uvod u računarstvo -...
TRANSCRIPT
1
Uvod u računarstvo
Univerzitet u Nišu
Građevinsko-arhitektonski fakultet
I čas
Milan Gocić
decembar, 2014.
- Istorijski razvoj računara -
Istorija razvoja računarstva
Istorija razvoja računarstva deli se u četiri
osnovna perioda koji se karakterišu
osnovnom tehnologijom korišćenom pri
rešavanju problema ulaza, obrade, izlaza i
komunikacije:
1. premehanički period,
2. mehanički period,
3. elektromehanički period i
4. elektronski period.
2
2
Premehanička era
Premehanička era je period od 3000.g.p.n.e do
1450.g.n.e. Osnovni problemi: 1) kako
predstaviti koncepte kao što su jezik i brojevi,
(2) kako sačuvati informaciju i predstaviti je
tako da ostane precizna, trajna i
jednoznačna.
Za brojanje su korišćeni prsti, perle, pasulj,
šljunak.
3
Pisanje i alfabet
Oko 3000. godine pre n. e. Sumeri u Mesopotamiji su
ustanovili sistem za pisanje. Na glinenim pločicama su
oštrim predmetom urezivani znaci koji su odgovarali
govornom jeziku. Njihovo pismo je danas poznato pod
nazivom klinasto pismo.
Oko 2000. godine pre n.e. Feničani su pojednostavili
proces pisanja formiranjem prvog alfabeta koji je
sadržao simbole koji su odgovarali pojedinačnim
slogovima i suglasnicima.
Grci su prihvatili feničanski alfabet i dodali mu
samoglasnike.
Rimljani su preuzeli grčki alfabet, dali su slovima latinska
imena i tako formirali alfabet koji se i danas koristi. 4
3
Papir i knjige
Egipćani su oko 2600. g.p.n.e. otkrili mogućnost pisanja
na posebno pripremljenim listovima biljke papirus.
Za pisanje se koristila i kora od drveta, lišće ili štavljena
koža (najpoznatiji je pergament).
Oko 100. godine n.e. u Kini je pronađen način za
proizvodnju papira.
U Mesopotamiji su postojale lične biblioteke koje su
sadržavale veliki broj glinenih pločica.
Egipćani su čuvali svitke papirusa tako što su ih umotavali
u rolne oko štapova od drveta.
Oko 600.g.p.n.e. kada su Grci počeli da spajaju listove
papirusa po vertikali i da ih povezuju u jednu celinu. U
to vreme se javlja i prvi rečnik, prva enciklopedija i
prva prava javna biblioteka. 5
Brojni sistemi
Prvi brojni sistemi nastali su između 100. i
200.g.n.e. – Hindu u Indiji, devetocifreni
brojni sistem. Oko 875.g.n.e. pojavljuje se
koncept nule.
Indoarapski dekadni brojni sistem – devet
cifara i nula – Azijom su prenosili arapski
trgovci.
U XIII veku je dekadni brojni sistem od
arapskih matematičara u Evropu preneo i
širio Leonardo Fibonači (Leonardo
Fibonacci), italijanski matematičar. 6
4
Leonardo Fibonači
Leonardo Fibonači (Leonardo Fibonacci, 1170-
1250), poznat i kao Leonardo iz Pize, iz
običnog posmatranja razmnožavanja zečeva
sa obližnjeg polja i računanja njihovog
potomstva, došao je do zaključka da se mnoge
stvari u prirodi dešavaju po određenom
obrascu koji je bio prisutan i kod tih već
pomenutih zečeva.
Niz brojeva, (1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, ...) kod kojih
je svaki sledeći zbir prethodna dva, dobio je
ime "Fibonačijev niz“.
Knjiga "Liber abaci", objavljena 1202. godine,
razmatra aritmetiku i algebru koje je Fibonači
skupio tokom putovanja islamskim svetom,
odnosno prezentuje indijsko-arapski decimalni
brojni sistem, što je prvi korak uvođenja
arapskih brojeva u Evropu. 7
Kipu
Inke su za svoj sistem beleženja koristile kipu,
odnosno sistem beleženja pomoću čvorova na
upredenoj dlaci lame ili nekom materijalu
biljnog porekla.
Kipu je imao kanap koji je bio postavljen
horizontalno i viseću užad. Užad su bila
različith boja, razmak između čvorova je bio
različit. Svaka boja je imala svoje značenje,
svako uže je bilo namenjeno za određeni
pojam ili stvar. Ali on je pre imao namenu za
beleženje nekih događaja ili za brojčani popis
stvari jednog domaćinstva, nego kao alatka za
računanje. Neki naučnici tvrde da to nije bio
najraniji oblik numeričke sprave, već jedan od
najranijih oblika pisanja. 8
5
Abacus
Abacus odgovara računanju u pozicionom brojnom sistemu.
Poreklo reči Abacus je od grčkog abakos – tabla.
Sastoji se od rama i kuglica koje su podeljene na dva dela i
slobodno mogu pomerati po vertikalnim šinama.
Osnovne računske operacije: sabiranje, oduzimanje, množenje,
deljenje.
Sabiranje se ostvaruje pomeranjem kuglica u jednom smeru, a
oduzimanje pomeranjem u drugom.
9
Mehanička era
Mehanička era je period od 1450 do 1840.
godine.
Usledio je znatan razvoj nauka kao što su
geografija, astronomija, matematika. To je
dovelo do potrebe za novim i preciznijim
računskim sredstvima.
Johan Gutenberg (Johannes Gutenberg, 1398-
1468) oko 1450. godine projektovao je i
izgradio štamparsku presu, što je omogućilo
masovno korišćenje knjiga i prenošenje
znanja.
10
6
Džon Neper
Džon Neper (John Napier, 1550-1617) je
izumeo logaritme i nekoliko mašina za
množenje. Najpoznatija njegova mašina su
bile "kosti" (engl. bones) koje su se koristile
za množenje.
Kalkulator šahovske table je najinventivniji a
najmanje poznat pronalazak ovog naučnika
11
Vilijam Otred
Vilijam Otred (William Oughtred, 1574-1660) je
bio engleski matematičar.
Godine 1621. konstruisao je kružni klizni
lenjir, koji se smatra prvim analognim
računarskim uređajem. Sprava je od drveta i
koristila se za množenje i deljenje.
12
7
Vilhelm Šikard
Vilhelm Šikard (Wilhelm Schickard, 1592-
1635), nemački profesor astronomije, je
opisao mašinu koja je kombinovala koncept
Napierovih kostiju (u cilindričnom obliku)
sa jednostavnim dodavačem koji je
omogućavao da korisnik lakše obavi
množenje brojeva sa više cifara.
Međutim, nije pronađena originalna kopija
Šikardove mašine nastale 1623. godine, pa
je zato zasluga za prvi dodavač sa
automatskim prenošenjem pripala Blezu
Paskalu.
13
Blez Paskal
Blez Paskal (Blaise Pascal, 1623-1662) je bio
francuski matematičar, fizičar i filozof koji je
dao veliki doprinos automatizaciji procesa
računanja. Godine 1642. otpočeo je rad na
mehaničkom kalkulatoru koji se naziva
Pascaline. Cena i složenost mašine
onemogućili su dalju proizvodnju, kao i
činjenica da je samo Paskal lično mogao da
je popravi. Njegov rad se zasnivao na
zupčanicima.
Zbog svog doprinosa nauci jedan programski
jezik koji je nastao 70-tih godina XX veka
nazvan je Paskal.
14
8
Pascaline
Pascaline je jedna od prvih mehaničkih računskih mašina, koja
sabira i oduzima brojeve. Nastala je 1642. godine.
Sastojala se od niza nazubljenih točkića.
15
Gotfrid Vilhelm Lajbnic
Gotfrid Vilhelm Lajbnic (Gottfried Wilhelm
Leibniz, 1646-1716) je bio nemački
matematičar i filozof koji je dao veliki
doprinos mehanizaciji procesa računanja.
Godine 1671. izumeo je spravu - računaljka
s bubnjem (Stepped Reckoner) - koja je
mogla da obavlja sve četiri osnovne
aritmetičke operacije, kao i da izračunava
kvadratni koren. Sve ove operacije izvodile
su se ponavljanjem operacije sabiranja.
Godine 1697. prvi je predstavio binarni brojni
sistem.
Lajbnic je izneo glavne karakteristike
konjunkcije, disjunkcije, negacije, identitet,
podskupova i praznih skupova. 16
9
Žozef Mari Žakar Žozef Mari Žakar (Joseph Marie Jacquard,
1752-1834) je bio francuski pronalazač,
poznat po pronalasku automatskog
razboja za tkanje (1801. godina), koji je
koristio drvene pločice (kartice) na kojima su
bile izbušene rupe za definisanje oblika
reljefne šare na tkanini.
Svaka kartica odgovarala je jednom redu na
razboju. Kartice su bile povezane po redu,
jedna za drugom. Menjanjem rasporeda
kartica mogle su se menjati šare.
Ove kartice predstavljaju preteču računarskog
programa.
17
Čarls Bebidž
Čarls Bebidž (Charles Babbage, 1792-1871) je bio
engleski matematičar, analitički filozof, mašinski
inženjer, naučnik, izumitelj prvog računara koji je
mogao da se programira i profesor matematike
na Kembridžu.
Ostavio je traga i u istoriji računarstva. Zbog uticaja
koja su njegova razmišljanja ostavila na kasniji
razvoj nauke, nazivaju ga „ocem“ računarstva.
Godine 1822. dao je nacrt diferencijske mašine.
Godine 1833. razvio je analitičku mašinu – prvi
automatski mehanički digitalni računar, odnosno
radi na osnovu programa. Podaci su se unosili
pomoću bušenih kartica. Mašina je trebalo da
radi na paru. Projekat analitičke mašine čini
Bebidža tvorcem ideje programabilnog
računara.
18
10
Diferencijska mašina
Rađena je za potrebe britanske mornarice.
Sastojala se od zupčanika i poluga.
Prva mašina koja je mogla automatski da izvrši
seriju izračunavanja.
Koristila se za izračunavanje vrednosti
polinoma metodom konačnih razlika.
Nije mogla da se programira i izvršavala je
samo jedan metod.
Bila je toliko osetljiva da se češće kvarila nego
što je radila.
Mašina je u potpunosti realizovana tek 1991.
godine (i izložena u Londonskom muzeju)
sredstvima koja su bila na raspolaganju u
Bebidžovo vreme. 19
Analitička mašina
Bebidž je pokušao da konstruiše mašinu koje bi
mogla da se programira da obavlja bilo koja
izračunavanja (programibilni računar ili
analitička mašina). Nameravao je da koristi
bušene kartice za usmeravanje aktivnosti
mašine. Nikada nije završena.
Pored toga što je mogla da obavlja 4 osnovne
opercije (+, -, *, /), ona je mogla i da donosi
odluke.
Mogla je da menja redosled izračunavanja, u
zavisnosti od izračunate vrednosti.
Mogla je da preskoči neka izračunavanja ili da
se vrati u nazad i ponovi neke korake.
Preteča savremenih računara: memorija, mlin
(procesor), kontrolni mehanizam, ulaz, izlaz. 20
11
Ada Bajron
Ada Bajron, grofica od Lavlejsa, (Lady Ada
Augusta Byron, Countess of Lovelace, 1815-
1852) bavila se matematikom i
zainteresovala se za projekat analitičke
mašine.
Pomagala je u dokumentovanju rada ove
mašine kao i u radu na njoj - i finansijski i
svojim predlozima, od kojih je najznačajniji
bio prenos kontrole i rad sa ciklusima, tako
da naredbe programa ne bi morale da se
izvršavaju redosledom kojim su date već u
zavisnosti od toka programa.
Predložila je da se pomoću analitičke mašine
izračunaju Bernulijevi brojevi.
Prvi je programer na svetu i u njenu čast
jedan programski jezik je dobio ime. 21
Elektromehanička era
Elektromehanička era je period od 1840. do
1940. godine i karakteriše se kombinovanom
upotrebom mehaničkih i elektronskih
komponenti.
Tehnologije zasnovane na elektricitetu i
mehaničkom računanju kombinovane su prvi
put 1880. godine za potrebe popisa
stanovništva.
22
12
Džordž Bul
Džordž Bul (George Bool, 1815-1864) bio je
engleski filozof i matematičar.
Godine 1847. razvio je Bulovu algebru, kao
algebarsku strukturu - kolekciju elemenata i
operacija na njima - u kojoj se sažimaju
osnovna svojstva skupovnih i logičkih
operacija, posebno skupovnih operacija
preseka, unije i komplementa i njima
odgovarajućih logičkih operacija AND, OR i
NOT.
Kada se analogija proširi na elektronske
komponente (ima napona/nema napona,
visok napon/nizak napon) dobija se primena
Bulove algebre u prekidačkim kolima, koji su
u osnovi konstrukcije računara. 23
Herman Holerit
Herman Holerit (Herman Hollerith, 1860-1929)
bio je američki statističar.
Godine 1884. patentirao je automatsku
mašinu za tabeliranje nazvanu Holeritova
mašina. Radila je na principu bušenih
kartica. Numerički podaci su bušeni na
kartice zasebnim mašinama. Svaka kartica
je mogla da primi 80 slova ili cifara, a za
njihovo kodiranje korišćeno je 12 redova.
Bušene kartice su omogućile da se jednom
pripremljeni podaci mogu više puta koristiti.
Operacije, ili "program", su još uvek bile
čvrsto povezane sa samom mašinom tako
da je ona mogla da obrađuje samo podatke
sa popisa stanovništva. 24
13
Mihajlo Petrović Alas
Mihajlo Petrović Alas (1868-1943) bio je
matematičar, naučnik, profesor, preteča
kibernetike, osnivač beogradske
matematičke škole, akademik.
Konstruisao je hidrointegrator (prvi analogni
hidraulični računar u svetu) i sa njime
osvojio zlatnu medalju na Svetskoj izložbi u
Parizu 1900. godine.
Bavio se kriptografijom, njegovi šifarski sistemi
su dugo godina korišćeni u vojsci, sve do
Drugog svetskog rata.
25
Hauard Ejkin
Hauard Ejkin (Howard Aiken, 1900-1973)
kombinovao je Holeritove mašine i
Bebidžovu analitičku mašinu, izgradivši
mašinu poznatu pod imenom Automatic
Sequence Controlled Calculator, ASCC, ili
Mark I (1937. godina).
Mark I je imao papirnu traku sa programom na
njoj, ulazne podatke na bušenim karticama,
brojače za brojeve i elektromehaničke releje
za smeštanje rezultata. Bio je nezgrapan,
glomazan i spor. Proradio je 1944. godine ali
je već tada bio je zastareo zbog korišćenja
elektromehaničkih komponenti.
Kasnije je konstruisao elektronske računare
Mark II (1947), Mark III, Mark IV (1952). 26
14
Grejs Hoper
Grejs Hoper (Grace Murray Hoper, 1906-1992)
je 1944. godine uklanila prvu “bubu” i uvela
pojmove “bug” i “debuging” u računarski
leksikon.
Prilikom jedne demonstracije Mark I mašina je
prestala da radi. Razlog je bio noćni leptir
(moth) koji je ušao u relej. Odatle potiče
termin za greške u programima.
27
Konrad Cuze
Konrad Cuze (Konrad Zuse, 1910-1995) je bio
nemački matematičar i tvorac serije
elektromehaničkih računara.
Z-serija – Z1 (1938), Z3 (1941), Z4 (1945)
Tvorac prvog programskog jezika - Plankalkül
28
15
Artur Šerbijus
Artur Šerbijus (Arthur Scherbius, 1878-1929)
je 1923. godine razvio Enigmu, za koju su
Nemci bili ubeđeni da se ne može
dešifrovati pa su mašinu koristili za sve vrste
komunikacije.
Već 1925. godine Enigma je ušla u masovnu
proizvodnju kao izabrano najbolje rešenje a
1926. je vojska počela da je koristi nakon
čega su usledile sve važnije institucije,
vlada, železnica.
Enigma se sastojala od pet rotora sa zarezima,
od kojih je svaki predstavljao različita slova
abecede. Poruku šifrovanu Enigmom,
primalac je mogao dešifrovati uz pomoć
druge Enigme, ali samo ako je bio upoznat
sa odgovarajućim položajem rotora. 29
Alan Matison Tjuring
Alan Matison Tjuring (Alan Mathison Turing,
1912-1954) je bio engleski matematičar,
logičar i kriptograf. Smatra se ocem
modernog računarstva - napravio je
koncept algoritama koji se danas koristi u
svetu, i računanja pomoću Tjuringove
mašine (apstraktna mašina definisana 1936.
godine). Ona daje matematički preciznu
definiciju algoritma ili "mehaničke
procedure“. Njegov cilj je bio da opiše
probleme koji mogu logički da se reše.
Tjuring je razvio više tehnika za razbijanje
šifara.
30
16
Nikola Tesla
Nikola Tesla (1856-1943) je dao svoj doprinos
i u oblasti računarstva: patentirao je I (AND)
logičko kolo radeći na izumu pod nazivom
teledirigovani brod (1903. godina).
Do ovog otkrića došao je razvijajući sistem za
daljinsko upravljanje uređajem koji se
sastojao od većeg broja primopredajnih
elemenata.
Logičko "I" kolo koje je ovde upotrebljeno za
uspostavljenje funkcija broda - pokretanje
elise i kormila broda.
31
Elektronska era
Elektronska era je period od 1940. godine do
danas.
Karakteriše je upotreba elektronskih
komponenti.
32
17
Generacije elektronskih računara
Klasifikacija računara po generacijama se utvrđuje
na osnovu tehnologije upotrebljene za izradu
osnovnih elektronskih komponenti koje se koriste
za čuvanje i obradu informacija.
Generacija Hardver
Prva Elektronska vakuum cev
Druga Tranzistor
Treća Integrisane komponente
Četvrta Mikroprocesor
Peta Veštačka inteligencija
33
Prva generacije računara (1939-
1958)
COLOSSUS ENIAC
EDSAC
EDVAC
UNIVAC
34
Elektronska
vakuum
cev
18
Karakteristike
Računari su ogromnih dimenzija, skupi, spori
i nepouzdani
Izgrađeni od hiljade vakuumskih elektronskih
cevi koje su isijavale veliku količinu toplote
Za čuvanje podataka koristili su bušene
kartice, a nisu imali tastaturu, monitor i
memoriju
Zbog svoje cene i glomaznosti, ovi računari
bili su svojina samo državnih ustanova i
naučnih laboratorija
35
Džon Atanasof
Džon Atanasof (John Vincent Atanasoff, 1903-1995)
vezuje se za konstruisanje prvog digitalnog
elektronskog računara 1939. godine.
36
19
ABC
Prvi elektronski računar koji je koristio binarni brojevni
sistem bio je ABC računar (Atanasoff-Berry
Computer; John Vincent Atanasoff, Clifford Berry,
SAD) specijalne namene izgrađen 1939. godine,
sa 300 cevi.
Memorija ovog računara bila je odvojena od dela za
računanje.
37
COLOSSUS
Računar COLOSSUS je bila mašina koju su koristili Britanci da bi
razbijali nemačke šifre za vreme Drugog svetskog rata. Nastao je
1943. godine. Korišćen je za dekriptovanje nemačkih šifrovanih poruka
i imao je 2400 vakuumskih cevi.
Računar je dizajnirao inženjer Tomi Flauers (Tommy Flowers) u saradnji
sa matematičarom Maksom Nojmanom (Max Newman) u
istraživačkom centru u mestu Dolis Hil (Dollis Hill), u Londonu.
Računar je bio smešten u Blečli Parku (Bletchley Park).
38
20
Džon fon Nojman
Džon fon Nojman (Margittai Neumann Janos Lajos,
1903-1957) je bio mađarsko-američki matematičar
i naučnik koji je dao doprinos kvantnoj fizici,
funkcionalnoj analizi, teoriji skupova,
topologiji, informatici, ekonomiji, numeričkoj
analizi, hidrodinamici i mnogim drugim
matematičkim poljima kao jedan od istorijski
istaknutih matematičara.
Godine 1945. objavio je nacrt izveštaja u kome je
izložio ideju za kontrukciju računara koji bi mogao
da učita i čuva program sastavljen od niza
konkretnih operacija i da ga izvrši na korisnički
zahtev. Taj računar je nazvao EDVAC (Electronic
Discrete Variable Automatic Computer). Iako
njegova zamisao nikad nije prošla fazu nacrta,
arhitektura računara koju je on predložio dobila je
po njemu naziv „Fon Nojmanova arhitektura“.
39
Fon Nojmanova arhitektura
računara Fon Nojmanova mašina imala je 5 delova: memoriju,
aritmetičko logičku jedinicu (ALU), upravljačku
jedinicu (upravlja programom) i ulaznu i izlaznu
jedinicu. U okviru ALU postojao je akumulator, pa
tipična instrukcija sabira memoriju sa sadržajem
akumulatora ili sadržaj akumulatora upisuje u
memoriju.
40
21
Osnovni koncepti fon Nojmanove
arhitekture U istoj memoriji čuvaju se instrukcije i podaci
Svi podaci su predstavljeni u binarnom obliku
Instrukcije slede jedna za drugom u memoriji
računara
Nizom instrukacija (programom) opisuju se akcije
koje treba da izvrši računar
Računar razmenjuje podatke izmenu memorije i
aritmetičke jedinice preko akumulatora
Instrukcije se izvršavaju jedna za drugom dok se
redosled eksplicitno ne promeni naredbom za
skok
41
EDSAC
Godine 1948. razvijen je računar EDSAC (Electronic Delay Storage
Automatic Calculator).
To je prvi operativni računar koji je mogao da čuva progam u
memoriji (Moris Vilkis, Maurice Wilkes, Kembridž univerzitet,
Velika Britanija).
U/I je obavljan pomoću čitača/bušača papirne trake.
Izvršavanje najvećeg broja instrukcija je trajalo oko 1500ms.
42
22
Džon Ekert i Džon Močli
Džon Ekert (John Adam Presper
"Pres" Eckert Jr., 1919–1995) i
Džon Močli (John William Mauchly,
1907–1980) konstruisali su ENIAC
(Electronic Numerical Integrater
And Computer) u periodu između
1943. i 1946. godine.
Računske operacije izvršavao je
hiljadu puta brže od
elektromehaničkih uređaja.
Osnovna svrha bila mu računanje
trajektorije projektila. Bio težak oko
30 tona i imao 18000 cevi. 43
UNIVAC
UNIVAC (UNIVersal Automatic Computer) je bio prvi
računar koji je ušao u komercijalnu upotrebu.
Razvijen je 1950. godine.
Bio je težak oko 13 tona, imao je 5200 vakuumskih
cevi i obavljao je 1900 operacija u sekundi, a
časovnik mu je radio brzinom od 2,25 MHz.
Zauzimao je 35,5 metara kvadratnih prostora.
Imao je memoriju na principu linija za kašnjenje,
radio je dekadno (koristio je binarno kodiranu
decimalnu aritmetiku), a kao memorijsku jedinicu
uveo je magnetne trake.
44
23
Druga generacija računara (1959-
1963)
TX-0
45
Tranzistori
IBM 1401
Karakteristike
Dimenzije računara se znatno smanjuju,
proizvode manje toplote, troše manje
energije, postaju veoma pouzdani, povećava
im se brzina rada, a cena im se snižava i
postaju pristupačniji širem krugu korisnika
Pojavljuju se prve primene ovih računara u
ekonomiji, medicini, hemiji i fizici
Upotrebljavaju se magnetna jezgra kao
primarne memorije, a pojavljuju se i
magnetni diskovi kao novi medij sekundarne
memorije.
46
24
IBM 1401
Godine 1959. IBM je izbacio na tržište
računare IBM 7090 i IBM 1401 koji su se
zasnivali na tranzistorima.
Računar IBM 1401 se zasnivao na bušenim
karticama i bio je vrlo popularan - proizveden
je i prodat u 12.000 primeraka. Imao je
memoriju od magnetnih jezgara od 4000
(kasnije 16.000) reči. Računar je podržavao
decimalnu aritmetiku.
47
Treća generacija (1964-1970)
PDP-8/I (Programmed Data Processor)
Prvi komercijalni mini računar.
Na njemu se odigrala prva komjuterssa
igra Spacewar.
48
Integrisano elektronsko kolo - čip
IBM 360
25
Karakteristike
Uvodi se integrisano elektronsko kolo (čip)
kao osnovni deo računara, čime se
dimenzije, cena i potrošnja energije i dalje
smanjuju, dok brzina rada raste.
Javlja se deljenje procesorskog vremena i
istovremena obrada više programa kroz
multiprogramiranje.
Dolazi do prvih povezivanja računara u
sisteme automatske obrade podataka.
Kao sekundarna memorija se koristi hard
disk i disketa. 49
Džek Kilbi
Džek Kilbi (Jack Kilby, 1923-2005) iz Texas
Instruments testirao je prvo integrisano kolo
1958. godine.
10. decembra 2000. godine dobio je Nobelovu
nagradu za fiziku.
50
26
Četvrta generacija računara (1971-
1989)
Kenbak-1
IBM je razvio disketu od 8 inča
ARPANET 51
Ray Tomlinson je poslao prvi e-mail
1971. godine
Karakteristike
Uvodi se mikroprocesor koji objedinjuje dva
dostignuća: 1) zamenjuje hiljade integrisanih
kola jednim, još manjim čipom i
2) objedinjuje sve funkcije jednog računara.
Jedan mikročip izvršava sve radnje kao
jedan kompletan računar
Prvi mikroprocesorski čip razvila je
kompanija INTEL 1971. godine
52
27
Kenbak-1
Kenbak-1 je prvi personalni računar koji se
pojavio 1971. godine.
Dizajnirao ga je Džon Blenkenbejker (John
Blankenbaker) koristeći 132 integrisana kola.
Prodato je svega 40 računara.
53
IBM 5150
Kompanija IBM pustila je 12. avgusta 1981. godine u prodaju
personalni računar koji je po ceni od 1.565 dolara postao
pristupačan za kućnu upotrebu u ekonomski razvijenim
zemljama, čime je i počela njegova masovnija upotreba.
Model 5150 je karakterisao Intelov procesor 8088 takta 4,77
MHz, 16 KB memorije i monohromatski monitor od 12 inča.
IBM PC je u to vreme bio najmanji i najjeftiniji računar koji je
kompanija do tada predstavila, a postao je osnova za dalji
razvoj personalnih računara.
54
28
Peta generacija računara (1990 do
danas)
Silikonski čipovi i VLSI ( Very Large Integrated Circuits)
tehnologija
CDRom, optički disk
Neuronske mreže
Robotika
Desktop, Laptop, Notebook, Ultrabook, Chromebook
55
Računari u Srbiji (1960-1979)
CER-10 (Cifarski Elektronski Računar) je prvi digitalni računar
sa elektronskim cevima razvijen 1960. godine u Institutu
"Mihajlo Pupin", Beograd. Idejni tvorac bio je profesor doktor
Tihomir Aleksić.
Sastojao se od šest metalnih ormana dva puta dva metra, u
sobi od oko 80 kvadrata, koja je imala dupli pod, kojim su
prolazili kablovi koji su sve to povezivali.
Specifikacije kažu da je u sebi sadržao 1750 elektronskih cevi,
preko 1500 tranzistora i gotovo 15 hiljada germanijumskih
dioda i bio je sposoban da obradi oko 50000 operacija u
sekundi. Sekundarna memorija bila je bazirana na bušenim
karticama.
56
29
Računari u Srbiji (1960-1979)
HRS-100 (Hibridni Računarski Sistem) je hibridni računar treće
generacije razvijen od 1968. do 1971. godine u Institutu
"Mihajlo Pupin“ uz saradnju sa inženjerima iz Moskve.
Proizvedena su samo tri sistema.
Bio namenjen naučnim i tehničkim istraživanjima, modeliranju
složenih dinamičkih sistema.
57
Računari u Srbiji (1980-2000)
Galaksija je prvi domaći mikroračunar, nastao 1983. godine a
tvorac je Voja Antonić.
Imao je 4 KB RAM i isto toliko ROM memorije, profesionalnu
tastaturu, softverski podržan video i skroman bejzik.
58
Voja Antonić
30
Računari u Srbiji (1980-2000)
Lola 8 je računar razvijen 1984. godine u Ivo Lola Ribar institutu.
Tastatura je bila nestandardna , a 48 tastera je bilo raspoređeno
kao na industrijskim kontrolerima (taster iznad tastera).
Karakteristike:
CPU: Intel 8085
ROM: 16 KB
RAM: 6 KB za korisničke programe pisane na bejziku ili mašinskom
jeziku
Sekundarna memorija: kasetofon
Poboljšanje je nastalo novim računarom Lola 8A.
59
Računari u Srbiji (1980-2000)
Pecom 32/64 je obrazovni i kućni računar razvijen 1985. godine u
Elektronskoj industriji u Nišu. U tekst modu se na ekranu televizora
ispisuje 40x24 znaka. Tastatura urađena po QWERTY šemi bez
specijalnih znakova i srpskih slova i sa kratkom razmaknicom.
Karakteristike:
CPU: CDP 1802B 5V7 na 2,813 MHz
ROM: 16 KB
RAM: 32 KB
Sekundarna memorija: traka kasete
VIS: (Video Interface System) CDP1869/CDP1870
Napajanje: 220V AC, 0,02 A, 4,5 W (ugrađen ispravljač)
60
31
Računari u Srbiji (1980-2000)
TIM-011 je školski (obrazovni) i kućni računar razvijen 1987.
godine u Institutu "Mihajlo Pupin", Beograd. Proizvedeno je
oko 1.200 komada ovih mikroračunara, uglavnom za
informatičke kabinete srednjih škola.
Karakteristike:
Mikroprocesor: HD 64180 (Z-80 kompatibilan);
Primarna memorija: 256 kB;
Sekundarna memorija: 3,5-inčna disketna jedinica;
Operativni sistem: CP/M sa ZCPR3;
Monitor: ugrađeni zeleni monohromatski monitor
61
Muzeji računara u svetu
• Living Computer Museum u Sijetlu
http://www.livingcomputermuseum.org/
• Computer History Museum u Kaliforniji
http://www.computerhistory.org/
• The National Museum of Computing u
Velikoj Britaniji
http://www.tnmoc.org
62