VEB I MOBILNI DIZAJN

ISHOD 1 – 2PPT

ASIM MAHMUTOVIĆ

KAKO INFORMACIONOM ARHITEKTUROM

UNAPRIJEDITI DIZAJN SAJTOVA

„Dobar dizajn je dobar za biznis”, rekao je prije

nekoliko decenija Tomas Votson Junior (Thomas

Watson Jr.). Bila je to premisa od koje nije

odstupao i na kojoj je izgradio kompaniju IBM,

dokazavši da je u pravu.

ŠTA JE INFORMACIONA

ARHITEKTURA?

INFORMACIONA ARHITEKTURA KAO

OSNOVA ZA IZGRADNJU UX DIZAJNA

Dizajneri korisničkog iskustva (UX) i korisničkog

interfejsa (UI) svakodnevno primjenjuju principe

informacione arhitekture, a da toga možda nisu ni

svjesni. Informaciona arhitektura je svakako značajna

vještina u sklopu UX dizajna, ali i kod disciplina

poput programiranja, tehničkog pisanja, formiranja

strategije sadržaja ili dizajniranja interakcija.

Kao i prilikom projektovanja jedne zgrade, izgradnja

vebsajta može da poprimi različite oblike i zasnovana

je na preciznoj, namjenski kreiranoj strukturi i čvrstoj

osnovi utemljenoj na idejama i ciljevima

ŠTA RADI INFORMACIONI

ARHITEKTA? Zadatak informacionog arhitekte u timu programera i veb

dizajnera jeste da organizuje veliku količinu podataka,

klasifikuje ih, mapira, strukturira i odredi njihovu poziciju

na svakoj od stranica na vebsajtu.

Opseg njegovih zaduţenja obuhvata:

istraživanje

klasifikaciju podataka i određivanje hijerahije strukturnih

podataka

izradu mape sajta (eng. sitemap)

određivanje tipova stranica sajta

formiranje strukture stranica sajta

ŠTA RADI INFORMACIONI

ARHITEKTA? plasiranje objekata na stranicama

pravljenje okvira, skica i modela vebsajta sa

kompozicionim elementima (eng. wireframes)

izradu navigacionog sistema u sklopu sajta

kategorizaciju elemenata strukture vebsajta

organizaciju sadržaja na stranici

ZBOG ČEGA JE STRUKTURA SAJTA

VAŢNA? Izgradnja srukture jednog vebsajta veoma je značajan

zadatak svakog veb dizajnera, posebno onih koji se

bave UX i UI dizajnom, jer struktura nastaje imajući u

vidu korisnike, znajući njihove potrebe i predviđajući

njihove poteze. Potrebno je, međutim, ne samo

predvidjeti poteze, nego unaprijed procijeniti i osjećaj

korisnika budućeg sajta, imajući u vidu sledeća

pitanja:

ako putem određenog linka dođu do pojedinačne

stranice na sajtu, da li će korisnici u svakom trenutku

znati gdje se tačno nalaze i kako da dođu do početne

strane?

ZBOG ČEGA JE STRUKTURA SAJTA

VAŢNA? da li će odustati od dalje pretrage ako ne uspijju iz

prve da pronađu stranicu O nama?

da li će biti frustrirani ako ne budu mogli da pronađu

gdje se na sajtu nalazi odeljak sa formularom za

kontaktiranje?

ZBOG ČEGA JE STRUKTURA SAJTA

VAŢNA? Schema.org pokrenuta je od strane kompanija Google,

Bing i Yahoo, kako bi se stvorio zajednički okvir

standardizovanih skupova šema za strukturiranu

oznaku podataka na veb stranicama. Od tada, termin

Schema.org postao je sinonim za pojam strukturnih

podataka.

Strukturni podaci su oznake koje se dodaju u HTML

kod stranice i pomažu pretraživačima da bolje

razumiju sadržaj te strane ili njenih elemenata.

Korišćenjem odobrenih standardnih formata, pružaju

se dodatne informacije koje olakšavaju pretraživačima

da razdvajaju relevantne podatke na stranici.

ZBOG ČEGA JE STRUKTURA SAJTA

VAŢNA?

INFORMACIONA ARHITEKTURA I

NAVIGACIJA: U ČEMU JE RAZLIKA? Jedna od osnovnih razlika između informacione i

navigacione strukture jednog sajta jeste u opširnosti.

Informacionom arhitekturom gradi se kompletna

struktura vebsajta, koja funkcioniše kao kičmeni stub

povezujući sve postojeće podatke, dok navigacija

podrazumijeva jedan od elemenata te strukture i

predstavlja sistem uz pomoć kojeg se korisnici sajta

kreću od stranice do stranice.

Kada je riječ o navigaciji, najčešće je struktura

podijeljena tako da postoje naslovna stranica, stranica

O nama, stranica o proizvodima ili uslugama, stranica

za kontakt, naručivanje i slično.

INFORMACIONA ARHITEKTURA I

NAVIGACIJA: U ČEMU JE RAZLIKA? Prilikom dizajniranja zato je vrlo važno ne izgubiti iz

vida pitanje na koje svaki korisnik u svakom trenutku

boravka na jednom sajtu mora da ima precizan

odgovor. To pitanje glasi – gdje sam ja sada?

Dizajneri kreiraju navigacione strukture kako bi

olakšali da se kreću kroz veb stranice, ali navigacija

ne treba samo da pokazuje gdje može da se ide, već

jasnim obilježavanjem trenutne pozicije korisnika

trebalo bi ukazati na to gdje se nalaze.

DOBAR PRIMJER IZ PRAKSE U VEZI SA TIM

MOŢEMO VIDJETI NA SAJTU BBC NEWS-A

POSLE PITANJA O TRENUTNOJ POZICIJI,

KOD KORISNIKA MOGU DA USLIJEDE I

SLEDEĆA PITANJA

kako sada da dođem do početne stranice?

kako da znam čime se ova firma sve bavi?

kako da naručim proizvod?

da li je plaćanje putem ovog sajta bezbjedno?

postoji li ova prodavnica samo onlajn ili mogu da

odem da lično pogledam asortiman?

koja je adresa radnje?

ko stoji iza svega ovoga?

kako da kontaktiram sa vlasnikom?

PRINCIPI DOBRE INFORMACIONE

ARHITEKTURE Organizacija podataka i hijerarhija sadržaja u sklopu

jednog vebsajta mogu da podrazumijevaju

horizontalnu navigaciju, odnosno ravnu ili

jednostavnu (eng. flat), a može da predstavlja i

vertikalnu navigaciju, odnosno dubinski sistem (eng.

deep). Prilikom prikaza mape sajta i njegove strukture

jasno se vidi o čemu je riječ.

PRINCIPI DOBRE INFORMACIONE

ARHITEKTURE

PRINCIPI DOBRE INFORMACIONE

ARHITEKTURE Prilikom kreiranja strukture sajta i šematizovanog

prikaza, dakle, pravilo je jednostavno – treba koristiti

logične izbore.

Imajte uvijek na umu i takozvano pravilo brzine, koje

upućuje na značaj brzog i lakog dolaska do željenih

informacija na jednom sajtu. To nepisano pravilo,

dakle, glasilo bi – što brže, to bolje.

Kad god je moguće, skratite putanju od početne

stranice kao ostalim stranama. Ali, ponavljamo – samo

onda kada je to moguće. Nemojte zarad kraće putanje

da žrtvujete sadržaj. Kvalitetan sadrţaj je bio i ostaće

jedan od najznačajnijih elemenata na vašem sajtu.

PRINCIPI DOBRE INFORMACIONE

ARHITEKTURE

Kod jedne onlajn prodavnice, na primjer, sadržaj će

biti podijeljen u kategorije, a kategorije u potkategrije

i tako dalje, ali ne treba preterivati. Optimalno je da od

početne strane do prvobitno tražene informacije

korisnik dođe u 3-4 koraka. Sve preko toga može

djelovati frustrijaruće i može odbiti korisnike

ANALIZOM DO KVALITETNIJEG

PROJEKTOVANJA STRUKTURE SAJTA

Vlasnici vebsajtova imaju uvid u sve metričke podatke

u vezi sa njihovom onlajn prezentacijom. To, između

ostalog, podrazumijeva broj pregleda stranica,

učestalost pretrage ključnih riječi, stopu zadržavanja

na sajtu (eng. bounce rate), kao i procenat konverzija

(eng. conversion rate), što upućuje na broj korisnika

koji su ispunili očekivanja vlasnika sajta i ostvarili

željeni cilj – kupovinu proizvoda, naručivanje usluge,

popunjavanje ankete, prijavu za dnevni, nedeljni ili

mjesečni bilten i slično.

Svi ti podaci koriste se za analizu i dalje usavršavanje

i poboljšanje poslovanja.

ANALIZOM DO KVALITETNIJEG

PROJEKTOVANJA STRUKTURE SAJTA

Dobijeni rezultati analize mogu da ukazuju i na

nedostatke u sklopu strukture sajta, navigacije ili

kompletne postavke strukturnih podataka. Mogu,

dakle, da ukažu i na propuste u informacionoj

arhitekturi.

Ako postoji veliki broj posjetilaca koji dođu na

stranicu koja, recimo, opisuje određenu kategoriju

proizvoda i odmah je napuste, to jasno ukazuje da

nešto nije u redu. Jer, suština postojanja takve stranice

jeste da privuče što veći broj posetilaca, zadrži ih tu i

uputi na dalju pretragu ili formu za naručivanje.

ANALIZOM DO KVALITETNIJEG

PROJEKTOVANJA STRUKTURE SAJTA

Iako je najbolje da se informaciona arhitektura

primijeni u toku izrade sajta, moguće je i naknadno

unijeti određene izmjene u samom programskom

kodu, što može doprinijeti poboljšanju strukture.

Međutim, ukoliko se ustanovi da propusta ima mnogo,

trebalo bi razmisliti o redizajnu kompletnog sajta. Bilo

bi to mnogo isplativije rješenje nego pretjerano

„krpljenje” po već ispisanom kodu.

ANALIZOM DO KVALITETNIJEG

PROJEKTOVANJA STRUKTURE SAJTA