VELIKA SVJETSKA GOSPODARSKA KRIZA (1929 1933)

Godine nakon 1. svjetskog rata u SAD su bile doba blagostanja, prosperiteta i zabave. U isto vrijeme, Europa je bila u tekom stanju nakon rata. Tijekom rata SAD su omoguavale FRA i VB neogranienu kupovinu oruja i ratnog materijala putem kredita ( kojeg li iznenaenja!) to je osiguralo silan razvoj amerike industrije . Blagostanje i kreditiranje europskih drava nastavilo se i nakon rata. SAD je europskim zemljama posudila, naravno s kamatama oko 10 milijardi dolara do 1920. 1924. ukupni europski dug iznosio je 900 milijardi dolara, a nadalje raste do 1929. Ali, kredite su uzimali i sami Amerikanci vjerujui da e blagostanje trajati zauvjek. Prosjeni je ameriki radnik na kredit mogao kupiti mnoge proizvode koji su se donedavno smatrali luksuzom, ali su vrlo brzo postali prezadueni. Osobito je bilo popularno ulaganje u dionice koje je donosilo laku zaradu, a budui da su mnogi ameriki graani kupovali dionice, njihova je cijena stalno rasla. Trgovanje dionicama bio je isti hazard.No, cijela pria dovela je zapravo do ekstremnog bogaenja 1% najbogatijih, dok je ostalih 99% neko vrijeme dobilo privid blagostanja od mrvica koje su im posuene. To najbolje dokazuje podatak da je Henry Ford u to vrijeme zaraivao 345 milijuna dolara godinje dok je prosjeni Amerikanac zaraivao 2500 dolara godinje i kupovao luksuz na kredit uz neizbjene kamate. Svaka osoba unutar ovih 1% imala je godinji rast prihoda od 75%, dok je dobit korporacija porasla za 62%, a dividende za 65%.Godinji prihod prosjenog Amerikanca u isto vrijeme je porastao za 9%.

Krajem 20-tih godina osjetili su se prvi znaci stagnacije jer je industrijska proizvodnja ve bila vea od potreba trita (hiperprodukcija) te se roba gomilala u skladitima...Zato se vie nije kupovalo? Pa jednostavno zato jer su ljudi doli do tolikog stupna zaduenosti da im je veina plae odlazila na plaanje kredita i nije im ostalo puno za troenje. Postepeno je dolo do pada proizvodnje i otputanja vika radnika, no cijene dionica su i dalje rasle (umjetno). Taj nesrazmjer doveo je u jednom trenutku do naglog pada cijena dionica na njujorkoj burzi. U crni etvrtak 25. listopada 1929. dolo je do sloma burze na Wall Streetu.