Uvod u radnička prava i sindikalizam

Siniša Miličić

Zagreb 30.4.2016.

O radu Rad je nedostojan slobodnog čovjeka i primjeren je samo robu. (stari Grci i Rimljani)

Čovjek radom ostvaruje svoje čovještvo. (Wojtyla)

Rad postoji "radi čovjeka" a ne čovjek "radi rada".

Rad je stvorio čovjeka. (F. Engels)

Industrijska revolucija Označavala je primjenu

tehničkih izuma u procesu

proizvodnje.

U drugoj polovici 18. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.

Prijelaz iz starog feudalnog u moderno građansko društvo

Kod radnika se javlja potreba uzajamnog pomaganja u slučaju bolesti, nesreće na radu, gubitka zaposlenja, udovištva….

Pariška komuna U prvom razdoblju radničkih

pokreta, koje traje od kraja

18. pa do sredine 19. stoljeća, karakteristične su spontane pobune, koje prvenstveno teže za poboljšanjem životnog standarda radnika, za boljim uvjetima rada, skraćivanjem radnog vremena ...

18. 03. - 28. 05. 1871

Pariška komuna -72 dana.

Radnici su radili i do 15 sati na dan, nisu imali pravo na bolovanje i odmor, a čest je bio i rad djece.

1. maj • Međunarodni praznik rada obilježava se kao

spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmoro je radnika osuđeno na smrt.

8 + 8 + 8

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj

• Blagdani u Republici Hrvatskoj su: • – 1. siječnja – Nova godina • – 6. siječnja – Bogojavljanje ili Sveta tri kralja • – Uskrsni ponedjeljak – drugi dan Uskrsa • – Tijelovo - (deveti četvrtak nakon Uskrsa) • – 1. svibnja – Praznik rada • – 22. lipnja – Dan antifašističke borbe • – 25. lipnja – Dan državnosti • – 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti • – 15. kolovoza – Velika Gospa • – 8. listopada – Dan neovisnosti • – 1. studenoga – Svi sveti • – 25. i 26. prosinca – božićni blagdani • U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.

Sindikati

Prvi sindikati osnovani su u Velikoj Britaniji.

U Engleskoj su sindikalne aktivnosti bile ilegalne do 1824., a sindikati u Engleskoj potpuno su legalizirani tek 1875.

1870. u Zagrebu je stvoren prvi hrvatski radnički sindikat – Sindikat tipografskih radnika

Pojam i definicija

Sindikat dolazi od riječi Sindik (grč. Syndikos- odvjetnik, zastupnik)

Hrvatski opći leksikon: dobrovoljna organizacija radnika, strukovna udruga, kojoj je osnovna zadaća štititi, braniti i promicati interese radnika (???), osobito na privrednom, socijalnom i pravnom području.

Hrvatski jezični portal Organizacija radnika i službenika kojoj je zadatak da proučava, brani, zaštićuje i unapređuje radne, društvene, pravne i druge interese i prava svojih članova.

USTAV RH

Članak 60.

• Radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.

• Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije.

OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

• Članak 20.

• 1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

• 2. Nitko se ne smije prisiljavati na pripadanje nekoj udruzi.

Članak 23. st.4.

• Svatko ima pravo osnivati sindikate i njima pristupati kako bi zaštitio svoje interese.

OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

Međunarodna organizacija rada

• je specijalizirana agencija Ujedinjenih

naroda koja promovira socijalnu pravdu i

međunarodno priznata ljudska i radnička

prava. Osnovana je 1919. godine

Poveljom iz Versaillesa i postala je prva

specijalizirana agencija UN-a 1946. godine.

Konvencije MOR-a

Konvencija 87. O slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje

Konvencija br.98. O pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje

Konvencija br.135. O zaštiti radničkih predstavnika

Deklaracija (1998.) O temeljnim načelima i pravima pri radu

Europska socijalna povelja

• Pravo na rad

• Pravo na primjerene uvjete rada

• Pravo na zdrave i sigurne uvjete rada

• Pravo na pravičnu plaću za rad

• Pravo na organiziranje

• Pravo na kolektivno pregovaranje (uključujući pravo na štrajk)

• Prava radnika migranata i njihovih obitelji

POVELJA O TEMELJNIM PRAVIMA EUROPSKE UNIJE

Članak 12. Sloboda okupljanja i udruživanja

Svatko ima pravo na mirno okupljanje i slobodno udruživanje na svim razinama, osobito kad je riječ o politici, sindikatima i građanskim pitanjima.

Ovo pravo podrazumijeva i pravo na osnivanje i pristupanje sindikatima radi zaštite vlastitih interesa.

Zakon o radu

• Sindikat može utemeljiti najmanje deset punoljetnih poslovno sposobnih fizičkih osoba.

STRUKOVNI SINDIKAT

najstariji oblik sindikalnog organiziranja

STRUKOVNI SINDIKAT

STRUKOVNI SINDIKAT

INDUSTRIJSKI SINDIKAT (Nacionalna unija ili federacija)

Tip sindikata organizira sve radnike unutar određene industrije, primjerice, prehrambene i srodnih industrija, ili metalne, odnosno kemijske industrije.

Kvalificirani i nekvalificirani radnici, radnici i činovnici, svi pripadaju

jednom sindikatu, sve dok su zaposleni u određenoj

industrijskoj grani.

INDUSTRIJSKI SINDIKAT

HOTEL PIĆA HRANA TRGOVINA

INDUSTRIJSKI SINDIKAT

Skupne interese lakše je prevladati ako ne postoje suparnički opći ili strukovni sindikati, jer poslodavci ne mogu iskoristiti jedan sindikat protiv drugog.

INDUSTRIJSKI SINDIKAT

JEDAN HOTEL JEDAN POSLODAVAC

HOTEL A HOTEL B NAŠ SINDIKAT RADI ZA JEDAN CILJ

Sindikat jedne radionice ili kuće Opći sindikat uposlenih

TERITORIJALNI SINDIKAT

Sindikalne središnjice

„N N“ br. 41/2013., od 8. 04. 2013. Rješenje Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti

NHS 116. 837 SSSH 99. 682 MHS 61. 411 HUS 54. 009

reprezentativni za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini

Savez samostalnih sindikata Hrvatske 23 (+) sindikata

99.682 člana

21 područni ured

49 zaposlenih

Svrha i ciljevi

Kolektivni ugovori

• Sklapanje kolektivnih ugovora - temeljna obaveza sindikata, određena statutom

• Obveza pregovaranja (ali ne i sklapanja)

• Obavezno u pisanom obliku

• Na određeno (najduže na 5 godina) ili na neodređeno vrijeme

• Sindikati i poslodavci

Štrajk

• Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća. (ZOR, čl. 205.)

Jamči se pravo na štrajk. (Ustav, čl.61.)

Radnički predstavnici

• Sindikat

• Radničko vijeće

• Povjerenik radnika za zaštitu na radu

• Predstavnik radnika u organu poslodavca

Radnik - u smislu Zakona o radu

• zaposlenik, • uposlenik, • djelatnik, • namještenik, • službenik i slično

• Poslodavac je fizička ili pravna osoba koja

zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Obaveza radnika

Radnik je obvezan prema uputama poslodavca

danim u skladu s naravi i vrstom rada,

osobno obavljati preuzeti posao.

Obaveze poslodavca • Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku

dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću.

• Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.

• Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima

Sloboda ugovaranja

• Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito

uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o

radu, sporazumom sklopljenim između

radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim

ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za

radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili

drugim zakonom nije drukčije određeno. (Zakon o radu čl. 9., st. 3.)

Obaveza obavještavanja

• Radnik je prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Podaci koji se ne smiju tražiti

• Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu, i tijekom trajanja radnog odnosa poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom; a

na nedopuštena pitanja ne mora se odgovoriti.

Sklapanje ugovora o radu

• Radni odnos zasniva se

isključivo ugovorom o radu.

• Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

• Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

• Iznimno, može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, ali samo za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

• Uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme poslodavac s istim radnikom smije sklopiti samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u ugovoru mora navesti, a ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ograničeno je na tri godine! (???)

Ugovor o djelu • Ugovor o djelu (koji je uređen odredbama Zakona o

obveznim odnosima), moguć je samo za poslove izvan djelatnosti poslodavca.

• Ugovorom o djelu izvođač seobvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.

• izvođač radi samostalno (i u poreznom smislu rad temeljem ugovora odjelu smatra se dohotkom od samostalnog rada) i neovisno od poslodavca, radi za svoj račun i na svoj rizik, sam određuje radno vrijeme, a čak može obavljanje djela povjeriti drugoj osobi.

Radno vrijeme

• Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove prema uputama poslodavca na mjestu gdje se ti poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

• Najduže redovno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

• Iznimno 48 sati tjedno za vozače – mobilne radnike.

ZAKON O RADNOM VREMENU, OBVEZNIM ODMORIMA MOBILNIH RADNIKA I UREĐAJIMA ZA BILJEŽENJE U CESTOVNOM PRIJEVOZU

Prekovremeni rad

• U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

• Ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset (50) sati tjedno.

• 180 / 250 sati godišnje.

• Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.

Prekovremeni rad

• Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života,

• samohrani roditelj s djetetom do šest godina života,

• radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca,

• te radnik koji je sklopio ugovor o radu s

drugim poslodavcem +8 sati

mogu raditi prekovremeno samo ako

dostave poslodavcu pisanu izjavu

o pristanku na takav rad,

osim u slučaju više sile.

Stanka („Pauza”)

Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 min.

Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme.

Dnevni odmor

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, poslodavac mora osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 8 sati neprekidno.

Tjedni odmor

• Radnik ima pravo na tjedni odmor

u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata,

kojem se pribraja dnevni odmor (+12 sati).

Godišnji odmor

• Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu od najmanje 4 tjedna.

• Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Raspored korištenja

godišnjeg odmora

utvrđuje poslodavac.

Plaćeni dopust

• Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa

sklapanjem braka,

rođenjem djeteta,

težom bolesti ili

smrću člana uže obitelji.

Neplaćeni dopust

• Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

• Prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju.

Plaća

• Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.

• Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada.

• Plaća i naknada plaće isplaćuju se u novcu.

• Najniža plaća 3.120 kuna u bruto iznosu!

Kalkulator plaća

Pravo na povećanu plaću

• Za otežane uvjete rada,

• prekovremeni rad

• noćni rad

• za rad nedjeljom,

blagdanom ili nekim drugim danom

za koji je zakonom određeno da se ne radi,

radnik ima pravo na povećanu plaću.

Naknada plaće

• Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće.

• + za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.

• Radnik koji odbije raditi zbog neprovedenih propisanih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ima pravo…..

• U visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna 3 mjeseca.

Zabrana prijeboja

• Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

• Radnik ne može dati suglasnost prije nastanka potraživanja.

Zabrana natjecanja

• Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).

• Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).

Naknada štete

• Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

• Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

• Pravo na naknadu štete odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

Prestanak ugovora o radu • Ugovor o radu prestaje: • smrću radnika • smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili

zakona • istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu • kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina

mirovinskog staža, • sporazumom radnika i poslodavca • dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad • otkazom • odlukom nadležnog suda.

Otkaz

• Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu. • - Redoviti otkaz ugovora o radu • - Izvanredni otkaz ugovora o radu • Otkaz mora biti u pisanom obliku. • Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. • Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

• Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Prenošenje ugovora na novog poslodavca

• Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadržava svoju gospodarsku cjelovitost, na novog se poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prenošenja…

Otkazni rok

• U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:

• 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od 2 godine

• 1 mjesec - 1 godina • 1 mjesec i 2 tjedna - 2 godine • 2 mjeseca - 5 godina • 2 mjeseca i 2 tjedna - 10 godina • 3 mjeseca - 20 godina.

Otpremnina

• Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon 2 godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu.

• Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne (bruto) plaće.

Zaštita prava iz radnog odnosa

• Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.