uvod u tehničku analizu [agram brokeri d.d.]

8/14/2019 Uvod u Tehniku Analizu [Agram Brokeri d.d.]

1/24

Uvod u tehniku analizu


2/24

Edukacijska publikacija [UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

2222

SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 32. TEHNIKA ANALIZA..................................................................................................... 32.1 Povijest i Osnove............................................................................................................ 32.2 Cijena i Volumen ........................................................................................................... 42.3 Grafikoni ........................................................................................................................ 52.3.1 Linijski grafikon......................................................................................................... 52.3.2 Stupiasti grafikon..................................................................................................... 52.3.3 Grafikon s Japanskim svijeama................................................................................ 62.3.4 Krug-kri grafikon.................................................................................................. 72.4 Trend, otpor i potpora..................................................................................................... 7

2.5 Grafike formacije........................................................................................................ 102.5.1 Formacije zaokreta trenda ........................................................................................ 102.5.2 Formacije nastavka trenda........................................................................................ 122.6 Indikatori praenja trenda............................................................................................. 152.6.1 Pomini prosjeci....................................................................................................... 162.6.2 MACD (Moving average convergence-divergence)................................................ 172.6.3 Bollinger rasponi (engl. Bolinger bands) ................................................................. 182.7 Oscilatori ...................................................................................................................... 192.7.1 RSI (Relative Strenght Index).................................................................................. 192.7.2 Force Index............................................................................................................... 202.8 Formacije japanskih svijea ......................................................................................... 212.8.1 Formacije zaokreta trenda ........................................................................................ 212.9 Postotne korekcije ........................................................................................................ 223. ZAKLJUAK .................................................................................................................. 23


3/24


3333

1. UVODRecentna listanja velikih kompanija poput Ine i HT-Hrvatskih telekomunikacija uvelike su

popularizirale trita kapitala u Hrvatskoj i znaajno poveale broj malih ulagaa na burzi.Veina malih ulagaa posjeduje nikakva ili vrlo malo znanja o tritima kapitala, uzrocimakretanja cijena dionica kompanija koje kotiraju na burzi ili njihovoj vrijednosti. Iz tog razloga

javlja se potreba o informiranju kako bi se sprijeili vei gubitci i time stvorila dugoronaaverzija prema riziku koja moe rezultirati dugim periodom stagniranja cijena. Postojinekoliko pristupa koji se koriste prilikom procijene smjera i intenziteta kretanja cijenefinancijskih instrumenata, a osnovni su fundamentalni i tehniki pristup. Fundamentalnipristup se temelji na procijeni intrinzine1, odnosno fer vrijednosti kompanije putemkvantitativnih i kvalitativnih faktora. On se najee primjenjuje prilikom dugoronihulaganja jer trina cijena moe odstupati znaajno od fer vrijednosti dui vremenski period.Tehniki pristup se bazira na statistikoj obradi podataka koje generira trina aktivnost najee koritene varijable su cijena i volumen2. Za razliku od fundamentalne, tehnikaanaliza ne pokuava procijeniti fer vrijednost kompanije ve iskljuivo smjer i intenzitetkretanja cijene na temelju povijesnih kretanja cijena i volumena,te obrazaca ponaanja mase.Analitiari koji koriste tehniku analizu donose odluke na temelju tehnikih signala3 kojegenerira analiza pokuavajui procijeniti psiholoke obrasce ponaanja trita. Cilj ovog rada

je obrada tehnike analize i njezina primjena u procjeni kretanja cijena financijskihinstrumenata kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Osnovna pretpostavka koja treba biti ispunjenaprilikom primjenjivanja tehnike analize je zadovoljavajui volumen kako bi njezinareferentnost bila vea. to su vei volumeni, analiza je referentnija zbog injenice da je veibroj trinih participanata ukljuen u trgovanje. Procjenjivanje ponaanja pojedinca gotovo je

nemogue, me

utim procjena ponaanja mase pokazala se znatno uspjenijom jer se krozpovijest masa najee ponaala sindicirano kao krdo. Upravo iz tog razloga, primjena

tehnike analize tek je u zadnje vrijeme upotrebljiva na Hrvatskom tritu kapitala od kada seznaajno poveala likvidnost trita, odnosno porasli volumeni i prometi na burzi, meutim

jo uvijek se upotrebljava u znatno manjoj mjeri nego na razvijenim tritima.

2. TEHNIKA ANALIZA

2.1 Povijest i OsnoveTehnika analiza je metoda procjene smjera i intenziteta kretanja cijene nekog financijskoginstrumenta kojim se trguje na financijskim tritima temeljena na statistikoj obradipovijesnog kretanja cijena i volumena generiranih trinom aktivnou. Iako se u njenojprimjeni koriste mnogi matematiki i statistiki alati, tehnika analiza se zapravo svodi naprouavanje ponude i potranje odnosno psihologije mase koja se kroz povijest esto ponaalakao krdo te nam tako omoguila predvianje budueg kretanja cijene. Iako se upotreba

1 Stvarna vrijednost nekog oblika imovine koja uzima u obzir sve aspekte, materijalne i nematerijalne, najeemetode za raunanje intrinzine vrijednosti su DCF (diskontiranje novanih tokova) i komparativna analiza2 Broj dionica, terminskih ugovora ili nekih drugih financijskih instrumenata kojima se trguje u odreenom

vremenskom intervalu,3 Signali koji sugeriraju kako bi se trite trebalo kretati u budunosti, na temelju njih tehniki analitiar donosiodluku o kupnji ili prodaji


4/24


4444

tehnike analize znaajno poveala od sredine 1980-ih godina, ona nije alat novijeg doba.Takve analize koriste se ve stoljeima. Prema poznatom japanskom trgovcu roba SeikijuShimizu tehnika analiza primjenjuje se u Europi jo od 16. Stoljea, a prve primjene iste na

istoku se povezuju s kreiranjem terminskih trita rie u Japanu sredinom 17. Stoljea(legendarni trgovac rie na terminskim tritima Homma).

Osnovne pretpostavke tehnike analize su: Trite u svakom trenutku uzima u obzir sve relevantne faktore i ukljuuje ih u cijenu

Cijene se kreu u trendovima

Povijest ima tendenciju ponavljanja

Tehnika analiza financijskih instrumenata najee se koristi za procjenjivanje kratkoronihkretanja cijena (dnevno trgovanje4, engl. Day trading), meutim postoje i alati koji omoguujudugoronije pozicioniranje. Tehniki trgovci se prilikom analiziranja (engl. Technical traders)koriste mnogim alatima, a neki od njih su tehniki indikatori5, oscilatori6, i grafike formacije.Jedna od najveih prednosti tehnike analize je njena fleksibilnost glede instrumenta, trita ivremenskog intervala u kojemu se vri predvianje kretanja cijene. Meutim najveinedostatak joj je podlonost subjektivnoj interpretaciji, te kao takva vie slii umjetnosti negoznanosti.

2.2 Cijena i VolumenSvaka trgovina predstavlja transakciju izmeu kupca i prodavatelja koji se susreu licem ulice, putem telefona ili na internetu, sa brokerom7 ili bez njega. Cilj kupca je postii to niu, aprodavatelj to viu cijenu. Do transakcije dolazi u trenutku kada se ponuda i potranja,odnosno prodavatelj i kupac susretnu u cijeni. Stoga trina cijena predstavlja konsenzusvrijednosti izmeu trinih participanata kupca i prodavatelja, potranje i ponude.Intrinzina, odnosno fer vrijednost kompanije se mijenja postepeno i najee vrlo polagano,meutim cjenovni pomaci mogu biti znatno vei i intenzivniji zbog injenice da se konsenzusvrijednosti izmeu trinih participanata mijenja, pod utjecajem psihologije, znatno bre.Cijene i indikatori reflektiraju promjene psihologije mase i upravo je to razlog zato tehnikaanaliza funkcionira. Meutim kao to emo kasnije vidjeti, veina tehnikih sistemafunkcionira dobro samo kada je trite u trendu dok tijekom konsolidacije najee dajedvosmislene signale. Jesse Livermore, jedan od uspjenijih pekulanata dvadesetog stoljea

jednom je rekao - Postoji vrijeme za kupovanje, vrijeme za prodavanje, i vrijeme za ii napecanje.8 Profesionalni dnevni trgovci trae cjenovne pomake i povlae s trita jednom kadanastupi zatije i trite ue u fazu konsolidacije. Volumen predstavlja broj dionica ili nekih

4 Kratkorona pekulacija na financijskom tritu koja se odvija unutar jednog trgovinskog dana5 Matematiki izraun temeljen na cijeni i volumeni financijskog instrumenta. Jedan od poznatijih tehnikihindikatora koji se primjenjuje u tehnikoj analizi je MACD (engl. Moving average convergence-divergence)6

Alat tehnike analize koji oscilira izmeu dva ekstrema i tako signalizira kratkoronu iscrpljenost trenda7 Profesionalac koji izvrava naloge kupaca i prodavatelja za brokersku proviziju8 Dr. Alexander Elder, Come into my trading Room, John Wiley and Sons Inc, New York 2002.


5/24


5555

drugih financijskih instrumenata kojima se trguje u odreenom vremenskom intervalu. Uzcijenu, volumen predstavlja najvaniju varijablu koja se koristi u tehnikoj analizi.Referentnost svakog tehnikog signala najbolje se mjeri veliinom volumena, to je vei

volumen to je referentniji tehniki signal. Nadalje, najjednostavniji i vrlo pouzdan trgovinskisignal se moe dobiti samo kombiniranjem cijene i volumena. Ukoliko se u dobrouspostavljenom trendu pojavi dan s izrazito visokim trgovinskim volumenom dva do triputa veim od prosjenog u trendu moemo oekivati zaokret. Taj vremenski period svisokim volumenom predstavlja histeriju ili paniku koja je karakteristina za kraj trenda.

2.3 GrafikoniPostoji mnogo vrsta grafikona koji se primjenjuju u tehnikoj analizi, a neki od najeekoritenih su:

Linijski grafikon (engl. Line chart, grafikon 2.3.1.1)

Trakasti grafikon (engl. Bar chart, grafikon 2.3.2.1 )

Grafikon s Japanskim svijeama (engl. Candlestick chart, grafikon 2.3.3.1)

Krug-kri grafikon (engl. Point and figure chart, grafikon 2.3.4.1)

2.3.1 Linijski grafikonLinijski grafikon je osnovni tip grafikona. Sastoji se od toaka koje predstavljaju cijenu imeusobno su povezane ravnom crtom. Razmak izmeu toaka je jednak je jednomvremenskom intervalu. Najpopularniji linijski grafikon je dnevni. Koristan je za sagledavanjevanih, veih trendova prisutnih na tritu, meutim njegov nedostatak je manjak podataka sobzirom da svaka toka predstavlja samo jednu od referentnih cijena (prva, najnia, najvia izadnja cijena unutar zadanog vremenskog intervala). Nadalje, linijski grafikon je kontinuiran istoga se na njemu ne mogu uoiti praznine9.

Grafikon 2.3.1.1 Primjer Linijskog grafikona10

2.3.2 Stupiasti grafikon

9 Tehnika formacija koja nastaje kada se cjenovni rasponi dvaju susjednih intervala ne dodiruju10 Izvori svih grafikona i slika navedeni su u Popisu Ilustracija na str. 31


6/24


6666

Ovaj tip grafikona je jedan od najpopularnijih jer se sastoji od etiri referentne cijene(OHLC11, slika 2.3.2.1) i stoga sadri vie informacija od Linijskog. Nadalje, stupiastigrafikon nije kontinuiran za razliku od linijskog, te je na njemu mogue zamijetiti praznine,

koji esto mogu posluiti kao tehniki signali.

Grafikon 2.3.2.1 Primjer stupiastog grafikona Slika 2.3.2.1 Primjer jednog intervala stupiastog grafikona

2.3.3 Grafikon s Japanskim svijeamaJapanske svijee (jap. Sakata) su razvijene u Japanu sredinom 18. Stoljea, meutim uostatak svijeta su se proirile tek 1980-ih godina. Ovaj tip grafikona posjeduje sve prednostikao i trakasti grafikon takoer se sastoji od sve etiri referentne cijene te nije kontinuiranpa se mogu primijetiti cjenovne praznine. Japanska svijea (slika 2.3.3.1 i 2.3.3.2) se sastojiod tijela koje predstavlja prvu i zadnju cijenu, te od sijena (gornje i donje) koje predstavljajuostatak cjenovnog raspona najviu i najniu cijenu. Ukoliko je zadnja cijena via o prvecijene (rast unutar promatranog vremenskog intervala) tijelo svijee je prazno, meutimukoliko je zadnja cijena nia od prve cijene (pad cijene) tijelo svijee je obojano (najeecrveno ili crno).

Grafikon 2.3.3.1 Primjer grafikona s Japanskim svijeama

Slika 2.3.3.1 Prikaz padajue svijee Slika 2.3.3.2 Prikaz rastue svijee

11 Engl. Open, High, Low, Close prva, najvia, najnia i zadnja cijena unutar danog vremenskog intervala


7/24


7777

2.3.4 Krug-kri grafikonKrug-kri grafikon (engl. Point and figure chart) je tip grafikona koji ima neto drugaijipristup u prikazivanju trine aktivnosti od do sada spomenutih grafikona. Ovaj tip grafikonazanemaruje vrijeme i ostavlja fokus iskljuivo na cjenovnoj aktivnosti. Rast cijenepromatranog financijskog instrumenta se oznaava kriiem, a pad cijene kruiem koji sepojavljuje na grafikonu. Popularan je meu dnevnim terminskim trgovcima.

Grafikon 2.3.4.1 Primjer Krug-kri grafikon

2.4 Trend, otpor i potporaJedan od najvanijih koncepata u tehnikoj analizi je trend smjer u kojemu se financijskiinstrument ili trite kree. Kako se cijene ne kreu pravilno kao pravac ve osciliraju okopravca trenda, trend moemo definirati kao seriju viih dna i vrhova (rastui trend), odnosnoseriju niih dna i vrhova ( padajui trend).

Vrste trendova prema smjeru kretanja cijene:

Rastui trend


8/24


8888

Padajui trend

Horizontalni trend

Vrste trendova prema vremenu trajanja:

Dugoroni trend (due od godinu dana)

Srednjoroni trend (jedan do tri mjeseca)

Kratkoroni trend (krae od mjesec dana)

Dugoroni trend se sastoji od vie srednjoronih, a srednjoroni od kratkoronih trendova.Prema Dow teoriji 12 svaki dugoroni rastui (primarni13) trend se sastoji od tri faze (grafikon2.4.1):

Faza akumulacije (engl. Accumulation phase)Prvi stadij rastueg14 trita se zove akumulacijska faza koja predstavlja poetak rastuegtrenda. Nadalje, to je faza u kojoj informirani profesionalci ulaze na trite i otvaraju svojepozicije. Ona dolazi na kraju padajueg trenda, kada sve djeluje najgore kupci se povlae itrite izgleda kao da nema dna. Meutim u tom trenutku je najee strah mase ukalkuliraonegativne vijesti u cijenu i zbog poveane averzije prema riziku i sveprisutnog pesimizmadoveo trite u podcijenjenu fazu koja predstavlja privlanu priliku za kupnju.

Faza participacije javnosti (engl. Public participation phase)

Nakon prve, akumulacijske faze, u kojoj su se informirani profesionalci pozicioniralisukladno svojim oekivanjima, dolazi faza u kojoj pesimizam i averzija prema riziku nestajuzbog serije pozitivnih vijesti (rast prihoda, dobiti i sl.). U toj fazi sve je veem broju ulagaa

jasno kako je padajui trend gotov te ulaze na trite uzrokujui rast cijene. Ova faza najeeje vremenski najdua i generira najvei cjenovni pomak. Tehniki trgovci najee upravo uovoj fazi ulaze na trite jer je u njoj ve jasno definiran trend.

Faza vika (engl. Excess phase)Trite se nalazi u ve izrazito jasnom trendu, poslovna klima i povjerenje potroaa su seznatno poboljali, kompanije ostvaruju znatno bolje financijske rezultate i na tritu jezavladala iluzija o beskonanom trendu15. Pametan novac, odnosno profesionalci se u ovoj

fazi poinju povlaiti s trita, dok poetnici s najmanje iskustva i znanja tek ulaze u nadi dae ostvariti prinose kao to su bili u prolosti.Primarni padajui trend sastoji se od Distribucijske, faze participacije javnosti, te faze panike.

Grafikon 2.4.1 Primjer Primarnog rastueg trenda prema Dow teoriji

12 Razvijena od strane Charlesa H. Dowa poetkom 20. Stoljea, predstavlja poetke tehnike analize kakvudanas poznajemo13 U Dow teoriji, trendovi su klasificirani kao primarni, sekundarni i mali ovisno o duini trajanja14 Rastui trend se jo zove i bikovski trend, a padajui medvjei15

Nakon dugog razdoblja rasta trita, averzija prema riziku padne na niske razine i meu ulagaima zavladailuzija da e trite rasti beskonano. Alan Greenspan je ovu fazu nazvao Iracionalno pretjerivanje engl.Irrational Exuberance jer on nerijetko vodi u cjenovni mjehur nakon kojega slijedi otra korekcija


9/24


9999

Crta trenda (engl. Trendline, grafikon 2.4.2) je jednostavni tehniki alat - linija na grafikonukoja predstavlja trend na financijskog instrumentu ili tritu. Crta trenda je efikasna uidentifikaciji zaokreta na tritu njen proboj (uz potvrdu visokog volumena) oznaava kraj

trenutnog trenda i ulazak u novi. Da bi bila referentna, crta trenda bi trebala spajati najmanjetri toke na grafikonu. W.D. Gann, jedan od najpoznatijih tehnikih analitiara 20. Stoljea, jedefinirao crte trenda koje nastaju pod kutom od 45 kao najvanije. Crte trenda koje sustrmije, prema njemu, oznaavaju trend koji nije odriv, a crte trenda s manjim kutomoznaavaju slabiji trend koji je pred zaokretom.

Vrste crta trenda Rastua crta trenda

Padajua crta trenda

Horizontalna crta trenda

Grafikon 2.4.2 Primjer crte trenda i trgovinskog kanala16

Vrh svakog rastueg trenda predstavlja cjenovnu razinu na kojoj je pritisak prodavatelja veiod pritiska kupaca zbog ega se formira razina otpora (engl. resistance level). Suprotno odtoga, u padajuem trendu, razina na kojoj kupci vre vei pritisak od prodavatelja, formira serazina potpore (eng . support level). Vanost razina otpora i potpore moe se definiratifunkcijom vremena i volumena. to due razina slui kao otpor ili potpora to je znaajnija, to

je vei volumen trgovine to je referentnost razine vea. Nadalje, jedno od osnovnih pravilatehnike analize je da u sluaju proboja razina otpora postoje razina potpore, odnosno razinapotpore postaje otpor (grafikon 2.4.3).

16 Trgovinski kanal (grafikon 2.4.2) se sastoji od dvije paralelne crte trenda koje predstavljaju razina otpora ipotpore unutar kojih oscilira trina cijena


10/24


10101010

Grafikon 2.4.3 Primjer zamjene razina otpora i potpore

Dr. Alexander Elder, jedan od poznatijih tehnikih analitiara i autor nekoliko bestsellera otehnikoj analizi, smatra da otpor i potpora funkcioniraju zato to ljudi imaju mogunostpamenja, a ono nas navodi na trgovanje na odreenim razinama. Kupovanje i prodavanje odstrane velikog broja emotivnih pekulanata stvara razine otpora i potpore. Ukoliko je na

odreenoj cjenovnoj razini dolo do zaokreta rastueg trenda, pekulanti e, ukoliko se cijenavrati na tu razinu, vrlo vjerojatno otvarati pozicije. Nadalje, emotivni pekulant izlazi izpozicije ukoliko mu se prui druga prilika bez obzira na perspektivu. Kada trite pada,emotivni pekulant osjea aljenje jer nije pravovremeno prodao i eka drugu priliku.Jednom kada se trite vrati na cjenovne razine prije pada, on zatvara svoju poziciju ne bi lismanjio tu negativnu emociju.

2.5 Grafike formacijeGrafika formacija (engl. Chart pattern) je specifina formacija na grafikonu koja generiratrgovinski, odnosno tehniki signal (engl. Trading signal). Tehniki analitiari koriste takveformacije za identificiranje buduih trinih kretnji. Grafike formacije se baziraju na jednojod osnovnih pretpostavki tehnike analize povijest ima tendenciju ponavljanja. Iakografike formacije mogu uz odreenu vjerojatnost generirati oekivanje glede buduegkretanje trine cijene financijskog instrumenta, ne postoji formacija koja moe sa 100%vjerojatnou projicirati budue trine oscilacije.

Grafike formacije se najee dijele na:

Formacije zaokreta trenda

Formacije nastavka trenda

2.5.1 Formacije zaokreta trendaFormacije zaokreta trenda signaliziraju da e trenutni trend zavriti. To ne znai nuno da ese smjer kretanja cijene zaokrenuti, trite iz rastueg trenda moe ui u trend pada ilikonsolidacije17. Takve formacije mogu se pratiti na bilo kojem vremenskom intervalu,meutim dugorone grafike formacije najee nisu referentne jer u dugom roku na trite neutjee samo psihologija ve i fundamentalni faktori.

17 Razdoblje u kojemu kretanje cijene nema jasno izraen trend ve oscilira unutar raspona


11/24


11111111

Iako ih ima mnogo, najee koritene formacije zaokreta su:

Glava i ramena (engl. Head and shoulders pattern)

Dvostruki vrh i dvostruko dno (engl. Double top, double bottom pattern)

Trostruki vrh i trostruko dno (engl. Triple top, triple bottom pattern)

Glava i ramena (grafikon 2.5.1.1)Ovo je jedna od najprepoznatljivih grafikih formacija. Sastoji se od tri vrha dva ramena iglave. Ramena su priblino jednake visine, a izmeu njih se nalazi glava koja je najvii vrh.Trgovinski signal nastaje kada doe do proboja crte vrata crte (engl. Neckline, grafikon2.5.1.1). Osim klasine formacije glava i ramena postoji i okrenuta formacija.

Grafikon 2.5.1.1 Primjer formacije glava i ramena (klasina i okrenuta)

Neki tehniki analitiari osim za smjer kretanja cijene ovu formaciju koriste i za definiranjaciljane cijene. Udaljenost od vrha glave do crte vrata se dodaje na toku gdje je probijena crtavrata.

Dvostruki vrh i dvostruko dno (grafikon 2.5.1.2)Ova formacija se smatra najpouzdanijom meu onima koje signaliziraju zaokret smjera

kretanja cijene. Kao to samo ime formacije govori, sastoji se od dva vrha ili dna. Njihovavisina je priblino jednaka. Trgovinski signal nastaje kada se dogodi proboj crte vrata. Ovaformacija je referentna i na dugoronim grafikonima.

Grafikon 2.5.1.2 Primjer formacije dvostruki vrh i dvostruko dno


12/24


12121212

Kao i kod formacije glava i ramena, vrlo je vano da je proboj crte vrata popraen velikimvolumenom trgovine. Ukoliko je proboj nastao u uvjetima malog volumena, velika jevjerojatnost da nastane lani proboj te da se cijena vrati iznad crte vrata. Prosjena udaljenostvrhova (ili dna) od crte vrata se dodaje na toku proboja crte vrata kako bi se odredila ciljanacijena formacije.

Trostruki vrh i trostruko dno (grafikon 2.5.1.3)Formacija vrlo slina glavi i ramenima. Takoer signalizira zaokret smjera kretanja cijene.Visina vrhova trebala bi biti priblino jednaka. Kod proboja crte vrata vrlo je vana veliinatrgovinskog volumena. Treba obraati pozornost na lane proboje nakon formiranja drugogvrha (dna) jer se vrlo lako zamjeni s formacijom dvostruki vrh (dno).

Grafikon 2.5.1.2 Primjer formacije trostruki vrh i trostruko dno

Ciljana cijena se rauna mjerenjem prosjene udaljenosti sva tri vrha od crte vrata idodavanjem na toku proboja.

2.5.2 Formacije nastavka trendaFormacije ovog tipa, za razliku od prethodnog, signaliziraju nastavak smjera kretanja cijenefinancijskog instrumenta. Sastoje se od kratkog perioda konsolidacije nakon kojih slijedi


13/24


13131313

nastavak prethodnog trenda. Mogu se pratiti na svim vremenskim intervalima, meutim, kao ikod formacija zaokreta, znatno se smanjuje jaina signala na dugoronim grafikonima.Najee koritene formacije su:

Zastave (engl. Flags, grafikon 2.5.2.1)

Zastavice (engl. Pennants, grafikon 2.5.2.1)

Trokuti (engl. Triangles, grafikon 2.5.2.2)

Zastave (grafikon 2.5.2.1)Formacija zastave je vrlo pouzdana grafika formacija koji prua dvije vane informacije smjer kretanja i ciljanu cijenu. Sastoji se od kratkog razdoblja konsolidacije nakon snanog istrmog trenda rasta ili pada cijene. Konsolidacije se odvija unutar trgovinskog kanala koji je

omeen crtom otpora i potpore. Strmi trend prije same konsolidacije se zove stup zastave(engl. Flagpole). Ovisno o tome da li je prije konsolidacije cijena bila u trendu rasta ili pada,

zastava moe biti bikova ili medvjea (engl. Bullish flag, bearish flag).

Grafikon 2.5.2.1 Primjer zastave (toka D) i zastavice (toka B)

Kako bi signal formacije bio referentan, nuan je uvjet velikog trgovinskog volumena. Visinastupa zastave jednaka je ciljanoj cijeni. Udaljenost o poetka trenda do poetka konsolidacije(stup zastave) dodaje se (ili oduzima medvjea zastava) na toku proboja konsolidacije.

Zastavice (grafikon 2.5.2.1)Ova formacija je srodna zastavi. Primjenjuju se jednaka pravila. Jedina razlika je ukonsolidacijskom razdoblju koje se odvija unutar trgovinskog kanala omeenog crtom otporai potpore koje konvergiraju jedna prema drugoj. Zastavice se dijele na bikovu i medvjeu, kaoi zastave, ovisno o tome da li je cijena bila u trendu rasta ili pada prije razdoblja konsolidacije.

Trokuti

Trokuti se svrstavaju meu najpoznatije grafike formacije koje se koriste u tehnikoj analizi.Sastoji se od razdoblja konsolidacije u kojemu se cijena financijskog instrumenta kree


14/24


14141414

unutar cjenovnog raspona omeenoga crtom otpora i potpore koje meusobno konvergirajujedna prema drugoj.

Trokuti se djela na etiri vrste:

Simetrini trokut (engl. Symmetrical triangle, grafikon 2.5.2.2)

Rastui trokut (engl. Ascending triangle, grafikon 2.5.2.3)

Padajui trokut (engl. Descending triangle, grafikon 2.5.2.3)

Ekspanzijski trokut (engl. Expanding triangle)

Simetrini trokut je omeen crtom otpora i potpore koje simetrino konvergiraju jedna premadrugoj i sugeriraju da je dolo do ravnotee izmeu potranje i ponude na tritu. Ukoliko jetrend kretanja cijene prije formacije bio rastui, moemo oekivati daljnji rast cijene. Padajuitrend prije formacije sugerira daljnji pad. Volumen trgovanja najee pada dok je cijenaunutar trokuta sve do trenutka proboja kada volumen naglo poraste. irina trokuta u najiremdjelu se dodaje na toku proboja kako bismo dobili ciljanu cijenu formacije.

Grafikon 2.5.2.2 Primjer simetrinog trokuta

Kod rastueg trokuta crta otpora je horizontalno ispruena, a crta potpore ima pozitivan nagib.Odraz je sve veeg pritiska od strane kupaca koji kupuju po sve viim cjenovnim razinama itako vre pritisak na trinu cijenu. Ova formacija najee dolazi nakon rasta cijene, a nakonproboja najee slijedi nastavak rasta.Padajui trokut se sastoji od horizontalno ispruene crte potpore i crte otpora s negativnimnagibom. Odraz je sve veeg pritiska prodavatelja unutar razdoblja konsolidacije. Formira senajee nakon pada cijene, a nakon proboja nerijetko slijedi daljnji pad.

Grafikon 2.5.2.3 Primjeri rastueg i padajueg trokuta


15/24


15151515

2.6 Indikatori praenja trendaIndikatori su izrauni koji se temelje na trinoj cijeni i volumenu nekog financijskoginstrumenta i mjere novane tokove, trendove, volatilnost i momentum18 trita. Oni se koristekao sekundarni alat uz cijenu da potvrde trend ili da generiraju signale za kupnju i prodaju.Dijele se u dvije osnovne skupine vodei i zaostajui (engl. Leading and lagging indicators).Vodei indikatori prethode trinoj aktivnosti dajui im prognostiku kvalitetu. Zaostajuiindikatori su potvrdni alati jer prate trend i kasne za trinom aktivnou. Ovi alati formirajudvije vrste tehnikih signala krianja (engl. Crossovers) i divergence (engl. Divergence).

DivergenceOva vrsta tehnikih signala koji se pojavljuju na tehnikim indikatorima i oscilatorima vrlo su

koristan alat tehnike analize. Divergenca je odstupanje izmeu smjera kretanja cijene ivolumena, indikatora ili oscilatora. Prema smjeru kretanja cijene koji signaliziraju, dijele sena rastue i padajue. Osim prema smjeru kretanja dijele se i na regularne i skrivenedivergence. Regularne signaliziraju zaokret trenda, a skrivene nastavak trenda (grafikon2.6.1).

Grafikon 2.6.1 Primjer regularne i skrivene divergence

18 Stopa ubrzanja cijene i volumena nekog financijskog instrumenta


16/24


16161616

2.6.1 Pomini prosjeciPomini prosjeci spadaju u kvantitativne ili matematike trgovinske metode koje nam pruaju

znatno objektivniju sliku trine aktivnosti. Pomini prosjek je prosjek unaprijed odreenogbroja cijena podijeljenog s brojem trgovinskih dana. On umanjuje smetnje trine aktivnostii daje jasniji prikaz smjera kretanja cijene eljenog financijskog instrumenta.Iako postoji mnogo modifikacija i vrsta pominih prosjeka, tri osnova tipa su:

Jednostavni pomini prosjek (engl. Simple moving average)

Linearni pomini prosjek (engl. Linear wighted moving average)

Eksponencijalni pomini prosjek (engl. Exponentially smoothed moving average)

Jednostavni pomini prosjekFormula za izraun ovog pominog prosjeka je vrlo jednostavna, svakog dana se dodaje novacijena i oduzima najstarija (cijena od prvog dana koji je ukljuen u prosjek). Za izraun senajee koristi zadnja cijena, meutim neki tehniki analitiari koriste i prosjek etirireferentne cijene (prva, najvia, najnia, zadnja). Nedostatak mu je to preveliku teinu dajeprvoj i zadnjoj vrijednosti koje ulaze u prosjek.

JPP jednostavni pomini prosjekP1...Pn cijene za n dana koje ulaze u prosjek

N broj dana za koji raunamo prosjek

Linearni pomini prosjekTrgovci kojima smeta jednaka teina svih cijena koje ulaze u jednostavni, mogu koristitilinearni pomini prosjek koji dodjeljuje veu teinu novijim cijenama. Kao i kod

jednostavnog, za izraun se najee koristi zadnja cijena. Rauna se tako da se zadnja cijenaunutar prosjeka mnoi s brojem jedan a svaka sljedea s jednim brojem veim.

LPP linearni pomini prosjek

P1...Pn cijene za n dana koje ulaze u prosjekN broj dana za koji raunamo prosjek

Eksponencijalni pomini prosjek (grafikon 2.6.1.1)Najsofisticiraniji od tri navedena je eksponencijalni pomini prosjek. Osim to daje razliiteteine svakoj od vrijednosti unutar prosjeka kao i linearni, on znatno sporije izbacuje starijepodatke iz svoje vrijednosti. Njegova prednost je u znatno broj reakciji na trine promjeneod ostalih prosjeka.EPP(t)=P(t)xK+EPP(t-1)x(1-K)

EPP(t) zadnja vrijednost eksponencijalnog pominog prosjekaEPP(t-1) predzadnja vrijednost eksponencijalnog pominog prosjeka


17/24


17171717

P(t) zadnja trina cijena ukljuena u prosjekN - broj dana za koji raunamo prosjek

Grafikon 2.6.1.1 Primjer eksponencijalnog i linearnog pominog prosjeka

Postoji nekoliko razliitih trgovinskih signala koje generiraju pomini prosjeci. Pokazalo seda s pravim vremenskim intervalom (najee 10 ili 50-dnevni za kratki, odnosno 200-dnevniza srednji rok) pomini prosjek moe vrlo dobro posluiti kao razina otpora ili potpore ovisnoo tome da li je trite u trendu rasta ili pada. U Japanu je bilo vrlo popularno kombiniranjedvaju pominih prosjeka razliitih vremenskih intervala. Kada krai pomini prosjek presjeedui vremenski prosjek nastaje trgovinski signal. Ukoliko krai prosjek probije dui premagore, nastaje signal za kupnju, tzv. zlatno krianje (engl. Golden crossover). U sluaju kadakrai prosjek probije dui prema dolje, nastaje signal za prodaju, tzv. mrtvo krianje (engl.Dead crossover). Nedostatak krianja jest taj da signali najee nastaju kada je trend ve u

odmakloj fazi. Tehniki analitiari koriste pomine prosjeke i u modelu omotnice. On sesastoji od pominog prosjeka kojemu se dodaje i oduzima odreeni postotak te se na taj nainkreira trgovinski kanal unutar kojega se kree cijena. Kada cijena probije kanal prema gorenastaje signal za prodaju, a kada cijena probije kanal prema dolje nastaje signal za kupnju.Postoji jo mnogo razliitih metoda trgovanja pomou pominih prosjeka, meutim najeese radi o modificiranoj verziji gore navedenih.

GO gornja omotnicaDO donja omotnica

PP pomini prosjek

2.6.2 MACD (Moving average convergence-divergence)Ovaj indikator praenja trenda se vrlo esto koristi u tehnikoj analizi i prisutan je u gotovosvim programima za praenje trita. Konstruirao ga je Gerald Appel, analitiar i financijskimenader iz New Yorka. MACD se sastoji od tri eksponencijalna pomina prosjeka, a nagrafikonu se pojavljuje u obliku dvije linije ija krianja daju trgovinske signale (grafikon2.6.2.1). Prva linija zove se MACD linija, a druga signalna linija. MACD linija sastoji se oddva eksponencijalna pomina prosjeka, a signalna linija je eksponencijalni prosjek MACD

linije. Trgovinski signali nastaju slino kao i kod pominih prosjeka, kada signalna linijaprobije MACD liniju prema gore (kupnja) ili prema dolje (prodaja).


18/24


18181818

Kreiranje MACD-a: Izraunati 12-dnevni EPP cijena

Izraunati 26-dnevni EPP cijena

Oduzeti 26-dnevni EPP od 12-dnevnog EPP-a kako bismo izraunali MACD liniju

Izraunati 9-dnevni EPP MACD linije kako bismo dobili signalnu liniju

MACD Histogram (grafikon 2.6.2.1)Ovo je jedan od najsnanijih alata tehnike analize koji daje odline signale divergence. Pruaznatno dublji uvid u ravnoteu izmeu ponude i potranje od izvornog MACD-a jeromoguuje vizualizaciju snage kupaca i prodavatelja u odreenom vremenskom intervalu.

On mjeri razliku izmeu MACD i Signalne linije, odnosno razliku izmeu dugoronog ikratkoronog konsenzusa vrijednosti. Nagib MACD Histograma identificira dominantnuskupinu na tritu. Rastui Histogram predstavlja jaanje pritiska kupaca dok padajuiHistogram predstavlja jaanje pritiska prodavatelja. Jedan od najjaih tehnikih signalanastaje kada se dogodi divergenca ili odstupanje MACD Histograma od cijene (grafikon2.6.2.1).

Grafikon 2.6.2.1 Primjer MACD-a, MACD Histograma i trgovinskog signala

Kao to moemo vidjeti na grafikonu iznad, u toki C trina cijena je bila nia nego u tokiA, dok je MACD Histogram u toki C bio vii nego u toki A. Ovakva formacije se zovedivergenca i izrazito je jak signal zaokreta trenda.

2.6.3 Bollinger rasponi (engl. Bolinger bands)

Ovaj indikator je kombinacija pominog prosjeka i volatilnosti instrumenta, a razvio ga jeJohn Bollinger. Njegov raspon nam sugerira da li je trend na samom poetku ili pri kraju


19/24


19191919

relativno u odnosu na njegovu dosadanju volatilnost. Vrlo je slian modelu omotnice,meutim razlikuje se u formuli izrauna. Za razliku od omotnica, raspon Bollinger rasponi sekreiraju tako da se izrauna standardna devijacija odstupanja cijene od jednostavnog

pominog prosjeka te mu se nakon toga dodaje (i oduzima) pomnoeno faktorom. Najbolje jepodesiti raspon da sadrava 90 do 95% trine aktivnosti. Vrlo esto ga koriste trgovciopcijama19 jer uski raspon sugerira poveanje, a iroki smanjenje volatilnosti koja je jedna odkljunih komponenti vrijednosti opcije.

2.7 OscilatoriOva vrsta tehnikih alata je dizajnirana da kreira signale precijenjenosti i podcijenjenostifinancijskog instrumenta. Vrijednosti tehnikih oscilatora se najee kreu unutar raspona

vrijednosti od 0 do 100. Svaki oscilator ima neku razinu koja signalizira da je financijskiinstrument koji se analizira u fazi iscrpljenosti trenda. Upravo je ovo nedostatak oscilatorakoji tijekom dueg trenda signaliziraju iscrpljenost prerano te mogu navesti na krivi potez.

2.7.1 RSI (Relative Strenght Index)Ovaj popularni oscilator je razvio J. Welles Wilder. Danas je ukljuen u veinu programskihpaketa. RSI (grafikon 2.7.1.1) mjeri jainu nekog financijskog instrumenta pratei promjene uzadnjim cijenama. Ubraja se u vodee indikatore. Poprima vrijednosti u rasponu od 0 do 100,a razine od 85 i 15 indiciraju precijenjenost i podcijenjenost.

RSI Relative strenght indexN broj dana za koji raunamo oscilator

Welles Wilder je smatrao da jaina ovog oscilatora lei u signalima divergenci u odnosu nacijenu financijskog instrumenta koji se analizira. Izvorno je postavio broj dana (N) na 14 kaonajoptimalniji za praenje tehnikih signala, meutim mnogi tehniki trgovci danas koriste 9kao osnovnu postavku.

Grafikon 2.7.1.1 Primjer RSI i signala divergenci

19 Ugovor koji kupcu daje prave ali ne i obavezu da kupi ili proda odreeni financijski instrument po unaprijeddefiniranoj cijeni na unaprijed definiran dan. Postoje call (pravo na kupnju) i put (pravo na prodaju) opcije.


20/24


20202020

Na grafikonu 2.7.1.1 moemo vidjeti kako je dolo do odstupanja u smjeru kretanja cijene ioscilatora RSI nakon ega je nastupio zaokret trenda. Ukoliko se takav signal dogodi unutarzone koja je definirana kao precijenjena i podcijenjena (iznad 85 i ispod 15), signal dobiva nateini.

2.7.2 Force IndexDr. Alexander Elder, poznati tehniki trgovac , predstavio je javnosti ovaj tehniki oscilatorpo prvi put u svom bestselleru Trading for a living poetkom 1990-ih. Force Index(grafikon 2.7.2.1) mjeri jainu kupaca u svakom rastu i prodavatelja u svakom padu cijenekombinacijom triju esencijalnih trinih informacija smjer trine aktivnosti, intenzitet itrgovinski volumen. Elder predlae da se koristi eksponencijalni pomini prosjek oscilatorakako bi se izbjegli lani signali. Jaina ovog tehnikog alata je u mogunosti generiranjasignala uzimajui u obzir i promjene u volumenu.

Zadnja(t)- zadnja cijena na dan tZadnja(t-1) zadnja cijena na dan t-1

Force Index moe se koristiti za determiniranje razdoblja konsolidacije i zaokreta trenda.Razdoblja konsolidacije (grafikon 2.7.2.1, toka B) mogu se oekivati nakon to oscilatorformira uzastopno izraziti vrh i dno, odnosno suprotno. Takva formacija sugerira da je natritu nastupila zbunjenost glede smjera u kojemu bi se trebala kretati cijena. Zaokret trenda(grafikon 2.7.2.1, toka S) kao i kod ostalih oscilatora moe se oekivati nakon formiranja

divergence, odnosno nakon to smjer kretanja oscilatora odstupi od smjera kretanja cijene.Force Index esto daje signale zaokreta ranije od ostalih oscilatora jer uzima u obzir i razinutrgovinskog volumena.

Grafikon 2.7.2.1 Primjer Force Indexa i njegovih signala


21/24


21212121

2.8 Formacije japanskih svijeaFormacije japanskih svijea su veoma snaan alat tehnike analize, posebno ukoliko sekombiniraju s zapadnjakim tehnikama. Moemo ih podijeliti kao i grafike na formacijezaokreta i nastavka trenda. Obzirom da se formacije nastavka rijetko koriste, fokusirati emose na formacije zaokreta.

2.8.1 Formacije zaokreta trendaeki(engl. Hammer, slika 2.8.1.1)Jedna od najpoznatijih formacija japanskih svijea je eki (engl. Hammer). Sastoji se odsamo jedne svijee od malog tijela koje je smjeteno pri samom vrhu cjenovnog rasponasvijee, duge donje sjene i vrlo malene ili bez gornje sjene. Pravilo je da donja sijena budebarem dva puta dua od raspona tijela. Kada se eki pojavi nakon padajueg trenda, zove serastui eki (engl. Bullish hammer), a ukoliko se pojavi nakon trenda rasta zove se viseiovjek (engl. Hanging man). Obije formacija sugeriraju da je trend iscrpljen i da slijedikonsolidacija ili zaokret.Formacija koja ima malo tijelo, veliku gornju sijenu i malenu ili je bez donje sjene zove sezvijezda repatica (engl. Shooting star, ukoliko je pretdhodio rastui trend) ili okrenutieki (engl. Inverted hammer, ukoliko je prethodio padajui trend). eki i zvijezdarepatica imaju znatno veu jainu kao tehniki signali od obrnutog ekia i viseegovjeka koji najee zahtijevaju potvrdu nekog drugog tehnikog alata.

Slika 2.8.1.1 Primjer ekia i viseeg ovjeka

Obgrljujua formacija (engl. Engulfing pattern, slika 2.8.1.2)Ova formacija se dijeli na rastuu i padajuu. Sastoji se od dvije japanske svijee. Rastua

obgrljujua formacija se sastoji od padajue svijee s malim tijelom nakon koje dolazirastua svijea s veim tijelom. Ona se najee pojavljuje nakon padajueg trenda i indicira


22/24


22222222

potencijalni zaokret. Padajua obgrljujua formacija se najee pojavljuje nakon trendarasta cijene financijskog instrumenta i oznaava njegovu iscrpljenost. Sastoji se od rastuesvijee s malim tijelom nakon koje dolazi padajua svijea s veim tijelom.

Slika 2.8.1.2 Primjer rastue i padajue obgrljujue formacije

Vrlo je vano da trgovinski volumen na drugoj svijei bude znatno vei nego na prvoj kako bitehniki signal bio ispravan.

Zvijezde (engl. Stars, slika 2.8.1.3)

Ova se formacija sastoji od tri svijee, a dijeli se na jutarnju i veernju zvijezdu ovisno ovrsti trenda koji joj prethodi. Veernja zvijezda (engl. Evening star) je formacija zaokretakoja se pojavljuje na vrhu rastueg trenda. Prva svijea joj je rastua i ima veliko tijelo, nakonnje dolazi svijea s malim tijelom i trea svijea koja je padajua, ima veliko tijelo i zadnjacijena joj je znatno unutar cjenovnog raspona prve svijee. Jutarnja zvijezda se najeepojavljuje na dnu padajueg trenda. Prva svijea je padajua i ima veliko tijelo, nakon kojedolazi svijea s malim tijelom i trea, rastua koja ima veliko tijelo i zadnja cijena joj jeznatno unutar cjenovnog raspona prve.

Slika 2.8.1.3 Primjer veernje i jutarnje zvijezde

2.9 Postotne korekcijeSvi financijski instrumenti imaju tendenciju osciliranja i nakon rastueg trenda uvijek slijediodreena korekcija (engl. izreka What goes up, must come down). Tehniki analitiari itrgovci prate nekoliko osnovnih unaprijed definiranih postotnih korekcija kako bi pokualidefinirati ciljanu cijenu.

Postoje tri osnovna skupa postotnih korekcija:

Charles Dow pristup

Fibonnaci omjeri


23/24


23232323

Gannovi postoci

Charles Dow pristup

Dow je razvio tradicionalne postotke korekcije na kraju 19. Stoljea. To su , i ,odnosno 33%, 50% i 66%-tna korekcija cijene. Korekcija vea od 66% predstavlja neuspjehformiranja trenda.

Fibonacci omjeri (grafikon 2.9.1)Fibonaccijevi omjeri su vrlo popularni meu sljedbenicima teorije Elliottovih valova20. Tiomjeri su 0.382, 0.5 i 0.618, odnosno 38.2%, 50% i 61.8%-tna korekcija. esto se koriste utehnikoj analizi, meutim osim na cijene, neki ih tehniki analitiari primjenjuju i na vrijemeili kombinirano. Nakon to se identificira faza unutar trine aktivnosti, mogu se oekivativrhovi i dna kroz vrijeme u fibonacci omjerima. Primjerice ukoliko je od vrha do dna

posljednjeg trenda bilo potrebno n dana, moemo oekivati da e se prva razina otporapojaviti na (n dana) 0.382, 0.5 itd.

Gannovi postociW.D. Gann, poznati investitor i tehniki analitiar je pridavao vanost korekcijama koje su

bile mjerene u osminama, odnosno , itd.

Grafikon 2.9.1 Primjer primjene Fibonacci omjera na vrijeme

3. ZAKLJUAKIako postoji jo mnogo alata tehnike analize koji se ne spominju u ovom radu, opisani sugotovo svi vaniji koji se esto koriste i spominju u krugovima tehnikih analitiara. Vrlo jevano da se analiza svede na nekoliko osnovnih jer preveliki broj alata moe generirati mnogo

20 Teorija o kretanju trita u impulsnim i korektivnim fazama, jedan od najboljih alata tehnike analize. Sastojise od velikog broj striktnih pravila i odnosa u kojim moraju biti trini pomaci, odnosno valovi


24/24


lanih signala i smetnji. Tehnika analiza samo je jedan od aspekata potrebnih za trgovanjena financijskim tritima. Prema Elderu, potrebna su tri kljuna aspekta psihologija, metodai menadment rizika21. Psihologija se odnosi na emocionalnu stabilnosti trgovca koja je nuna

kako se ne bi pod utjecajem pohlepe, straha ili neke druge emocije donosile pogrene odluke.Vrlo je esto da poetnici, emocionalni pekulanti, kupuju na samom vrhu i nakon togaprodaju na samom dnu netom prije ponovnog zaokreta trita. Metoda se odnosi na alatetehnike analize koji se koriste i nain na koji se koriste. Trei vrlo vaan aspekt jemenadment rizika, odnosno odluka o tome koliko e se novaca u kojemu trenutku i natemelju kojih signala i faktora uloiti. Sva tri aspekta jednako su vana To je kao da pitateljude koja noga trostolca je vanija.22

21 Dr. Alexander Elder, Trading for living, John Wiley and Sons Inc, New York 1999.22 Dr. Alexander Elder, Come into my trading room, John Wiley and Sons Inc, New York 2002.

uvod u tehničku analizu [agram brokeri d.d.]

Documents