uzgoj krizanteme za rez

Upload: slavkoant

Post on 11-Jul-2015

510 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

UZGOJ KRIZANTEME ZA REZ Zlatko PAVIISmjer Bilinogojstvo, usmjerenje Vrtlarstvo (kontakt e-mail: [email protected]) Agronomski Fakultet Sveuilita u Zagrebu Svetoimunska 25, 10000 Zagreb Uvod Krizantema se kao rezano cvijee poela intenzivno uzgajati u naim kajevima unazad 30-tak godina . Vrsta potjee iz istone Kine gdje je bila poznata jo prije Kristova roenja. U 8. stoljeu prenesena je u Japan, a u 17 stoljeu prenesena je u Evropu gdje se njezin uzgoj znaajno poveao zbog povoljne klime i malih zahtjeva za svjetlom, osobito u zatienim prostorima. Krizanteme spadaju u porodicu glavoika Asteraceae a najvanija vrsta je Chrysanthemum indicum (chrysanthemum je rije grkog podrijekla, znaenja zlatan cvijet chrysos = zlato; anthemon = cvijet ). U Hrvatskoj najpopularniji je uzgoj rezanih kultivara krizantema za dan Svih Svetih. Smjernice uzgoja krizantema Za zadavoljavajui vegetativni i generativni rast krizantema potrebni su optimalni vanjski imbenici. Njihovim poznavanjem mogue je usmjeriti razvoj biljaka u eljenom smjeru, a za uzgoj kvalitetnih, zdravih biljaka, te brzi rast vaan je harmonian odnos svih imbenika rasta koje moemo kontrolirati u zatienim prostorima. Tlo i priprema tla: Tri tjedna prije sadnje krizanteme povrina u plasteniku se freza, te se na tlo nanosi treset, vapno i kemijsko sredstvo za dezinfekciju tla pod nazivom Basamid. Nakon obilnog zaljevanja tlo se pokriva plastinom folijom i ostavlja da odstoji dva tjedna. U reakciji Basamida i vode stvara se plin koji unitava korove, mikroorganizme i tetnike, a folija je samo fizika barijera koja zadrava plin na odreenom podruju. Tlo je supstrat u kojem biljka razvija korijen, pa ono mora stvoriti povoljne uvjete za rast korijena, sadravati dovoljno hraniva, vode i zraka za uzgoj krizantema. Pogodna su srednje teka ilovasta tla, slabo kisele do slabo alkalne reakcije (pH 6 - 7.2) uz 5% humusa. Humus je bitan sastojak tla jer vee hraniva i vodu, pa tima sprijeava ispiranje hraniva, nagle promjene koncetracije soli nakon gnojidbe, zamovarivanje tla, a pomae i u zadravanju zraka u porama ime su osigurani optimalni uvjeti za rad korisnih mikroorganizama. Navodnjavanje: U zatienom prostoru, voda koja je potrebna za optimalan razvoj uzgajanih krizantema, mora se dovoditi umjetnim putem navodnjavanjem. Za plasteniki uzgoj krizanteme najpovoljnije je navodnjavanje kapanjem (kap na kap), a sastoji se od perforiranih PVC cijevi koje lee na samoj povrini tla ime se izbjegava vlaenje listova i itave biljke, te dodavanje vode moe biti kontinuirano ili povremeno, u odreenim vremenskim razmacima. Najvee zahtjeve za vodom biljka ima u fazi vegetativnog rasta i razvoja pupova, dok su u razdoblju nakon sadnje i pred kraj uzgoja potrebe za vodom manje. Vrijeme sadnje i sadnja sadnica: Sadnice velikocvatnih kultivara krizantema uzgojene iz reznica stabljike, za dobivanje cvatnje u jesen, sade se od polovice svibnja do polovice kolovoza (uobiajena sadnja vri se 25.6.-5.7.). Mlade sadnice moraju biti dobro razvijene, kratkih internodija, vrste, kratkog i dobro razvijenog korijena. Sade se plitko, jer je krizantema biljka koja plitko razvija korijen, a u povrinskom sloju ima dovoljno kisika za rast korijena i rad mikroorganizama. Biljke se sade pojedinano na gredice u 6 redova, a meu biljkama je razmak 17 20 cm to kasnije omoguava postavljanje mree. Ovim nainom sadnje dobiva se priblino sklop od 45 biljaka po etvornom metru. Najei kultivari koje se sade za cvatnju u terminu dana Svi Svetih su Shoesmith May i Shoesmith Yellow od krupnocvatnih krizantema, Boris Becker, White Spider i Golden Spider od pina. Hraniva i prihrana: Hranive tvari ine razliiti elementi koji slue biljci za izgradnju organizama, a uzima ih iz tla i atmosfere. Krizantema ima velike potrebe za hranivima, a za osnovna hraniva one priblino iznose: duik 700 mg, fosfor 500 mg, kalij 1000 1200 mg; navedene vrijednosti oznaavaju potrebe po biljci tijekom itavog uzgoja. Najvee potrebe za hranivima krizanteme imaju u fazi glavnog rasta koji traje od sadnje ukorijenjenih reznica do poetka razdoblja kratkog dana. Prihrana se u plasteniku obavlja svakih 7 dana izravno preko sustava za navodnavanje ime se biljkama osigurava potrebno hranivo za rast i razvoj.

Ovaj rad je izraen pod mentorstvom: prof.dr.sc. Ines Vrek

Koristi se tekue gnojivo Hydrakristalon koje se dodaje izravno u sustav za navodnjavanje. Hydrakristalon 19+6+20+3Mg+mikro koristi se u fazi formiranja pupa kada su potrebne vee koliine duika a u kasnijim fazama koristi se Hydrakristalon 12+12+36+mikro kada se trebaju zadovoljiti vee potrebe za kalijem zbog formiranja cvijeta. Zamraivanje: Krizantema spada u skupinu biljaka kratkog dana, to ukazuje na to da za dugog dana rastu vegetativno, a za kratkog generativno. Do zametanja pupova i cvatnje dolazi u periodu kratkog dana uz slabiji intenzitet svjetlosti. Cvatnju potie cvjetni hormon koji se sintetizira nou u starijim listovima, a sinteza je dua ako tamni period due traje. Poetak cvatnje moe se odrediti poznavanjem kritine duljine dana, odnosno granice izmeu dugog i kratkog dana. Za krizanteme se kree izmeu 13 i 15 sati. Krizantema raste vegetativno pri duljini dana iznad kritine duljine dana (ako je dan dui od 13 sati), a generativni rast, odnosno cvatnja zbiva se pri duljini dana ispod kritine duljine dana (ako je dan krai od 13 sati). U dugom danu za vegetativni rast potrebno je najvie 15 sati svjetlosti, a za zametanje pupova u kratkom danu, ne vie od 11 sati svjetlosti. Zamraivanje za nae podneblje poinje poetkom kolovoza i traje maksimalno 30-31 dan. U protivnom vegetativni rast zaostaje i biljka ostaje niskog rasta. Pinciranje: Pinciranje je otkidanje postranih pupova ili ogranaka. Za reznice to je jako bitno jer izostavljanje pinciranja nikako ne bi mogli dobiti procvale krizanteme tono za 1.11 - Svi Svete. Pinciranje se obavlja kada je biljka visine 15 cm te se ogranci otkidaju do polovice visine da se postie vie cvatova pri vrhu biljke. Moe se pincirati na jedan pup odnosno otkidaju se svi pupovi osim glavnog pupa de se dobije veliki cvat kod sorata Shoesmith May i Shoesmith Yellow . Zakljuak Uzgoj krizanteme je vrlo sloeni postupak koji se mora provesti temeljito i precizno. Uzgoj se odvija u skladu s prirodnim uvijetima tako da iziskuje puno znanja, iskustva, panje, i strpljenja da bi se dobili cvatovi u tono vrijeme kada je najvea potranja za njima. Veliku nadu daju zatieni prostori zbog mogunosti kontroliranja uvijeta potrebnih za rast krizantema te se postie visoka sigurnost u terminima cvatnje i primjerena kvaliteta biljnog materijala. Krizantema se danas ubraja meu glavne kulture za dobivanje rezanog cvijea u Hrvatskoj s tendencijom proirenja proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. Literatura Dole, J. M.; Wilkins, H. F. 1999. Floriculture Principles and Species. Prentice Hall, New Jersey, USA Echer, F.; Gudehus, H. C.; Mayr, L.; Menziger, W.; Rehrmann, P.; Thomale, H. 1996. Schnittblumenkulturen. Eugen Ulmer, Stuttgart Pagliarini, N; Jurjevi, .;Vinceljak-Toplak, M.; Ostoji, Z.;Vrek, I.; 1997: Sve o krizantemi. Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb *** (2001). Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Internet stranice: http://www.answers.com http://www.mums.org/ http://www.flowers.org.uk

Ovaj rad je izraen pod mentorstvom: prof.dr.sc. Ines Vrek