svibanj | lipanj 19

obale, u suštini nisu izolirani već su sastavni dio mogućnosti kontinuiranog rješenja uređenja. Njime se ostvaruje mogućnost odvijanja javnog pomorskog prometa, prometa nautičara i izletničkih plovila, prihvata ribarskih plovila, sporta, rekreacije te kupališnih aktivnosti. Prije od svih i u skladu s trenutnim mogućnostima i potrebama Općine Vir, pristupit će se uređenju i izgradnji prve takve mikrolokacije, Luke Porat, čije bi kompletno uređenje i izgradnja koštalo oko 70 milijuna kuna. Po sadašnjem stanju, ona se sastoji od lučkog bazena za brodice virskih stanovnika i površinom akvatorija od 1,8 tisuća metara kvadratnih te kapacitetom za dvadesetak barki, potom lukobranskim objektom sa pristanom za prihvat manjih brodova javnog pomorskog prometa, te izletničkih i opskrbnih brodova. Od 120 metara duljine lukobranskog objekta, 40 metara otpada na pristanišnu obalu za brodove javnog pomorskog prometa. «Svaka luka predstavlja najvažniju kariku u transportu putnika i roba, ali ovisno i o nekim drugim sadržajima kao što su nautika i sportske lučice, ona utječe na sadržajno i prostorno formiranje pripadajućeg prostora. Zato možemo reći kako se u svim našim lijepim mjestima i gradovima uz luku formirao centar naselja, ili u obrnutom slučaju, kako centar naselja generira luku. Na Viru, Luka Porat je i u prostornom i metafizičkom pogledu jedna izvanredna točka, ona centralnom kopnenom dijelu daje potenciju jer se na njemu mogu stvarati nove strukture», naglašava Galasso.Tako je u svom akvatorijalnom dijelu luka formirana od dva lučka bazena – istočnog i zapadnog – čiju prostornu razdjelnicu čini upravo lukobranski objekt. U zapadnom lučkom bazenu projektom je predviđen prihvat plovila različitih namjena, zatim gat s pumpnom stanicom za opskrbu svih vrsta plovila gorivom, te sportska luka za stanovnike Vira. Dimenzijama i kapacitetima zapadni lučki bazen imao bi vez za plovila pomorskog prometa duljine 110 metara uz istovremeni prihvat 2 do 3 broda dužine 20 do 30 metara, ribarski vez duljine 90 metara uz smještaj 6 koča, te spomenuti gat s pumpnom stanicom na vanjskoj strani sekundarnog lukobrana sportske lučice duljine od 60 i širine 10 metara. Prema Idejnom rješenju arhitekta Galassa i njegove tvrtke Obala iz Splita, raspoložive kopnene površine sportske luke iznose 8,5 tisuća metara sa suhim vezom za 80 do 100 plovila. Istočni lučki bazen sa pripadajućim kopnenim površinama predstavlja luku nautičkog turizma, odnosno marinu sa 2, 3 ili 4 sidra.U odnosu na veličinu raspoloživog akvatorija, ili planirane površine kopnenog dijela luke, razrađene su tri varijante nautičke luke u odnosu na angažman kopna prema kojima bi najveća površina akvatorija iznosila 23 tisuće metara kvadratnih uz najveću raspoloživu kopnenu površinu bez površine lukobranskog objekta od 16 tisuća kvadratnih metara, i 182 vezova za brodove.

Ukupni kapaciteti nautičkih i domicilnih vezova unutar akvatorija u Luci Porat tako bi iznosili oko 320, dok bi broj suhih vezova bio između 80 i 100. Izdvojeno parkiralište imalo bi 65 mjesta uz novoostvarene kupališne površine za ukupno 720 kupača.«Ta bi novouređena Luka Porat trebala bitno utjecati na formiranje centra Vira. Našim zahvatom, ona bi od lokalnog značaja prerasla u luku županijskog značaja. Obnovili smo i povećali snagu lukobrana te formirali dva lučka bazena», dodaje Galasso.

Uvala Radovanjica i predio Luke

Od Luke Porat, dužobalnom šetnicom dolazi se do druge mikrolokacije, uvale Radovanjice, gdje se od uređene šetnice prelazi na kupališne površine. Na kopnenom dijelu tog obalnog pojasa nalazi se prostor kampa, a u zaleđu šetnice prometnica sa stambenim objektima i turističko-ugostiteljskim sadržajima, dok u akvatoriju dominiraju dva improvizirana nasuta pristana pojedinačne dužine 50 i 100 metara. Zahvatima na ovom dijelu planira se realizirati biciklistička staza te ozelenjene i šljunčane kupališne zone koje bi se na pojedinim dionicama razgraničavale uređenom stazom, dok bi na drugim mjestima bile u slobodnom spoju. U akvatoriju, na poziciji nasutih pristana, planira se izgradnja bazena, odnosno punkta za smještaj plovila u funkciji kupališne aktivnosti – skutera, pedalona, gondola, taxi brodica i slično, a do samog punkta realizirala bi se pristupna cesta s parkiralištem i prostorom za izgradnju tipičnih pratećih sadržaja od ugostiteljsko-zabavnih do plažnih objekata sa štekatima i sanitarnim objektima.Svi planirani objekti nalaze se na četiri pozicije na ukupno 28 tisuća metara kvadratnih i kapacitetom za više od 2,3 tisuće kupača, a na akvatoriju površine 4 tisuće kvadrata moglo bi se smjestiti 58 brodova duljine od 6,5 do 9,5 metara. Njezino uređenje predviđa izdvajanje od 28 milijuna kuna.Treća mikrolokacija u sklopu uređenja obalnog pojasa nalazi se u predjelu Luke na duljini obalnog pojasa od 850 metara i na kojoj trenutno ne postoji uređena prometnica ni šetnica. U zaleđu njezinih plažnih površina smještena su tri auto-kampa, pojedinačni ugostiteljski objekti s pripadajućom lučicom kapaciteta od 20 do 25 vezova. Projekt arhitekta Galassa i njegove tvrtke Obala planira realizaciju dvosmjerne ceste s obostranim parkiralištima uz koju je predviđena šetnica i nogostup s biciklističkom stazom.Južno od šetnice uredile bi se jednim dijelom hortikulturno, a drugim slobodno šljunčane plažne površine za čiju bi se stabilizaciju realizirali kupališni platoi. Dva su punkta zamišljena na ovoj mikrolokaciji: sportski centar na moru i lučica na postojećoj lokaciji.Sportski centar je na osnovnu prometnicu spojen cestovnim

Kako nekontrolirana urbanizacija otoka Vira nije pružila prave mogućnosti za koncipiranje ulične mreže koja bi svojim karakteristikama i dimenzijama udovoljavala realnim potrebama, već egzistira kao svojevrsna spojnica parcela koje se kreću okomito prema moru, uređenjem obalnog pojasa pružila se mogućnost uređenja i osmišljavanja jedne prometnice. Splitski arhitekt Ivica Galasso drži kako uređenje obalnog pojasa od Luke Porat do uvale Prezide daje sjajnu mogućnost uređenja prometnice koja ide od državne ceste D-4 i koja se potom spaja na cestu kod uvale Radovanjica. Osim te longitudinalne prometnice, Galassovo Idejno rješenje duž cijelog obalnog pojasa provlači i šetnicu

koja je na pojedinim dijelovima sastavni dio nogostupa koji prati cestu, a uz nju su postavljena i parkirališta. Također, osim šetnice koja je uređena zelenilom, postoji i biciklistička staza duž cijele trase. «Upravo imajući u vidu longitudinalnost te ceste i činjenicu da ona traje 4 ili 5 kilometara, na usiljeni smo način radili krivine u trasi, odnosno naizmjenična parkirališta s obje strane kako bi došlo do smirivanja prometa. Uveli smo i još jednu komponentu, a to je javni promet, pa smo predvidjeli i stajališta za autobuse. Iako nam zadatak nije bio rješavanje prometne situacije, na ovom smo obalnom pojasu napravili i takvo rješenje kao sugestiju», kaže Galasso.

Prometna situacija

28 sport

ako su u posljednjem susretu sezone visoko poraženi od nedodirljivih Zadrana, mlađi pioniri Nogometnog kluba Vir u ovogodišnjem su natjecanju sa šest pobjeda i 18 osvojenih bodova ostavili više nego dobar dojam. U odnosu na prethodne sezone u Županijskoj ligi mlađih nogometnih uzrasta, kada su igrali s manjim brojem virskih natjecatelja, ovosezonska je priča obojena znatno ljepšim tonovima. Većinom sastavljena od virskih igrača i potpomognuta s nekoliko pojačanja iz Zadra i Kožina, momčad mlađih pionira Vira uspjela je, među ostalim, iznenaditi i pobijediti favorizirane momčadi poput Sabunjara iz Privlake i Pakoštana, a sportskim suparnicima i vršnjacima iz Zemunika uspjeli su u dvije ovosezonske utakmice zabiti čak 11 zgoditaka.

Iz godine u godinu sve bolji

Još se prošle godine s dobrim rezultatima dalo naslutiti kako Virani brzo napreduju i kako, bez obzira na hendikep u činjenici što nemaju domaći teren, brzo hvataju razinu razvijenijih nogometnih sredina, ali je ova sezona i u rezultatskom smislu pokazala izniman napredak.«Imali smo i ranije uspjeha, ali je ova sezona s 18 osvojenih bodova rezultatski najuspješnija. Možda smo mogli uhvatiti još šest bodova, međutim dogodilo nam se da su dečki imali obaveza pa nismo mogli biti kompletni. Momčad bi tada sastavljali s tićima koji su po tri ili četiri godine mlađi od suparničkih igrača», govori Đuliano Krizman, trener mlađih pionira Vira. 32-godišnji Krizman iz Kožina licencirani je trener za mlađe uzraste, a osim rodbinske vezanosti s Virom, za otok ga vežu i uspomene na vrijeme kada je kao igrač nastupao za seniorsku momčad. Prošao je školu nogometa Nogometnog kluba Zadar do seniorskog staža, promijenio desetak klubova u Županiji i bio u generaciji Jerka Mikulića, Saše Bjelanovića, Zvonimira Jurića, Ante Galešića i Antonija Kvartuča, voditelja škole nogometa NK Vir.Nastupa za Nogometni klub Bibinje i paralelno već treću godinu radi s mlađim virskim nogometnim uzrastima s kojima je, kako smo napomenuli, imao rezultatski najuspješniju sezonu. Razlog je to za zadovoljstvo, pogotovo i zbog činjenice kako su mlađi pioniri Vira uspješno «brodili» kroz sezonu suočavajući se s brojnim problemima. Najbolja ilustracija za ovu temu utakmica je protiv Zadra II koju su Virani u nesvakidašnjim okolnostima

Mlađi pioniri NK Vir imali su do sada najuspješniju sezonu u Županijskog nogometnoj ligi mlađih uzrasta

Nogometna budućnost u narančastomSav talent mladih virskih nogometaša pokazala je utakmica protiv momčadi Zadar II koju su unatoč porazu od 2-4, Virani herojski odigrali s osmoricom na igralištu i čak vodili 2-0

Iizgubili 2-4. «Igrali smo sa samo 8 igrača i vodili prvo poluvrijeme 2-0, ali smo u drugom pali i primili 4 zgoditka. To dokazuje kako kvaliteta virskog nogometa na ovoj razini nije upitna, već da smo često opterećeni problemima oko kompletiranja momčadi», kaže Krizman.

Virski Narančasti

Za rješenje tog problema ruku pomoći pružio je Edi Tokić, koji je osim svakodnevne pomoći virskom županijskom ligašu i prisustva na svim utakmicama, na adresu Kluba usmjerio i dvojicu mladih Kožinjana – sina Filipa Tokića i Josipa Medića.Kada je riječ o odlascima i dolascima, Krizman napominje kako su neki od igrača Zadra koji su došli na posudbu u prvom dijelu, brzo i otišli u druge sredine poput Dalmatinca ili Arbanasa, ili su strast za nogometom zamijenili interesom prema nekim drugim sportovima.Oni koji su ostali, dio su lijepe virske nogometne priče. Prije svih, riječ je o Luki Bašiću, Đaniju Milinu i Endiju Lipanoviću koji već tri godine brane boje virskog ligaša, dok su se od prošle godine Viranima pridružili Toni Marjanović, Marko Štrbac i Renato Selihar. Posudbe ili odlasci išli su i u obrnutom smjeru, pa su tako nadareni Frane Bašić i Tin Vuksan otišli u Zadar. Kako je momčad oscilirala po broju igrača, tako su se ponekad oscilacije pokazivale i u rezultatima pa je tako Vir jednom izgubio čak 12-0 od Sabunjara, da bi pojačan novopridošlim igračima u drugoj utakmici senzacionalno pobijedio u Privlaci 1-0. Uspjeh je tim veći jer Sabunjar ima brojne talentirane igrače u svojoj školi nogometa i slovi za jednu od najboljih momčadi u Županiji. No, ni virski Narančasti nisu «za baciti», a s godinama koje dolaze bit će, uvjereni smo, sve bolji. Po pojedinačnim učincima, ističu se obrambeni igrač Luka Bašić koji je ujedno i najbolji strijelac Narančastih sa 6 postignutih golova, a trener Krizman hvali njegovu vještinu izvođenja slobodnih udaraca kao i strahovit udarac lijevom nogom, potom visoki i snažni Filip Tokić koji se također 6 puta upisao u strijelce.

Dogodine i pioniri

Kako je riječ o godištu 1996. i 1997., pitanje koje se nameće je hoće li među njima biti dovoljno materijala za popunjavanje pionirskog uzrasta? Krizman kaže: