TREN

ING B

RZIN

E, A

GILNOST

I I

EKSP

LOZIVN

OST

I PO

SEBN

IH P

OPU

LACIJA

539

8. godišnja međunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠAZagreb, 26. i 27. veljače 2010.

VAŽNOST TRENINGA BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI ZA TAKTIČKE TIMOVE PROTUTERORISTIČKIH JEDINICA

Kristian Družeta1, Sandra Kolić2

1Hrvatska vojska2Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

UVODTaktički timovi protuterorističkih jedinica po-

sebno su obučeni timovi za brze intervencije u slu-čajevima napada na objekte ili na sigurnosno po-sebno važne osobe, za rješavanje talačkih situacija ili drugih zadaća visokog rizika koje zahtijevaju posebne tehnike i taktike te iznimnu kondicijsku pripremljenost.

Pripadnici ovih postrojbi odabiru se među kan-didatima iz klasičnih vojnih ili policijskih postrojbi koji imaju višu razinu motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, boljeg su zdravstvenog statusa, imaju poželjne antropološke i morfološke karakteristike te pokazuju visoku razinu motiviranosti. U Hrvatskoj takve postrojbe imamo u specijalnim jedinicama MUP-a i specijalnoj vojnoj policiji u OS RH.

U nastavku rada upozorit ćemo na važnost tre-ninga uopće, a posebice treninga brzine, agilnosti i eksplozivnosti za pripadnike taktičkih timova.

SPORTSKI TRENING ZA TAKTIČKE TIMOVE

Sportski je trening jedan od ključnih elemenata za podizanje razine kondicijskih sposobnosti. Kada govorimo o pripadnicima taktičkih timova, tada ne govorimo o sportašima, ali naglašavamo važnost sportskog treninga koji je nužan za poboljšanje onih sposobnosti i osobina koje su vrlo važne za izvrša-vanje redovnih zadaća, a napose onih gdje do izra-žaja dolaze posebne tehnike i taktike.

U hipotetskoj faktorskoj strukturi uspješnosti pripadnika specijalnih jedinica, kao najvažnije spo-sobnosti izdvajamo: izdržljivost, jakost, snagu, br-zinu, koordinaciju, ravnotežu i preciznost.

Iako ovu pretpostavku treba još potvrditi znan-stvenim istraživanjem, možemo na temelju isku-

stva navesti da bi hipotetska jednadžba specifika-cije bila:

JS = IZDRŽLJIVOST (aerobna, anaerobna) + JAKOST (repetitivna, statička) + SNAGA (eksplo-zivna) + BRZINA + KOORDINACIJA (agilnost) + RAVNOTEŽA + PRECIZNOST.

Jasno je da je za razvoj ovih sposobnosti bitan sportski trening, iako pripadnici tih jedinica nisu prvenstveno sportaši. Stoga je iznimno važno da te osobe treniramo po pravilima i zakonitostima sportskoga treninga.

TRENING BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI

Nakon izdržljivosti i jakosti, najvažnije spo-sobnosti za uspješno izvršenje zadaća jesu brzina, agilnost i eksplozivnost. Te sposobnosti posebice dolaze do izražaja u urbanim operacijama. Zada-će koje se postavljaju pred taktičke timove odvijaju se u naseljenim područjima, zgradama i prostori-jama, gdje do izražaja dolaze aktivnosti svladava-nja prepreka, sprintovi, bočna kretanja, okretnost te brzina reakcije.

Ako takve kretnje usporedimo sa sportskim aktivnostima, onda ih možemo zamijetiti u sport-skim igrama kao što su košarka, nogomet, tenis ili rukomet. Ove sportove karakteriziraju česte pro-mjene smjera, kratke dionice trčanja, promjene obli-ka kretanja i startna ubrzanja.

Iako je trening SAQ (speed, agility and quic-kness ili brzina, agilnost i eksplozivnost) u poslje-dnje vrijeme popularan način treniranja sportaša, nužno je naglasiti njegovu važnost za razvijanje onih sposobnosti koje su presudne za uspješno izvršenje zadaća taktičkih timova. Trening SAQ smanjuje razlike između tradicionalnih treninga za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti

TREN

ING B

RZIN

E, A

GILNOST

I I

EKSP

LOZIVN

OST

I PO

SEBN

IH P

OPU

LACIJA

540

Kristian Družeta, Sandra KolićVAŽNOST TRENINGA BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI ZA TAKTIČKE TIMOVE ...

te specifičnih i situacijskih opterećenja, odnosno funkcionalnih pokreta.

Ovakav oblik treninga usmjeren je na razvoj brzine i sposobnosti za maksimalnu uporabu sile tijekom brzih pokreta te se temelji na ekscentrično-koncentričnoj kontrakciji mišića. Primjenjujući pra-vila SAQ-treninga, povećava se mišićna snaga pri pokretima u raznim smjerovima i ravninama, po-boljšava se prostorna i kinestetička svjesnost, efika-snost moždanih signala te vrijeme reakcije.

BRZINABrzina je sposobnost brzog reagiranja i izvođe-

nja jednog ili više pokreta, a ogleda se u svladava-nju što dužeg puta u što kraćem vremenu. Osnovne sposobnosti koje pripadaju području brzine jesu: br-zina reakcije, odnosno reakcijska brzina ili reakti-bilnost, brzina pojedinačnog pokreta te frekvencija pokreta (brzina izvođenja naizmjeničnih pokreta) (Milanović, 2009.).

Brzina je sposobnost da se na temelju kogniti-vnih procesa, maksimalne volje i funkcionalnosti živčano-mišićnog sustava postigne najveća mogu-ća brzina reakcije ili pokreta u određenim uvjetima (Grosser, 1991.).

Iako mnogi autori brzinu smatraju urođenom sposobnošću te misle da se ne može poboljšavati, treningom eksplozivnosti, agilnosti, maksimalnim ubrzanjima te trčanjem maksimalnim brzinama – brzinu možemo razvijati. Tu je nužno napomenuti razvijenost drugih komponenti, kao što su fleksi-bilnost, jakost, snaga, pravilna tehnika, duljina i frekvencija pokreta.

Taktički timovi u svojim zadaćama moraju brzo reagirati na razne zvučne podražaje, moraju svladati određene udaljenosti u što kraćem vremenu, izvo-diti kretne strukture brzo i eksplozivno ili svlada-vati kratke udaljenosti brzo i intenzivno u produ-ljenom vremenu.

Vježbe za razvoj brzine1:1. vježbe iz škole trčanja (rad ruku, niski skip, vi-

soki skip i sl.)2. trčanje preko prepona (postaviti 5 – 10 prepona,

visine 15 – 30 cm, udaljenost 80 – 100 cm; na-glasiti brzo podizanje koljena i stopala uz brzi zamah pete k stražnjici)

3. trčanje s povlačenjem gume (oko pojasa zaveza-ti konop za koji je pričvršćena guma koju trče-

ći treba vući za sobom, primjenjujući pravilnu mehaniku sprintanja, s tim da guma ne smije biti preteška)

4. trčanje po stubama (trčanje po stubama 5 – 10 sekundi; poboljšanje starta i duljine koraka)

5. start s teškim prslukom (pancirka).

AGILNOSTAgilnost je sposobnost brze promjene smjera

kretanja. To je povezano sa sposobnošću ubrzavanja tijela, odnosno postizanjem najveće moguće akcele-racije, te sa sposobnošću zaustavljanja kretanja, tj. postizanjem najveće moguće deceleracije. Pri pona-vljanju promjena smjera kretanja, stalno je potrebno postizati maksimalno ubrzanje i zaustavljanje kre-tanja na što kraćem putu (Milanović, 2009.).

Po Verstegenu i Marcellu (2001.) faktori koji utječu na agilnost jesu: brzina, snaga, koordinaci-ja, mobilnost zglobih sustava, dinamička ravnoteža, razvijenost odgovarajućih energetskih resursa, sta-bilnost lokomotornog sustava i biomehanički opti-malne strukture kretanja.

Po Jukiću i suradnicima (2003.) ova se sposo-bnost može podijeliti na više akcijskih faktora: spo-sobnost brze promjene smjera u frontalnom kretanju (naprijed-natrag), sposobnost brze promjene smje-ra u lateralnom kretanju (desno-lijevo), sposobnost brze promjene smjera u dijagonalnom kretanju (uko-so desno, ukoso lijevo), sposobnost brze promjene smjera u polukružnom i kružnom kretanju, sposo-bnost brze promjene smjera pod definiranim kutnim smjerovima kretanja.

Sheppard i Young (2006.) agilnost definiraju kao rapidnu kretnju cijelog tijela s promjenom br-zine ili promjenom smjera kretanja kao odgovor na stimulans.

Iz navedenih definicija važno je da uočimo ra-zliku u definiranju agilnosti kao sposobnosti brze promjene pravca kretanja i kao reakcije na stimu-lans koji za ima cilj promjenu brzine ili smjera kre-tanja. To je važno jer većina testova kojima se utvr-đuje agilnost, uglavnom se temelji na brzoj promjeni pravca kretanja, a ne uzima u obzir stimulans koji bi trebao izazvati reakciju osobe koja se testira. To trebamo imati na umu pri odabiru i planiranju vje-žbi za razvoj agilnosti.

U izvršavanjima svojih zadaća taktički se timo-vi kreću u raznim smjerovima i raznim strukturama kretanja. Takve kretnje su trčanje naprijed-natrag,

1 Detaljan opis i slike vježbi pogledati u knjizi Brown, E. L., A. V. Ferrgno i C. J. Santana (2004). Brzina, agilnost, eksplozivnost. Zagreb: Gopal.

TREN

ING B

RZIN

E, A

GILNOST

I I

EKSP

LOZIVN

OST

I PO

SEBN

IH P

OPU

LACIJA

541

8. godišnja međunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠAZagreb, 26. i 27. veljače 2010.

bočna kretanja, kombinacije skokova i trčanja, do-koraci, prekoraci i dr. Agilnost je iznimno važna u složenim aktivnostima gdje do izražaja dolaze nagle i brze promjene smjera kretanja. Takve akti-vnosti, kretne strukture, nalazimo u analizi zadaća taktičkih timova.

Vježbe za razvoj agilnosti2:1. karioka (razvija ravnotežu, fleksibilnost kuko-

va, rad nogu i lateralnu brzinu)2. agilno trčanje na 20 metara (promjena smjera,

rad nogu i vrijeme reakcije)3. T-vježba (razvija agilnost, kondiciju, fleksibil-

nost abduktora i aduktora te prijelaz između triju glavnih vrsta kretanja: trčanje, korak-do-korak i kretanje natraške)

4. zmijski skok (razvija agilnost, ravnotežu, koor-dinaciju, fleksibilnost kukova i eksplozivnost)

5. prekoračivanje vreća (razvija ravnotežu i brzu rotaciju nogu).

EKSPLOZIVNOSTBiti eksplozivan znači da je osoba brza, brzo

reagira na znak, brzo izvodi motoričke zadatke te uopće brzo reagira. Eksplozivnost je povezana s br-zinom, vremenom i reakcijom.

Po Milanoviću (2009.) eksplozivnost možemo definirati kao eksplozivnu snagu, a to je sposobnost koja omogućava sportašu da maksimalno ubrza vla-stito tijelo, odnosno dâ ubrzanje nekom predmetu. Manifestira se u aktivnostima tipa bacanja i suva-nja, skokova, udaraca i sprinta. Eksplozivna se sna-ga javlja kao interakcija sile i brzine u izvođenju jednog pokreta ili naizmjeničnih pokreta, tj. kao frekvencija pokreta. Pri eksplozivnom svladavanju većih otpora, veći utjecaj ima komponenta sile nego komponenta brzine. Za manje težine karakteristi-čno je da se svladavaju većim sudjelovanjem kom-ponente brzine.

Za kretanje po urbanim sredinama, ulaske u prostorije, reakcije na razne zvukove, izuzetno je važna eksplozivnost. Taktički su timovi konstantno u stanju visoke napetosti i njihove reakcije moraju biti brze i pravodobne. Varijabla “vrijeme reakcije” predviđa sposobnost taktičkog tima da reagira na podražaj. Preduvjet za brzo reagiranje jest uspje-šno svladavanje motoričkih pokreta. Pri usvajanju

takvih zadataka vježbu radimo polako, ali jednom kada je usvojimo, nastojimo je izvesti što većom br-zinom. S vremenom tu radnju izvodimo opušteno i brzo. Tom opuštenošću smanjujemo vrijeme reakci-je i brže reagiramo, a jedna definicija eksplozivnosti jest “brzo reagirati na neki podražaj”. Poboljšanjem eksplozivnosti utječemo na brzinu.

Vježbe za razvoj eksplozivnosti3:1. trčanje natraške (poboljšava eksplozivnost i fle-

ksibilnost kukova)2. “vruće” ruke (poboljšava eksplozivnost gornjeg

dijela tijela i sposobnost reagiranja na vizualne podražaje)

3. saginjanje i kružno izmicanje (poboljšava ek-splozivnost gornjeg dijela tijela)

4. reaktivna vježba na pola ljestava s posebnim za-datkom (poboljšava eksplozivnost donjeg dijela tijela)

5. trčanje unatrag i promjena smjera na znak (po-boljšava vrijeme reakcije i sposobnost promjene smjera kretanja).Trening brzine, agilnost i eksplozivnosti samo

je jedan segment cjelokupnoga kondicijskog trenin-ga. Kondicijski je trening sveobuhvatan proces una-pređenja motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, morfoloških karakteristika, zdravstvenog statusa te za tu svrhu potrebnih motoričkih znanja. Ovisno o stupnju razvoja pojedinih komponenti, ovisi i stu-panj treniranosti, sportske forme i faza pripreme. Sve to utječe na program SAQ-treninga kao dijela kondicijske pripreme.

Ono što je u ovim vježbama važno jest da po-kreti budu u skladu sa specifičnima motoričkim po-kretima, odnosno sa zahtjevima koji se postavljaju pred taktičke timove. Važno je da se te vježbe izvo-de dok je osoba odmorna. To je nužno za razvoj br-zine, agilnosti i eksplozivnosti.

ZAKLJUČAKU svakom obliku treninga namijenjenog pose-

bnim populacijama kao što je vojska, policija, vatro-gasci i zaštitari, važno je postizanje sinergije kon-dicijskih svojstava s potrebnim posebnim znanji-ma i vještinama. Svaki trening u takve populacije ima svoju višu svrhu, a to je osposobljavanje za što uspješnije izvršenje dobivenih zadaća.

2 Detaljan opis i slike vježbi pogledati u knjizi Brown, E. L., A. V. Ferrgno i C. J. Santana (2004). Brzina, agilnost, eksplozivnost. Zagreb: Gopal.

3 Detaljan opis i slike vježbi pogledati u knjizi Brown, E. L., A. V. Ferrigno i C. J. Santana (2004). Brzina, agilnost, eksplozivnost. Zagreb: Gopal.

TREN

ING B

RZIN

E, A

GILNOST

I I

EKSP

LOZIVN

OST

I PO

SEBN

IH P

OPU

LACIJA

542

Kristian Družeta, Sandra KolićVAŽNOST TRENINGA BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI ZA TAKTIČKE TIMOVE ...

Pred taktičke timove, kao elitu specijalnih je-dinica, postavljaju se iznimno zahtjevni zadaci koji traže vrhunsku kondicijsku pripremljenost, sposo-bnost brzog reagiranja, brze promjene pravca kre-tanja te pravodobnu reakciju pri izvršenju zadaća, a sve to radi minimalne primjene potrebnih sredstava prisile uz postizanje maksimalne učinkovitosti. Po-sao taktičkih timova obiluje brzim kretnjama, brzim reakcijama potaknutim različitim osjetilima i brzim izvođenjem raznih kretnih struktura, bočnim kre-tanjem, kretanjem naprijed-natrag te kombinacija-ma skokova i trčanja.

Trening brzine, agilnosti i eksplozivnosti prije-ko je potreban za uspješno izvršenje zadaća u opisu poslova taktičkih timova.

LITERATURA1. Brown, E. L., A. V. Ferrgno, C. J. Santana (2004).

Brzina, agilnost, eksplozivnost. Zagreb: Gopal.2. Jukić, I., D. Milanović i D. Metikoš (2003).

Struktura kondicijskog treninga. U D. Milanović i I. Jukić (ur.), Kondicijska priprema sportaša, Zbornik radova međunarodnog znanstveno-stručnog skupa, Zagreb, 21. – 22. veljače 2003., (str. 26 – 32). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagrebački športski savez.

3. Komes, Z. (2004). Prikaz treninga brzine – agilnosti – eksplozivnosti. U D. Milanović i I. Jukić (ur.), Kondicijska priprema sportaša, Zbornik radova međunarodnog znanstveno-stručnog skupa, Zagreb, 28. – 29. veljače 2004., (str. 133 – 169). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagrebački športski savez.

4. Milanović, D. (2009). Teorija i metodika treninga. Zagreb: Odjel za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta Zagreb; Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

5. Sheppard, J. M. i W. B. Young (2006). Agility literature review: Classification, training and testing. U Journal of Sport Sciences. 24(9), str. 919 – 932.

6. Šopar, J. (2004). Specifična i situacijska kondicijska priprema specijalnih postrojbi vojske i policije. (Diplomski rad). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

7. Šopar, J. (2008). Trening jakosti specijalnih postrojba vojske. Kondicijski trening. 6(1), str. 72 – 77.

8. Verstegen, M. i B. Marcello (2001). Agility and coordination. U B. Foran (ur.) High Performance Sports Conditioning. Champaign: Human Kinetics, str. 139 – 165.