Veleučilište u PožegiStručni studij RačunovodstvoKolegij: Financije za poduzetnike II

Seminarski rad iz kolegija Financije za poduzetnike II

Tema: INVESTICIJSKI PROJEKT - PROIZVODNJA EKO SAPUNA

Student: Senka Pavić Profesor: Mr.sc. Katarina Potnik Galić

U Požegi, rujan 2010

SADRŽAJ RADA

SADRŽAJ RADA.......................................................................................................................01. UVOD.....................................................................................................................................12. „MEDUZA“ d.d......................................................................................................................23. INVESTICIJSKI PROJEKT PROIZVODNJE EKO – SAPUNA.........................................3

3.1. Ulaganja u stalna i obrtna sredstva..................................................................................33.2. Planiranje potrebnog broja djelatnika..............................................................................43.3. Izvori financiranja............................................................................................................53.4. Proračun amortizacije i ostatka vrijednosti stalnih sredstava..........................................53.5. Plan otplate kredita..........................................................................................................63.6. Plan prodaje.....................................................................................................................63.7. Projekcija rashoda............................................................................................................73.8. Projekcija financijskog toka.............................................................................................83.9. Ekonomski tok projekta...................................................................................................9

4. OCJENA UČINKOVITOSTI INVESTICIJSKOG PROJEKTA.........................................104.1. Razdoblje povrata investicije.........................................................................................104.2. Čista sadašnja vrijednost................................................................................................114.3. Interna stopa rentabilnosti (profitabilnosti)...................................................................124.4. Indeks profitabilnosti.....................................................................................................13

5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................14LITERATURA.........................................................................................................................15POPIS TABLICA.....................................................................................................................16

1. UVOD

Asortiman proizvoda treba prilagoditi tržišnim zahtjevima, tj. potrebno ga je stalno nadopunjavati jer kupci najčešće traže potpunu paletu proizvoda, želeći svesti nabavu kozmetičkih proizvoda na nekoliko dobavljača. Obzirom da danas veliki broj ljudi ima problema sa alergijama, te im se javljaju alergijske reakcije na razne vrste kozmetike, uključujući šampone i sapune, očekujemo povećanu potražnju za eko proizvodima.

Proizvodnja sapuna zahtjeva odgovarajuću proizvodnu opremu i alate, a usluge maloprodaje zahtijevaju izložbene police. U oba poslovna procesa postoji i odgovarajuća organizacija, premda je u prvom uvjetovana više tehnološkim, a u drugom promidžbenim nastupom.

Naši proizvodi namijenjeni su krajnjim potrošačima. Ulazak u novi pothvat je uvjetovan potrebom za ponovnim početkom proizvodnje eko sapuna u krutom stanju. Razmišljamo o kratkoročnom zaduživanju u poslovnoj banci čiji smo i štediše, jer nemamo dovoljno vlastitih sredstava za financiranje obrtnih sredstava.

Ime našega poduzeća je „Meduza“. Naš finalni proizvod je eko sapun u krutom stanju, kojega smo zamislili kao poticaj za ekološku osviještenost korisnika sapuna. Karakteristika sapuna je atraktivan, prirodan izgled, te razni njegujući, omekšavajući, stimulirajući, opuštajući, protuupalni i regenerirajući učinci na kožu. Za proizvodnju sapuna potrebni su nam natrijev hidroksid, maslinovo ulje, kadulja, vrijes, lavanda, metvica, ružmarin, med i mlijeko.

1

2. „MEDUZA“ d.d.

Malo smo dioničko društvo s ukupno 23 zaposlenih. Ime našega poduzeća je „Meduza“, na tržištu postojimo 3 godine.

Naime, provedeno je istraživanje tijekom kojeg je uočeno da se u pripremi hrane koriste velike količine ulja i masnoća koja nakon termičke obrade gube određena svojstva i postaju opasna po zdravlje. Budući je Istra poznata po maslinarstvu, ukazala se prilika da prikupimo maslinovo ulje koje je izgubilo svojstva nužna za prehrambenu uporabu (nedovoljno istaloženo ulje, ulje pojačane gorčine i drugih lošijih organoleptičkih svojstava) te ga iskoristimo kao sirovinu u proizvodnji sapuna za njegu kože.

Na tržištu su se javila dva ponuđača maslinovog ulja, s time da nam je jedan ponudio i preporuku u prodavaonicam za koje on izvozi svoje ulje. Tako bismo otkupljivali ulje kojemu je istekao rok upotrebe, a nisu ga uspjeli prodati u prodavaonicama. Drugi ponuđač Oliva, ponudio nam je vrlo povoljno lavandu. Stupili smo u kontakt s lokalnim travarima, od koji ćemo otkupljivati kadulju, vrijes, metvicu i ružmarin. Također smo stupili u kontakt s najvećim lokalnim proizvođačem meda, Obiteljsko gospodarstvo Rodić, od kojega ćemo godišnje otkupljivati određenu količinu meda potrebnu za proizvodnju sapuna. Dobavljač Oliva ponudio nam je maslinovo ulje po cijeni 100,00 kuna (1 litra) PDV uključen u cijenu, koristimo vlastita prijevozna sredstva. Na zalihama trenutno ima 480 litara maslinovog ulja s izgubljenim određenim svojstvima, te 12 000 litara koje je zdravo, ali zbog male potražnje pohranjeno je u skladište. Dobavljač Don trenutno na zalihama posjeduje 50 litara maslinovog ulja s izgubljenim određenim svojstvima. Ponudio nam je ulje po cijeni 120,00 kuna (litra) PDV uključen u cijenu, također smo se odlučili na korištenje vlastitih prijevoznih sredstava kako bismo uklonili troškove dostave koji nas koštaju mnogo više nego upotreba vlastitih prijevoznih sredstava. Obiteljsko gospodarstvo Rodić trenutno na zalihama posjeduje 1 000 tona meda, s obzirom da nam je potrebno godišnje 700 tona meda za proizvodnju sapuna dobavljač nam je ponudio stalnu cijenu od 10 kn po kilogramu. Utvrdit ćemo takvu prodajnu cijenu koja će zasigurno biti pristupačna, a zadržati visoku kvalitetu proizvoda koji će zadržati konkurentnost na tržištu.

2

3. INVESTICIJSKI PROJEKT PROIZVODNJE EKO – SAPUNA

Sažetak projekta ulaganja u proizvodnju eko-sapuna:

1. INVESTITOR: Dioničko društvo „Meduza“2. NAZIV PROJEKTA: Ulaganje u proizvodnju eko-sapuna3. CILJ: Proširenje asortimana proizvoda u svrhu ekološke

osviještenosti potrošača širega kadra4. KARAKTERISTIKE Ocijenjena potencijalna potraživanja za kvalitetnim PRODAJNOG TRŽIŠTA: sapunima na ekološkoj bazi na hrvatskom i stranom

tržištu5. KARAKTERISTIKE Domaće tržište pokazalo se kao izvrstan kooperantNABAVNOG TRŽIŠTA: predviđenog načina proizvodnje6. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKE Ekološka proizvodnja sapuna zbog velike učinkovitostiOSOBINE POTHVATA: na ljudsko zdravlje.7. LOKACIJA: Vlastito zemljište na području Istre, Medveja.

PREDRAČUNSKA VRIJEDNOST INVESTICIJE (u kunama)

Osnova sredstva:Građevinski objekt 60.000,00Oprema 42.000,00Zemljište 18.000,00Obrtna sredstva: 10.889,00UKUPNO: 130.889,00Izvori financiranjaVlastito financiranje 44.889,00Bankarski kredit 86.000,00UKUPNO: 130.889,00TRŽIŠTE1. Nabava: domaće2. Prodaja: domaćeEFEKTI ULAGANJA1. Ukupni prihodi 521.620,002. Ukupni rashodi 190.597,003. Neto dobitak 264.819,004. Čista sadašnja vrijednost 214.859,715. Interna stopa profitabilnosti 36,19 %6. Razdoblje povrata investicije 1,36 godina7. Broj novozaposlenih radnika 48. Indeks profitabilnosti 2,64

3.1. Ulaganja u stalna i obrtna sredstva

Ulaganja u stalna i obrtna sredstva dio su svakoga investicijskog pothvata poduzetnika. U projektu poduzeća „Meduza“ stalna sredstva odnose se na građevinski objekt, opremu i zemljište. Trajna obrta sredstva obuhvaćaju ljekovito bilje, eterična ulja, med, mlijeko, i ostala sredstva potrebna za nesmetano obavljanje proizvodnje eko-sapuna, u čiju proizvodnju se

3

upušta poduzeće „Meduza“. U sljedećim tablicama prikazuje se struktura i dinamika ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstva.

Tablica 1: Struktura ulaganja u stalna sredstva i trajna obrtna sredstva

Redni broj Struktura Iznos (u kn) %I. Stalna sredstva 120.000,00 91,681. Građevinski objekt 60.000,00 45,842. Oprema 42.000,00 32,093. Zemljište 18.000,00 13,75II. Trajna obrtna

sredstva10.889,00 8,32

III. Ukupna potrebna ulaganja

130.889,00 100,00

Tablica 2: Proračun trajno obrtnih sredstava

Godine efektuiranja

projekta

Godišnji iznos Dani vezivanja

Keof. Obrtaja Neto potrebna obrtna sredstva

OBRTNA SREDSTVA

166.670,00 10.889,00

Bruto plaće 46.000,00 30 12 3.833,00Trgovačka roba 40.000,00 3 120 333,00Sirovine 3.670,00 30 12 306,00Ostalo 77.000,00 30 12 6.417,00

Prethodnom tablicom prikazanu se sva ulaganja u trajna obrtna sredstva. Pri izračunu visine potrebnih ulaganja potrebno je izračunati koeficijent obrtaja. Koeficijent obrtaja predstavlja omjer broja 360 s danima vezivanja. Izračunati koeficijent obrtaja služi za množenje s ulaganjima u obrtna sredstva i izvorima obrtnih sredstava. Zatim je sljedeći korak od ukupnih potrebnih obrtnih sredstava oduzeti ukupan iznos obrtnih sredstava koja su raspoloživa iz poslovanja.

3.2. Planiranje potrebnog broja djelatnika

Ljudski kapital postaje ključni faktor za postizanje poslovnih ciljeva i poslovne izvrsnosti. Tu izvrsnost i vrijednost osiguravaju djelomično ljudi, koji nisu samo najznačajniji potencijal, nego također i najskuplji i najproblematičniji resurs koji tvrtka ima. Predviđanje ponude i potražnje za radnom snagom temelji se na matematičko-statističkim metodama i metodama prosuđivanja. Projektom je predviđeno zapošljavanje četiri nova djelatnika od kojih bi barem dvojica/dvije imali radnoga iskustva do dvije godine na sličnim radnim mjestima, ili bi njihovo školovanje odgovaralo zahtjevima traženih radnih mjesta.

4

Tablica 3: Proračun visine godišnje bruto plaće

Opis Cijena (kn/h)

Godišnje sati

Kuna Ukupno zaposlenih

Bruto plaća (u kn)

KV-radnik 23,00 500 11.500,00 4 46.000,00UKUPNO 11.500,00 46.000,00

3.3. Izvori financiranja

Struktura financiranja projekta sastoji se od vlastitih izvora, te sredstava koje je osigurala banka čije uvjete je tvrtka zadovoljila prilikom odobravanja kredita. Sljedeća tablica prikazuje cjelokupnu strukturu financiranja projekta.

Tablica 4: Struktura izvora financiranja

Redni broj Opis Iznos Struktura (%)I. Vlastita sredstva 44.889,00 34,301. Ulozi vlasnika 44.889,00 34,30II. Tuđi kapital 86.000,00 65,701. Krediti banke 86.000,00 65,70

III. Ukupna sredstva-kapital 130.889,00 100,00

Iz prikazane tablice uočava se struktura financiranja, te je uočljivo da su financiranja od kredita banke prevladavajuća u odnosu na vlastita sredstava. Naime, udio vlastitih sredstava u projektu je 34.30%,a ulaganja banke iznose 65,70%, u projektu proizvodnje eko-sapuna.

3.4. Proračun amortizacije i ostatka vrijednosti stalnih sredstava

Pri izradi proračuna amortizacije i ostatka vrijednosti stalnih sredstava, koji je donesen u nastavku, potrebno je voditi računa o dopuštenim maksimalnim stopama otpisa koje se priznaju u porezne svrhe.

Tablica 5 : Proračun amortizacije i ostatka vrijednosti stalnih sredstava

Redni broj

Stavke stalnih

sredstava

Iznos Stopa (%)

Promatrane godine eksploatacije projekta0. 1. 2. 3. Ostatak

vrijednosti1. Građevinski

objekt60.000,00 5 0 3.000,00 3.000,00 3.000,00 51.000,00

2. Oprema 42.000,00 10 0 4.200,00 4.200,00 4.200,00 29.400,003. Zemljište 18.000,00 - - - - 18.000,00

UKUPNA SREDSTVA

120.000,00 - 0 7.200,00 7.200,00 7.200,00 98.400,00

Prethodnom tablicom prikazan je proračun amortizacije i ostatka vrijednosti stalnih sredstava. Pri izradi korištena je linearna metoda.

5

3.5. Plan otplate kredita

Pri nedostatnom iznosu vlastitih sredstava u financiranju prikazanoga projekta, tvrtka „Meduza“ prihvatila je kredit banke „AB“ pri sljedećim uvjetima:

Dugoročni kunski kredit u iznosu 86.000,00 kuna Otplata kredita je u jednakim godišnjim anuitetima tijekom 3 godine Godišnja relativna dekurizvna kamatna stopa iznosi 6,2%

Tablica 6: Plan otplate kredita

Godine Rata kredita Glavnica Kamate Ostatak duga0 86.000,001 32.293,00 26.961,00 5.332,00 59.039,002 32.293,00 28.632,00 3.660,00 30.407,003 32.293,00 30.407,00 1.885,00 0

UKUPNO 96.878,00 86.000,00 10.878,00 0

Iz prikazanoga uočavamo da je za kredit u iznosu od 86.000,00 kuna, koji je uzet prema već opisanim uvjetima, potrebno u vremenskom razdoblju od 3 godine vratiti iznos od 96.878,00 kuna, pri čemu su kamate u iznosu od 10.878,00 kuna. Ovakav kredit djeluje nam povoljno s obzirom na gospodarske uvjete zemlje, te naše mogućnosti otplaćivanja kredita.

3.6. Plan prodaje

Proizvodnja eko-sapuna obuhvaća proizvodnju šest različitih vrsta sapuna, s obzirom na sastav i oblik. U sljedećoj tablici iskazana je planirana prodaja u sljedećih tri godine.

Tablica 7: Plan prodaje eko-sapuna

Projekcija prodaje (u komadima)

GODINE1 2 3

S medom i mlijekom 3.000 3.100 3.200S magnolijom 3.000 3.100 3.200S lavandom 3.000 3.000 3.050S dodatkom pure 1.500 1.570 1.640S dodatkom vrijesa 2.000 2.100 2.100S dodatkom kadulje 3.000 3.100 3.200UKUPNO 15.500 15.970 16.390

Iz prikazane tablice uočljivo je kretanje prodaje prema većem broju komada iz prve u drugu godinu, no iz druge u treću godinu prodaja je manje intenzivna nego iz prve u drugu godinu. Iako je i dalje povećanje prodaje, ono je smanjenim intenzitetom iz razloga povećanja kvalitete. Naime, politika poduzeća je bazirana na kvalitetu, a ne na forsiranje velike količine proizvoda koja nedostatnom kvalitetom može naškoditi imageu poduzeća.

6

Tablica 8 : Prihod od prodaje

Plan prihoda(u kunama)

Cijena po kom GODINA1 2 3

Med i mlijeko 10,00 30.000,00 31.000,00 32.000,00Magnolija 10,00 30.000,00 31.000,00 32.000,00Lavanda 12,00 36.000,00 36.000,00 36.300,00Pura 12,00 18.000,00 18.840,00 29.520,00Vrijes 11,00 24.000,00 25.200,00 25.200,00Kadulja 11,00 30.000,00 31.000,00 32.000,00

UKUPNO - 169.000,00 174.040,00 187.320,00

Na temelju prikazanih podataka iz tablice 7, u tablici 8 prikazani su planirani prihodi od buduće prodaje u razdoblju od tri godine. Naime iz navedenih podataka može se uočiti konstantni rast prihoda u promatranom razdoblju.

3.7. Projekcija rashoda

Osim analiziranih prihoda, smatra se da su rashodi važnija komponenta koju treba što češće nadzirati i upravljati s njome. Polazi se od mišljenja da nije dobro forsirati što veće prihode ukoliko se nema kontrola nad rashodima. U prethodnim godinama poslovanja ova teza se i potvrdila, stoga se donosi projekcija rashoda u sljedećoj tablici.

Tablica 9: Projekcija rashoda

Redni broj

Stavke troškova (rashoda) Promatrane godine eksploatacije projekta

UKUPNO

1 2 31 Trošak sirovina 1.740,00 2.000,00 2.260,00 6.000,002 energenti 400,00 480,00 560,00 1.440,003 Putni troškovi 2.600,00 2.800,00 3.000,00 8.400,004 Troškovi promidžbe 700,00 780,00 800,00 2.280,005 Bruto plaća zaposlenih 46.000,00 46.000,00 46.000,00 138.000,006 Troškovi amortizacije 7.200,00 7.200,00 7.200,00 21.600,007 Kamata na kredit 5.332,00 3.660,00 1.885,00 10.878,008 Ostali troškovi 630,00 664,00 705,00 1.999,00

Ukupni rashodi 64.602,00 63.584,00 62.410,00 190.597,00

Prikazani prihodi u ukupnom iznosu djeluju dosta visoki, stoga ih u sljedećoj tablici stavljamo u račun dobiti i gubitka gdje će se suočiti s prihodima, kako bismo procijenili da li smo na dobitku ili gubitku u pogledu projekta.

7

Tablica 10:Projekcija računa dobiti i gubitka

Stavke prihoda i rashoda

Promatrane godine eksploatacije projekta UKUPNO0 1 2 3

Ukupni prihodi 0 169.000,00 174.040,00 187.580,00 521.620,00Prihodi od prodaje 0 169.000,00 174.580,00 187.580,00 521.620,00Ukupni rashodi 0 64.602,00 63.584,00 62.410,00 190.596,00POSLOVNI RASHODI

0 59.270,00 59.924,00 60.525,00 179.719,00

Materijalni troškovi 0 2.140,00 2.480,00 2.820,00 7.440,00bruto plaće 0 46.000,00 46.000,00 46.000,00 138.000,00Godišnja amortizacija 0 7.200,00 7.200,00 7.200,00 21.600,00Ostali troškovi (rashodi)

0 3.930,00 4.244,00 4.505,00 12.679,00

FINANCIJSKI RASHODI

0 5.332,00 3.660,00 1.885,00 10.878,00

Ukupni dobitak 0 103.398,00 110.456,00 116.170,00 331.023,00Porez na dobitak (20%)

0 20.880,00 22.091,00 23.234,00 66.205,00

Čisti dobitak 0 83.518,00 88.364,00 92.936,00 264.819,00

Iz suočenih prihoda i rashoda uočava se zadovoljavajući dobitak u ukupnom iznosu od 264.819,00 kuna u razdoblju od tri godine. Ukoliko ovi pretpostavljeni uvjeti budu zadovoljeni tvrtka će biti i više nego zadovoljna ostvarenim rezultatima projekta.

3.8. Projekcija financijskog toka

Kao pregled svih priljeva i odljeva novca, tijekom trajanja projekta izrađuje se financijski tok. Na temelju financijskog toka utvrđuje se vlastita financijska pozicija i likvidnost pothvata.

Tablica 11: Projekcija financijskog toka

Stavke primitaka i izdataka

Promatrane godine vijeka (aktivizacije i eksploatacije) projekta

Ukupno

0 1 2 3Ukupni primitci 130.889,00 169.000,00 174.040,00 276.980,00 750.909,00

Ukupni prihodi 0 169.000,00 174.040,00 178.580,00 521.620,00Vlastiti izvori financiranja 44.889,00 - - - 44.889,00Bankarski zajam ili zajmovi 86.000,00 - - - 86.000,00Ostatak vrijednosti stalnih sredstava

- - - 98.400,00 98.400,00

UKUPNI IZDACI 176.889,00 99.910,00 103.447,00 106.966,00 441.213,00Ulaganja u stalna sredstva 120.000,00 - - - 120.000,00Ulaganja u trajna obrtna sredstav

10.889,00 - - - 10.889,00

Rashodi bez kamata i amortizacije

- 6.070,00 6.724,00 7.325,00 20.119,00

8

Ukupne plaće zaposlenih 46.000,00 46.000,00 46.000,00 138.000,00Anuiteti bankarskog zajma - 26.961,00 28.632,00 30.407,00 86.000,00Porez na ukupnu dobit - 20.880,00 22.091,00 23.234,00 66.205,00Čisti primitci 95.589,00 50.972,40 54.414,00 163.638,20 309.696,00Kumulativ čistih primitaka

95.589,00 146.561,40 200.975,40 364.613,60 -

Iz prikazanih podataka uočava se vraćanje ukupnog ulaganja u projektu tijekom vijeka projekta.

3.9. Ekonomski tok projekta

Ekonomskim tokom projekta obuhvaćeni su svi primitci i izdaci koji su predviđeni projektom. Razlika između ekonomskog i financijskog toka je u tome što za razliku od financijskog toka, ekonomski tok ne obuhvaća primljene kredite i otplate anuiteta.

Tablica 12: Projekcija ekonomskog toka

Stavke primitaka i izdataka

Promatrane godine vijeka projekta (aktivizacija i eksploatacija)

ukupno

0 1 2 3Ukupni primitci - 169.000,00 174.040,00 276.980,00 620.020,00Ukupni prihodi - 169.000,00 174.040,00 178.580,00 521.620,00Ostatak vrijednosti stalnih sredstava

- - - 98.400,00 98.400,00,00

Ukupni izdatci 130.889,00 72.950,00 74.815,00 76.559,00 355.213,00

Ulaganja u stalna sredstva

120.000,00 - - 120.000,00

Ulaganja u trajna obrtna sredstva

10.889,00 - - - 10.889,00

Rashodi bez plaća kamata i amortizacije

- 6.070,00 6.724,00 7.325,00 20.119,00

Ukupne plaće zaposlenika

46.000,00 46.000,00 46.000,00 138.000,00

Porez na dobitak - 20.880,00 22.091,00 23.234,00 66.205,00Čisti primitci -130.889,00 96.050,00 99.225,00 200.421,00 264.807,00Kumulativ čistih primitaka

-130.889,00 -34.839,00 64.386,00 264.807,00 -

9

4. OCJENA UČINKOVITOSTI INVESTICIJSKOG PROJEKTA

Ocjena financijske efikasnosti jedan je dio aspekata ocjene investicijskog projekta, a obuhvaća ocjenu učinaka projekta na materijalnu osnovu tvrtke pod tržišnim uvjetima. Na temelju te ocjene trebao bi se dobiti odgovor na pitanje koliko je opravdano ulagati novčana sredstva u neki project s gledišta tvrtke kao investitora. Međutim, mora se imati u vidu da je to važan, možda prvi, ali ne i jedini aspekt ocjene investicijskog projekta.Financijska efikasnost investicijskog projekta određuje se prema kriteriju neto sadašnje vrijednosti, interne stope profitabilnosti i vremena povrata sredstava. Sadašnja vrijednost jest iznos novca danas koji je ekvivalentan plaćanju u budućnosti koje je diskontirano odgovarajućom kamatnom stopom.Sadašnja vrijednost u investicijskom projektu primjenjuje se kod investicijskog novčanog toka. U tome kontekstu predstavlja troškove koji su potrebni za nabavu imovine investicijskog projekta i novčanih tokova ostvarenih otuđenjem te iste imovine.Kao jedna od osnovnih metoda vrednovanja investicija javlja se neto sadašnja vrijednost. Neto sadašnja vrijednost je jedna od modernijih i profinjenijih metoda koja se teže koristi u praksi jer traži poznavanje financijske matematike i osnovnih financijskih aplikacija. Uz nju se koriste i Interna stopa rentabilnosti i Indeks profitabilnosti, ove tri metode mogu međusobno dati oprečne ocjene jer pripadaju skupini metoda koje koriste diskontirane novčane tokove. Stoga se najčešće koristi u vrednovanju investicija metoda Vrijeme povrata (PBP).

4.1. Razdoblje povrata investicije

Razdoblje povrata uloženih sredstava ili povrat na investicije se izražava stopom povrata koji tvrtka može zaraditi od kapitala koji je u nju investiran. Cilj kompanije je ne samo optimiziranje dobiti već optimizacija cjelokupnoga kapitala uloženog u poslovanje, stoga je povrat na investicije (prinos na ulaganje), ustvari, prosječna neto godišnja korist iz ulaganja, izračunata kao postotak prosječno uloženog iznosa kapitala.

Tablica 13: Razdoblje povrata investicije

Godine projekta

Ukupna ulaganja Čisti primici ekono. tokaGodišnji

iznosKumulativ Godišnji

iznosKumulativ

0 130.889,00 130.889,00 0 -130.889,001 0 0 96.050,00 -34.839,002 0 0 99.225,00 64.386,003 0 0 200.421,00 264.807,00

Na temelju dobivenih podataka u tablici, računa se razdoblje povrata investicije prema sljedećoj formuli:

UI 34.839RP= n + ---------- = 1+ --------------- = 1,35 godina.

CF 99.225

Pri čemu su :

10

RP – razdoblje povrata n – broj godina do pokrića UI – nepokriveni troškovi početkom razdoblja CF – tok novca u godini pokrića

Ova metoda ima niz nedostataka. Prvo, ona ne posvećuje nikakvu pažnju ocjeni likvidnosti poslije perioda povrata, ne uzima se u obzir vremenska vrijednost cash flow, nije izvršeno prilagođavanje za projekte različitih inicijalnih investicija i na kraju ne uzimaju se u obračun troškovi drugih projekata.

4.2. Čista sadašnja vrijednost

Neto sadašnja vrijednost investicije, čista sadašnja vrijednost, predstavlja sumu diskontnih neto prihoda koji se ostvaruju u periodu eksploatacije investicije, te pripada najreprezentativnijim metodama ocjene učinkovitosti poduzetničkih projekata. Neto sadašnja vrijednost projekta izračunava se na način da se čiste primitke ekonomskoga tijeka iz pojedinih godina promatranoga vijeka eksploatacije projekta preračunava na sadašnju vrijednost pomoću diskontnoga faktora iz drugih financijskih tablica složenih kamata. Riječ je o metodi koja je obrnuta od metode složenoga ukamaćivanja (kamate na kamatu) i ona uzima u obzir troškove koji nastaju za investitora upravo radi ulaganja u navedenu investiciju.1 Pojam složenog ukamaćivanja je temeljni pojam za razumijevanje financijske matematike. Vrijednost novca stavljenog na višegodišnju štednju progresivno raste na način da se na glavnicu pripisuju kamate, na kraju prve godine, a zatim na glavnicu i kamate na kamate u svim nadolazećim godinama. Diskontna stopa, kao preduvjet za diskontiranje neto primitaka, određena je kao kamatna stopa na kredit kojim se financira ulaganje.Projekt je prihvatljiv za realizaciju ako je neto sadašnja vrijednost, uz pretpostavljenu diskontnu stopu, jednaka ili veća od nule, a neprihvatljiv ako je neto sadašnja vrijednost manja od nule. Kod izbora diskontne stope obično se uzima ona stopa koja je jednaka kamatnoj stopi po kojoj se ulažu sredstva u projekt.Pokazatelj neto sadašnje vrijednosti može se „poboljšati“ na odgovarajući način, a najčešće:

1. povećanjem dužine perioda eksploatacije investicije,2. skraćenjem vremena investiranja (ulaganje sredstava),3. smanjenjem iznosa uloženih sredstava.

Tablica 14: Čista sadašnja vrijednost

Godina Novčani tok Diskontni faktor Sadašnja vrijednost0 - 130.889,17 1,0000 -130.889,171 96.050,40 0,9416 90.442,942 99.224,89 0,8867 87.977,493 200.421,05 0,8349 167.328,45

Ukupno 264.807,17 - 214.859,71

Izračunani diskontni faktor u tablici može se pronaći u II. financijskim tablicama ili izračunati prema sljedećoj formuli:

1 Ora, B.: Ocjene učinkovitosti projekta, URL: http://www.oss.unist.hr/~bora/ocjeneucinkovitosti.doc. (10.09.2010.)

11

1d= ---------------

(1+k)n

Pri navedenoj formuli k predstavlja kamatnu odnosno diskontnu stopu (6,2% kamatna stopa na kredit), a n razdoblje za koje se izračunava diskontni faktor. U prikazanom projektu čista sadašnja vrijednost je veća od 0 što znači da je projekt prihvatljiv.

4.3. Interna stopa rentabilnosti (profitabilnosti)

Interna stopa rentabilnosti (IRR) definira se kao stopa povrata koja čini neto sadašnju vrijednost projekata jednaku nuli. Ako IRR nadmašuje cijenu kapitala, projekt se može razmatrati, eventualno prihvatiti, i obrnuto ako je IRR manja od cijene kapitala projekt treba odbaciti. Kada su ove dvije stope jednake, onda se odluka mora zasnivati na drugim kriterijima.IRR se može izračunati na tri načina:

1. postupak interpolacije2. postupak interpolacije pomoću četvrtih tablica3. postupak za utvrđivanje srednje vremena tokova plaćanja

Postupak interpolacije podrazumijeva korištenje diskontne stope pri kojoj je neto sadašnja vrijednost pozitivna i diskontne stope pri kojoj je neto sadašnja vrijednost negativna, kao i same neto sadašnje vrijednosti. Ukoliko se investiranje vrši u jednom trenutku (pri čemu troškovi investicije iznose I novčanih jedinica), a investicijski efekti ostvaruju u jednakim godišnjim iznosima NP tijekom perioda od n godina. Izračunata interna stopa rentabilnosti može se koristiti za ocjenu efikasnosti jednog investicijskog projekta, ili za izbor između više alternativa investiranja

Postupkom iteracije odnosno pokušaja i pogreški određeno je da se interna stopa profitabilnosti nalazi između 70 i 71% te će se postupkom interpolacije utvrditi njen točan iznos.

Tablica 15: Interna stopa profitabilnosti

Godina Čisti novčani tok

Diskontni faktor uz

70%

Sadašnja vrijednost

Diskontni faktor uz

71%

Sadašnja vrijednost

0 -130.889,17 1,0000 -130.889,17 1,0000 -130.889,171 96.050,40 0,5882 56.500,24 0,5848 56.169,822 99.224,89 0,3460 34.333,87 0,3420 33.933,483 200.421,05 0,2035 40.794,03 0,2000 40.082,52

Ukupno 264.807,17 NSV 738,97 NSV -703,34

Na temelju prikazanih podataka iz tablice, izračunat ćemo internu stopu profitabilnosti prema sljedećoj formuli:

y2 – y1 71-70y = y1 + ----------- (x – x1) = 6 + ------------------------------- (0-738,97) = 70,51

x2 – x1 -703,37 – 738,97

12

Pri datoj formuli koriste se sljedeći simboli: y – tražena diskontna stopa y1 i y2 – stope između kojih se interpolira x1 i x2 – čista sadašnja vrijednost za stope y1 i y2 x – čista sadašnja vrijednost za internu stopu profitabilnosti

Interna stopa profitabilnosti je 70,51%, a diskontna stopa je 6%. S obzirom da je interna stopa profitabilnosti veća od diskontne stope, projekt je prihvatljiv.

4.4. Indeks profitabilnosti

Indeks profitabilnosti dodatni je kriterij, te služi za lakše donošenje odluke pri izboru investicijskog projekta. Riječ je o odnosu čiste sadašnje vrijednosti projekta i nejgovih investicijskih troškova. Ukoliko je indeks profitabilnosti veći ili jednak 1, projekt je prihvatljiv, u protivnome projekt nije prihvatljiv.

345.748,88Iz navedene formule proizlazi: PI = ------------------ = 2,64

130.889,17

S obzirom da je iz prikazanog izračuna koeficijent 2,64 veći do 1, proizlazi zaključak da je projekt prihvatljiv.

Ik

V

P

T

tt

t

I

1 )1(

13

5. ZAKLJUČAK

Ono što će se dogoditi možemo tek s većom ili manjom vjerojatnosti procijeniti. Općenito vrijedi da ćemo na kratki rok bolje procijeniti nego na dugi rok. Kada je riječ o vrlo dugom roku tada zapravo nismo u mogućnosti donesti odluku koja bi bila izvjesna u smislu ekonomske prihvatljivosti.

Neki projekti će uspjeti a drugi neće. Ne zato što je neki investitor radio više ili manje (svi žele uspjeti), već zato što se u procesu realizacije projekta događaju procesi koji se u projektu nisu identificirali uopće ili na zadovoljavajući način.

Uzmimo primjer nafte. U zadnjih petnaestak godina cijena barela nafte se upetostručila i prošla je nekada nezamislivu granicu od 50$ za barel nafte. Projekti koji su bili temeljenina jeftinoj nafti ukoliko nisu pronašli supstitut vjerojatno su već davno propali. Ne događaju se samo neugodne stvari koje smanjuju predvidivu učinkovitost projekta. Događaju se i pozitivne stvari kao npr. smanjenje kamatnih stopa ili smanjenje poreza na dobit odnosno dohodak.

Znamo da su sve veličine u projektu tek predviđanje, pod određenim uvjetima, budućeg. Moguća (predvidiva) odstupanja od predviđanja ukalkuliramo u projekt i tako smanjujemo njegovu osjetljivost. No bez obzira na sve rizičnosti, financijski i tržišni pokazatelji ocjene opravdanosti investicijskog projekta presudni su za odluku da li je projekt isplativ ili ne.

14

LITERATURA

1. Gruić, B., Jemrić, I., Šutalo, I., Volarević, H.; Matematika za ekonomiste i managere, II. izdanje, Mate, Zagreb, 2010.

2. Relić, B.; Gospodarska matematika, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, RiF, Zagreb, 2002.

3. www.pbiro.hr 4. www.limun.hr 5. Ora, B.: Ocjene učinkovitosti projekta, URL: http://www.oss.unist.hr/~bora/ocjeneucinkovitosti.doc. (10.09.2010)

15

POPIS TABLICA

Tablica 1: Struktura ulaganja u stalna sredstva i trajna obrtna sredstva.....................................4Tablica 2: Proračun trajno obrtnih sredstava..............................................................................4Tablica 3: Proračun visine godišnje bruto plaće.........................................................................5Tablica 4: Struktura izvora financiranja.....................................................................................5Tablica 5 : Proračun amortizacije i ostatka vrijednosti stalnih sredstava...................................5Tablica 6: Plan otplate kredita....................................................................................................6Tablica 7: Plan prodaje eko-sapuna............................................................................................6Tablica 8 : Prihod od prodaje......................................................................................................7Tablica 9: Projekcija rashoda......................................................................................................7Tablica 10:Projekcija računa dobiti i gubitka.............................................................................8Tablica 11: Projekcija financijskog toka.....................................................................................8Tablica 12: Projekcija ekonomskog toka....................................................................................9Tablica 13: Razdoblje povrata investicije.................................................................................10Tablica 14: Čista sadašnja vrijednost........................................................................................11Tablica 15: Interna stopa profitabilnosti...................................................................................12

16