vazdusni tekst sve
DESCRIPTION
faxTRANSCRIPT
-
Vazduni saobraaj
TERMINALI VAZDUNOG SAOBRAAJAPoetak ere vazdunog
saobraaja Wrigt 1903.
Poetna faza prevoz pote profitabilniji od prevoza putnika. U prvom svjetskom
ratu avion je naao I svoju prvu praktinu primjenu, dok je izmeu dva svjetska
rata avio tehnika doivjela golemi napredak.Prva komercijalna linija uspostavljena
je 1919. godine izmeu Engleske i Francuske, da bi 1920-1930 dolo do ekspanzije
nacionalnog i regionalnog vazdunog saobraaja / Douglas DC-3Poslije II
svjetskog rata, dolazi do pune ekspanzije vazdunog putnikog saobraaja / Boeing
707 prvi komercijalni mlazni avion meunarodni/interkontinentalni
letovi.Godine 1970. puten je u promet Boeing 747 (Jumbojet) kapaciteta 490
putnikih mjesta, brzine letenja1064-1155 km/h, neposredno za njim uvode se u
promet i Airbus letjelice.
Osnovni razvojni trend u avio industriji je poveanje kapaciteta i brzina, uz
smanjenje potronje goriva.
Znaaj vazdunog saobraaja ogleda se u brzom savladavanju velikih rastojanja i
mogunou prilaza tee dostupnim lokacijamna za ostale vidove transporta.
Prednosti ovog vida transoprta rastu sa poveanjem rastojanja. Vazduni
-
saobraaj je slobodniji u putanjama kretanja kroz prostor.
Trokovi ovog vida soabraaja su veliki:
visoka vrijednsot aparata-
velika potronja goriva-
obueni personal-
zahtjevi obezbjeenja-precizni instrumenti-
relativno mala nosivost
Trokovi transporta velikih tereta su posebno veliki, pa ovaj vid transoprta nema
veliku primjenu u privredi i masovnom prevozu sredstava i roba. Posebno ne
kabastih roba, dok za saobraaj osjetljive i brzo kvarljive robe ima svoju punu
upotrebljivost.Rentabilnost ovog saobraaja se ispoljava kod putnikog
transporta na veim razdaljinama.
VAZDUNE LINIJE
Avio saobraaj ine: 1.avio industrija (proizvodnja, razvoj i odravanje letjelica), i
2.vazduhoplovna mrea (vazduhoplovna pristanita aerodromi i vazduni
putevi/linije, koridori)Voenje vazdunih linija u vazdunom saobraaju obuhvata
tehniko utvrivanje puta i njegovo opremanje neophodnim ureajima za
sigurnost plovidbe.
Saobraajne vazdune linije oznaavaju kretanje vazduhoplova izmeu dva
odreena aerodroma u irini vazduhoplovnog pojasa od 5 km sa
manipulacijama uzdizanja i sputanja.Najvaniji uticaji na voenje linija su :
vidljivost, visina oblaka i vazduna strujanja.
AERODROMI / pozicioniranje i veliina
Sloene prostorne, arh. Urbanistike cjeline, sainjene od raznovrsnih objekata,
infrastrukture, instalacija i opreme u slubi odlaska i dolaska vazduhoplova)
Aerodromi su osnovne take u mrei avio saobraaja i definisani su povrinama za sletanje i uzletanje, uslunim objektima i zgradama za odravanje. Za potrebe lociranja i razvoja aerodroma najvanije je obezbjediti velike slobodne povrine. Veliina zavisi od:
-
vanosti i programa aerodroma, planiranog poveanja saobraaja i predikcija razvoja tehnologije prevoznih sredstava. (duina, pogonska snaga, vertikalna uzletanja...)
Aerodromi se planiraju sa prognozama saobraaja u narednih par decenija. Pored samog aerodroma postoji potreba za zonom kontrolisanja i regulisanja izvjesnih
smetnji za letenje. Dimenzionisanje aerodroma se planira prema tipinim vrhunskim vrijednsotima optereenja (treina godinjeg reima rada).
Prethodne analize (na nivou Masterplana): -analiza povri za ograniavanje presjeka-analiza meteo uslova lokacije-analiza ekolokih uslova (buka)-analiza urbanistikih uslova lokacije-udaljenost aerodroma od naseljenih mjesta-veliina pripadajueg podruja koje gravitira aerodromu i mogunost irenja -analiza plana ireg podruja (zoniranje)-analiza opstojeih i buduih veza sa aerodromom-analiza graevinskih uslova-geoloka i geomehanika analiza-saobraajno ekonomska analiza
-
Saobraajno ekonomska analiza definie ulazne parametre za projektovanje
putnikog terminala.
ini je analiza sledeih parametara:-godinji, mjeseni i satni broj opreracija-
odreivanje broja putnika u vrnom asu-odreivanje vrste saobraaja
(meunarodni, domai i kombinovani)-karakter saobraaja (linijski, turistiki,
kombinovani)-struktura flote (broj i vrsta vazduhoplova)-ekvivalentni (kritini)
vazduhoplov
Tipovi terminala prema vrsti avio saobraaja:
Domai saobraaj:
-ulazni hol
-kontrola karata
-predaja prtljaga
-kontrola bezbijednosti
Meunarodni pored navedenih ima i : Pasoku kontrolu, carinu, imigracionu procederu I pojaanu bezbjednost i kontrolu putnika i prtljaga
-
Kriterijumi pri izboru lokacije:-topografski, geoloki i metereoloki uslovi (bez velikih vertikalnih strujanja vazduha, u nagibu do 2%, minimum ili bez maglei
slabe vidljivosti, ocjedno ili drenirano tlo provjetrenost gornjeg sloja piste, pravac,brzina i uestalost vjetra/sprijeiti nanoenje dima i praine Glavni pravci uzletne staze su u pravcu dominantnog vjetra, vee nadmorske visine oteavaju uzletanje i sletanje zbog razrjeenosti vazduha, meteo uslovi-vazduni pritisak )-okolna struktura naselja-zadovolajvajua raspoloivost osnovnih povrina za P/S staze, rulne staze, zgrada, povrina za servisiranje, skladita za goriva,-predvieni razvoj aerodroma-blizina saobraajnih centara, razvijenost i prognoze razvoja ostalih vidova saobraaja u okviru integrisanog transporta
Prema optem kriterijumu aerodrome se mogu podijeliti na:
1. civilni aerodromi-meunarodni i lokalni namijenjeni su za prihvat i otpremu
lakog odnosno generalnog avio saobraaja/javnipripadajuu dravniaerodromski
sisetm iinejavnuaerodromskumreu,
2. vojni aerodromi,
3. mjeoviti ili kombinovani aerodromi,
4. sportski I sportsko-rekreativni aerodromi
Funkcionalna podruja koja odreuju kapacitet aerodroma: 1 -sistem poletno i sletnih staza P/S kapacitet odreuje mogui broj operacija vazduhoplova u jedinici vremena (obino 1 sat)n2 -prihvatna platforma/ raspoloive povrine za stajanke aviona 3 -prihvatna zgrada / mogui prosjek u jedinici vremena za putnike, prtljag i robu
-
Pistepovrine za uzletanje i sletanje. Veliina piste je uslovljena: klimatskim i topografskim faktorima, brzinom uzletanja, rasponom krila, uglom uspona tipom aviona.
Orjentacija piste zavisna je od: pravca dominantnog vjetra, veliine, poloaja i nadmorske visine aerodroma.
Zastori piste moraju obezbjediti dovoljnu tvrdou i otpornsot na habanje, ali i dovoljnu elastinsot pri udaru tererta. Popreni nagib piste je cca 1%sa moguim malim i ravnim podunim padom /do 2%.Duina pistezavisi od optereenja aviona, pravca dominantnog vjetra,atmosferskih priilka i broja staza. Prosjeno od cca 600m do 3.500m. irine piste su od 60-90m. Pravac P/Si pravac preovlaujueg vjetra mogu zaklapati ugao do 22.5 stepeni. Boni udar vjetra najvie 20 vorova.
-
Raspored pisti je posebno vaan za funkcionisanje aerodroma. Uslovlejn je raspoloiovom povrinom, karakteristikama pisti, geoklimatskim faktorima, kapacitetom i planiranim razvojem aerodroma.
Najmanji meusobni razmak pisti je 210 m. Preko 1311m jednovremeno P/S Platforma je povrina koja povezuje P/S i rulne staze sa pristanitem. Obuhvata i povrine za stajanke aviona, trase za rulanje na platformi, saobraajne tokove vozila za prihvat i otpremu. Tjesno je povezana sa pristanitem i sa njim se razvija.Sistem rulanja mora omoguiti najbre naputanje P/S staze nakon slijetanja, kao i naj-krae puteve do pozicije polijetanja.
-
Putniki terminal Ovi terminali su sastavni sastavni dio prostorno-urbanistike strukture savremenog aerodroma. Strukturu ine:-poletno sletne staze-rulne staze-platforme / stajanke (putnika, parking, tehnika, kargo)-objekti za kontrolu vazdunog saobraaja-objekti za odravanje i uvanje vazduhoplova (hangari)-putniki terminali sa parking prostorima za vozila-kargo (robni) objekti
Opcionalno:-eljezniki terminal-sistem lake eljeznice, metro-hoteli, objekti pslovno, koemrcijalnog sadraja-sisgusrnosna infrastruktura
Na terminalu se odvija susretanje i distribucija kretanja korisnika aerodroma. U
okviru ovog sklopa odvija se niza funkcionalnih opracija koje se odvijaju
sukcesivno ili paralelno.
Osnovne grupe funkcija: 1. izmjena prevoznog sredsta, 2.transfer i kontrola
putnika, 3.putniki servisi svih vrsta, 4.grupisanje i priprema putnika za putovanje avionom.
Najznaajnije aktivnosti koje se odvijaju u realizaciji prethodnog:-prijem korisnika i putnika-prihvat vazduhoplova-prijava putnika i prtljaga-informacije i rezervacije-
bezbjedonosne, zdravstvene i carinske kontorle-imigracione procedure-distribucija
i briga o prtljagu (sortiranje, provjera i transfer) -transfer putnika-bordinag kontrola
i ukrcaj putnika u vazduhoplova
Pratee aktivnosti na putnikom terminalu (mogu i uz objekat terminala): iznajmljivanje automobila-turistike informacije-bankovne operacije-retail (iznajmljivanje lokala)-hemisjke istione-medicinski centar / ambulanta-poslovne usluge i komercijala-religiozne potrebe (manje kapele, damije..)-VIP sektor-bioskop itd
Po strukturi namjene, putniki terminali su otvoreni za prihvati distribuciju korisnika u oba smjera. Iz tog razloga osnova njihove organizacije lei u pravilnoj organizaciji kretanja putnika i prtljaga. Zbog toga postoji nekoliko vanih kriterijuma u njihovoj organizaciji:-laka orijentacija za putnike-najkrae mogue pjeake distance-najmanja mogua izmjena u vertikalnom kretanju-izbjegavanje direktnog ukrtanja pjeakih tokova u objektu-strogo odvajanje tokova putnika i prtljaga, kao i putnika u odlaski i dolasku.
Usled brojnih funkcija i velikog broja ljudi u okviru razvijenih aerodromskih
sistema, oni postaju razvijeni u smislu naseljske urbane strukture u kojoj terminali
putnikog saobraaja predstavljaju javni dio naselja, sa najveom koncentracijom korisnika.
Londonski aerodrom Heatrow godinje distribuira preko 55 000 000 putnika, sa projektijom rasta do 80 000 000 (2015)
-
Krajem 20-og vijeka, putniki terminali su bili centri trgovakih aktivnosti, a sada postaje stjecite poslovnih aktivnosti. Obavljanje opslova putem interneta, a tokom vremena provedenog u razliitim fazama putovanja (ovo vrijeme, zajednosa brojem putnika raste). Prostori za poslovnu komunikaciju, sastanci, kongresni
centri, informacioni sistemi, itd.
Osnovne projektne okolnosti terminala vazdunog saobraaja: KRETANJEosnovna i zajednika funkcija svih aktivnosti na aerodromu. FLEKSIBILNOSTizmjene i irenje aerodroma i putnikih terminala je vana i stalna projektantska okolnost
LAND SIDE / AIR SIDE Dvije osnovne zone aeordroma
AIR Side vazduhoplovna strana aerodromske zgrade / pristajanje, manipulacija,
-
odlasci, dolasci-poletno sletne staze-rulne staze i stajanke-vazduhoplovne
platforme-prijem putnika u dolasku
LAND Side gradska/kopnena strana aerodroma / kopneni vid transporta (drumski, eljezniki, metro...)-pristupni putevi-stacionarni saobraaj (parkinzi, garae)-pristupni plato, ulazni holU sreditu ove dvije zone se nalazi zgrada putnikog terminal
Podjela nadlenosti: AVIOKOMPANIJA:-prijava karata i prtljaga-kontrola ulaska u avion
DRAVNE SLUBE:-zdravstvena kontrola-imigraciona kontrola-carinska kontrola-kontrola bezbjednosti
Prostorno funkcionalni odnos izmeu objekta putnikog terminala, poletno sletne staze i vazduhoplova definie 4 sistema terminala: 1. otvoreni otpremni sistemposredan kontakt vazduhoplova i objektaveza specijalizovanim busommanji kapaciteti aerodromalako manevrisanje letjelicenii konfor putnikaponekad u sluajevima vrnih optereenja / nezauzimaju mostove 2. linearni sistemdirektna veza objekta i vazduhoplovakontakt putnika preko
aeromostova topla vezalinearni razvoj objekta u oba pravcakapaciteti preko 1.000 000 putnika godinjeseparacija putnika na air side strani preko pregrada i prepreka ili dvoetanom organizacijomoperativne funkcije terminala su centralizovane u centralnom objekturacionalne putanje putnikadue putanje putnika u tranzitu 3. finger molski sistem (most)veza objekta i vazduhoplova preko jedno ili dvoetanog hodnika obostrano parkiranje vazduhoplovarazvijeni oblik linearnog sistemakod poveane frenkvencije tranzitnog saobraaja jer putnici u tranzituimaju kratke distance prelaska.
-
4. satelitski sistemveza vazduhoplova i terminala preko satelita objekta za prijem putnikaveza se ostvaruje podzemnim koridorom ili vozilima -mobilnim molovima aerodromske funkcije centralizovane u glavnom objektu Jednoetani terminali: manji kapaciteti, protok obezbjediti odvojenim linijama za dolazne i odlazne, u jednoj ravni
Vieetani terminali:vea fleksibilnost protoka putnika i prtljaga, vei broj putnika u godinjem prometuKriterijumi odabira koncepta:-obima broja putnika-odnos broja putnikau tranzitu i broja ciljnih putnika (onih koji su stigli na cilj, ne
idu dalje)-odnos izmeu duine pjeakih distanci i kapaciteta aerodroma-broj i veliina vazduhoplova koji koriste terminal Dvoetani : gornji nivo je namjenjen putnicima u odlasku. Vrata za ulazak u avion su prosjeno 4 -6 metara iznad parking platforme letjelice.
-
Stansted