vehabizam/selefizam:ideoloska pozadina i historijski korjeni /es-selefijjetul-wehabijje,...

8/10/2019 Vehabizam/selefizam:ideoloska pozadina i historijski korjeni /Es-selefijjetul-wehabijje, efkaruhal-esasijje we dzuzur

1/216


2/216

Vehabizam / selefizam:ideoloka pozadina i historijski korijeni

Vehabijski dogmatizam nasuprotizvornom islamuskom ucenju2

Urednik: Jasmin Merdan

Hasan Ali Sekkaf

Vehabizam/selefizamIdeoloka pozadina i historijski korijeni

Es-selefijjetul-wehabijje, efkaruhal-esasijje we duzuruhat-tarihijje

Izdava: SREBRENO PERO

Koautori i prevodioci: Jasmin Merdan i Adnan Meanovi

Recenzent: Reid Hafizovi

Lektor: Bjanka AlajbegoviDizajn: eFF

tira: 6000

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

28-788

SEKKAF, Hasan AliVehabizam/selefizam : ideoloka pozadina i historijski korijeni / Hasan Ali

Sekkaf ; [koautori i prevodioci Jasmin Merdan i Adnan Meanovi] . Sarajevo :Srebreno pero, 2005. 216 str. ; 25 cm

Izv. stv. nasl. na arap. jeziku. Bibliografija i biljeke uz tekst

ISBN 9958-9223-1-X1. Merdan, Jasmin 2. Meanovi, Adnan

COBISS . BH ID 14458374


3/216


Vehabijski dogmatizam nasuprotizvornom islamuskom ucenju 3

Hasan Ali Sekkaf

Jasmin Merdan i Adnan Meanovic

Vehabizam / selefizamIdeoloka pozadina i historijski korijeni

Sarajevo, 2005.


4/216




5/216



Rijeurednika

Neki prijatelji i ueni ljudi su mi savjetovali da barem izostavim

poglavlje o aktivistima, tumaei to kao neakademski pristup tretiranjuproblema, te da to nije ispravan nain pobijanja neistomiljenika. Na prvipogled bi se moglo kazati kako transparentnost u prozivanju imena ipokazivanje na konkretne ljude i institucije uistinu odudara od naunogmetoda. Meutim, to se pokazalo kao nunost ije bi ignorisanje biloindiferentno i pasivno. Navest emo samo dva razloga za to.

Prvi je pria o ovjeku iju je smrt prije izvjesnog vremenaobjavila tv-kua Al-Jazeera. Taj ovjek je Ebu-Enes E-ami koji je biodrugi najtraeniji ovjek u Iraku, odmah nakon Ebu-Musaba Az-Zarkavija

s kojim je zajedno djelovao. Bio je naelnik odjela za javnost i ideolokupotporu u njegovom famoznom Dematul-dihad wet-tewhid, koji jeodgovoran za televizijska klanja i ubistva muslimana po Iraku. Fetvekakve je izdavao taj ovjek i njemu slini su bile i uzrok smrti muslimanapo cijelom muslimanskom svijetu, ak i Mekki!to je taj ovjek nama znaajan? Iz razloga to je redovno posjeivaoBosnu, a u periodu od '95 do '97 tu aktivno boravio! Moemo samopretpostaviti ta je za to vrijeme posijao. To e vrijeme pokazati. Ono tosada moemo nai u velikom broju, a to je samo po sebi dovoljno za

alarmiranje situacije je mnotvo njegovih simpatizera, uenika i onih kojisu direktno zaraeni njegovim virusom vehabizmom.Drugi od mnotva razloga je to ovi aktivisti i njihove organizacije

djeluju fascinirajue lukavo, toliko lukavo da se primjera radi njihoviaktivisti u najgorem obliku nalaze i djeluju irom Evrope: u Njemakoj,Austriji, V. Britaniji. To je stoga to su isti kroz historiju okarakterisanikao stroga manjina i opozicija svim muslimanskim skupinama i uenjima,pa su tako, kao i sve manjine, nauili kako da djeluju iz potaje i kako da sesavreno kamufliraju. Stoga oni rade i itekako su aktivni, a glavni cilj su

im iroke narodne mase gdje se lahko uklope i izgube (brada i kratkenogavice svakako im nisu nuna obiljeja). U takvom djelovanju imajumnogo iskustva koje su stekli u svom djelovanju irom arapskog svijeta.Tamo je njihova ideologija postala dominantna meu velikim brojemnarodnih masa, a neki njeni segmenti su se uvukli i na visokoobrazovneustanove, te je nepovjerenje IZ-a prema tamonjim studijama opravdano isvakako na mjestu (moda jedini preventivni korak koji je ova institucijapovukla protiv ovih). Ta dominacija je jednostavno rezultat njihovogvarljivog izgleda i nastupa te nadasve besplatne literature koja je svedena


6/216



na knjiice i letke. Ta faza je kod nas prola u ratu i krajem rata, a sada seovi demagozi u veem broju i s ozbiljnijim nastupom vraaju iz arapskogsvijeta, naroito s medinskog fakulteta s eljom da proire svoj praviislam. Knjige, radio, predavanja i kasete su verasprostranjeni, i uskoro

e, ako se situacija ne preventira i ozbiljno shvati, njihova ideologijaitekako dobiti na teini kod obinih muslimana. A onda teko nama! Utome ih svakako pasivnost nae Islamske zajednice i njihovopotcjenjivanje svesrdno pomae. Vehabizam je rak-rana muslimana kojumogu, a i moraju samo oni zalijeiti. To je najopasnija sekta koja se ikadpojavila u ruhu islama.

Mislim da ne smijemo ekati da eksplodira bomba ispred amerikeili britanske ambasade da bismo shvatili koliko zla ovdanjim

muslimanima ovi mogu nanijeti. to na ovom aktuelnom, globalnomteroristikom planu, to na onom, ovdje nama interesantnijem, aosnovom svega ideolokom i akidetskom.Ako pogledamo samo na ove dvije injenice, tada e nam biti jasno da jeukazivanje na ljude koji predstavljaju opasnost po drutvo, ne samoitekako nauni metod, nego i nunost muslimana, koji eli da ukae na zloi da ga pokua preventirati.Obinim ljudima koji su ciljana grupa vehabija, treba dati do znanja da supitanja koja obrauje ova knjiga, realna pitanja i suta stvarnost pored koje

prolaze, ne nekakve zaboravljene teoloke ili daleke filozofske raspravekoje nemaju dodira sa svakodnevnim ivotom. To je jedino mogueuraditi ispravnom edukacijom masa uz jasno ukazivanje na te ljude iorganizacije, i transparentno ograivanje od istih. Jedina stvar za koju sevehabije mogu uhvatiti je naa, njima poklonjena pasivnost. Knjige kojeoni tampaju su na svakom koraku, i to na ulici, pred ljudima, ne uknjiarama u koje ljudi preesto ne zalaze, nego ispred damija i natrgovima gdje je najvea frekventnost. Niti ko te knjige pregleda, niti imastrune i zakonske recenzije, osim formalne i uglavnom od istomiljenika,

i obian svijet to ita, a svi nisu u stanju razaznati istinu od podmetnutog.Dovoljna je lukava fusnota, dva-tri retka ili hadis izvuen iz konteksta, sveumetnuto u lijep opeislamski kontekst, da neuk ili neobavijeten ovjek,odnosno mladi ili djevojka nasjednu. To je prilino smjela uvertira kojaima svoj uhodani tok...

O prijetnjama koje smo doivjeli ve prije izdavanja knjigeneemo govoriti, a nije lahko breme koje smo ponijeli kada smo se usudilina ovaj konkretni i direktni korak. Sama injenica da imamo samo jednu


7/216


Vehabijski dogmatizam nasuprotizvornom islamuskom ucenju

recenziju dovoljno govori. Dodue, jednu ali vrijednu. Iako su se odislamskih imena svi redom pozitivno izjanjavali o ovoj knjizi i tapalinas po ramenima, samo se uvaeni prof. Reid Hafizoviodvaio stati izanje.

Zahvaljujemo se jo i prof. Enveru Kazazu na svesrdnoj pomoikoju nam je ukazao u realizaciji knjige, takoer i gosp. IvanuLovrenoviu.


8/216



Iz recenzije prof. Reida Hafizovia

Nakon cijelog niza knjiga koje su se pojavile u nekolikoposljednjih godina, a koje razmatraju fenomen vehabizma/selefizma,najzad je pred naim itateljima djelo istovjetne provenijencije, poteklo izpera jednog muslimanskog autora. To je knjiga pod naslovom:Selefizam/vehabizam ideoloka pozadina i historijski korijeni autoraHasana Alija es-Sekkafa.

Znaaj knjige autora Hasana Alija al-Sakkafa je u tome to onsnagom injenica i nedvojbenih pokazatelja, uzetih iz sadraja vrelaislamske konstitutivne i muslimanske interpretativne tradicije, razmatrafenomen vehabizma, ispituje njegove povijesne, doktrinarne i ideolokekorijene, kao i negativne posljedice koje ova nesretna pojava proizvodidanas u muslimanskom svijetu na jednak nain kao i drugdje u svijetu.

Odve razlono i trijezno autor rasvjetljuje reduktivnu naravvehabijskog fenomena, njegovu temeljnu netrpeljivost, doktrinarnu iideoloku iskljuivost i potpuno kulturno, znanstveno, filozofsko i, ak,politiko sljepilo kojim pristalice vehabizma srljaju i juriaju na svepozitivne, suvremene tekovine moderne civilizacije. Ali, promicateljivehabijskog fenomena jednako tako, i prije toga, juriaju i na sveznanstvene, kulturne, civilizacijske tekovine tradicionalnog islama, kojiidejno i doktrinarno istjee iz jedincatog vrela islamskoga tawhida, i tosnagom naela transcendentnog jedinstva boanske Biti (wahda al-shuhud) i istog takvog jedinstva boanskoga Bitka (wahda al-wujud), akulturalno i znanstveno-spoznajno se razudjuje u raskonu i gotovoneuhvatljivu dugu muslimanskog misleeg genija. Kulturalnu razudjenost,interpretativnu pluralnost i sadrinsko bogatstvo, to ih je tradicionalniislam namro kroz stoljea muslimanske povijesti unutar razliitihmentaliteta i duhovnih podneblja prostrane muslimanske oikumene, nalikplodonosnoj i monoj rijeci koja protie svim kontinentima ukupnogsvjetkog zemljovida, vehabizam u svojoj reduktivnoj, uskogrudoj iubilakoj zapjenuanosti nastoji zaustaviti, ponititi i zaboraviti, a sve podizgovorom bezumnog zazivanja tobonjem vraanju izvorima potpunoogoljenim i lienim svake vrste znanstvenog posredovanja muslimanskogmisleeg genija. Taj tragini i poasni fenomen danas svim silama eliustati protiv dijaloga, tolerancije slobode, mira, demokracije, ljudskihprava, dostojanstva svake ljudske osobe i drugih darova suvremeneljudske civilizacije, darova koji su, u prvome redu, snagom metafizikenude i prirodjenosti bili i ostali biti smireni u ideji islama, o kojoj su


9/216


Vehabijski dogmatizam nasuprotizvornom islamuskom ucenju

muslimani napisali takvu literaturu da ona, naprosto, predstavljaneponovljiv i nedostian kulturni spomenik kakvim se jedva moerazmahnuti bilo koja druga religijska tradicija. Apokaliptini jahaivehabizma svaki atom svoga duha i tijela troe na pregnue da pokau

kako je islam nehuman, netolerantan, nedijaloki, nepluralan,necivilizacijski i nepodudaran sa bilo kojim dostignuem i pozitivnomvrijednou suvremenog ovjeanstva.

Autor Hasan Ali al-Sakkaf sa svojom knjigom pokazuje da nijeislam to to vehabije ele uspostaviti kao autentini i jedini islam, inastoji rasvijetliti svu rasko i ljepotu islama unutar znanstvenih, pravnih,teolokih, tradicijskih, kulturnih, filozofskih i umjetniih segmenataukupne muslimanske mislee tradicije. Ali, on takodjer nastoji raskrinkatisve zablude, podmetanja i destruktivnu praksu vehabijskog fenomena,

koja je podjednako opasna i pogubna za tradicionalni islam kao i zapluralistinu civilizaciju naih vremena. U toj injenici poiva i najveavrijednost ove knjige i preporuka za njeno objelodanjenje i stavljanje predlice ovdanje kulturne javnosti.


10/216



Rijeprevodioca

Elhamdulillahi rabbil-aleminSa imenom Allaha Milostvog Samilosnog, neka je mir i spas na

naeg Poslanika, Boijeg miljenika Muhammeda i njegovu asnuporodicu Ehlul-bejt, i neka je Boije zadovoljstvo na asne ashabe,drugove i pomagae posljednjeg Boijeg izaslanika koji vjerno uva,sauvae i dostavie nam jedinu, pravu, istinski sauvanu Boiju vjeru islam.

Vedue vremena elimo omoguiti naem itateljstvu uvid u neka djelavrsnog muhadisa, obnovitelja islamske misli ovog vremena, ejha Hasanabin Alija es-Sekkafa, Haimovia, Kurejsevia. To je neto to nam jeprijeko potrebno. ejh Hasan nije poznat naoj iroj javnosti iako smo se ido sada imali prilike susretati sa prevodima segmenata njegovih djela.

Zato ba vehabije?Ve mnogo vremena je prolo otkako su se vehabije pojavile na naimprostorima harajui i skrnavei bez imalo potovanja sve to su bonjacisauvali od kulture, vjere, mezheba i bosanske posebnosti. Jer kako bi ga iimali kada su svoja uenja sa strane donijeli od ljudi koji tvrde kako samimao lino priliku da posluam da u Bosni nikada nije bilo one vjere sakojom je doao pejgamber Muhammed sallallahu alejhi we alihi ve sellem,nego samo ostaci te vjere koju Osmanlije iskrivie i nama je takvuiskrivljenu prenesoe.

Govoriti o vehabizmu znai govoriti o sekti i o najveoj novotarijikoja se ikada pojavila u islamskom ummetu.Kada kaemo najveoj novotariji, mislimo na njenu rasprostranjenostdanas meu nedovoljno ili neadekvatno islamski obrazovanom omladinomi na njenu potencijalnu opasnost po ummet koja se iznutra iri kao rak ranai najeda njegovu energiju i arolikost, i naposljetku, sutinu.To ne znai da ne postoje sekte koje su zastranile vie nego vehabije.Naprotiv, vehabijsko sektatvo izbija iz same sri ummeta, iz jednog odetiri mezheba, ili bolje reeno iz loe interpretacije jednog od etirimezheba koju su uenjaci ovog mezheba nastojali zalijeiti, dodue, bezveeg uspjeha, kao to je to bio pokuaj eminentnog znalca, imama hafizaIbnul-Devzija.


11/216



Govoriti o vehabijama bez sumnje nije isto kao govoriti oahmedijama, kadijanijama, behaijama, sihima, jezidijama i drugimotpadnikim sektama, jer uenje navedenih je bez sumnje davno izgubilosvoju islamsku boju i skrenulo u potpunosti sa prave staze. Govoriti o

vehabijama nije isto iako imam Ebu Zehre u svome poznatom djelu osavremenim frakcijama govori o vehabijama u poglavlju zajedno saahmedijama, behaijama i kadijanijama zbog ega su mu neke vehabijeprigovorile.

Da li je u Bosni danas prioritet govoriti o vehabijama ili ne?Ovo je pitanje koje moemo uti naroito ako uzmemo u obzir da

su kriminal, droga i prostitucija u porastu, a vjerska obrazovanost mnogihmuslimana o svojoj vjeri ispod svakog nivoa.

Odgovor na pitanje bi glasio: da svakako, prioritet je! Ali prije toga elimoupitati zagovarae prioriteta ta su to oni uradili na polju islamske misli dabi bili alternativa vehabijskoj opciji; ta su uinili na polju obrazovanja iedukacije masa koje niti idu u damiju niti alju djecu na vjersku pouku;da li su oni sami uope izuavali islamske tradicionalne znanosti prednjihovim eminentnim znalcima i ta to oni mogu ponuditi javnosti osimfilozofiranja i razmetanja frazama i retorikom?S druge strane, kada neki fudbaler, muziar ili slikar na radiju ili televizijigovori o svome ivotu ili kada neki sportski komentator iznosi svoje

vienje o nekoj davnoj utakmici iz osamdesetih, niko ga ne pita da li je toprioritet bonjakog naroda. Meutim, kada neko eli da pie i probudipanju za nekom od tema iz islama koja je davno ugaena, zanemarena, ilikojoj se pak ne posveuje panja koja bi se trebala i morala posvetiti,najednom se bude pobornici prioriteta i vie nego iko diu svoj glas, iakosu i sami laici kada su odreene teme u pitanju. Ali kada je rije obavljenju sporednim stvarima, prednjae bez konkurenata.

Da li to isto pitaju vehabije kada tampaju knjige koje raspirujumrnju i nepodnoljivost meu muslimanima, ili ta pitanja naviru iz

samoljublja i nemogunosti da se daju adekvatni odgovori na prisutnuproblematiku, ili pak dolaze zbog pomanjakanja samopouzdanja onih kojisu pozvani da o tome govore. Jer injenino je stanje da o ovom i slinimpitanjima oni prozbore stidljivo tek nakon to ih u tome neki zapadni autorpretekne tamo gdje bi oni sami trebali prednjaiti. Ono to se da primjetititakoer, je da ove teme nerado sluaju vjernici slabo upueni u ovuproblematiku; koji je vrlo povrno poznaju, ili su nedavno skinuli sa leabreme vehabizma pa se stoga ne ele time niti bilo ime optereivati.Meutim njihove emocije su neto to po srijedi treba ostaviti a nauni


12/216



pristup neto drugo. Postoje naime i oni koji pak vie vole sluati kadaneki sportista ili muziar zbore o vjeri nego kakav uenjak koji je zapravojedini pozvan da tumai vjeru kako to Knjiga i Tradicija nauavaju. S timda ne treba zaboraviti ni modernu bolest relativnosti koja ubija svaku

eliju u organizmu, a time i svaku elju i potrebu za miljenjem i stavom,ak i ivotom (emu stanje ljudi na Zapadu najbolje ilustrira tu duhovnusmrt) koja ovjeka ini marionetom kojom se igraju velikosvjetskinametai ivota, mode, parametara i realnosti. Ali ovjek ostaje ovjekomi ima potrebu za stavom a svaka ideja na kojoj se ustraje vremenom jeobasja dan, pa makar nekad i ne bila Bogom data iskonska vrijednost, kaoto je to sluaj sa vehabizmom.Zato kaem: da, u Bosni je prioritet zboriti o vehabijama ili e biti zborenoo naim glavama, kako je otprilike jednom rekao na ugledni imam u

Americi, Senad ef. Agi.

Ono to elimo od brae vehabija ukoliko neki od njih budu italiovu knjigu jeste da racionalno razmisle o svim stvarima i da ne donosepresudu tako brzo, a naroito da se ne zavaravaju injenicom da suvehabije davale svoje ivote za odbranu ove zemlje (emu estopribjegavaju kada ostanu bez validnih argumenata), jer to nije nikakavargument izuzev ukoliko se smatra da je rije o ma'sumima(bezgrijenima). ehida je bilo meu svim mezhebima i frakcijama kako u

Bosni tako i van nje, a svako potezanje za minuli rat je ista demagogija.A ako se ipak hvataju za te dane, onda im na razmiljanje ostavljamo rijeionog ko je imao najvie prava, ak i po njihovim parametrima, daprogovori o njihovom ueu u Bosni, tj. rijei tadanjeg predsjednikaPredsjednitva Bosne i Hercegovine, rahmetli Alije Izetbegovia, koje jeizrekao za intervju nezavisnom asopisu Dani u martu 2002. godine:

(( DANI: Kakav je odnos koristi i tete uinjene Bosni i Hercegovini dolaskomosoba iz islamskih zemalja?

IZETBEGOVI: Vie je tete nego koristi.

DANI: Pretpostavljam da se ne slaete sa ocjenama po kojima ste podravalinjihov dolazak i kasniju legalizaciju njihovog boravka i ostanka u ciljureislamizacije Bonjaka?

IZETBEGOVI: Nisam podravao njihov dolazak, tolerirao jesam. Dolazaknepoznatih ljudi, njih 100, 200 ili tri stotine, mogao je nositi samo rizik. Nama nisu bili

potrebni stranci jer smo imali 200 hiljada naih mladia, ije smo namjere, porijeklo i


13/216



imena znali. Jo u svom govoru na Samitu islamskih zemalja u Senegalu, u januaru 1993,rekao sam: ne aljite nam ljude, mi ljudi imamo, aljite nam oruje. Ali to je bila porukana pogrenu adresu jer vlade ih nisu ni slale. Dolazili su na vlastitu inicijativu ili kao

pripadnici nekih organizacija. A to se tie ovoga to vi nazivate reislamizacijomBonjaka, radilo se o vjerskoj obnovi. Bio sam sretan zbog toga, ali porijeklo te pojave jedomae, ne strano, i to je opet ono to zovemo "bosanski islam", ne vehabijski ilitalibanski. Uostalom, reislamizacija, kako je vi zovete, u punom je jeku 1990. i 1991.godine, a stranci su doli kasnije. Stranci nemaju nikakve veze s tim kao masovnimfenomenom. Bila je to izravna reakcija na represiju vjere koja je trajala skoro polavijeka.)) 1

U emu se ogleda opasnost irenja vehabizma po Bosnu?Vehabizam je u Bosni od svoga dolaska do danas proao kroz vie

faza; od osude i zabrane (meu masama) do konane legalizacije koju

danas uiva. O tome da li je ko odgovoran za to neemo ovdje govoriti, aliemo zato skrenuti panju na njegovu opasnost po islam u Bosni.

Nema sumnje da su muslimani u Bosni u proteklom ratu dokazali po kozna koji put svoju tolernaciju, umjerenost i pravinost. Ova tri obiljeja supo naem miljenju glavni faktori muslimanskog opstanka na ovimprostorima uz Boiju volju, te im se nije dogodila sudbina brae izAndelusa.

Ukoliko bi posmatrali vehabije kroz ova tri faktora ili vrline, bez

sumnje bi doli do rezultata da ih nijedna od njih ne krasi. Njihovekstremizam negira njihovu umjerenost, njihova nepodnoljivost spramdrugih, ak (i naroito) spram muslimana koji drugaije misle, negiranjihovu toleranciju. Dovoljan nam je samo primjer ta rade vehabije ovihdana u Iraku, gdje podmeu eksploziv u damije i oko drugih objekatanjihove brae u islamu, ija. (Iako vehabije kada im se prui prilika istotako svirepo postupaju i sa sunijama kao to je poznato iz historijenastanka pokreta Muhammeda ibn Abdul-Vehaba.)Ukoliko ovome jo dodamo kloarstvo kao vehabijsku pratilju, bit e nam

jasno otkuda dolazi opasnost nastranih tumaenja.

ta podrazumijevamo pod kloarstvom?Pod ovim pojmom podrazumijevamo osobinu vehabijske

populacije koja uglavnom dolazi iz sredina koje prije dodira savehabizmom nisu imale jaeg (ili nikakvog) kontakta kako sa islamom,tako i sa finim ponaanjem.

1Intervju vodio Senad Peanin, Dani br. 246, 01. mart 2002. (Intervju Caco je i heroj i zloinac).


14/216



Tu ne bi bilo nikakve smetnje da je vehabizam kojim sluajempreodgojio ove ljude i napravio od njih uzorne graane od kojih niko ne bitrebao strahovati (barem ne vjernici muslimani) i time savio dosijeprolosti bacivi ga u nepovrat i uinivi tako uslugu ovom drutvu u kom

bi navedeni bili adaptirani u pozitivnom smislu. Meutim, vehabizam kaodoktrina nije u stanju da tako neto ponudi. Najvie to moe jeste dapromijeni motive postupaka, dok oni u sutini ostaju isti u svojoj slici iformi, te nakon to su bili individualni, anarhini i bez jasnog cilja, prelazeu organizovane i ideoloki motivirane.Vehabije to ak tumae hadisom: Najbolji prije islama su najbolji uislamu. Meutim, rijeu hadisu hijarukum (najbolji), ni u kom sluajune moe znaiti erarukum (najgori), jer hadis ovdje govori o ljudimasa plemenitim svojstvima koji svojim ulaskom u islam zadravaju ta

plemenita svojstva, a ne o osobama koje su najgore olienje neislamskogdrutva da su oni najbolje olienje islamskog drustva jer bi onda rijehijarukum fil-islami (najbolji su u islamu) znaila da islam podstie nata loa svojstva i djela prije islama.A rije najbolji jeziki gledano ne moe znaiti najgori, nego znainajodabraniji od vas, to se u arapskom ne moe zamisliti osim uplemenitosti i dobroti.

Ovo nas navodi na pravilo koje nije openito ali donekle ima

smisla i koje bi ovdje moglo da glasi: najgori prije islama najgori uislamu (erarukum fil-dahilijjeti erarukum fil-islami). A to je upravoslika i prilika veine vehabija. Tako primjera radi, famozni vehabijskiterorista Abu Mus'ab Ez-Zerkawi, koji ubija vjernike muslimane u Irakubio je kako sam lino upoznat u njegovom rodnom gradu i mahali jedan od najproblematinijih ljudi u svojoj zajednici. A zatim je postaovehabija to e rezultirati da se njegova problematika samo proiri izadobije ire obime (ista slika razliiti motivi).Kod nas takoer: veina tih vehabija se i dalje hvale podvizima iz

perioda prije vehabizma kojeg dogmatski definiu i smatraju za vrijemedahilijeta. Oni time zapravo ne shvataju monstruoznost svojih postupakau nekim ranijim periodima, nego vrhunac onoga to mogu oblikovati jesteda im je u tom periodu nedostajao namaz kao stub islama, da su nisu imalibrade, te da su puili i sluali muziku. Sve ostale odgojne i duhovne straneislama kako nisu postojale tada, tako ne postoje ni danas, i kako arapskamudrost kae:fakidu ejin la jutihi(onaj ko neto ne posjeduje ne moega ni dati).Vehabizam ne posjeduje moralnu i odgojnu strukturu koja bi


15/216



oni koji ga konzumiraju okitila istinskim vrlinama to ih dini-islam nosi usvom nauku, i koje ne podlijeu ni vremenu ni prostoru.

I jo rije-dvije o nazivu vehabije:

Vehabije e sigurno rei, kao i uvijek: Mi nismo vehabije, mislijedimo Kur'an i sunnet, to je potvora na nas. Bez sumnje, njihovareenica da oni slijede samo Kur'an i sunnet a time se razlikuju odostalih muslimana, upuuje na injenicu da oni vjeruju kako drugimuslimani slijede neto drugo.2Meutim, da ne bi bilo zabune, mi emoim ipak ovdje citirati rijei nekolicine njihovih velikana, iz njihovihizvora, kako bi im bilo jasno da su oni ipak vehabije, svidjelo im se to iline.

Ovdje prije svega treba naglasiti da ime vehabijene mora znaiti

neto runo jer svakom mezhebu/pravacu koji poiva na ispravnimargumentima samo ime, ukoliko je novo, nee nauditi. Meutim, vehabijetvrde da bi ih trebalo u tom sluaju zvati muhammedijama, jer se osnivazvao Muhammed, to je ista demagogija i dehl s njihove strane, jerveliki broj mezheba nosi ime po djedovima i oevima a ne po samomosnivau kao to je sluaj npr. sa hanbelijskim mezhebom po osnivauAhmedu ibn Hanbelu. Stoga ne razumijemo zato im smeta ovaj naziv.Od vehabijske uleme koja je koristila za mezheb ovaj naziv je Sulejmanibn Sehman, a prije njega Muhammed ibn Abdullatif (pogledaj Dureru

senijje8/433).Tako npr. saudijski muftija Abdul Aziz Ali ejh u svojoj hutbi hadijama2003. godine koju je prenio arapski asopis Al-Watan, iji je glavni iodgovorni urednik Muhamed Abdul-Kadir el-Dasim, koji se tampa uKuvajtu, u broju izdatom 11.2.2003., veli:lbfibi b NNa b ozz CibaD

Vehabije su korigovale principe erijata i oni nemaju nikakve veze saterorizmom.

U knjizi ejh Muhammed ibn Abdul Vehab akidetuhu es-selefijje weda'vetuhu el-islamijjeautora Ahmed ibn Hader Alul Bewtami (jedan odvehabijskih poznatih daija i kadija u Kataru), a kojoj je recenziju napisaoAbdul Aziz Abdullah bin Baz stoji: ibbi na bPa kada

se sastao sa vehabijama u Meki (str. 105., drugo izdanje 1393. hidretske,tampala firmaMetabiul dezire).

2 Samo ne znamo ta je to drugo i kako to da etrnaest vijekova niko nije primijetio sve

dok nisu dole vehabije.


16/216



Ono to potvruje ovaj naziv jesu i rijei poznatog vehabijskog ejha ijesu knjiice besplatno dijeljene Bosnom u ratu i poslije rata, Muhammedabin Demil Zejnu, vehabijskog muderisa u Mekki, u njegovoj knjiziemail Muhamedijena str. 67. gdje se dii imenom vehabije i veli:

a bc a lba g j ibaVehabija po imenu el-Wehhab koje je od Allahovih imena.(Tanije, po Muhammedu ibn Abdul Vehabu obnovitelju haevitskemisli.)

Muhammed Halil Herras, jedan od poznatih vehabijskih velikana, autor jeknjige El-Hareketul-Vehabije Vehabijski pokret, u kojoj brani stavovevehabizma i naziva ih vehabijskom da'vom (pogledaj str. 37., izdanjeDarul kitabil arabi).

Ovo bi bio samo mali dio onoga to potvrduje autentinost naziva vehabijei da nije bojazni da emo otegnuti, mogli bismo navesti toliko primjera damoe stati u zasebnu knjigu.Besmisleno je to to neki vehabijski velikani danas nagiraju ovo ime naelu sa Salihom bin Fevzanom, koji zagovara da se u ovom nazivu krijezavjera, te da je naziv doao sa dobrom namjerom, glasio bimuhammedijje, iako on sam naziva vehabijski dihadski pokretsururijepoMuhammedu ibnSururu ibn Najifu, a ne naziva ih muhammedije kao nihanbelije ahmedije, niti afije muhammedije po Muhamedu ibn Idrisu ibnAbbasu ibn Osmanu ibn afiji. A to sve potvruje da kod vehabija nemapravinosti i jedinstvenih parametara te da se njihova vjera gradi naprohtjevima i pristrasnosti.

ta je mjerilo istine?I prije nego zavrimo uvodnu rije, elimo napomenuti da mnoge

zbunjuje to to vehabije danas vode glavnu rijeu dva asna harema. Zatoje potrebno da znamo da je istina, poslije koje nema nita drugo do la, dasu vehabije krvavo zauzele ova dva asna mjesta o emu se opirnije moeproitati u knjigama historije. Tako npr. na Muvekkit pie:

Ima neko vrijeme kako su se pojavile bune u najodabranijim gradovima ikrajevima, tamo gdje se nalaze dva najasnija harema Mekke i Medine.Grupa vehabija-haridija, koji su digli na bunu arapska plemena, tegodine potpuno su uklonjeni iz tih zemalja, pa su ti krajevi koji slue naponos i to; asna Mekka, svijetla Medina i divna Dida, Taif i ostalamjesta oieni od haridijske pogani... Navedena grupa s namjerom da


17/216



zatvori put na had, i da hadije sprijei da posjete Kabu, sve je usputnetvrave i krajeve ruila.3Sruili su asno vrelo (Burke muazame), a i sveostale izvore koji su se nalazili na usputnim konacima. Zbog toga je sadaput na hodoae otvoren i oien, a popravljeni su i svi bunarevi koji su

potrebni. Tim povodom da bi se obavjestili muslimani, izdan je ferman odkonca dumadel-ahira 1228. godine (21 - 29. VI 1813.) , a u Bosnu jeprispio 19. evala (24. XII 1813.)... Poto su oba asna mjesta oiena odsaudijske haridijske pogani, kako je to gore izloeno... (Povijest Bosne,Salih Hadi Sidki HadihuseinoviMuvekkit, 2/813-814.)

Tako su se kroz dugu historiju od 1400 godina smjenjivali imamiharema razliitih mezheba dok je vehabijska uprava nad njima stara svega80 godina i prije koje nisu imali nikakvog udjela, kako u dva asna

harema, tako i ostatku vjerskoga ivota muslimana.

Bolno je kada se ujemo nae hadije koje su se vratile sa hadakako veseli zbore o mermeru i ploniku, a ni sami ne znaju koliko sekulturnih i vjerskih znamenja sruilo i oskrnavilo u dva asna harema ioko njih i da nije ostalo nita od znamenja osim dva harema, kako veleneki ugledni stanovnici Mekke.

Tako su npr. sruili kabur Amine bint Vehb, majke Boijegmiljenika Muhammeda s.a.v.s., tako to su ga polili benzinom pa zapalili

ve la havle ve la kuvvete illa billah, a da su ga makar ostavili pedalj kaokamen oko ega nema razilaenja. Sruili su kuu Hatide r.a., mjesto gdjeje Allah d.. prve rijei objave sputao Poslaniku s.a.v.s., i na njenommjestu sagradili klozete i nunike. Zatim su razorili bostan asnog ashabaSelmana Farisije u kojem je bila palma koju je Poslanik s.a.v.s. zasadiosvojom rukom. Zatim su sruili plemenito mjesto gdje se rodio Poslaniks.a.v.s. i pretvorili ga u stonu pijacu koju su kasnije neki dobri ljudiuspjeli kupiti i pretvoriti u biblioteku, a to je danas biblioteka asneMekke. Mjesto je i poslije toga gledano sa prezirom i ciljem da se srui,

to su javno pokuali da urade traei pomo od vlasti uz odobrenjekomiteta za fetve prije nekoliko godina, o emu postoji i tonski zapis.4

3Nedavno su vehabije sruile i posljednju tvravu u Mekki iz osmanskog perioda zbogega je Turska te godine reagovala, a na zaprepatenje islamskog svijeta vehabije sureagovale tako to su plasirale meu svoje sljedbenike glasine da su toboe Turci izStambola pored toliko tvrava dolazili u Mekku da irk ine pored neke tvrave, a ne dazijarete asnu Kabu i harem!4Moda zvui nevjerovatno ali to je injenica koju poznaju stanovnici Mekke i Medine

kao i one osobe koje su davno ile na had.


18/216



Dozvolili su, zatim, Mukbilu el-Hadiju, poznatom vehabijskom ekstremuda na kraju svog studiranja priloi diplomski rad na temu problematikekubbeta nad Poslanikovim s.a.w.s. mezarom gdje je javno pozvao naekshumaciju tijela Poslanika s.a.w.s. iz njegovog mesdida i ruenje

kubbeta nad kaburom smatrajui Poslanikov s.a.v.s. boravak tu i kubbevelikim novotarijama.5 Sruene su i mnoge biblioteke iz osmanskogperioda sa vrijednim rukopisima, tako da moemo rei da u Medini odkulturnih i vjerskih znamenja nije ostalo nita vie od Poslanikove s.a.v.s.damije na ijim zidovima prilikom renoviranja svake godine izbriu pokoji stih iz poznatog mevluda Burde od Busajrija, kao to nastoje stihovetevesula iz poznate predaje Utbija da izbriu sa asnih prozora mezara.Kako su krenuli, pitamo se ta e narednim pokoljenjima ostaviti!6

I tako u nedogled, a da ne govorimo o uskraivanju prava ulemi etirimezheba koja je prije dolaska vehabija imala svoje halke predavanja inaune kruoke u asnim haremima, od kojih su neki tu tradiciju odravalidvadeset godina uzastopno, kao ejh Muhammed bin Alevi el-Maliki,Abdurrahman el-Duheni e-afi'i, Abdullah Seid El-lehdi, a prije njiheminentni znalac ejh Ismail Osman Ez-zejn kojem su prouzrokovalivelike pritiske u privatnom ivotu, a Allah im je sudac, u to sumnje nema.

I ta vise rei o mezhebu u ijim se knjigama akaida biljee predaje poput

ove: Kada je Allah htio da stvori Sebe, stvorio je konja, a zatim gapotjerao dok se nije oznojio, te je sebe stvorio od tog znoja. 7

I o mezhebu gdje se nasilnik Jezid sin Muavijin, najvei tiranin u historijiislama, ubica Poslanikovog unuka Husejna r.a., smatra jednim odpravovjernih vladara (imama) spomenutih jo u Tevratu. A oko Alije r.a.,poslanikovog zeta, amidia, miljenika, mua njegove kerke i oca Hasanai Husejna, postoji podjela kako to nauava Ibn tejmije uMedmual-fetawa

5Sjeam se rijei nekih vehabija u ratu kako sa podsmijehom vele da Srbi ine islamomnareena djela jer rue turbeta i kubeta po Bosni a time suzbijaju novotarije.6Saudijsku vladu i vehabijsku ulemu naalost vie je zabrinuo kip Bude nego islamskaznamenja koja svojim rukama rue, tako da su nakon ruenja kipa brzo reagovali. Tom

prilikom su islamske zajednice u SAD pozvale Saudijsku vladu da sprijei fanatike udaljnjem ruenju islamskih svetinja na asnim mjestima, a dokument tog poziva emoobjaviti u narednim izdanjima o vehabizmu.7Vehabijama bi na njihovoj mitologiji pozavidjeli i stari Grci! Detaljnije na stranicama

knjige.


19/216


20/216



Potresna slika ubijene irake majke sa mrtvom bebom u naruju odeksplozije koju postavie vehabije zahtijeva od tebe brate stav u ovomvremenu i ovoj zemlji.We sallallahu ala sejjidina Muhammedin we 'ala alihi ve sellem.


21/216



Predgovor

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, neka je salavat i selam na naeguglednika Muhammeda i na njegovu istu i dobru porodicu, a Allahovozadovoljstvo na njegove bogobojazne i asne drugove.

Ovo je knjiga koja je napisana s ciljem definisanja selefijsko-vehabijskeideologije i njenih glavnih temelja, vjerovanja/akide i principa koju njenipobornici danas ire na istoku i zapadu. Uz to emo se dotai i osnova oveideologije i njenih korijena, kako je nastala i odakle je uzeta. Ukazatemo na njene najvee predvodnike i agitatore prije i danas. Od AllahaUzvienog traim, i Njegovim Mu se dragim, izabranim poslanikomusrdno molim, da ovo nae djelo uini iskrenim radi Njegovog plemenitoglica, a samo On pomoi uputu daje.Prije nego li se upustimo u detaljnije pojanjenje, nainit emo kratakpredgovor kao uvod u tematiku. Ovaj predgovor sadri sljedea poglavlja:- islamska vjera je vjera mira i milosti;- pet islamskih stubova/artova;- objanjenje sedam islamskih pravaca koji su danas u praksi prisutni ikroz koje muslimani oboavaju Allaha delleanuhu, a to su: hanefijskipravac/mezheb, malikijski, afijski, hanbelijski, imamijski, ibadijski izejdijski mezheb;- pojanjenje islamskih znanosti i truda prijanje uleme, te da isti nijedozvoljeno negirati, nego je obavezno tovati ulemu i njihov trud;- irenje islama u mnogim predjelima ljubavlju iskazanom sufijskimpravcima.

Islamska vjera je vjera mira i milosti

Kur'an asni kae da je poslanik islama, na uglednik Muhammed, neka jena njega i njegovu porodicu spas i mir, poslan od Allaha Uzvienog dabude milost ljudima i svjetovima i da ih Allah njime izvede iz tmine nasvjetlo. Ovo je vjerovanje svih muslimana. Allah kae: I tebe smosvjetovima poslali samo kao izraz milosti (El-Enbija', 107.).Izvori erijata, Kur'an i vjerodostojni Sunnet, uinili su obaveznimsamilost, bliskost, ljubav i saosjeanje meu ljudima. Nareeno jedobroinstvo prema siromasima tako je propisan zekat; nareeno je i


22/216



potvreno milosre i sadaka, te dobrovoljno izdvajanje imetka za potrebesiromanih i bijednih i onih kojima je to potrebno. Ista je stvar sadobroinstvom prema komiji bez obzira koje vjere bio. Nareene su ilijepe rijei i lijep govor u obraanju drugima, irenje selama izmeu

jedinki drutva radi irenja ljubavi i solidarnosti meu ljudima. Propisanesu kazne za zloince, ubice, kradljivce, nasilnike, a njihovo svjedoenje jeuinjeno nevalidnim. Izvori erijata su uinili obaveznim odravanjerodbinskih veza, dobroinstvo u njima, prijatno lice i osmijeh, moral ilijepe rijei. Lijepu rije ak se tretira kao milostinja, i druge poznatestvari.Tako musliman mora biti ovjek najuzvienijeg morala, koji se premaljudima odnosi s blagou i tolerancijom, izvorom vrlina, dobrotom,blagou i skomnou.

A vrijednost lijepog morala je itekako poznata u vjeri i to je ono imesvaki musliman mora da se okiti; to je ono ime je Allah Uzvienipohvalio svoga izabranika Muhammeda, neka je na njega i njegovuporodicu salavat i selam: I udi svojom ti si uzoriti (El-Kalem, 4.). Nauitelj Poslanik a.s. je rekao: Ono to e ljude najvie uvoditi u Dennetsu bogobojaznost i lijep moral.10 I kazao je jo: Poslan sam daupotpunim moralne vrline.11Poslanik, neka je na njega i na njegovu porodicu najpotpuniji salavat inajljepi selam, bio je krajnje skroman i ponizan, i od Allaha je stalno

molio da ga ukrasi lijepim moralom i uzvienom etikom; tako je govorio usvojoj dovi: Allahu, uljepaj moju vanjtinu i moj moral12, i govorio bi:Allahu, sakloni me prezrenog morala13, te mu se Allah odazvao shodnosvojim rijeima Zamolite Me, Ja u odazvati se! (Gafir, 60.). Objaviomu je Kur'an i odgojio ga njime, te je njegov moral bio Kur'an.Rekao je Seid b. Hiam: Uao sam kod Aie, Allah njome biozadovoljan, pa sam je upitao o Poslanikovom a.s. moralu, a ona mi kaza:A zar ne ita Kur'an?!, rekoh: Svakako, a ona onda ree: MoralPoslanika s.a.w.s. je bio Kur'an.

A Allah ga je odgojio Kur'anom rijeima poput: Pratanja dri se,zapovjedaj dobroinstvo i pagana kloni se! (El-E'araf, 199.), i rijeima:Allah pravednost nareuje, dobroinstvo, te da se blinji daruje (En-Nahl, 90.); Ali ipak oprosti im i ne srdi se, jer Allah voli dobroinitelje(El-Maide, 13); Na zlo uzvrati onim to bolje je, pa e neprijateljstvo

10Prenosi Tirmizi uSunenu(4/363) i vjerodostojan je.11Prenosi Buharija uEl-Edebul-mufredu(274) i vjerodostojan je.12Prenosi Ibn Hibban u Sahihu (3/239).13

Prenosi Tirmizi (5/575) i Ibn Hibban u Sahihu(3/240) i vjerodostojan je.


23/216



izmeu tebe i njega preobratiti se tako da e imati prijatelja draga unjemu (Fussilet, 34.); Koji bijes zatomljuju i prataju ljudima (Ali'Imran, 134.).To je moral islama i njegova etika koja pokazuje da je ova vjera vjera

mira, samilosti, ljubavi i blagosti.


24/216



Pet Islamskih stubova/artova

Poslanik, neka je na njega mir i spas, je rekao: Islam je da svjedoi danema Boga sem Allaha, i da je Muhammed Allahov poslanik, neka je nanjega salavat i selam, i da obavlja namaz, daje zekat, posti Ramazan, teda obavi had ako mogne otii. Hadis prenosi Muslim u Sahihu (8)ovim izrazom, dok izraz koji biljei Buharija u svome Sahihu(50) glasi:Islam je da oboava Allaha i nita mu ne pridruuje, i da obavljanamaz...

Iz ovoga hadisa ulema kae da su stubovi/artovi islama:

Prvi stub: svjedoenje da nema boga sem Allaha, i da je MuhammedAllahov poslanik.To podrazumijeva da ovjek oboava Allaha i da mu nita ravnim ne ini,te da vjeruje u sve to je dolo od Allaha d.. u asnom Kur'anu i ono tose tano prenijelo od poslanika Muhammeda s.a.w.s. u njegovomvjerodostojnom sunnetu/Praksi.U to spada vjerovanje u Allahovu egzistenciju, te da mu nita nije slinood Njegovih stvorenja i da je On nepodloan vremenu i prostoru (dakletranscendentalan), da Ga ne obuhvata prostor niti Ga sadrava vrijeme. Onje Prvi, praiskonski/davni i bespoetni. On je postojao i nije bilo niegmimo Njega i on je Vjeni, nema zavretka, ivi i Budni, nema iseznuaniti smrti. On nema potrebe za Svojim stvorenjima, Sveznajui, Onaj kojiuje i vidi, Mudri, Milostivi, Moni, Onaj koji to eli biva.Znaenje ehadeta (svjedoenja) obuhvata vjerovanje u meleke,vjerovjesnike i poslanike, objavljene knjige, Sudnji dan, proivljenje,Dennet i Dehennem, obraun, kaznu i nagradu.Tu su i druge stvari koje su spomenute u djelima akaida i tevhida.

Drugi stub: namaz.Namaz je jedan od najbitnijih stubova islama nakon vjerovanja u znaenjeehadeta. Namaza ima pet u svakom danu i noi: Klanjaj namaze od kadasunce s polovine neba krene pa do mrkle noi (el-Isra', 78.).To je veza izmeu roba i njegovog Gospodara, budui da se u namazuoitava skruenost, molitva i poniznost seddom i rukom Gospodarusvjetova i Tvorcu svega. U namazu ovjek zaziva svoj ropski poloaj uodnosu na svog Tvorca i vlasnika ovog i onog svijeta.


25/216



Trei stub:zekat.To je izdvajanje dijela imetka bogatih radi davanja siromanim i to bezprotivusluge siromaha naspram bogatih. To je davanje i udjeljivanje kojeje obaveza bogatom.

Ovaj princip dovodi do toga da zavlada solidarnost izmeu jedinki drutvai da se podmiri potreba siromanog, te da se on ne izgubi u drutvu.Uzvieni kae: U njihovim imecima je odreen dio za onoga ko prosi i zaonoga koji ne prosi, a Poslanik, neka je na njega i na njegovu porodicuselam i spas, rekao je Muazu kada ga je poslao u Jemen: Naui ih da imje Allah propisao milostinju koja se uzima iz imetaka bogatih i dajesiromanim. Hadis prenosi Buharija u Sahihu (1395).

etvrti stub:post mjeseca Ramazana.

Allah je obavezao muslimana da posti mjesec Ramazan, a to je da ostavihranu, jelo i spolni odnos svakog dana od zore do zalaska sunca da bi setako navikao na strpljivost i blagost, te da bi iskorijenio zlo koje posjedujeu samom sebi i udaljio ga od sebe, a navikao se na dobro.Postau je nareeno da kada ga neko napadne ili uvrijedi, kae: Allahumoj, ja postim, da bi na taj nain navikao svoju duu da na zlo ne uzvraazlom, nego da uzvrati blagou, oprostom i tolerancijom. Nema srdbeosim kada se kre propisi Allaha Uzvienog.

Peti stub: had.To je putovanje s ciljem posjete asne Kabe koja je kua poaenanazivom Allahova u Mekki, radi obavljanja odreenih obreda kao to sustajanje na Arefatu, bacanje kamenia, obilaenje (tawaf) oko Kabe,tranje izmeu Safe i Merwe i dr.


26/216



Sedam Islamskih mezheba

Islamski mezhebi (pravci) su pravne kole koje su nastale radirazumijevanja tekstova Kur'ana i sunneta na temeljima iz arapskog jezika itekstova iz asnog Kur'ana i uzorite poslanike Prakse (Sunneta).Poznatih islamskih mezheba koji danas14 imaju svoje sljedbenike jesedam:

Prvi15: Zejdijski mezhebTo je akaidski i fikhski mezheb koji je obuhvatio veinu uleme Alul-bejta(potomaka poslanikove porodice), neka je na njih selam. Njegov osnivateljje imam Zejd b. (ita se ibn ili bin=sin) Ali Zejnul-abidin sin Husejna,prvaka stanovnika Denneta, b. Ali b. Ebu-Talib. Umro je 94. po H.Njegov mezheb je danas rairen u predjelima Jemena.

Drugi: Hanefijski mezhebTo je fikhski mezheb koji je osnovao imam Ebu Hanife Nu'man b. Sabitel-Kufi, Allah mu se smilovao. Ebu Hanife je roen 80., a umro 150. po H.Njegov mezheb je najraireniji mezheb brojem sljedbenika, a veina ih jeu Pakistanu, Indiji i okolnim predjelima, takoer u Turskoj, zemljamaBalkana i dr.Imam Ebu Hanife je bio jedan od pomagaa Alul-bejta.16

Trei: Malikijski mezhebTo je fikhski mezheb koji je osnovao imam Malik b. Enes el-Medeni(umro 179. po H.). Kolijevka ovog mezheba je bila Medina, neka je nanjenog Poivaoca najljepi salavat i selam, da bi se zatim proirio uEgiptu, Africi i Endelusu. Danas je veina muslimana u africi ovogmezheba.

etvrti: afijski mezheb

14 Mezheba je tokom historije bilo i vie ali su se do danas ugasili svi osim ovihnabrojanih. Naravno, govorimo o islamskim pravcima, ne dotiui se sekti.15Mezhebi su poredani hronoloki.16 Ovo itekako ide u prilog naem Imamul-a'zamu, velikanu ehlu-sunneta, i ponos je injemu i sljedbenicima njegovog mezheba. Meutim, ova injenica je bitna za neka odnarednih poglavlja i u njoj se krije odgovor na neka pitanja sa kojim e se italac susrestiu knjizi, ili se moda ve imao prilike susresti i ranije. Za vie o ovoj temi pogledaj

traktat Politiki stavovi Ebu-Hanife, autora Omera Spahi

a.


27/216



To je fikhski mezheb iji je osnivatelj imam Muhammed b. Idris e-afi'iel-Mekki, roen 150. a umro u Egiptu, 204. po H. Jedan od njegovihuitelja je bio imam Malik.Veina sljedbenika ovog mezheba danas su u istonoj Aziji: Indoneziji,

Maleziji, Tajlandu, rilanki, dijelu Indije, uz zemlje ama, Iraka, Egipta idr.

Peti: Hanbelijski mezhebFikshski i akaidski mezheb koji je osnovao Ahmed b. Hanbel el-Bagdadi,umro 241. po H., a jedan od njegovih uitelja je imam afija.Ovaj mezheb posjeduje miljenja koja su nedvojbena u antropomorfizmu iporeenju Allaha sa stvorenjima (et-tedsim wet-tebih) do te mjere da jejedan od imama ovog mezheba, a to je hafiz Ibnul-Dewzi el-Hanbeli17,

bio prisiljen da odgovori predvodnicima svoga mezheba, te da im predoinesuvislost antropomorfistike dogme i poreenja Tvorca sa stvorenjima usvojoj knjizi koju je nazvao Pobijanje kleveta antropomorfizmaargumentima transcendentnosti/istog vjerovanja/istovjerstva18 ( j na di jna).Miljenja vehabija koji danas sebe nazivaju selefijama su utemeljena nastavovima ovog mezheba, naroito na stavovima Ibn Tejmijje i njegovoguenika Ibn Kajjima, dvojice hanbelija.Iza sljedbenika ovog mezheba stoje prenagljene smutnje tokom cijeleislamske historije.

esti: i'itski/imamski, ili duodecimalni (isna-'aeri) mezhebFikhski i akaidski mezheb, a sljedbenici ovog mezheba slijede dvanaestimama, to nakon Poslanika, neka je na njega salavat i selam, a oni su:

1.

imam Ali, Allah njime zadovoljan, roen 23. prije Hidre, a umro40.

2. Hasan b. Ali, roen 2. a umro 50.3.

Husejn b. Ali, prvak ehida, roen 3., a umro 61.4.

Ali Zejnul-abidin b. Husejn, roen 38. a umro 95.5. Muhammed el-Bakir b. Ali Zejnul-Abidin, roen 57. a umro 114.6. Da'fer es-Sadik b. el-Bakir, roen 83. a umro 148.7.

Musa el-Kazim b. Dafer es-Sadik, roen 128. a umro 183.8.

Ali Rida b. Musa el-Kazim, roen 148. a umro 203.

17Umro 597. po H. i to nije Ibn Kajjim el-Dewzijje, uenik Ibn Tejmijje, Ibnul-Dewzije ivio oko 150 godina prije Ibn Kajjima el-Devzijje.18

Smatranje da je Bog slobodan od svakog nesavrenstva, rijenik T. Mufti

, str. 1483.


28/216



9. Muhammed el-Dewad b. Ali Rida, roen, 195. a umro 220.10.Ali el-Hadi b. Muhammed el-Dewad, roen 212. a umro 254.11.

Hasan el-Askeri b. Ali el-Hadi, roen 232. a umro 260.12.Mehdi Muhammed b. Hasan, roen 256. po Hidri, i on je

Oekivani19.

Najbitniji principi i temelji ovog mezheba su smatranje Allaha istim odsvake manjkavosti i zakletost na ljubav Alul-bejtu, te njihovo pomaganje(odatle im i naziv:i'a=pomagai) i obaveza slijeenja spomenutih imama.Takoer je bitno postojanje autoriteta i vjerskog vrha, razliito od anarhijekoja je prisutna kod nas, ehlu-sunneta danas.

Sedmi: Ibadijski mezheb

Ovaj mezheb se pripisuje Abdullahu b. Ibadu el-Meka'isiju el-Murriju et-Temimiju i on je veoma star, budui da je spomenuti osnivasavremenikMuavije b. Ebu-Sufjana i ivio je do kraja vlasti Abdul-Melika b.Merwana. Uestvovao je u odbrani Mekkanskog harema od Muslima b.Ukbe el-Murrija, namjesnika Jezida b. Muavije. Ibn Ibad je umro u Basri,otprilike 86. po Hidri, o emu postoji neslaganje.Ibadijski mezheb se takoer pripisuje Dabiru b. Zejdu el-Umaniju, koji jeuzimao neposredno od ashaba; bio je uenik kod Abdullaha b. Abbasa.(pogledajHistorijuod Taberija 4/438.)

Ibadije su danas rasprostranjene u Omanu, Libiji, Aliru, Tunisu, a ima ihneto malo i u Egiptu.

Napomena:Uzde islamskog uenja su tokom svih prethodnih vijekova bile u rukamavoa i uleme iz ovih mezheba, koji su bili podloni asnom Kur'anu ineprikosnovenom poslanikom sunnetu; svako shodno svome naporu uuzimanju i interpretaciji uzvienog erijata. Tako sve dok se ne pojavievehabije (koje sebe nazivaju selefijama/tradicionalistima) i uloie sav

mogui napor da potru sve mezhebe i koncentrisae se na plasiranje samosvojih miljenja i fetvi njihovih ejhova. Taj in je u sutini ruenjegraevine vrstog islamskog uenja i ideologije koju su sagradilipredvodnici islama uz razliitosti njihovih mezheba, tokom cijelihetrnaest vijekova.Oni ciljano unitavaju batinu ummeta i njegovu ideologiju.

19

Kako nauava njihov pravac.


29/216



Islamske znanosti i napori uleme/uenjaka

Muslimani su kroz prethodne vijekove slijedili ove mezhebe i mase suslijedile briljantne umove meu ulemom, koji su pripadali jednom odsedam pomenutih kola i pravaca. Ulema je uloila ogroman trud i dalaveliki doprinos u islamskim znanostima i njegovim razliitim pravcima, teunijela svu svoju kreativnost u kulturni i znanstveni doprinos koji je dala urazliitim poljima, od kojih neke navodimo i ovdje.

1.

Ilmul-kelam, a to je nauka o islamskom tevhidu/monoteizmu iakaidu/vjerovanju, gdje nalazimo razliite metode u njegovom

izlaganju. Tako nalazimo filozofsku metodu u izlaganju koja je nataj nain odgovorila i pobila miljenja filozofa za koja je ulemavidjela da su izala iz okvira monoteizma i prela u okvir ateizma,a to su oni koji su falsificirali ideje i ideologiju heretika imaterijalista i drugih njima slinih.Neki su pak, koristili metod izlaganja tekstova iz Kur'ana isunneta, koristei pri tome um i ne zapostavljajui ga budui da jeon osnova Boijeg zaduenja ovjeka (et-teklif); njime ovjekrazumije i razlikuje istinu od neistine, ispravno od pogrenog.

2.

Fikh: ulema je uloila veliki napor u interpretaciji fikhskih pitanjau obredoslovlju i njegovim raznim poglavljima, u meuljudskimodnosima, u kaznenom pravu, sudstvu, trgovini, branimpropisima i dr.

3.

Tesawuf, koji predstavlja brigu o dui i njenoj istoi od nemoralai pokuenih svojstava, te njenom uzdizanju u vie duhovne sfereda bi postala vrsto vezana uz Allaha d.. i da bi gledala

Njegovim svjetlom i ila Njegovim putem.O ovoj svijetloj dimenziji su se brinuli velikani islama, kao: El-Kuejri, El-Gazali, E-azili, Er-Rifa'i, E-a'rani, i drugi briljantniumovi. Tako su napisana brojna djela i rairili su se odgajatelji arifikoji su posvetili panju izgradnji individue u drutvu, odgajanjuljudi i njihovom upoznavanju sa islamskom etikom i moralom kojisu doli u Kur'anu asnom i istom sunnetu.

4.

Islamska umjetnost: segment kojem su muslimani takoer posvetilipanju u izgradnji i arhitekturi, gdje su podizali damije, dvorce,


30/216



kubeta na mezarjima poslanika, grupi ashaba i dobrih ljudi, neka jeAllah svima njima zadovoljan.Te su graevine postale ponosom islamske civilizacije na istoku izapadu zemlje kojom su vladali muslimani i one predstavljaju uda

arhitekture i dan-danas, naroito u oima Zapada.Jadno je to to vehabije (selefije) islamskoj umjetnosti ne priznajunikakvo znaenje, te su tako unitili veliki broj turbeta i ostatakaislamske arhitekture u zemljama u kojim imaju prodora, naroito usvetim mjestima Hidaza i dva harema u Mekki i Medini20.

5. Filozofija i logika: veliki broj znalaca je zablistao u znanostimafilozofije i logike; napisali su velika djela i odgovorili u njimanjihovim protivnicima. Imamul-Haremejn, el-Gazali i er-Razi

samo su neka imena koja su se pokazala i dokazala u ovoj oblasti.Vehabije smatraju da su ove nauke novotarije i zabluda, uprkostome to njihov predvodnik Ibn Tejmijja ima krajnje duboke iiroke rasprave iz njih. ak se slagao sa filozofima u pojedinimpitanjima koja izlaze iz okvira islama poput stava o bespoetnostivrste stvorenja21i dr. i iako je i sam napisao djelo o zabranjenostilogike.

6.

Tolerantnost i solidarnost sa manjinama: muslimani su se od prvih

dana prouli po svojoj toleranciji uzevi od sljedbenika Knjige imedusija dizju ne uznemirivi ih, nego ih stavivi pod svojuzatitu i brigu. Tako je bilo od poetka islama; Buharija u Sahihu(3166) prenosi da je Poslanik, neka je na njega i na njegovuporodicu mir i spas, rekao: Ko ubije zimiju nee osjetiti mirisDenneta.

20 Tako je sve emu se nae, i hadije cijelog svijeta mogu diviti i to mogu ponijetinazad u svojim uspomenama kad se vrate sa hodoaa: silni mermer u dizajnu 20. i 21.vijeka, i ogromni zapadni hoteli i zgrade u ijoj se gradnji natjeu lokalni bogatai. Nijeni udo da se na taj nain had uveliko pretvorio u jednu globalnu turistikumanifestaciju muslimana.21

Detaljnije o tome u nastavku knjige.


31/216



irenje islama u mnogim predjelima ljubavlju iskazanomsufijskim pravcima

Islam se u veini zemalja proirio lijepim odnosom i uzvienim moralomiskazanim kroz sufijske pravce/tarikate, koji predstavljaju vrhunacislamskog morala i etike. Tako je u Maleziji i Indoneziji u islam ulo okosto miliona ljudi bez ikakvog rata, tavie to se desilo sufijskim pravcimakoje su slijedili i nosili stanovnici Jemena i velikani Hadremevta iz Alul-bejta. Kada su stanovnici tih krajeva vidjeli kako se ovi ljudi prema njimaodnose i kakav moral nose, uli su u islam u skupinama.

Islam se takoer proirio u ve

ini afri

kog kontinenta, u Indiji i Cejlonu iFilipinima islamskim misionarstvom i upuivanjem, ophoenjem i lijepim

moralom koje su ti narodi doivjeli i poprimili od muslimana.


32/216



1. POGLAVLJE

Historija i korijeni vehabija i selefija

Nauni krugovi i islamski mezhebi u cijelom svijetu danas imaju problemusljed vehabijskih ideja i ideja kvazitradicionalista. Srcima iskrenihvjernika bolno je da gledaju kako vehabije ire svoj fesad i nered uislamskoj kulturi i briljantnim islamskim znanostima i takoer ono to jetime rezultiralo u damijama i univerzitetima. Tu su i neprimjerene,nevjerovatne fetve to ih vehabije plasiraju u svojim lecima, brourama iknjigama.Ljudi ih svakodnevno vide kako kritiziraju, napadaju i spletkare, iistovremeno se utrkuju u plasiranju udnih i ekscentrinih miljenja. Poredsvega toga je i nezaobilazno stvaranje prepirki i svaa, te omalovaavanjevelikana ovog ummeta od Alul-bejta, voa, uenih, dobrih i pobonih,optuivanja ljudi za mnogobotvo i herezu, poniavanja velikih sufija isljedbenika mezheba, kao i njihovo optuivanje za novotarstvo inepoznavanje hadisa i lanaca prenosilaca.Drugi niz ehlu-suneta wel-demata pak, nijemo posmatra sve ovo bezikakvog prakinog djelovanja i nastojanja da se drutvo i omladina izbaveod obmana ovih kvazitradicionalista.Stoga je bila moja obaveza, nakon to sam izdao preko osamdeset djela upobijanju njihovih dogmi i ideja, pitanja i problema, da definiem ovugrupaciju i pojasnim njenu sutinu i njene ideje, te da upozorim uene imisionare, studente i muslimanske mase na bitna pitanja koja se morajuznati u vezi sa vehabijama i kvazitradicionalistima.

Definicija selefija/vehabijaVehabije ili selefije su u globalu sljedbenici hanbelijskog mezheba (tanijehanbelija antropomorfista, nasibija22). Pa iako se neki od njih razilaze sa

22Antropomorfisti su oni koji Allahu pritvruju ljudske atribute, prije svega tijelo (ar. al-dism= tijelo, otuda et-tedsim=otjelovljavanje) i uporeuju ga sa stvorenjima u nekimelementima (et-tebih= poreenje, poistovjeivanje Allaha sa stvorenjima). Nasibije su

sekta koja se zavjetovala na neprijateljstvo Alul-bejtu, i ne priznaju imast niti


33/216



hanbelijskim mezhebom u nekim pitanjima, svi su sloni u vjerovanju uantropomorfizam i poreenje Allaha d.. sa stvorenjima, i uneprijateljstvu prema Alul-bejtu. Posjeduju nekoliko temeljnih ideja radirealizacije dva spomenuta cilja, kao i tezu ospaenoj grupi te da su upravo

oni ta grupa mimo drugih. Takoer, tu su i ekscentrini principi gledenovotarija (bidata), irka/mnogobotva, kaburova, tevesula23 i drugihpoznatih pitanja koja emo obraditi analitiki i nauno, ako Bog da.

Postoji li razlika izmeu selefija i vehabija, ili su to dva nazivaza jedan pojam

injenica je da nema razlike izme

u selefija i vehabija i da su to dvanalija jedne kovanice. Svi oni vjeruju u iste dogme i nose iste ideje.

Unutar arapskog poluotoka to su vehabije hanbelije, dok se van njega tonaziva selefizmom.injenica je da su vahabije nastale od selefija. Muhammed b. Abdulvehabje ovjek koji je prezentirao i pozivao se na ideje Ibn Tejmijje i idejedavnanjih hanbelija antropomorfista koji su zagovarali selefizam(tradicionalizam). Moda im je bio oprean u pojedinim sporednimfikhskim pitanjima, poput zabrane posjeivanja kaburova24 i nemilosrdne

borbe protiv sufizma.Muhammed b. Abdulvehab, time i vehabije, sekta su koja je imala za ciljpozivanje na ideje hanbelija antropomorfista, nasibija25. Prema tome,danas emo ih nai ujedinjene pod bajrakom ove ideje. tavie, to je jednaideologija. Albani je npr. sebe nazivao selefijom i nije sebi davao atributvehabija, a uprkos tome, vehabije su mu pruale materijalnu i moralnupodrku i prihvatale njegove ideje na arapskom poluotoku plasirajui ihmeu omladinom Kassima, Rijada i drugih gradova.

vrijednost, uprkos tome to je njihova vrijednost i uzvieno mjesto ono to je spomenutou Allahovoj knjizi i vjerodostojnom Sunnetu najveeg poslanika, neka je na njega i nanjegov Alul-bejt, porodicu, salavat i selam.23Preklinjanje Allahove milosti Poslanikom a.s. ili nekim dobrim ovjekom.24Iako je ova ideja bila prisutna kod Ibn Tejmijje budui da je on sam otvoreno izjaviozabranu ciljanog putovanja radi posjete kabura naeg poslanika s.a.w.s. Hafiz Ibn Haderel-Askalani spominje u svom uvenom Fethul-Bariju (3/66) kod tumaenja hadisa Ne

poduzima se putovanje (ne priteu se uzde) osim... pobijajui Ibn Tejmijju i spominjuito kao jedno od njegovih odurnih miljenja.25Termin koriten za one koji oskrvnjuju vrijednosti i prava, u Kuranu i vjerodostojnimhadisima zagarantovane Alul-bejtu/Poslanikovoj a.s. porodici, ili/i gaje antipatiju prema

njima.


34/216



Bin Baz je prenosio njegovu valorizaciju nekih hadisa, a priblino polaNagrade kralja Fejsala za godinu 1419. po H. mu je dato radi njegovihnaunih radova, djela i bavljenja poslanikim Sunnetom. Miljenje nekihda je Albani bio nepoeljan u Saudiji, te da je istjeran iz nje, netano je i

utemeljeno na iluziji i pogrenoj interpretaciji stvarnog stanja stvari.26Spomenuti je bio vrhunski autoritet i predvodnik kod ovih, i njihovezemlje su predstavljale najvee trite za njegove knjige. Kupili su odnjega prava za tampanje njegovih djela i kaseta, dersova i predavanja,plativi mu za to ogromne svote novca. To je jedan od njihove najveeuleme i vrhunski autoritet u erijatskim pitanjima.Vehabije su grupacija koju predvodi Izvrno vijee za istraivanja,izdavanje fetvi, misionarstvo i upuivanje (ba a bna tzja )na arapskom poluotoku, koja poziva mezhebu Ahmeda b. Hanbela, IbnTejmijje, i Vijee njihove savremene velike uleme u tom podruju.Savremene vehabije su sljedbenici Ibn Tejmijje i mezheba hanbelijskihimama antropomorfista izvan arapskog poluotoka iz razliitih zemalja, alisvi uzimaju Ibn Tejmijju za imama, autoritet i vou. On je jedan odhanbelijske uleme, s tim da oni ne koriste naziv vehabije, jer je taj istipoprimio vrlo negativnu konotaciju, nego propagiraju da su oni na pravcudobrih prethodnika (selefu salih), ciljajui time grupicu antropomorfista izrelativno novijeg vremena, Ibn Tejmijju, Ibn Kajjima i njima sline.Sutina je u tome da su selefije i vehabije naziv za istu ideju.

26 To su samo rijei ovjeka neupoznatog sa injeninim stanjem, i radi se samo o

pekulacijama i neutemeljenostima.


35/216



Nastanak vehabijske/selefijske ideologije, njen razvoj ikorijeni

Ako pogledamo u osnovu vehabijske ideologije i ako pogledamo islam iono na ijem se osnovu temelji bilo koja ideologija kojom promatramo sveostale ideologije, nacije i vjere, vidjet emo da je to definitvno osnovaakaida i tevhida. Vehabijsko-selefijska ideologija je utemeljena naosnovama antropomorfizma i poreenja Allaha sa stvorenjima, to sveskupa vehabije nazivaju tewhidul-esma' wes-sifat (jednoa/monoteizamAllahovih imena i svojstava).Ako paljivo analiziramo vehabijsko vjerovanje (akaid), nai emo da oni

vjeruju da je Allah Uzvieni u likuovjeka, i na osnovu toga postavaljajutemelje svojstava u tevhidu u njihovom vjerovanju. Tako kau da Allah

posjeduje oblik (sura), lice (wedh), oi ('ajnejn), bok (denb), struk(hakw), dvije ruke (zira'ajn), dvije ake (jedejn), prste (esabi'), jagodice(enamil), prsa (sadr), potkoljenicu (saq), stopalo (qadem), nogu (ridl) idruge ljudske organe. Govore da se On sputa i kree, dolazi, a zatim, dabi to plasirali masama, kau: Bez kakvoe i poreenja!

Ideologija kod ove skupine je prevashodno utemeljena na hadisu, a ne na

Kur'anu!Vjerovanje u antropomorfizam kod njih je niklo na osnovu nekih hadisakoje su shvatili bukvalno i nakaradno protumaili, mada su ti hadisi, ponaoj valorozacijskoj analizi, kategorino odbaeni, kao to su:


36/216



1. hadis Ebu-Hurejre: Allah je stvorio Adema po njegovom liku27,prenosi Buhari (6227), i Muslim (2841), a njegovo tumaenje bibilo, kada bi rekli da je vjerodostojan do Poslanika a.s., ono tospominje imam Ibnul-Dewzi u Pobijanju kleveta

antropomorfizma argumentima transcendentnosti, (str.144.), gdjekae:Poslanik a.s. je proao pored ovjeka koji je udarao drugoggovorivi mu: Allah unakazio tvoje, i lice koje mu slii! Poslanika.s. mu ree: Kada neko od vas tue, neka se kloni lica, jer jeAllah Uzvieni stvorio Adema po njegovom liku28, tj. po likuonog ovjeka koji je bio udaran (!)29;

2. hadis Abdurrahmana b. Aia u kojem stoji: Vidio sam

Gospodara u najljepem liku30, pa mi ree: O emu seraspravljaju meleki, o Muhammede? Rekoh: Ti najbolje zna,Gospodaru, a On stavi Svoju aku izmeu mojih plea, tako da

27Posljednji rezultat do kojeg sam stigao glede ovoga hadisa jeste da je to iz grupe hadisakoje prenosi Ebu-Hurejre od Ka'ba el-Ahbara, i to je jedan od israilijata (jevrejskih

predaja) koji su obraivani i sreivani dok sami nisu postali hadisi. Naroito to se uTevratu, u prvoj knjizi, kae: Stvorit emo ovjeka u naem liku, koji e nam sliiti.Imam Muslim, autor Sahiha u svojoj knjizi Et-Temjiz (1/175) navodi vjerodostojnim

lancem prenosilaca do Bisra b. Seida, a on je jedan od velikih tabi'ina i jedan od kojegprenose svi autori est velikih zbirki (El-Kutubus-sitte), te jedan od uenika Ebu-Hurejre,da je rekao:Bojte se Allaha i pazite se hadisa, jer tako mi Allaha, bio sam svjedok kako sjedimo saEbu-Hurejrom, i on nam pripovjeda od Poslanika s.a.w.s., i pripovjeda nam od Ka'ba; pazatim ode, i onda ujem kako neki, to su bili sa nama, zamijene Poslanikov hadis saKa'bovim pripovijedanjem, a zamijene Ka'bovo propovijedanje sa Poslanikovim a.s.hadisom! Ovo od Muslima prenosi Ez-Zehebi u Sijer e'alamin-nubela' (2/606), i IbnKesir uEl-bidaje wen-nihaje(8/109), pa dobro razmisli!Takoer moe pogledati i Handieva Izabrana djela, knjiga VI, poglavlje: Kritikanekih vjerskih knjiga, i objanjenje zato se nije dozvoljeno na njih oslanjati.28 Prenosi Muslim u Sahihu (2612), Ahmed u Musnedu (2/434), Buhari u El-Edebul-mufredu (str. 73), Ibnu Ebi-Asim u Sunnetu (str. 228, pod brojem 516-521) i Bejheki u

El-Esma' wes-sifat(str. 291), sa izvodom imama muhadisa el-Kevserija.29 To jest Adem je stvoren u svom prvobitnom i konanom liku i takav ostao, te nije

proao kroz faze djetinstva, mladosti itd. kroz koje prolaze njegovi potomci odnosnoovjeanstvo.Upravo u tom smislu svako ljudsko lice slii licu svoga praoca Adema, tekao takvo zasluuje potovanje, stoga po jednoj tradiciji, i prilikom onog najteeg ukorazabranjeno je skrnaviti lice tj. udariti po licu.30Uzvien neka je Allah od likova, oblika i izgleda (Nita Mu ne nalii), (I niko muravan nije We lem jekun lehu kufuwen ehad), i daleko je, i ist na Poslanik s.a.w.s. da

izgovori neto nalik na ovo.


37/216



osjetih njenu hladnou do svojih prsa... Uzvien neka je Allah odovakvih stvari i daleko!Ovaj hadis je daif (slab) sa strane seneda (lanca prenosioca) initavan sa strane metna (sadraja). Slabim su ga proglasili Ahmed

b. Hanbel, Muhammed b. Nasr el-Merwezi, Ed-Darekutni, El-Bejheki, Ibnul-Dewzi i drugi.31Hafiz Ibnul-Dewzi, Allah mu se smilovao, u svojoj knjiziPobijanje kleveta antropomorfizma, na str. 151. spominje da je IbnHamid, hanbelija antropomorfist, prenio ovaj hadis sljedeimrijeima: Kada sam uzdignut na nebo, vidio sam Milostivog u likugolobradog mladia, ispunjenog svjetlom, a zabranjeno mi je davam Ga opiem, pa upitah Gospodara da mi dozvoli da Ga vidim, ikad ukloni perdu, kad ono On poput mladoenje, uzvien na

svome Aru.Hafiz Ibnul-Dewzi pokazuje da je to gnusna la;

3. trei hadis je hadis Ummu-Tufejl u kojem se spominje da jePoslanik, neka je na njega i na njegovu porodicu salavat i selam,vidio u svom snu Gospodara u najljepem liku mladia bujne kose,noge mu na zelenilu, na njemu nanule od zlata, na licu mu halka odzlata.

Autoriteti hadiske nauke ovo ocjenjuju kao laan, podmetnut hadis:Buhari, Bejheki, Ahmed b. Hanbel, Ibn Me'in i drugi.32Ove rijei su oprene rijeima Uzvienog Nita nije kao On, i I nikoMu ravan nije, kao to su takoer u koliziji sa rijeima Uzvienog:Velianstven je Gospodar tvoj, Dostojanstveni, i daleko od onoga kakoga predstavljaju oni!

Ova tri hadisa, po mom miljenju, temelj su nastanka selefijske, odnosnovehabijske ideologije, i njihove predstave Allaha d.. To potvruje

injenica da imam Ibnul-Dewzi, munezzih33, svoju knjiguDef'u ubehit-tebih (Pobijanje kleveta antropomorfizma) otpoinje s ova tri hadisa,

31Pogledaj Tehzibu-tehzibod Ibn Hadera (6/158),El-Esma' wes-sifatod Bejhekija (str.300), sa izvodom imama el-Kevserija, iEn-Nuketuz-Ziraf 'ala tuhfetil-erafod hafiza IbnHadera (4/382), iPobijanje kleveta od hafiza Ibnul-Dewzija (str. 148-149) te komentarina njega.32 Detaljno o tome pogledaj u Pobijanju kleveta antropomorfizma argumentimatranscendentalnostisa naom obradom.33

istovjerni, tj. onaj koji Allaha vidi savrenim, transcendentalnim, niemu nesli

nim.


38/216



govorei o hadisima kojima mudessime (antropomorfisti) i muebbiheod hanbelija argumentuju i potkrepljuju svoje vjerovanje u svojimknjigama koje nazivaju knjigama tevhida i knjigama sifata (svojstava,Allahovih)!

Jo jedna injenica koja ide u prilog tome je da akaidske knjige kojetampaju selefije i vehabije, a koje nazivaju knjigama sunneta34(kutubus-sunne) i knjigama tevhida, imana, i sifata, sve imaju unutar svog sadrajanaslove koji tvrde da Allah Uzvieni posjeduje lice i oi i noge, i drugospomenuto!Zbog toga veli Ebu-Ja'la, hanbelija, antropomorfist/mudesim:

a za ba c h n b c

Pripiite mi ta hoete, ali ja Mu potvrujem sve osim brade i spolnogorgana35, tj. u Allahovim sifatima (svojstvima, atributima), dok je nasavremenik ejh Hammud et-Tuwejdiri napisao knjigu nazvavi je:Akidet vjernika da je Adem stvoren po uzoru na Milostivog (Akidetu ehlil-iman fi khalki Ademe 'ala suretir-Rahman).

Ove vehabije i selefije su oni koje imam i muhaddis el-Kevseri, Allah muse smilovao, cilja rijeima haeviti36 i za koje kae u predgovoru svojeknjige Tebjinu kezibil-mufteri (Raskrinkavanje lai klevetnika), str. 18:Haevite je unitilo neznanje i krutost; prihvataju paganska miljenja kojasu naslijedili od vjera prije islama na koje su se nakalemile zabludesanevita, sljedbenika Knjige i sabija. Kriju se iza asketizma kojimobmanjuju mase, a imaju zablude koje razuman ovjek ne bi mogaozamisliti. Osori su i grubi, hvataju prilike za stvaranje nestabilnosti, injihova rije moe doi do izraaja samo u vremenu stagnacijemuslimana, a tada njihove blasfemije uzimaju maha. Tako je bilo kroz

34 U vrijeme prevoenja ove knjige, a kao jo jedan dokaz da je tema koju ova knjigaobrauje, itekako na svom mjestu, i da predstavlja ono to je potrebno za ouvanjeispravnog islamskog vjerovanja. Primjer irenja krivih i opasnih ideologija na naim

prostorima, jeste to da na bosanskom tritu pojavila knjiga El-akidetul-wasitijje, IbnTejmijje, antropomorfista, gdje je detaljno izloio svoje izvitopereno vjerovanje.Udruenje koje je izdalo knjigu, kao potvrda kretanja ispravnom stazom, zove se es-Sunne!35To od njega prenosi hafiz Ebu-Bekr b. el-Arabi el-Maliki u El-'awasim minel-qawasim(2/283).36Identian naziv za ovu sektu koristi i na veliki alim, Mehmed Handi, u svojoj knjizi

Ilmul-kelam. (Izabrana djela, knjiga VI, 338. str.), koji veli: ...zatucane haevije, koji

vjeruju u sve to ma kako bilouju.


39/216


40/216



ljudima, va Otac, koji je na Nebu39e oprostiti vama svima; pogledajteu ptice na nebu; niti siju, niti anju, niti kupe hranu u zraku, nego otac vakoji je na nebu im opskrbu daje!Odavde moete nedvojbeno vidjeti vezu u korijenu izmeu ideologije

ovih i ideologije sljedbenika Knjige, Grka i Rimljana, i znati da ih nepotvaramo, nego da se radi o vrstim argumentima oko kojih nemanikakve rasprave.tavie, jedan od vehabijskih ejhova, Hammud et-Tuwejdiri, napisao jeknjigu koju je nazvao: Akidet vjernika da je Adem stvoren po uzoru naMilostivog, u kojoj spominje ono to po njegovom miljenju opravdavasam naziv knjige! ejh Bin Baz je dao recenziju za ovu knjigu!Et-Tuwejdiri u njoj kae (str. 67.):Takoer, isto je znaenje i kod sljedbenika Knjige, u knjigama koje su

ostale za Allahovim poslanicima, kao to je Tevrat; u prvoj knjizi stoji:Stvorit emo ovjeka u naem liku, koji e nam sliitiOve stvari su prenesene iz knjiga Ibn Tejmijje.40Pogledajte u ovaj antropomorfizam preuzet iz Tevrata za koji Allah d..kae: Neki od njih uvijaju jezike svoje itajui Knjigu da biste vipomislili da je to iz Knjige, a to nije iz Knjige, i govore: To je odAllaha! a to nije od Allaha, i o Allahu svjesno govore lai. (Ali 'Imran,78.), i jo kae: Oni su rijei s mjesta na kojima su bile uklanjali (al-Maida, 13.).

objavio je jo prije, kao putokaz ljudima, a objavio je i ostale koje rastavljaju istinu odneistine.; da li je to Allahov govor, ili su to samo rijei Isaa a.s.!?39 Izgleda da je Ibn Tejmijja zaboravio da je Allah d.. prekorio ove izraze u asnomKur'anu! Vidimo da je ostavio ono to je Allah d.. kazao u Kur'anu, a to jasno

potvruje nelegitimitet ovih izvoda iz Indila, te da su oni lani i falsifikovani. Napustioje ono to kae Kur'an, otiavi traiti dokaze u onome to je Kur'an opovrgao i iju jeneistinu i pokvarenost predoio, da bi onda nairoko argumentovao iskrivljenimIndilom!Oinska i sinovska veza izmeu ljudi i izmeu Allaha d.. je neistina. Allah d.. kae:Jevreji i krani govore: Mi smo sinovi Allahovi i Njegovi miljenici. Reci: Zato vasonda On kanjava za vae grijehe?!. (El-Maide, 18.), i jo je rekao: ...dok govorekrani: Isa je sin Boiji. To su samo njihove prazne rijei oni oponaaju rijei onihto bijahu nevjernici prije njih. Bog ih ubio! Kamo to odstupaju oni?! (Et-Tewbe, 30.), irekao je Uzvieni: Mesih, Isa sin Merjemin, samo poslanik Allahov je (En-Nisa', 171.),i jo: Mesih je govorio: Sinovi Israilovi! Allahu, mome i svome Gospodaru, robujte!(El-Maide, 72.), a nije rekao: Mome i svome ocu!Pa kuda se onda od ovih rijei odmee razmiljanje Ibn Tejmijje el-Harranija?!40

Pogledaj:Dir'ut-te'arud(5/83), i Safedijje(2/336).


41/216



Nakon legitimacije ovih rijei njihovih imama i uleme, te drugih, mnogih,za kojih nema mjesta za nabrajanje, kaemo: Da li je mogue razumnom inepristrasnom, da kae da ovo to govore nije antropomorfizam iporeenje Allaha sa stvorenjima, te da oni nisu muebihi niti mudesimi

niti nasljednici Grka, jevreja i drugih u njihovim imaginacijama o Bogu,Uzvienom i Slavljenom?!Iskreni i predani musliman koji eli Allahovo zadovoljstvo i eli daspozna istinu da bi je slijedio, ako razmisli o ovakvim citatima, a zatimako razmisli o tome kako su se mudesime meu hanbelijama branili, iborili se i vodili rat, i proglaavali zabludjelim svakoga ko bi im sesuprostavio u tumaenju ajeta: Moda e te tvoj Gospodar na dostojnomjesto postaviti41. Taj ajet po njihovom znai da e Allah Uzvieniposjesti Muhammeda a.s. pored Sebe na Ar i Kursij te da je svako ko im

se u tome usprotivi, shodno njihovim rijeima, dehmija, zabludjeli, onajkoji nijee vrijednost Muhammedovu, neka je na njega i na njegovuporodicu najljepi salavat i selam, tada bi zasigurno znao da im nismonikakvu nepravdu uinili u onome to smo rekli o njihovom injeninomstanju!Onaj koji prenosi ovaj akidet posjedanja Muhammedovog a.s. naPrijestolje, i koji je skupio argumenate, slijedi u tome svoga davnogprethodnika, el-Hallala el-Hanbelija, koji je to izloio u svojoj knjizi es-Sunnet i to je jedan od predaka savremenih selefija i vehabija. Njegovu

knjigu su tampali i distribuirali da bi ljude nauili tevhid i akidet, kao tooni to misle!

Kako se antropomorfizam uvukao u ovaj ummet i nastanio unjemu

Nakon to smo nedvojbenim izvodima i argumentima pojasnili

podudarnost izmeu akideta mudesima iz ovog ummeta, i izme

u gr

kogi rimskog vjerovanja te vjerovanja sljedbenika Knjige, obaveza nam je da

pojasnimo kako se ta ideologija uvukla u ovaj ummet.Ova ideologija se uvukla u ovaj ummet od vremena ashaba, i na poetkuislama, a oni koji su ga uvezli su sljedbenici Knjige koji su primili islam ineki ashabi koji su imali strast i elju da itaju ono to je bilo kod

41 Durakovi, prijevod Kurana, dok kod prof. Korkuta stoji: Gospodar tvoj e ti na

onom svijetu hvale dostojno mjesto darovati. (el-Isra', 79.)


42/216



sljedbenika Knjige. Ova stvar je poznata kod uleme ali ju je potrebnopojasniti, stoga navodimo sljedee:

1. rijei Zehebija u Sijer e'alamin-nubela'42 (3/488), da je Ka'b

sjedio sa drugovima Muhammedovim s.a.w.s. i pripovijedao im oisraelanskim knjigama;

2.

dr. Rida'ullah el-Mubarekfuri priznaje u recenziji izvoda knjigeEl-'azame Ebu-ejha el-Asbehanija (1/140) gdje otvoreno govori otome i kae:Uvukli su se israilijati muslimanima, a poetak njihovog ulaska unjihove znanosti je vrijeme ashaba, to stoga jer se Kur'an slae saIndilom i Tevratom u pomenu pojedinih pitanja i historijskihdogaaja. Uprkos tome, jaz izmeu Kur'ana, s jedne, i Tevrata i

Indila s druge strane je ogroman, a to je rjeitost kojom se Kur'anodlikuje i koja ga ini nadnaravnim, a s druge strane, duljenje iopirnost koja karakterie Tevrat i Indil. To pored njihoveiskrivljenosti i modifikacija koje su pretrpjeli, kako to Kur'ankae;

3.

ak je i Albani nagovijestio ovu mogunost kada je rekao, kodvalorizacije hadisa iz Sunneta Ibn Ebi 'Asima, str. 249. hadis br.568:Sened (lanac) mu je slab, a sadraj nitavan, kao da su ga jevreji

sastavili!Ovo je otvoreno priznanje da je israilska, ili jevrejska ideologijaodigrala ulogu u kovanju nekih hadisa, na kojim su se kasnijegradila ubjeenja i stavovi;

4.

prenosi Tahavija u erhu me'anir-riwajat (Tumaenju Znaenjapredaja),2/361, sa dobrim lancem prenosioca, da je reeno Hasanuel-Basriju: Bilo je pokueno da neko stavi jednu nogu na drugu(prekrsti noge), na to on odvrati: To su samo od jevreja uzeli;

5.

Zehebi u el-Uluwwu43 spominje od Ka'b el-Ahbara da je rekao:

Bog je rekao u Tevratu: Ja sam iznad svojih robova i svogprijestolja, i iznad svih stvorenja, i ja sam na svom prijestolju,upravljam svim robovima, i nije mi nita skriveno na nebu nitiZemlji.Zehebi kae: Prenosioci su mu pouzdani;

42ivotopisi zlatnih velikana,jedno od kapitalnih djela islamske znanosti i kulture.43Izdanje izdavake kue Darul-imamin-Newewi, sa izvodom i urednitvom siromaha

ka Allahovoj dobroti, mene.


43/216



6. Zehebi tamo spominje takoer od Ka'ba u drugom tekstu uUluwwuda je rekao:...i nema meu nebesima neba a da ne cvili kao to cvili jahalicatek to se zajae, od teine Boga Velikog iznad njih.

Pogledajte samo kako Ka'b el-Ahbar ini Allaha Uzvienogpodlonim sili gravitacije, ili nekoj drugoj (!);

7.

u knjizi es-Sunnet (2/477) Abdullaha b. Ahmeda, sa lancem doWehba b. Munebbiha, da je rekao, nakon to je spomenuo veliinuAllaha d..:

a a a a bzja paba a~@a@

@@b@a@b@@@a@@u@@

Nebesa i mora su u hramu, hram je u u Kursiju, a stope Njegove

su na Kursiju, tako da je Kursij poput nanule na Njegovimstopama;8.

Zehebi u Uluwwu44 spominje od Abdullaha b. Selama el-Israilijada je rekao:

i ny ji u ba b aa a NNN

Kada doe Sudnji dan, bit e doveden va poslanik pa e sepostaviti pred Allaha na Njegov kursij...Ovo je vjerodostojno od Ibn Selama45;

9.

hafiz Ibn Hader u knjizi En-Nuket 'ala kitab Ibn Salah (2/532)

kae tumaei rijei hafiza Ibn es-Salaha: Ako je ashab gledao uisrailijate, njegovo tumaenje se ne uzima kao ono koje doee doPoslanika a.s. (merfu'):I kao Abdullah b. Amr b. el-'As; u bici na Jermuku do njega sudole mnoge knjige sljedbenika Knjige, iz kojih je kasnijepripovijedao o nepoznatim stvarima, ak do te mjere da su mu nekinjegovi drugovi kazali: Prenosi nam od Poslanika s.a.w.s. a ne iztih listova46, jer takvo neto pravno nije od stvari koje smospomenuli kao ono to se prihvata da (pravno) see do Poslanika

44Izdanje Darul-imamin-Newewi, str. 446., citat br. 425.45Prenosi Ibn Ebi-'Asim u svom Sunnetu, str. 351. i Taberi u svom Tefsiru(15/148), teHakim uMustedreku(4/568/569), kao i el-Hallal u svom Sunnetu, str. 211.46 Ez-Zehebi u Sijeru (13/108) kae da nije dozvoljeno slijediti jednu grupu ashaba u

odre

enim pitanjima.


44/216


45/216



Druga faza antropomorfistike ideologije u ummetu: nakonperioda ashaba pa do vremena Ahmeda b. Hanbela

Zatim je dolo do druge faze antropomorfista i muebiha, a to su oni kojisu preuzeli tu israiljsku ideologiju koja se dobro prodala u vremenuashaba, neka je na njih Allahovo zadovoljstvo, naroito u Emevijskojdravi, nakon to je sluajno ili namjerno, stala na tron sa poslanikimhadisima. Rodilo se ubjeenje da je islam vjerovanje u te hadise i njihovodalje plasiranje. Tako je i sa tumaenjima kur'anskih ajeta u svjetlu tihhadisa, a neki od primjera toga slijede.

1.

Prvo ime emo otpoeti je hadis o zemlji, koji se nalazi u

Muslimovom Sahihu (2789), da bismo na taj nain dokazali dauistinu postoje israilijske predaje koje su postale vjerodostojnihadisi. Hadis o zemlji je da je Ebu-Hurejre rekao: Poslaniks.a.w.s. me je uzeo za ruku i rekao: Allah je stvorio zemlju usubotu, brda u nedjelju, drvee u ponedjeljak..., nabrojavi takostvorenja u sedam dana!Ovo je direktno opreno rijeima Uzvienog u vie od jednogajeta, spomenimo jedan: On je taj to Nebesa i Zemlju u est danastvori50(el-Hadid,4.).

Buhari i neki imami hadisa prije i poslije njega dozvoljavaju daovaj hadis spada u predaje Ebu-Hurejre od Ka'b el-Ahbara, a ne odPoslanika a.s.!!U prilog tome navodimo sljedee: Buharija kae u svojoj Velikojhistoriji (Et-Tarih el-kebir, 1/313-314): Neki kau: Od Ebu-Hurejre od Ka'aba, i to je tanije, dok Ibn Kesir u svome tefsiru(1/72) kae:Ovaj hadis je od uda koja sadri Muslimov Sahih, i o tome jegovorio Ibnul-Medini i Buhari, i drugi od hafiza hadisa, i uvrstili

su ga u pripovijedanje Ka'ba el-Ahbara, a Ebu-Hurejre ga jeuo odKa'ba, a neki prenosioci su ga zbog slinosti uvrstili u predaje sa

ocjenom hadisa merfua (predaje koja see do Poslanika a.s.), to jedokazao Bejheki. Ibn Tejmijje to priznaje u svojim fetvama(17/236).Za rijei Ka'ba el-Ahbara su mislili da su rijei Poslanika, neka je

50Ovako stoji u prijevodu Kur'ana profesora Esada Durakovia. Rahmetli Besim Korkut

je ejjam dane, preveo sa vremenska razdoblja.


46/216



na njega i na njegovu porodicu salavat i selam, u Sahihima, tetrebamo biti oprezni i dobro razmisliti!

2.

Drugo je ono to se prenosi od Mudahida, jednog od tabi'ina, otumaenju el-mekamul-mahmuda (asnog mjesta) kao sjedanja

Muhammedovog s.a.w.s. na Ar, pored Allaha d..! Neka jedaleko i uzvien na Gospodar od toga! A ova stvar j

vehabizam/selefizam:ideoloska pozadina i historijski korjeni /es-selefijjetul-wehabijje,...

Documents