanje / djelatnost (npr. demineri v. administrativni

radnici, obično kroz razrede opasnosti)– dob, zdravstveno stanje, opasni sport ili hobi


9

Zdravstveno osiguranje

• Tipovi pokrića– u najužem značenju – osiguranje troškova liječenja i kao

takvo je osiguranje naknade štete

– dopunsko zdravstveno osiguranje uz nacionalno osiguranje (za brži dolazak na pretrage, izbor ljekara, troškove operacija u inozemstvu, apartman u bolnici, ...)

– putno zdravstveno osiguranje

• Pokrivene opasnosti: pokriva potrebu za tretmanom u bolnici i sl.



• Isključenja– hronične bolesti koje uključuju dugotrajnu njegu često su

isključene

• Predviđene naknade– naknada troškova liječenja – u potpunosti ili djelomično

(obično onih koji nisu pokriveni nacionalnim osiguranjem ili za vrijeme putovanja)

– može se ograničiti izbor bolnice, ili cijenu boravka u bolnici (npr. maksimalno 50 EUR dnevno), ili ukupan iznos odštete u godini


10


• Mjera izloženosti– osoba – godina– paziti na grupne police – više osoba pokrivenih jednom

policom

• Faktori rizika– dob– spol– tip pokrića– broj osoba pokrivenih policom– regija prebivališta ili putovanja– historija bolesti



• Faktori za određivanje premije– dob na početku osig. ili dob najstarije osobe na polici– tip i širina pokrića– širina pokrivenosti obitelji– regija prebivališta ili putovanja– zdravstveno stanje obično ne – jer ili isključenje ili

odgoda– ostali faktori ovisno o osiguravatelju (spol, neki ne

uzimaju niti dob nego se zbog čestih dugogodišnjih osiguranja viša nego je potrebna premija za mlađe balansira sa nižom nego je potrebno premijom za starije)


11

Osiguranje imovine

• Tipovi pokrića– pokriće za gubitak ili oštećenje materijalne imovine– relativno velika učestalost šteta, ali brza prijava i

rješavanje (osiguranja kratkog repa)– često indeksacija pokrića i premije

• Pokrivene opasnosti - građevinski objekti– osnovna opasnost – požar– druge opasnosti – eksplozija, udar groma, krađa (npr.

cijevi i sl.), oluja, snijeg, poplava, bujica, puknuće cijevi, pad letjelice, udar vozila, zla namjera, ...


Osiguranje imovine

• Pokrivene opasnosti – pokretna imovina

– krađa – najznačajnije

– sve opasnosti kao kod građevinskih objekata

– posebne – osiguranje električnih uređaja, osiguranje loma stroja

• Isključenja

– obično – potres (osim posebno ugovaranje), nuklearni rizici, rat


12

Osiguranje imovine

• Predviđene naknade– isplata cijene oštećene ili izgubljene imovine, ili

zamjene ili popravka oštećene stvari

– za građevinske objekte – puna (nova) vrijednostponovnog građenja (svota osiguranja treba bitidostatna za cijenu čišćenja terena, materijal icijenu rada za ponovno podizanje istog građevinskog objekta)


Osiguranje imovine

• Predviđene naknade

– za pokretnu imovinu: za komercijalni sadržaj obično stvarna vrijednost (amortizirana vrijednost)

– za stvari kućanstva – moguća su oba tipa pokrića – na novu vrijednost (npr. osiguravatelj će isplatiti cijenu novog TV bez obzira na starost TV u trenutku krađe) ili na stvarnu vrijednost (osiguravatelj će isplatiti cijenu starog TV prema starosti u trenutku krađe)


13

Osiguranje imovine

• Mjera izloženosti – imovina kućanstva– svota osiguranja pomnožena s razdobljem trajanja rizika– često – broj soba

• Mjera izloženosti – komercijalni / industrijski požar– svota osiguranja – ali komplicirano jer iznosi zaliha mogu

bitno varirati tokom razdoblja osiguranja – mogu biti pokrivene na bazi popisa (npr. trgovačkih knjiga), često potreban konačni obračun premije


Osiguranje imovine

• Faktori rizika i faktori za određivanje premije

– za imovinu kućanstva (građevinske objekte i sadržaj):

– iznos svote osiguranja ili broj soba

– lokacija

– ostali faktori (dobrovoljna ili obvezna franšiza, da li je osiguranik vlasnik ili iznajmljuje imovinu, da li je imovina nastanjena, da li je to kuća ili stan, tip gradnje, starost građevinskog objekta, postojanje alarma, metoda grijanja, ...)


14

Osiguranje imovine

• Faktori rizika i faktori za određivanje premije

– za industrijsku imovinu:

– iznos svote osiguranja (novčana vrijednost, izvještaj od strane procjenitelja)

– posao koji se obavlja u osiguranoj imovini (npr.

proizvodnja eksploziva vs proizvodnja mlijeka)

– ostali faktori (procjenjena maksimalna šteta, starost građevinskog objekta, oprema za zaštitu od požara, tip gradnje, franšize, lokacija, susjedstvo, ...)


Osiguranje finansijskih gubitaka

• novčane kazne

• garancije

• prekid rada (posljedični gubitak, šomaž)

• ...


15

Osiguranje motornih vozila

• Tipovi pokrića– pokriće za gubitak (npr. krađa) ili oštećenje vozila– KASKO OSIGURANJE VOZILA– pokriće naknade trećim osobama za štete nastale iz

upotrebe vozila – OSIGURANJE AUTOODGOVORNOSTI– često uključene dopunske opasnosti - npr. osiguranje od

nezgode, osiguranje gubitka osobne prtljage u vozilu– bonus – malus sistem kod obračuna premije



• Pokrivene opasnosti– slučajna i zlonamjerna oštećenja (AK)– krađa (AK)– požar (AK)– oštećenje imovine i tjelesne povrede trećih osoba (AO)– zakonski troškovi nastali iz sporova koji slijede iz

pokrivenih nesreća (AO)

• Isključenja– obično – korištenje vozila pod utjecajem alkohola ili droge,

za utrke, za nezakonitu upotrebu, ...


16


• Predviđene naknade– naknada troškova popravka i/ili zamjene oštećenih

dijelova

– u slučaju krađe ili totalne štete - isplata tržišne vrijednosti vozila u trenutku nesreće

– AO još i naknada za tjelesne povrede trećih osoba (visina naknade dogovorena nagodbom ili dosuđena na sudu) –ovisno o težini povreda (troškovi liječenja, gubitak zarade, naknada za pretrpljene boli, naknada za gubitak bliske osobe, ...)



• Mjera izloženosti– koristi se i lako računa: vozilo – godina

– bolja mjera: vozilo – kilometri (mjeri korištenje vozila, ali teško provjeriti)

– zamjenska mjera izloženosti: starost vozila

• Faktori rizika– broj prijeđenih km

– gustoća prometa

– sposobnost vozača

– brzina kojom obično vozi i karakteristike vozila

– mogućnost oštećenja vozila i trošak popravka

– rizik krađe


17


• Faktori za određivanje premije– faktori rizika nisu mjerljivi pa za izračun premije kao

zamjenu koristimo:

– za BROJ KM:• način upotrebe vozila (kućanstvo, posao, taxi, prijevoz putnika u

javnom prometu,...)

• starost vozila (uočeno je da starija vozila prelaze manje km nego nova)

• zanimanje osiguranika (npr. trgovački putnik)

• dodatni vozači (ako vozilo vozi više vozača vozit će se više sati dnevno i prijeći više km)



– za GUSTOĆU PROMETA:

• mjesto – adresa (ali nije pouzdano jer osiguranik može

živjeti na selu a putovati na posao i voziti se po gradu)

– za SPOSOBNOST VOZAČA:

• dob vozača

– za BRZINU I KARAKTERISTIKE VOZILA:

• grupe vozila po npr. snazi


18


– za MOGUĆNOST OŠTEĆENJA I TROŠAK POPRAVKA:• grupe vozila

• starost vozila (nova vozila s više tehničkih inovacija skuplja za

popravak)

– za RIZIK KRAĐE:• grupa vozila (vozila sa standardno ugrađenim zaštitnim

sistemima, ...)

• lokacija vozila tokom noći (veliki gradovi više rizični)

• da li je vozilo garažirano tokom noći

• ima li vozilo dodatni uređaj protiv krađe


Pomorsko osiguranje

• U osnovi tri tipa pokrića:– kasko tj. samog broda

– kargo tj. robe što se prevozi brodom

– vozarine tj. novca koji je plaćen ili će biti plaćen za otpremu tereta

• I pokriće za odgovornost:– za oštećenje imovine ili tjelesne povrede osoba koje su

rezultat nesreće

– za oštećenja pričinjena lukama

– za zagađenje, ...


19

Osiguranje letjelica

• U osnovi dva tipa pokrića:

– kasko tj. same letjelice

– kargo tj. robe što se prevozi

• I pokriće za odgovornost:

– za zakonsku odgovornost za povredu ljudi i imovine na tlu

– za zakonsku odgovornost za tjelesne povrede putnika i oštećenja njihove prtljage – u skladu s međunarodnim konvencijama


Osiguranje od odgovornosti

• Zajedničko – osiguranik je zakonski odgovoran za plaćanje odšteta

trećim osobama– isplata naknade trećim osobama a ne osiguraniku

• odgovornost poslodavca• javna odgovornost• odgovornost za proizvode• profesionalna odgovornost• ...


20

Osiguranje odgovornosti poslodavca

• Tipovi pokrića– obeštećuje osiguranika (poslodavca) ako je zakonski

odgovoran naknaditi radniku ili njegovim nasljednicima tjelesne povrede, bolest ili smrt tokom zaposlenja

• Pokrivene opasnosti– uzrokovane zaposleniku direktno od strane poslodavca– uzrokovane od drugih zaposlenika, materijala, strojeva,

alata, okoline posebno profesionalne bolesti (buka, hemijske tvari, ...)



• Dolazak na posao?


21


• Predviđene naknade– naknada prema nagodbi ili u dosuđenom iznosu– može se ugovoriti maksimalna odšteta po jednom

događaju– može biti više od jedne štete po jednom događaju

• Mjera izloženosti– platni spisak– osoba – radni sati– ili ukupni prihod i broj zaposlenika (ali to nije tako dobro)



• Faktori rizika– tip proizvodnje ili zanimanje osiguranika regija u kojoj se

odvija posao (zbog različite sudske prakse ili klime)

– materijali s kojima se radi i industrijski procesi

• Faktori za određivanje premije– platni spisak– tip proizvodnje ili zanimanje osiguranika– regija u kojoj se odvija posao– materijali s kojima se radi i industrijski procesi– dosadašnje iskustvo sa štetama


22

Osiguranje javne odgovornosti

• Tipovi pokrića– zaštićuje osiguranika od zakonske odgovornosti za

tjelesnu povredu treće osobe ili za štetu na imovini treće osobe

• Pokrivene opasnosti– izvori iz kojih može nastati zakonska odgovornost su

praktički beskonačni – ne samo nemar ili propust, već i posjedovanje potencijalno opasne stvari



• Predviđene naknade

– naknada prema nagodbi ili u dosuđenom iznosu

– može se ugovoriti maksimalna odšteta po jednom događaju

– može biti više od jedne štete po jednom događaju

• Mjera izloženosti

– platni spisak ili bolje – ukupni prihod (promet) npr. za bolnice – broj kreveta


23


• Faktori rizika– tip proizvodnje ili zanimanje osiguranika– regija u kojoj se odvija posao (zbog različite sudske prakse

ili klime)

– materijali s kojima se radi i industrijski procesi

• Faktori za određivanje premije– platni spisak– tip proizvodnje ili zanimanje osiguranika– regija u kojoj se odvija posao– materijali s kojima se radi i industrijski procesi– dosadašnje iskustvo sa štetama


Osiguranje odgovornosti zaproizvode

• Tipovi pokrića

– zaštićuje osiguranika (proizvođača, trgovca) od zakonske odgovornosti za bolest treće osobe ili za štetu na imovini treće osobe – uzrokovanu upotrebom proizvoda


– teoretski – volumen prodaje (ali teško utvrditi)

– u praksi - platni spisak ili ukupni prihod (promet)


24

Osiguranje odgovornosti zaproizvode

• Faktori rizika

– vrsta proizvoda i – manje – djelatnost osiguranika

– sadržaj proizvoda

– kako se brzo proizvod kvari

– pakovanje

– uputstvo za upotrebu

• Faktori za određivanje premije

– vrsta proizvoda

– djelatnost osiguranika


Osiguranje profesionalneodgovornosti

• Tipovi pokrića

– odgovornost osiguranika (ljekara, inžinjera, odvjetnika, ...) za pružanje odgovarajuće usluge

– iz obavljanja profesije (propust, ne mora biti namjera)

klijent može pretrpiti gubitak


– postotak od prometa + fiksni iznos za svakog partnera / zaposlenog


25

Osiguranje profesionalneodgovornosti

• Faktori rizika– tip profesije / djelatnost osiguranika

– reputacija osiguranika

– dosadašnje iskustvo sa štetama

• Faktori za određivanje premije– mjerljivi faktori rizika

– npr. postotak od prometa + fiksni iznos za svakog partnera / zaposlenog


NEŽIVOTNO OSIGURANJE


Mr. sc. Jasmina SelimovićMr. sc. Jasmina Selimović

UPRAVLJANJE OSIGURANJEM POSLOVANJE OSIGURAVATELJA

Sadržaj1. PREUZIMANJE RIZIKA2. PRODAJA OSIGURANJA3. CIJENA OSIGURANJA4. LIKVIDACIJA ŠTETE5. FORMIRANJE OSIGURAVATELJIVIH

FONDOVA6. ULAGANJE OSIGURAVATELJEVIH

FONDOVA7. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

OSIGURAVATELJA

1. PREUZIMANJE RIZIKA (engl. underwritting)

• proces u kojem osiguravatelj odlučuje o preuzimanju rizika uz pokriće

• faze preuzimanja rizika:

(a) prihvaćanje ili odbijanje ponuđenog rizika

Faze preuzimanja rizika

(b) klasificiranje i rangiranje preuzetog rizika i utvrđivanje standarda i visine pokrića za svaki prihvaćeni rizik

(c) provedba brze i djelotvorne distribucije viška rizika suosiguranjem odnosno reosiguranjem (distribucija rizika)

1.1. Portfolio osiguranja i njegove značajke

• portfolio osiguranja predstavlja ukupnost poslova osiguravatelja.

• to su svi ugovori o osiguranju raspoređeni po vrstama ili skupinama osiguranja.

1.2. Statistička obrada portfolija

• obim i kvalitet informacija o rizicima koje posjeduje osiguravatelj

• potreba i važnost prikupljanja i obrade statističkih podataka

• primarni osiguravateljev interes: stvaranje jedinstvene metode prikupljanja statističkih podataka i razvijanje statističke metode uzorka


• Informacije, njihova obrada, analiza, sistematiziranje i upotreba zavisi od toga za što se žele koristiti i u kojem dijelu poslova i dijela procesa osiguranja:

(a) odjel pribave osiguranja(b) odjel procjene rizika


(c) prihvat osiguravatelja(d) procjena štete(e) likvidacija štete(f) financijsko-računovodstvenog odjela(g) statističkog odjela(h) aktuarskog odjela(i) odjela marketinga i propagande

1.3. Formiranje portfolija osiguranja

• kontinuiran proces stvaranja i realiziranja poslovne politike osiguranja

• eksterni i interni faktori utjecaja na stvaranje poslovne politike osiguravatelja

1.3. Formiranje portfolija osiguranja

• efektivni načini formiranja portfolija osiguranja: sklapanje ugovora o osiguranju i njegovi bitni elementi:

(1) objekt osiguranja(2) premija(3) odšteta(4) uzrok štete (rizik)

1.4. Aktuaristika (“nervni sistem upravljanja osiguranjem”)

(a) Znanstveni teorijski pristup(b) Zakonski pristup(c) Stručni pristup(d) Praktični pristup

• Iskustva u razvijenom svijetu i perspektive• Iskustvo u Bosni i Hercegovini i perspektive

2. PRODAJA OSIGURANJA

• prodaja osiguranja sastavnica marketinga• prodaja osiguranja: izravno ili preko

posrednika• primjena savremenog marketinškog

koncepta• stalno i sistemsko istraživanje tržišta

3. CIJENA OSIGURANJA

3.1. Elementi cijene osiguranja• Cijena osiguranja ili bruto premija je izvor što ga

ugovaratelj osiguranja (ili osiguranik) uplaćuje osiguravatelju za sklopljeno osiguranje

• Premija se plaća na početku osiguranja jednokratno ili višekratno (u zavisnosti od karaktera osiguranja)


• Veličina premije se određuje prema veličini osiguranog rizika

• Osnovno načelo osiguranja je uspostaviti ravnotežu premija i šteta u svakoj vrsti osiguranja.


• Popusti i doplaci na osnovnu premijuPopusti (bonus)Bonus je poseban popust ugrađen u cjenik koji se daje osiguraniku koji kroz određeno razdoblje nije imao štete ili mu je omjer između uplaćene premije i isplaćenih šteta povoljan

Doplaci (malus)Malus je doplatak na premiju ugrađen u cjenik koji osiguravatelj obračunava osiguraniku za individualan nepovoljan odnos premije i šteta.

3.2. Utvrđivanje cijena u neživotnom osiguranju

• Cijena osiguranja (bruto premija) u neživotnim osiguranjima sastoji se iz sljedećih komponenti:

(a) riziko premije(b) doplatka na sigurnost(c) troškova za obavljanje djelatnosti (režija)(d) zarada

3.3. Utvrđivanje cijene u životnom osiguranju

• Bitno se razlikuje od utvrđivanja cijena u neživotnom osiguranju (jer se razlikuju i osnove za utvrđivanje i vremenski period plaćanja premija)

3.4. Troškovi i njihov utjecaj na uspješnost poslovanja

• značajan element strukture cijene osiguranja

• Konkurentna sposobnost osiguravatelja• fiksni i varijabilni troškovi• prosječni i marginalni troškovi

4. LIKVIDACIJA ŠTETE – isplata osigurane sume

• To je primarni cilj i svrha osiguranja

• To je normativno reguliran postupak utvrđivanja štete i isplate odštete odnosno osigurane svote osiguraniku ili korisniku nakon nastupa osiguranog slučaja

4. LIKVIDACIJA ŠTETE

• Kod isplate osigurane sume: to je normativno reguliran postupak realizacije ugovorom precizirane isplate osigurane sume osiguraniku ili osobi naznačenoj u polici i ugovoru o osiguranju

4. LIKVIDACIJA ŠTETE

• U načelu se štete mogu likvidirati na dva načina:

(a) po pogodbi ili procjeni(b) po računima popravka, računima materijala, prema potvrdama o plaći, mirovini ili drugim prihodima, cijeni liječničkih usluga i sl.

Postupak likvidacije štete – faze procesa

(a) prijava o nastanku osiguranog slučaja(b) utvrđivanje postojanja obaveze iz osiguranja(c) procjenjivanje štete i visine odštete(d) utvrđivanje visine obaveze iz osiguranja(e) isplate odštete odnosno naknade iz osiguranja(f) subrogacija – prijelaz prava osiguranika prema

odgovornoj osobi na osiguravatelja

5. FORMIRANJE OSIGURAVATELJEVIH FONDOVA• može li se obavljati funkcija – djelatnosti

osiguranja bez ovih fondova• Fondove osiguravatelja čine:(1) Slobodna sredstva koja služe za

održavanje solventnosti. U njih spadaju:(a) upisani (temeljni) kapital(b) rezerve sigurnosti

Fondove osiguravatelja čine:

(c) ostale rezerve(d) zadržana dobit i dobit tekuće godine i to

onaj dio koji se raspoređuje u kapital i rezerve umanjen za preneseni gubitak tekuće poslovne godine

(e) vlastite dionice(f) upisani, a neuplaćeni kapital


(2) Tehničke rezerve koje osiguravatelj upotrebljava za pokriće svojih obaveza prema osiguranicima. Čine ih:

(a) prijenosne premije(b) matematička rezerva životnog osiguranja(c) rezerva štete(d) rezerviranja za povrate premija ovisne i

neovisne o rezultatu


(e) rezerviranja za kolebanje šteta(f) ostala osiguravateljno-tehnička

rezerviranja(g) neosiguravateljno-tehnička rezerviranja


• visina tehničkih rezerviranja ovisi o:(a) strukturi portfolija(b) visine budućih obaveza• Pravilna procjena rezervi važna je iz dva razloga:

(a) kako bi rezervirana sredstva bila dovoljna za pokriće budućih obaveza(b) kako bi se mogla odgovarajuće uložiti na rokove shodno vrsti osiguranja

Eksterni i interni faktori

• Na formiranje osiguravateljevih fondova utiču eksterni i interni faktori:

(a) eksterni faktori: zakonska i druga normativna regulativa

Eksterni i interni faktori

(b) interni faktori: (i) vrste osiguranja i strukture portfelja (ii) dužine trajanja ugovora(iii) metode plaćanja premija

(iv) vremenski pomak između:- primitaka uplate premije/premija- nastanka osiguranog slučaja- isplate osiguranog slučaja

Vrste i procjena visine rezervi

(a) premijske rezerve – metode aktuarske matematike

(b) prijenosne premije – procjena visine prijenosnih premija – metoda kojom se kalkuliraju prijenosne premije, a koju preporučuje Smjernica EZ iz 1976. godine je “pro rata temporis” ili kalkulacija premije za proteklo vrijeme

Vrste i procjena visine rezervi

• u praksi se najčešće primjenjuju sljedeće metode:(i) metoda 40 % (50 – 50×0,2 = 40)(ii) metoda 1/24 (ili mjesečna metoda)(iii) metoda 1/730

• rezerve šteta – njihova je procjena veoma komplicirana posebno kod neživotnih osiguranja (zbog njihove heterogenosti)

6. ULAGANJE OSIGURAVATELJEVIH FONDOVA• karakter priliva novca po osnovu premija

• privremeno slobodna novčana sredstva i njihova ročnost

• eksterne i interne norme ulaganja osiguravateljnih fondova

6. ULAGANJE OSIGURAVATELJEVIH FONDOVA• poseban značaj za ulaganja imaju:

(a) kod životnih osiguranja: matematička (premijska) rezerva

(b) kod neživotnih osiguranja: rezerve šteta i prijenosne premije

6. ULAGANJE OSIGURAVATELJEVIH FONDOVA• načela ulaganja sredstava osiguranja temelje se na

načelima:(a) sigurnosti(b) likvidnosti(c) profitabilnosti(d) stabilnosti

• metode kontrole ulaganja sredstava• praksa ulaganja sredstava osiguranja• ulaganje sredstava osiguravatelja u Bosni i Hercegovini

7. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI OSIGURAVATELJA

• računovodstvo osiguravatelja• efektivno naplaćena premija u jednoj

poslovnoj godini = mjerodavna premija + prijenosna premija

• štete koje se odnose na premiju tekuće godine uključuju se:

(a) plaćene štete(b) nastale, a neisplaćene štete(c) nastale, a neprijavljene štete


• Rezultat poslovanja neživotnih osiguranja pojednostavljeno se može ovako predstaviti:

(premija – nastala šteta – troškovi – povećanje u prijenosne premije – povećanja ostalih tehničkih rezervi) + (dohodak od ulaganja – troškovi ulaganja + neto realizirani kapitalni dobici)


• Rezultat poslovanja životnih osiguranja pojednostavljeno se može ovako predstaviti:

(premija + neto dohodak iz ulaganja + ostali dohoci) – (odbici od dohotka + isplate osiguranih svota + povećanja rezervi + troškovi i porezi) = neto dobit iz preuzimanja rizika


• Financijski izvještaji osiguravatelja u Bosni i Hercegovini

(a) bilance stanja i bilance uspjeha

(b) okvirni analitički kontni plan društva za osiguranje i reosiguranje u F BiH:


• Klasa 0 i 1: Upisani neuplaćeni kapital i stalna sredstva

• Klasa 2: Novac, zalihe i kratkoročna potraživanja iz tekućeg poslovanja

• Klasa 3: Potraživanja po kratkoročnim zajmovima i zajedničkim poduhvatima

• Klasa 4: Kratkoročni izvori sredstava


• Klasa 5: Dugoročni izvori sredstava• Klasa 6: Kapital i rezerve• Klasa 7: Slobodna• Klasa 8: Rashodi, prihodi i poslovni

rezultat• Klasa 9: Izvanbilansna evidencija

1

REOSIGURANJE


Mr. sc. Jasmina Selimović

Reosiguranje

• Reosiguranje – ugovor po kojem osiguravatelj (cedent) predaje dio svojih obaveza (cedira) drugom osiguravatelju – reosiguravatelju (cesionaru)

• Reosiguranje je osiguranje osiguravatelja


2

Reosiguranje

• Retrocesija – dalje predavanje rizika od strane

reosiguravatelja (retrocedent), drugom

reosiguravatelju (retrocesionar)

• Retrocesija je reosiguranje reosiguravatelja


Suosiguranje

• Suosiguranje – koristi se za podjelu velikih rizika

između nekoliko osiguravatelja


3

Reosiguranje vs. suosiguranje

• Reosiguranje

– Ako je rizik plasiran kod jednog osiguravatelja koji ima

reosiguranje

• Osiguranik ima ugovor samo sa direktnim

osiguravateljem i za reosiguravatelja ne mora ni znati

• U slučaju nastanka štete direktni osiguravatelj plaća

cijelu štetu osiguraniku i onda je namiruje od

reosiguravatelja



• Suosiguranje

– Ako je rizik plasiran kod jednog osiguravatelja koji ima

suosiguranje

• Osiguranik ima ugovor sa svakim suosiguravateljem

• U slučaju nastanka štete svako plaća svoj dio


4


• Suosiguranje • Reosiguranje


AA

XX YY ZZ

XX

YY

ZZ

AA


• Suosiguranje

– A ima ugovor sa svaki X, Y i Z

– Ako dođe do štete, svaki od suosiguravatelja je

odgovoran samo za svoj dio štete

– Ako je Y nesolventan, A neće naplatiti štetu u cjelini

(osim u slučaju posebnih klauzula)


5


• Reosiguranje

– A ima ugovor samo sa X; X sa Y; i Y sa Z;

– Ako dođe do štete, A dobija puni iznos štete od X

– X se za dio štete naknadno namiruje od Y

– Ako je Y nesolventan, X neće naplatiti štetu od

reosiguranja (A je već dobio štetu od X)

– Ako je X nesolventan, A ne može tražiti štetu niti od Y niti

od Z (osim posebnih klauzula)


Reosiguranje

• Vrste reosiguranja:

– Obligatorno (ugovorno)

• Reosiguravatelj je obavezan automatski primiti a cedent cedirati sve poslovne određene ugovorom

– Fakultativno

• Za svaki individualni rizik posebno se pregovara sa reosiguravateljom (cedent rizik ne mora ponuditi, a reosiguravatelj ga ne mora primiti)


6

Reosiguranje

• Vrste reosiguranja:

– Proporcionalno

• Reosiguravatelj pokriva razmjerni dio rizika s police koju je izdao

direktni osiguravatelj

• Reosiguravatelj dobija isti razmjerni dio premije koju plaća

osiguranik

• Reosiguravatelj plaća isti razmjerni dio iznosa štete koju je

osiguravatelj isplatio

– Neproporcionalno

• Rizik se ne dijeli proporcionalno između osiguravatelja (cedenta) i

reosiguravatelja


Reosiguranje

• Proporcionalno reosiguranje

– Kvotno (QS)

– Reosiguranje viška svote (Surplus)


7

Reosiguranje

• Kvotno reosiguranje – cedent cedira isti fiksni dio

svakog rizika prema ugovoru, premije i štete se dijele

u istom iznosu

• Reosiguranje viška svote – proporcija se izračunava

ovisno o veličini rizika


Reosiguranje

• Neproporcionalno reosiguranje

– Reosiguranje viška štete (XL)

– Reosiguranje viška pojedinačne štete (Risk XL)

– Reosiguranje viška kumula šteta

– Reosiguranje viška katastrofalne štete (Cat XL)

– Reosiguranje tehničkog rezultata (Stop Loss)


8

Reosiguranje

• Primjer 1:

– Samopridržaj je R=2 mil EUR

– Broj linija pokrića L=5 linija

– Maksimalni rizik koji se može preuzeti je (1+5)*2

mil=12 mil EUR


Reosiguranje

• Primjer 1 (nastavak):

– Ako je svota osiguranja 6 mil EUR cedent može:

1. Zadržati maksimalni samopridržaj 2 mil a

preostala 4 mil plasirati kroz 2 linije pokrića

(svaka linija po 2 mil) – premija i štete se dijele u

omjeru 1:2 tj. 33,33% cedent a 66,67%

reosiguravatelj


9

Reosiguranje


2. Iskoristiti najveći broj linija pokrića (svih 5) što znači

da će zadržati samopridržaj od 1 mil a ostalih 5 mil

cedirati kroz 5 linija pokrića (svaka po 1 mil) - premija

i štete se dijele u omjeru 1:5 tj. 17% cedent a 83%

reosiguravatelj


Reosiguranje


3. Koristiti varijantu između prethodno navedenih

krajnosti: npr. zadržati samopridržaj u iznostu od 1,25

mil a preostalih 4,75 cedirati kroz 4,75/1,25=3,8 linija

pokrića (svaka linija po 1,25 mil EUR) - premija i štete

se dijele u omjeru 1:3,8 tj. 21% cedent a 79%

reosiguravatelj


10

REOSIGURANJE



17.2.2012

1

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE



Plan izlaganja

1. Ekonomika zdravstva

2. Zdravstveno socijalno osiguranje

3. Privatno zdravstveno osiguranje

4. Osiguranje kritičnih bolesti

5. Aktuarski pristup formiranju cijena

6. Problemi prilikom utvrđivanja cijena proizvoda i usluga


17.2.2012

2

1. Ekonomska istraživanja u zdravstvu

• Kako procijeniti kvantitet zdravstvenih potreba populacije?

• Šta je proizvod zdravstvene djelatnosti?

• Kako mjeriti output?


Zdravstvene usluge…

• … se teško mogu upoređivati sa ostalim ekonomskim dobrima?!

– Nepredvidivost nastanka bolesti (statistički podaci)

– Postojanje eksternih efekata

– Kako ocijeniti vlastito zdravstveno stanje?

– Karakter izdataka za zdravstvenu zaštitu

– Intenzivno područje

– Međuzavisnosti


17.2.2012

3

Sistemi finansiranja zdravstvenog osiguranja

finansiranje (doprinosi, premije) finansiranje (plaćanje pružatelja)

zdravstvene usluge

posredna institucija sabira č platitelj doprinosa usluga

građani (osiguranici,

pacijenti)

pružatelji usluga (lijekari, zdravstvene

ustanove)



• Model obaveznog zdravstvenog oisguranja

• Model nacionalnog zdravstvenog oisguranja

• Model privatnog zdravstvenog osiguranja.

• I nivo: obavezno osiguranje

• II nivo: dopunsko osiguranje

• III nivo: privatno osiguranje


17.2.2012

4


• Bizmarkov model (socijalno zdravstveno osiguranje, obavezno zdravstveno osiguranje)

• Sistem se finansira iz fondova obaveznog zdravstvenog osiguranja koji se formiraju iz uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje koje uplaćuju i zaposleni i poslodavci

• Sistem je baziran na principima uzajamnosti i solidarnosti

• Sistem obuhvata cjelokupno stanovništvo


Pro et con

• Prednosti sistema socijalne zaštite ogledaju se u:

– ovakav sistem je više transparentan i pravila pristupanja sistemu i korisštenja prava su dosta jasna i poznata;

– aktivnosti ovakvog vida osiguranja su pod državnim nadzorom;

– socijalno osiguranje ima tačno definiran zakosnki okvir kojeg se mora pridržavati;

– finansiranje se temelji na doprinostima koji su proporcionalni prihodima.

• Ovakav sistem ima i određene nedostatke:

– često nepotrebno korištenje zdravstvene zaštite od strane pacijenata, što rezultira nekontrolisanom potrošnjom;

– visoki troškovi mogu limitirati pružanje usluga zdravstvene zaštite;

– neravnomjeran broj zaspolenih i lica koja su u stanju socijalne potrebe dovodi do neodrživosti ovakvnog sistema, jer uplaćeni doprinosi nisu dovoljni da se pokriju svih zahtjevi;

– sufinansiranje usluga može prouzrokovati nepravednosti u finansiranju.Ekonomika osiguranja

17.2.2012

5


• Beveridžov model (nacionalno zdravstveno osiguranje)

• Sistem se finansira iz poreza koje uplaćuju poreski obveznici

• Sistem je baziran na principima solidarnosti ali u proces upravljanja nisu uključeni osiguranici i poslodavci već samo državni organi


• Problemi…



• Semaškov model (državno organizirana zdravstvena zaštita)

• Sistem se finansira iz državnog budžeta

• Mogućnost privatne zdravstvene zaštite ne postoji

• Sistemom upravlja vlada

• Sistem je baziran na principima solidarnosti



17.2.2012

6

Sistemi zdravstvenog osiguranja

• Privatno zdravstveno osiguranje - podrazumijeva zaključivanje ugovora za osiguravajućim društvom

• Sistem se finansira iz sredstava osiguranika

• Sistemom upravljaju privatne organizacije a ne vladine institucije

• Sistem je dostupan cjelokupnom stanovništvu

• Solidarnost nije karakteristika ovog sistema

• Karakter neživotnog osiguranja

• Prednosti vs. nedostaci?!


Pro et con

• Prednosti modela su:- Pojedinci samostalno određuju iznose sredstava koje

žele potrošiti na zdravstvenu zaštitu- Obavezno osiguranje često ne može pokriti sve oblike

zdr. zaštite- Raznolikost sistema zaštite- Podstiče se racionalno korištenje sredstava- Smanjenje mogućnosti zloupotreba- Nivo investicija je veći

• Nedostaci modela su:- Veći rizik nosi i veću premiju- Neravnopravan položaj svihEkonomika osiguranja

17.2.2012

7

Rekapitulacija

Model Bizmark Beveridž Semašk Tržišni model

Sistem finansiranja

Doprinosi

zaposlenih i

poslodavaca

Budžet na osnovu

uplaćenih porezaCentralni budžet

Sredstva osiguranika

(premija)

Upravljanje

sistemom

Predstavnici

osiguranika i

poslodavaca

Država VladaPrivatni

osiguravatelji

Obuvatnost

stanovništvaSvo stanovništvo Svo stanovništvo Svo stanovništvo

Samo stanovništvo

koje je osigurano

Stepen solidarnosti Apsolutna Apsolutna Apsolutna Nije prisutna


Rekapitulacija

Kriterij Obavezno osiguranje Dobrovoljno osiguranje

Način određivanja rizika Prosječan trošak Visina rizika

Stepen obaveznosti Obavezno Dobrovoljno

Princip rada Solidarnost i uzajamnosti Kapitalizirana štednja

Način finansiranja Porezi ili budžet Premije

Posrednik Fond osiguranja Osiguravajuće društvo

Supervizor Država Vlasnik osiguravajućeg društva


17.2.2012

8

Rješenje...

• Isključivo jedan sistem

• Dominantno jedan sistem

• Kombinacija

• ALI...

• nedovoljnu informisanost osiguranika – pacijenti uobičajeno nemaju predstavu o onome šta kupuju, kada kupuju dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

• negativna selekcija – često se desi da osiguravatelj nije u mogućnosti odrediti stvarnu visinu rizika, pa pribjegava propisivanju prosječne stope rizika. Na taj način se ruši osnovni koncept na kojem se zasniva moderno osiguranje. Osim toga, takve prosječne stope rizika ne privlače osiguranike sa nižim stopama rizika te oničesto izlaze iz osiguranja. Na taj način, u osiguranju ostaju samo pacijenti sa višim stopama rizika, što će nužno dovesti do povećanja stope rizika i visine premijaosiguranja;

• selekcija rizika – kroz premije koje nisu određene prema riziku osiguravatelji pokušavaju privući osiguranike koji imaju niže stope rizika;


Cijena zdravstvenih usluga

• Da li je cijena zdravstvenih usluga određena odnosom ponude i potražnje?

• Elementi koji utiču na cijenu zdravstvenih usluga:– Nivo razvoja zdravstvenog sistema

– Cijena rada

– Normativi i pravila

– Postojanje “skrivenih” cijena

– Odnos dohotka i potražnje za zdravstvenim uslugama

– Profitna stopa

– …


17.2.2012

9


• Na koji način se određuje visina participacije u zdravstvu?

• Ko određuje visinu participacije?

• Da li je to adekvatan i dovoljan izvor finansiranja zdravstvenog sektora?



• Ko sve plaća cijenu zdravstvene usluge?

• Ko određuje visinu i način plaćanja?

– Saosiguranje

– Franšiza

– Suplaćanje (doplata po usluzi)

– Selektivno neosiguranje

– Dvojni sistem

– Osnovni medicinski rizici

– Ekstra naplate


17.2.2012

10


• Moralni hazard

– kada pojedinac ima osiguranje tada previše troši na zdravstvene usluge;

– pitanje poticaja za “čuvanje” zdravlja

• Negativan izbor

– karakteristike rizika pojedinaca koji kupuju osiguranje ne moraju odgovarati stanovništvu u cjelini

• Transakcioni troškovi

– strukura troškova osiguravatelja


Finansiranje zdravstvene zaštite u SAD

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

Država PZO Direktna plaćanja Ostalo

1970 1980 1997


17.2.2012

11

Reforma Predsjednika SAD-a

• "It will provide more security and stability to those who have health insurance. It will provide insurance to those who don’t. And it will lower the cost of health care for our families, our businesses, and our government“

• http://www.whitehouse.gov/issues/health-care



• Osiguranje kritičnih bolesti1. srčani infarkt,

2. rak,

3. moždana kap,

4. zatajenje bubrega,

5. transplatacija glavnih organa (srca, pluća, jetre, gušterače, tankog crijeva, bubrega, koštane srži zbog životne ugroženosti),

6. paraliza,

7. multipla skleroza,

8. Alzheimerova bolest (prije napunjene 60. godine),

9. Parkinsonova bolest (prije napunjene 60. godine),

10. Zamjena srčanih zalistaka,

11. Potpuna i trajna ovisnost o tuđoj pomoći

12. Operacija koronarne arterije (ugrađivanje Bypassa)

13. Operacija zbog bolesti aorte.Ekonomika osiguranja

17.2.2012

12


OSIGURANI SLUČAJEVI: 1.1 Doživljenje isteka osiguranja1.2 Smrt osiguranika za vrijeme trajanja osiguranja1.3 Nastup određene teške bolestiu slučaju nastupa dolje navedenih teških bolesti isplaćuje se cjelokupna osigurana svota

uvećana za do tada pripisanu dobit

Osiguranjem su pokrivene sljedeće teške bolesti:1) Paraliza 2) Moždani udar3) Srčani infarkt4) Bypass operacija srčanih arterija5) Karcinom 6) Transplatacija organa7) Sljepoća8) Hronično zatajenje bubrega9) Multipla skleroza10) Uz ove bolesti Vaše dijete (djeca) je pokriveno osiguranjem od nastanka bilo koje od ovih bolesti, u periodu od napunjene treće do napunjene osamnaeste godine svog života.


Zdravstveno osiguranje - elementi

• Ugovor o osiguranju – polica osiguranja

• Premija osiguranja – cijena osiguranja

• Osigurana suma

• Uslovi osiguranja


17.2.2012

13

Premija i doprinos osiguranja = cijena rizika u osiguranju?!

• Doprinosi u sistemu javnog zdravstva

– Sklonost ka riziku i tražnja za uslugama zdravstvenog osiguranja = obrnuto proporcionalni

– Vjerovatnoća nastanka osiguranog događaja i tražnja za uslugama zdravstvenog osiguranja = direktno proporcionalni

• Koji elementi utiču na visinu cijene u privatnom zdravstvenom osiguranju?


Premija i doprinos osiguranja = cijena rizika u osiguranju?!

• Generalno, moguće je razlikovati više vrsta doprinosa:

– doprinosi koji se uplaćuju kao procenat od bruto zarada osiguranika (ostvaruje se visok stepen solidarnosti).

– doprinosi koji se uplaćuju u istom iznosu za sve učesnike;

– doprinosi koji se uplaćuju u odnosu na ukupan prihod (često kod samostalnih djelatnosti);

– doprinosi koji se uplaćuju različito prema regionima i njihovom stepenu razvoja.


17.2.2012

14

Plaćanje zdravstvenih usluga

• Plaćanje po:

– zdravstvenoj usluzi: cjenovnik

– sistemu kapitacije: cijena, odabir ljekara

– pacijentu

– bolesničkom danu

– slučaju koji je najčešće u vezi sa dijagnozom

– sistemu pokrića materijalnih troškova i zarada medicinskih radnika

– budžetski način plaćanja

– …Ekonomika osiguranja

Cijena osiguranja

cijena zdravstvenih usluga po opredijeljenoj osobi

=

sredstva kojima raspolaže zdravstvena ustanova za pokriće troškova zdravstvene zaštite

:

broj osiguranika

• Cijena osiguranja u javnom sistemu vs. cijenaosiguranja u privatnom sistemu


17.2.2012

15

Odnos troškova i koristi

• Korisnik osiguranja stvara dvije vrste troškova:

– Mjerljivi troškovi

• Direktni troškovi (medicinski rad, lijekovi,…)

• Indirektni troškovi (gubitak uslijed odlaska na bolovanje)

– Teško mjerljivi troškovi (duševna bol, patnja,…)


Odnos troškova i koristi

• Kada se obezbijede sredstva za pokriće prethodnih troškova, korisnik osiguranja teži stvaranju dvije vrste koristi:

– Mjerljive koristi

• Direktni troškovi (pozitivan zdravstveni rezultat,…)

• Indirektni troškovi (ponovni odlazak na posao)

– Teško mjerljivi troškovi (smanjenje duševne boli,…)


17.2.2012

16


• Zakonski preduslovi za formiranje društva za zdravstveno osiguranje

– Cenzus

– Osnivanje

– Poslovni akti

• Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

– Dopunsko zdravstveno osiguranje

– Privatno zdravstveno osiguranje

• Putno zdravstveno osiguranje


Premija osiguranja

• Premija osiguranja – pojam i vrste

• Struktura premije osiguranja

– premija u životnim osiguranjima

– premija u neživotnim osiguranjima

• Elementi za formiranje premije u osiguranju:

– vjerovatnoća

– zakon velikih brojeva

– …

• Aktuari u zdravstvenom osiguranju


17.2.2012

17

Akuarstvo u zdravstvenom osiguranju

• Aktuar - je osoba specijalizirana za izračun rizika i vjerojatnost nastanka nekog događaja koja svoja znanja upotrebljava u poslovnim i financijskim problemima, posebno onima koji uključuju neizvjesne buduće događaje. (Rječnik osiguranja)

• Zadaci aktuara u društvima za osiguranje


Uloga aktuara


kontrolira rizik

raspodjeljuje dobit

određuje određuje tehničke rezerveanalizira

izvore dobiti

određuje premije

određuje određuje premije / i kod

promjena ugovora

provjerava iznos premija i rezervi

štiti interese osiguranika

daje stručan i praktičan savjet

poslovodstvu

prati portfelje

pomaže u

programa

pomaže u stvaranju

kvalitetnih programa

planovi poslovanja

finansijski izvještaji

aktuarskiizvještaji

17.2.2012

18

Okruženje rada aktuara


RUKOVODSTVO

AKTUAR

PRODAJA

RAČUNOVODSTVO

PRAVNICI

INFORMATIČARI

STANDARDIstatistika, izvještaji,

analize, računovodstvo...

PODACIkvaliteta,

vjerodostojnost

RESURSItehnički,ljudski

Odgovornost aktuara


OSIGURANICI

AKTUAR

PROFESIJA

UPRAVA DRUŠTVA

AGENCIJA

NADZORNI ODBOR

17.2.2012

19

Premija zdravstvenog osiguranja

• Tehničke osnove aktuarskih obračuna u zdravstvenom osiguranju

• Teorija vjerovatnoće

– “... brojčana mjera nastanka slučajnih (neizvjesnih) događaja.” (Šošić I., Primjenjena statistika)

– a posteriori vjerovatnoća

• Zakon velikih brojeva


n

m∞→n

lim=P(A)


• Određivanje visine premije na osnovu vjerovatnoće dešavanja osiguranog slučaja

NP = P(D) * OS

• Određivanje visine premije na osnovu ukupnih troškova

UT = TOS * BOOS

NP = UT : BO

• Određivanje visine premije uz pomoć diskontnog faktora v=1/r


17.2.2012

20


• NP – neto premija

• P(D) – vjerovatnoća događaja D

• OS – osigurana suma

• UT – ukupni troškovi

• TOS – troškovi pojedinog osiguranog slučaja

• BOOS – broj osiguranika kod kojih je realiziran osigurani slučaj

• BO – ukupan broj osiguranika



Osiguravajuće društvo Alfa Sarajevo osigurava 535 osiguranika životne dobi do 30 godina. Svi osiguranici su osigurani po osnovi privatnog zdravstvenog osiguranja paketom “osiguranje kritičnih bolesti”. Od ukupne populacije osiguranika tretmanu liječenja kritične bolesti 1 treba pristupiti 17 osiguranika. Tretman liječenja košta 21.000 KM.


17.2.2012

21


• Na osnovu vjerovatnoće

P(D) = m/n

P(D) = 17/535 = 0,031775 * 100 = 3,1775%

NP = P(D) * OS

NP = 0,031775 * 21.000 = 667,28972 KM

• Na osnovu ukupnih troškova

UT = TOS * BOOS

UT = 21.000 * 17 = 357.000

NP = UT : BO

NP = 357.000 : 535 = 667,28971 KMEkonomika osiguranja


Vjerovatnoća nastupanja osiguranog slučaja je 0,06 (šest slučajeva na 100 osiguranih slučajeva). Osigurana suma je 21.000 KM. Dekurzivni kamatni faktor je 12%.

NP = 0,06 * 21.000 * (1:1,12) = 1.125


17.2.2012

22


• Osiguranje nastanka bolesti vs. osiguranje nastupa smrti

• Tablice smrtnosti

• Kamatna stopa

• Aktuarske tablice


Tablice smrtnosti

• Smrtnosti stanovništva:

– ... mjera broja umrlih u posmatranoj populaciji

– ... negativna komponenta kretanja stanovništva

• Očekivana životna dob

– Japan 82,6 godine

– BiH ? (rang 50)

– Zimbabve 45 godina


17.2.2012

23

Tablice smrtnosti

• Faktori koji utiču na mortalitet

– biološki

– socio – ekonomski

• demografski

• ekonomski

• socijalni

• kulturalni


Tablice smrtnosti

• Opšta stopa mortaliteta

• Standardizirana stopa mortaliteta – “…stopa izračunata sa svrhom usporedbe intenziteta određene pojave među stanovništvima raznih područja…”

– direktna standardizacija – specifične stope smrtnosti poznate

– indirektna standardizacija - specifične stope smrtnosti nepoznate


17.2.2012

24

Zakoni smrtnosti

• Smrtnost stanovništva po starosti

– “U” kriva smrtnosti

– “J” kriva smrtnosti

• Prvi zapisi o umrlom stanovništvu

– John Graunt 1662. g.

– Edmund Halley 1693. g.

• Zakoni smrtnosti po starosti – matematički izraz smrtnosti kao funkcije starosti


Tablice smrtnosti

• Vrste tablice:

– Kohortne i periodične (longitudinalna i transverzalna metoda izrade)

– Potpune i skraćene

– Odabrane (selektivne), kranje (ultimate) i agregartne (složene)


17.2.2012

25

Izrada tablica smrtnosti

• Izrada tablica smrtnosti – 4 metode

– Metod umiranja

– Popisni metod

– Metod građanskih stanja

– Metod koeficijenta smrtnosti

• Izravnavanje elemenata tablica smrtnosti

– Grafička metoda izravnavanja

– Mehanička metoda izravnavanja

– Analitička metoda izravnavanja


Tablice smrtnosti

- vjerovatnoća doživljenja, odnosno vjerovatnoća da će osoba životne dobi godina doživjeti godinu

. Ukoliko nam je poznata vjerovatnoća , tada lako možemo izraziti i vjerovatnoću doživljenja kao

- jer će osoba životne dobi godina ili doživjeti ili neće doživjeti godinu (suprotne

vjerovatnoće);

- broj živih osoba starih godina (u tablicama se polazi od - korijen tablice);

- broj umrlih osoba starih godina (od osoba u toku -ve godine);

- srednji broj živih osoba životne dobi od do godina (to su osobe koje se po životnoj dobi

nalaže u intervalu od do godina) . Ovakav izraz se ne može primjeniti za 0 i 1

godinu života radi veće stope smrtnosti pa je i ;

– zbir srednjih brojeva osoba starih godina i više;

- srednje trajanje života za osobu životne dobi godina , ω – gornja granica trajanja

ljudskog života;

- stopa doživljenja (proporcija osoba životne dobi od do godina).


17.2.2012

26

Aktuarske tablice

• Mortalitetne tablice

• Kamatna stopa

• Komutativni brojevi

– Za žive osobe

– Za umrle osobe

• Primjer


Aktuarsko kvantificiranje rizika

• Tehničke rezerve u osiguranju– Prijenosne premije

– Rezerve za bonuse

– Matematička rezerva

• riziko premija i štedna premija

• metode obračuna: inidividualne i grupne

– Ostali mogući oblici tehničkih rezervi

• Margina solventnosti– Modeli fiksnog koeficijenta

– Modeli adekvatnosti kapitala

• Reosiguranje


17.2.2012

27

Zdravstvo u BiH

• The Global Competitiveness Report

2010 – 2011

– 12 stubova kompetitivnosti

• Bazne potrebe

• Pojačivači efikasnosti

• Faktori inovativnosti

• Bazne potrebe zdravstvo i osnovno obrazovanje

• 2010 – 2011 – 5,4 - 89 (139) – BiH 102

• 2009 – 2010 – 5,3 - 75 (133) – BiH 109

• 2008 – 2009 – 5,3 - 82 (134) – BiH 107Ekonomika osiguranja

Zdravstveno osiguranje u BiH

Godina FBiH % RS % Ukupno %

2005 6.577.988 2,70 451.364 0,50 7.029.352 2,10

2006 6.219.655 2,34 435.942 0,46 6.655.597 1,85

2007 7.060.778 2,38 482.449 0,46 7.543.227 1,88

2008 8.500.136 2,53 673.958 0,57 9.174.094 2,02

2009 7.745.711 2,29 662.685 0,55 8.408.396 1,83


17.2.2012

28

Zdravstveno osiguranje u BiH

• Tri društva za osiguranje su počela poslove dopunskog zdravstvenog osiguranja i to su:

– Bosna Sunce osiguranje,

– Uniqa osiguranje i

– Merkur BH osiguranje.• Jedan koncept je zasnovan na policama osiguranja koje su

obezbjeđenje za ljekarske tretmane u predviđenoj zdarvstvnoj ustanovi

• Drugi koncept je zasnovan na policama osiguranja koje obezbjeđuju ljekarski treman u medicinskoj ustanovi po želji pacijenta (u okviru ugovorenih medicinskih ustanova) koju osiguravajuće društvu sufinansira u određenoj mjeri


ZDRAVSTVENO OSIGURANJE



uvod u osiguranje-ppt

Documents