Nova prisutnost 111/2 (2005), str. 189-198

B, Vukas, Povelja Ujedinjenih naroda zastarjeli ustau svjetske organizacije

Povelja Ujedinjenih naroda zastarjeli ustav Svjetske organizacije

Budislav Vukas

e-mail: HYPERLINK "mailto:ivan.vukas@zg.htnet.hr"ivan.vukas@zg.htnet.hr

UDK: 341.1 Pregledni rad

Primljeno: 25. listopada 2005. Prihvaeno: 1. prosinca 2005.

Bez obzira na goleme promjene u meunarodnim odnosima u svjetskoj zajednici tijekom posljednjih ezdeset godina, Povelja Ujedinjenih naroda se nije gotovo uope promijenila od njezina potpisivanja u San Franciscu, u lipnju 1945. Bilo je prirodno da se pet glavnih sila koje su pobijedile nacistiki savez proglasilo stalnim lanicama Vijea sigurnosti, no nije prirodno da se est desetljea nakon sastavljanja Povelje te drave jo uvijek pretvaraju da su jedine vodee sile suvremenoga svijeta. Proirenje broja lanica Vijea sigurnosti, ukljuujui broj stalnih lanica, predlae se ve mnogo godina. Meutim, stvarni stalni broj je za sada sprjeavao bilo kakvu promjenu u sastavu Vijea. Autor je protiv irenja broja stalnih lanica; on smatra da bi status stalnih lanica trebalo ukinuti, jer je

Kljune rijei: Ujedinjeni narodi, teljstva UN-a, Vijee sigurnosti.

protivan jednome od osnovnih naela Ujedinjenih naroda suverenoj jednakosti svih lanica Organizacije. lanak se takoer osvre na prijedloge sa Svjetskoga samita iz 2005., odranoga na Glavnoj skuptini Ujedinjenih naroda glede potrebnih izmjena u Povelji: brisanje Poglavlja VI II koje se bavi Savjetom zaklade, razmatranje uloge Vojnoga odbora od strane Vijea za sigurnost, te brisanje odredbi koje se odnose na neprijateljske drave. Na kraju, autor zagovara da se pronae nova drava za sjedite Ujedinjenih naroda. Povelja ne sadri odredbu ili bilo kakvu drugu osnovu da se zauvijek favoriziraju Sjedinjene Drave i engleski jezik. Takva situacija protivna je suverenoj jednakosti lanica i jednakosti est slubenih jezika koji se koriste u Organizaciji.

velike svjetske sile, sustav stara-

Uvod

Prva svjetska organizacija, Liga naroda (poela djelovati godine 1920,), imala je neporecivih zasluga za poetak okupljanja i organiziranja meunarodne zajednice u rjeavanju globalnih problema. Postupno se osuivao rat kao sredstvo vanjske politike drava, razvijali su se mehanizmi mirnog rjeavanja meunarodnih sporova, usavravala su se razliita podruja meunarodnoga prava (humanitarno pravo, zatita manjina, izbjeglica i apatrida, radno pravo, pravo koritenja morem i zrakom itd.).1 No, Liga nikada nije uspjela u svojemu lanstvu okupiti sve zemlje o kojima je ovisio svjetski mir, to je bio jedan od razloga njezine nemoi da sprijei ekspanziju faistikih i nacistikih drava, a zatim i izbijanje Drugoga svjetskog rata. Ipak, faktiki raspad Lige nakon prodora Hitlerove soldateske u Poljsku, nije obeshrabrio voe antinacistike koalicije u nadi da je mogue osnovati jednu novu, uspjeniju svjetsku organizaciju. Ve u Atlantskoj povelji- (14. kolovoza 1941. godine) Churchill i Roosevelt izloili su naela pravednijeg i mirnijeg poslijeratnog ureenja svijeta kojima su teili, a u Deklaraciji prihvaenoj na Moskovskoj konferenciji (30. listopada 1943. godine), etiri su velesile predvidjele osnivanje jedne ope meunarodne organizacije, iji e zadatak biti ouvanje meunarodnog mira i sigurnosti.2

Kako se pribliavao kraj rata, rasprave o buduoj svjetskoj organizaciji bile su sve ee i konkretnije. Poetkom jeseni 1944, godine, u Dumbarton Oaksu (Washington) strunjaci Sjedinjenih Drava, Velike Britanije, Sovjetskog Saveza i Kine izradili su nacrt ustava te nove svjetske organizacije - Povelje Ujedinjenih naroda. Pri samome kraju rata, na Konferenciji u San Franciscu (25. travnja do 26. lipnja 1945. godine), pedesetak je drava prihvatilo konani tekst Povelje. Dana 24. listopada 1945. godine, kada je Povelju ratificirala veina potpisnica, ukljuujui pet velikih sila, stalnih lanica Vijea sigurnosti, Povelja je stupila na snagu. Tada je poela s radom Pripremna komisija koja je omoguila da se

1J. ANDRASSY, Liga naroda, Zagreb, 1931.

2Tekstove Atlantske povelje i Moskovske deklaracije vidi u: Dokumenti o spoljnoj politici Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije 1941-1945, I, Jugoslavenski pregled, 1988, Beograd, str. 105-106, 461-462.

Opa skuptina Ujedinjenih naroda sastane u Londonu ve 10, sijenja 1946. godine.3

Nepromjenljivost Povelje

Povelja Ujedinjenih naroda nastala je, dakle, prije 60 godina, u vrijeme stradanja ovjeanstva od naei-faistikog ludila, a zatim konane pobjede nad reimima inspiriranim tim patolokim ideologijama.

Nema nikakve potrebe ni smisla podsjeati na sve promjene koje je meunarodna zajednica naroda i drava doivjela u tih 60 godina. U tom svjetlu gledano, nevjerojatno je da Svjetska organizacija - Ujedinjeni narodi - i danas ima ustav, Povelju, koja gotovo uope nije izmijenjena od tih davnih dana, od sredine prologa stoljea! Iako i Povelja, kao i velika veina meunarodnih ugovora, sadri pravila po kojima se mogu mijenjati njezine odredbe (l. 108. i 109.), lanice Ujedinjenih naroda su prije etrdesetak godina jedino uspjele poveati lanstvo nekih glavnih tijela Organizacije (Ekonomskog i socijalnog vijea te Vijea sigurnosti), to je bilo nuno zbog neoekivanog porasta broja lanica Svjetske organizacije,4 S druge pak strane, u Povelji se i danas nalaze brojne odredbe koje su - zbog raznih razloga - neprimjenljive te one ine neozbiljnim 1 smijenim, ne samo taj tekst nego 1 samu Organizaciju koje je Povelja ustav. Tako se u Povelji, na primjer, nalaze i posebne odredbe o tzv. neprijateljskim dravama, tj. dravama protiv kojih su saveznici ratovali i koje su pobijedili u Dragome svjetskom ratu (l, 53. i 107,), Dakle, prema ustavu Ujedinjenih naroda, trebalo bi na posebno oprezan, diskriminirajui nain i danas tretirati Japan i Njemaku, drave koje ne samo da su odavno i same lanice Ujedinjenih naroda (od 1956. godine, odnosno 1973. godine), nego su i najpopularniji kandidati za mjesto novih stalnih lanova Vijea sigurnosti! Ipak, ini se da e na sadanjem zasjedanju Ope skuptine iz Povelje biti izbaene odredbe o ne-

3VSdl slubeni prijevod Povelje na hrvatski jezik: Narodne novine, 1993, 15, Meunarodni ugovori, str. 305. Ispravak, isto, 1994, 7, str. 331.

4Vidi biljeku uz Cl. 108. Povelje u: Povelja Ujedinjenih naroda. Zbirka pravnih propisa 112, Narodne novine, 1976, str. 98.

prijateljskim dravama,5 udna je i situacija s jednim od glavnih tijela Ujedinjenih naroda - Starateljskim vijeem. No, kako je pitanje sastava i egzistencije toga tijela vezano uz status pet stalnih lanova Vijea sigurnosti, na sustav starateljstva vratit emo se nakon to podsjetimo na osnovu posebnih prava velikih sila - njihovo stalno lanstvo u Vijeu sigurnosti.

Velike sile i Povelja

Bez obzira na njihove razliite doprinose pobjedi nad naci-faistikom koalicijom, pri konanoj izradbi Povelje odlueno je da Republika Kina, Francuska, Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske i Sjedinjene Amerike Drave budu stalni lanovi Vijea sigurnosti (st. 1., l. 23.). Prema Izvornom tekstu Povelje, uz njih je u Vijeu bilo jo est izbornih lanova, a nakon izmjene Povelje godine 1963., deset lanova iji je mandat dvije godine. Osim stalnoga lanstva u Vijeu, velesile imaju i poseban status u glasovanju o svim pitanjima koja se ne odnose na sam postupak (proceduru). Naime, na sve odluke o biti (meritumu) pitanja o kojima Vijee raspravlja, moraju pristati sve stalne lanice.

S obzirom na ope promjene u meunarodnoj zajednici te na razvoj pojedinih drava, koji je njihovu ulogu u meunarodnim odnosima doveo barem na razinu koju imaju neke stalne lanice Vijea sigurnosti, odavno su poele rasprave o poveanju broja stalnih lanova Vijea sigurnosti. Zbog opeg poveanja broja lanica Organizacije (danas 191 drava), predlae se i poveanje broja nestalnih lanova Vijea. No, svaki prijedlog o poveanju lanstva Vijea sigurnosti ili o izmjenama pravila o donoenju odluka nalazi protivnike i izaziva brojne protuprijedloge.6 Da bi se olakalo postizanje sporazuma, iznose se i razliiti prijedlozi o rotiranju novih stalnih lanova kao i o modificiranju pravila o uinku njihovih glasova. Ipak, jo uvijek, ni na poetku 60. redovitog zasjedanja

2005 World Summit Outcome, United Natlons, General Asscmbly, 2005. A/60/L.1, str. 40. t. 177.

Vii: Report of the Open-ende Working Group on the Question of Equitable Representation on and Increase in the Membership of the Security Council and Other Matters related to the Security Council, General Assemblv, Officl-al Records. Fifty-third session, Supplement No.47(A/53/47).

Ope skuptine, ne nazire se sporazum o bilo kakvim izmjenama sadanjeg sastava Vijea sigurnosti i povlatenog poloaja njegovih stalnih lanova. Razlog je jasan; pet stalnih lanova Vijea, koji su tu poziciju dobili pri kraju Dragoga svjetskog rata, ni danas ne ele umanjiti vanost toga svojeg posebnog poloaja, dijelei ga s nekim novim dravama. Pritom, ne samo da ne vode rauna o opim promjenama u meunarodnoj zajednici i meunarodnim odnosima u posljednjih est desetljea, nego ele ignorirati bitne promjene koje su doivjele neke od njih samih.

Naime, sve su, te pobjednike sile dobile status stalnih lanova Vijea sigurnosti zbog svoje vojne i gospodarske snage te veliine svojega podruja i velikoga broja stanovnika u vrijeme stvaranja Ujedinjenih naroda. No, zbog dekolonizacije, Francuska i Velika Britanija odavno vie nisu kolonijalni imperiji, nego samo lanice Europske unije, osrednje veliine i gospodarske snage koje su upravo zbog svoje kolonijalistike prolosti mnogo vulnerabilnije od drugih zemalja Unije. Iako je Ruska Federacija velika i vojno snana te je u Ujedinjenim narodima formalno naslijedila Sovjetski Savez, ipak je odlazak 15 republika iz Saveza znatno izmijenio meunarodnu ulogu te velesile. Sjedinjene su Drave odrale i stalno nastoje iskazivati svoju ulogu supersile, a Kina je jedina stalna lanica Vijea sigurnosti koja zbog svojega razvoja, to posebno mjesto zasluuje vie danas, nego godine 1945.

No, bez obzira na navedene razlike meu nekadanjim velesilama, postavlja se pitanje o opravdanosti njihova povlatenog poloaja nad dravama kao to su to naprimjer Kanada, Brazil, Njemaka, Italija, vedska, Japan, Indija, Australija. Ne samo da njihov povlateni poloaj, tj. stalno lanstvo u Vijeu sigurnosti i pravo veta pri njegovu odluivanju o meritornim pitanjima, nemaju nikakva moralnog i etikog opravdanja, nego je ono suprotno i jednom od temeljnih naela proglaenih u samoj Povelji: Organizacija se temelji na suverenoj jednakosti svih svojih lanova (st. 1., l. 2.). Kakva je to suverena jednakost lanova Ujedinjenih naroda kad se u sastavu Vijea sigurnosti neprekidno nalaze ne previe zainteresirani i kvalificirani predstavnici Francuske i Velike Britanije, a Republika Hrvatska ve nekoliko godina poduzima sve mogue diplomatske akcije ne bi li 2007. godine bila na dvije godine izabrana za nestalnoga lana Vijea sigurnosti!?

No, osim u samom Vijeu sigurnosti, pet njegovih stalnih lanica ishodilo je pri sastavljanju Povelje poseban poloaj 1 u nekim

drugim tijelima Ujedinjenih naroda. Ali, uz ta tijela u kojima imaju pravo stalnoga lanstva po slovu Povelje, njihovi se predstavnici redovito biraju i u sva druga glavna i pomona tijela. Kada se to iznimno ne dogodi, velike su sile iznenaene i uvrijeene te nastoje to prije ispraviti takvu pogreku, Poslijednji je sluaj bilo nebiranje Sjedinjenih Amerikih Drava u Komisiju za prava ovjeka, to je pod amerikim pritiskom prvom prigodom moralo biti ispravljeno.

U skladu s naelom suverene jednakosti, a vodei rauna i o postojeim tekoama da se Vijee sigurnosti povea u skladu sa sadanjom koncepcijom njegova sastava i odluivanja, trebalo bi odustati od stalnoga lanstva i posebnog tretmana nekih drava. U Vijeu sigurnosti ni jedna drava ne bi smjela imati stalno lanstvo, ni posebnu teinu glasa. Njegov bi sastav trebao biti neto vei od sadanjeg (na primjer, 25 lanova), a pri biranju lanova trebalo bi voditi rauna samo o kriterijima za biranje nestalnih lanova Vijea sigurnosti koje Povelja ve sadri. Moralo bi se, dakle, birati lanove Vijea vodei osobito rauna, u prvom redu, o doprinosu lanova Ujedinjenih naroda odravanju meunarodnog mira i sigurnosti i ostalim ciljevima Organizacije, a takoer o pravednoj geografskoj raspodjeli (st. L, l. 23. Povelje). Pri tome bi to vano politiko i izvrsno tijelo Ujedinjenih naroda trebalo odluivati kvalificiranom, naprirnjer dvotreinskom veinom. Naalost, sve takve izmjene Povelje glede Vijea sigurnosti, svojim vetom (voena nacionalnim egoizmom), moe sprijeiti svaka od pet stalnih lanica istog Vijea,

Sustav starateljstva

Kao to je ve reeno, status odredaba Povelje o starateljstvu jedna je od vjernih ilustracija - dodue, ne u najhitnijim pitanjima - dananjega stanja Ujedinjenih naroda. U smislu nastavka i nadomjetanja sustava mandata koji je bio uspostavljen Paktom Lige naroda (l. 22.) nad petnaestak kolonijalnih i drugih ovisnih podruja oduzetih dravama poraenima u Prvome svjetskom ratu (Njemaka, Turska), Poveljom je uveden meunarodni sustav starateljstva (glava XII. Povelje).7 No, uz mandate koji dotad nisu

O sustavu mandata i starateljstva poblie vidi u: J. ANDRASSY, J. BAKOTI,

stekli neovisnost, Poveljom je predvieno da se starateljskom sustavu mogu podvrgnuti jo dvije kategorije podruja. Prvo, podruja odvojena od neprijateljskih drava kao posljedica Drugoga svjetskog rata (l. 77., st. l.(b) Povelje). Na temelju te odredbe, u statusu starateljskog podruja bila je samo Somalija (od 1950. godine do 1960. godine). Drugo, podruja koja drave, odgovorne za upravljanje njima, dobrovoljno podvrgnu tom sustavu (l. 77., st. l.(c)). Nije iznenaujue da drave nisu pod sustav starateljstva podvrgavale podruja kojima su upravljale kada se preteito radilo o kolonijalnim osvajaima (Belgija, Francuska, Nizozemska, Portugal, panjolska, "Velika Britanija). Budui da su sva starateljska podruja, prijanji mandati, stekli samostalnost (posljednje otoje, Palau 1994. godine), to je i bio cilj sustava starateljstva (l. 76., t.(b)), vlada openito uvjerenje da je starateljstvo sustav prolosti. No, u tom pogledu vano je spomenuti dvije ograde. Prva je gotovo sasvim formalne prirode; treba se podsjetiti da mandat Palestine nikada ni nije pretvoren u starateljsko podruje te da od godine 1947. traje martirij uspostavljanja - uz dravu Izrael - arapske drave. Sasvim je sigurno da arapsko stanovnitvo Palestine nikada ne bi pristalo ni na kakav status nii od suverene drave. I drugo, ono to se ne ini sasvim nemoguim jest podvrgavanje statusu starateljstva nekog od preostalih petnaestak nesamou-pravnih podruja (nekadanjih kolonija). Mogunost koju opisuje citirani st. l.(c), lanka 77. Povelje, nije vremenski ograniena, pa bi drava odgovorna za upravljanje nekim podrujem 1 danas mogla od Ujedinjenih naroda zatraiti da se to podruje podvrgne sustavu starateljstva. To bi, u nekim sluajevima, moglo izgledati privlanom privremenom solucijom zbog gospodarskih, politikih ili drugih razloga. Prisjetimo se samo problema Gibraltara ili Fal-klandskog otoja. Moda bi tamonji stanovnici te Velika Britanija, panjolska i Argentina, lake podnijeli status starateljskog podruja te bi taj privremeni status mogao dovesti do nalaenja trajnih rjeenja prihvatljivih za sve sukobljene strane.

Svakako, u svjetlu ovih nagaanja o mogunosti pojave nekog novog starateljskog podruja, zanimljivo je da Svjetski sastanak na vrhu, odran u Opoj skuptini Ujedinjenih naroda u rujnu 2005. godine, predlaui brisanje Iz Povelje odredaba o Staratelj-

B. VUKAS, Meunarodno pravo 1, Zagreb, kolska knjiga, 1995, str. 112120.

skom vijeu (glava XIII. Povelje), nije predloio i brisanje glave XII. u kojoj se openito govori o sustavu starateljstva.8 Prijedlog Svjetskog summita o ukidanju Starateljskog vijea dosta Iznenauje, jer su se jo prije nekoliko godina traili novi zadaci za Starateljsko vijee. Tako je glavni tajnik Ujedinjenih naroda 1997. godine predlagao da Starateljsko vijee postane forum preko kojega e drave lanice Ujedinjenih naroda osiguravati kolektivno stara-teljstvo nad okoliem i zajednikim prostorima kao to su to oceani, atmosfera i svemirski prostor.9 Iako ni jednu od zadaa to ih je spomenuo glavni tajnik prije osam godina Ujedinjeni narodi naknadno nisu pripisali Starateljskom vijeu, ono je i dalje vegetiralo sastavljeno samo od pet stalnih lanova Vijea sigurnosti!

U vrijeme kad je kreiran starateljski sustav, temeljno naelo sastava Starateljskog vijea bila je ravnopravna predstavljenost drava koje su upravljale starateljskim podrujima I onih koje njima nisu upravljale. Pritom su u sastavu Vijea trebale biti zastupljene i sve stalne lanice Vijea sigurnosti. Danas, kada vie nema starateljskih podruja, ni ozbiljnih nastojanja da se Starateljskom vijeu dodijeli neka nova uloga. Starateljsko je vijee izgubilo svaki raison d'etre, pa ne zauuje to je Svjetski summit predloio ukidanje toga tijela, koje zadnjih desetak godina samo simbolino postoji.

Zavrne napomene

U ovome kratkom napisu moglo se upozoriti samo na neke najvidljivije nedostatke i osobine Povelje Ujedinjenih naroda koje taj meunarodni ugovor ine neprimjerenim ustavom suvremene, moderne meunarodne zajednice. Uz spomenuta pitanja, trebalo bi analizirati i neispunjene zadae Odbora vojnog taba, pomonoga tijela koje bi Vijeu sigurnosti trebalo pomagati u odravanju mira i sigurnosti, ali i u razoruanju (l. 47).10 Suradnja Vijea sigur-

82005 VJorld Summit Outcome..., str. 40., t. 176.

9Cit. prema: United Nations Handbook, 2004, 05, New Zealand Ministrv of Forelgn Affalrs and Tradc. VVclllngton, 2004, str. 159-160.

10Sastanak najviih predstavnika drava lanica Ujedinjenih naroda, odranu Opoj skuptini u rujnu 2005. godine, zatraio Je da Vijee sigurnosti raz-motri sastav, ovlasti 1 metode rada Odbora vojnog taba, World Summit Out-come..., 2005, str. 40, t. 178.

nosti sukladna s regionalnim sporazumima u rjeavanju sporova te ouvanju mira i sigurnosti, takoer se ne ostvaruje u skladu s tekstom Povelje (l. 52-54.), ali autori Povelje to vjerojatno nisu niti oekivali, jer je Povelja pisana u vrijeme kada se ve nasluivao hladni rat. Pomnija analiza Povelje dovodi nas i do zakljuka o potrebi preciziranja nekih od njezinih temeljnih naela. Primjerice, s obzirom na postignuti razvoj meunarodnopravne zatite ljudskih prava, trebalo bi objasniti kategoriju poslova koji po svojoj biti spadaju u unutranju nadlenost drava (st. 7, l. 2.) kako bi se zauvijek uklonio pravni temelj samovolje drava u odnosu prema njezinim graanima. Nadalje, u svjetlu permanentnog usavravanja naoruanja i bujanja terorizma, trebalo bi razmotriti pojam samoobrane (l. 51.) te pretenzija nekih drava na pravo prethodnog, preventivnog udara u sluaju pripremane agresije.

Izostavljajui raspravu o svim tim bitnim pitanjima Povelje i samih Ujedinjenih naroda, nemogue je ne osvrnuti se na kraju na jedan praktini problem samoga sjedita Ujedinjenih naroda u New Yorku. Iako su je projektirali poznati arhitekti, zgrada Ujedinjenih naroda na East Riveru odavno ne udovoljava potrebama gotovo dvjestotinjak drava lanica Organizacije. Upravo ove godine, samo Tajnitvo Ujedinjenih naroda upozorilo je drave lanice da je zgrada Organizacije ne samo premala nego i dotrajala te da znai opasnost za sve sudionike u njezinu radu. Zgrada se neuspjeno pokuala popraviti, a u isto se vrijeme u njezinoj blizini trai teren za moguu novu zgradu. No, mogunost takve solucije mora nas navesti na razmiljanje zato bi sjedite Ujedinjenih naroda i nakon 60 godina ostalo u New Yorku ? Ni taj grad - udaljen od veine drava lanica - ni same Sjedinjene Drave, ne pokazuju simpatije prema Ujedinjenim narodima, njihovim naelima i predstavnicima drava lanica pri Svjetskoj organizaciji.

Poveljom nije propisano gdje treba biti sjedite Ujedinjenih naroda, ali jest propisano da su njezini tekstovi na kineskom, francuskom, ruskom, engleskom i panjolskom jednako vjerodostojni (l. 111.). Tim ravnopravnim slubenim jezicima Organizacije poslije je dodan i arapski. Namee nam se pitanje: zato bi se i nakon 60 godina stolovanjem Organizacije u New Yorku i dalje prisiljavalo cijeli svijet da u vezi s Ujedinjenim narodima ponajprije komunicira na engleskom? Zar ne bi bilo korektno prema golemom broju drava lanica koje se nalaze u blizini Karipskog mora, Sredozemlja ili Crnog mora da im se sjedite Svjetske or-

ganizacije priblii? A time bi se dala prigoda slubenim jezicima Ujedinjenih naroda iz tih regija da ogranie dominaciju engleskog. Promjena mjesta sjedita administracije Ujedinjenih naroda i aktiviranje drugih slubenih jezika Organizacije svakako bi pridonijeli suverenoj jednakosti drava lanica.

Summarv

Charter ofthe United Nations The outdated constitution ofthe World Organisation

Notvvithstanding the enormous changes in International relations and in the world comrnunitv during the last sixty years, the United Nations Charter has almost not been changed since its singing in San Fran-eisco, in .June 1945. It was natural that the five main Powers, winning the war against the Nazi alliance, proelaimed themselves permanent members of the Security Council, but it is unnatural that six decades after the drafting of the Charter, those States still pretend to be the only leading powers of the contemporary world. The extension of the number of the members of the Securitv Council, including the number of permanent members, has been proposed for manv years. However, the actual permanent members have for the time being prevented any change in the composition of the Council. The author is against the extension of the number of permanent members; he considers that the status of permanent members should generally be eliminated, as it is contrary to one of the basic principles of the United Nations - the sovereign equality of ali the Members of the Organisation. The article also refers to suggestions ofthe 2005 World Summit held at the United Nations General Assembly concerning the necessary interventions in the Charter; the deletion of Chapter XIII dealing with the Trusteeship Council; the reconsideration of the role of the Military Staff Committee by the Security Council; and the deletion of provisions referring to enemy States. Finallv, the author pleads for findlng another State for the headquarters of the United Nations. There is no provision in the Charter or any other basis for favouring forever the United States and the Engllsh language. Such a situatlon is contrary to the sovereign equality of the Members and the equality of the six official languages used in the Organisation.

123