veliki razgovorspremjjerom smanjili smo ......2018/12/24 · veliki razgovorspremjjerom...

VELIKI RAZGOVORSPREMJJEROM

"SMANJILI SMOPOREZE I JAVNIDUG, U 2019. ĆEFOKUS BITI NAINVESTICIJAMA"

Jutarnji list, 24.12.2018., str. 1, A4

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- [email protected]

Evidencijski broj / Article ID: 18385374Vrsta novine / Frequency: Dnevna / DailyZemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / CroatiaRubrika / Section:

razgovarali Goran Ogurlići Ivanka Toma ^snimio Ranko Šuvar/Hanza Medla

Spredsjednikom Vlade iHDZ-a Andrejem Plen-kovićem razgovarali smoo velikoj aferi proizašlojiz smjene savjetnika

predsjednice Republike, odnosi-ma unutar HDZ-a, o tome je li se"tvrda" stranačka struja pomirilas njegovim vođenjem stranke ilisamo primirila, o političkoj sud-bini Milijana Brkića, ali i o sudbinibrodogradilišta, Rafinerije Sisak iLNG-anaKrku.• Dojučerašnji savjetnik pred-sjednice Mate Radeljić u svom jepriopćenju kazao daje od djelat-nika SOA-e 5. prosinca čuo da ćega predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smijeniti, a sama mu jeto priopćila 10. prosinca navode-ći da se "više ne uklapa u njezineplanove jer je smetnjau odnosimas premijerom". Je libio smetnja?

- Predsjednica odlučuje 0 svojimsavjetnicima.• Ako je istina to što Radeljić go-vori, ispada da SOA odrađuje pr-ljavposao za predsjednicu. Tu go-vorimo o zloupotrebi tajnih služ-bi. Hoćete li prijeći preko toga ilitražiti da se sve raščisti?

- Iz mog iskustva u ovom mandatuSOA svoje poslove obavlja profesi-onalno i zakonito. Pitanje razrješe-nja savjetnika je kadrovsko pitanjeu nadležnosti predsjednice.• Nedavno je bila sjednica Vije-ća za nacionalnu sigurnosti. Je livam predsjednica tom prilikomrekla da mijenja suradnike?

-Nije.

Postoji li potreba da sejedan od savjetnika upredsjedničinom timubavi odnosima s Vladom,to može biti korisno

• Kada ste saznali da Mate Rade-ljić odlazi, a Mirjana Hrga dolazi?

- Objavom u medijima.• Za Mirjanu Hrgu kreiranaje sa-vjetnička pozicijakakve još nika-da nigdje nije bilo. Savjetnica je zastrateške politike te odnose s Vla-dom i Saborom. Iščitavate li ka-kve poruke iz opisa savjetničkihdužnosti nove zaposlenice Uredapredsjednice?

- Postoji li potreba da se jedan odsavjetnikau predsjedničinom timuintenzivnije bavi odnosima s Vla-dom i Hrvatskim saborom, mislimda može biti korisno.• Hoće li sada, nakon odlaskaRadeljića koji je po političkimstavovima bliži Hasanbegovi-ću i Zekanoviću nego vama, bitilakše komunicirati s Uredompredsjednice?

- S predsjednicom komuniciramizravno.• Očekujete li daće se sadazausta-viti val predsjedničinih kritika naračun Vlade?

- Predsjednica ima pravo izraža-vati svoja politička stajališta, a Vla-da je tu da radi svoj posao sukladnoUstavu i bavi se brojnim društve-nim problemima.• Imali smo, međutim, teme kojesu jako polarizirale javnost, poputIstanbulske konvencije ili Mara-keškog sporazuma, a kod kojih suVlada i predsjednica, koja je iza-brana kao kandidatkinja HDZ-a,bili na suprotnim stranama.

- Što se tiče Vlade, agovorim i kaopredsjednik HDZ-a, ratifikacija

Konvencije Vijeća Europe 0 spre-čavanju i borbi protiv nasilja nadženama i nasilja u obitelji bila jedio predizbornog programa HDZ-a. Dakle, napravili smo ono što smoi obećali, i to s punim uvjerenjemda radimo civilizacijski iskorak.Primjer brutalnog nasilja koje smovidjeli u Zadru još je jedan dokazda fenomen nasilja nad ženama uhrvatskom društvu postoji. Tomu uprilog govori i crna statistika, kojaje nažalost u porastu.

Moramo ojačati zakonski i finan-cijski okvir i sve operativne me-hanizme da se nasilje prevenira ida se počinitelji takvih kaznenihdjela najstrože sankcioniraju. Tošto se ovu Konvenciju u Hrvatskoj,ali i drugdje u Europi, nastoji svestina pitanje rodne ideologije riješilismo interpretativnom izjavom ko-ja je sastavni dio Zakona 0 potvr-đivanju Konvencije, obvezujuća zanaš pravni poredak i jasno govorida Konvencija ne sadrži obvezuuvođenja rodne ideologije. Da smou tome bili uspješni, govore pozi-tivne reakcije pravne službe VijećaEurope i svih pravnih savjetnikačlanica Vijeća Europe koji našuizjavu smatraju izrazito dobrom,možda čak i modelom za druge ra-tifikacije.

Što se Globalnog kompakta 0 mi-gracijama tiče, to nije međunarod-ni ugovor, nego pravno neobvezuju-ći dokument koji uređuje pitanjazakonitih migracija. Kompakt sene bavi ilegalnim migracijama, ne-go globalnim fenomenom koji jeposebno aktualan u posljednje tri,četiri godine te će i u predstojećemrazdoblju ostati velik izazov.

Ako Ujedinjeni narodi tražerješenja, onda je normalno da mikao članica UN-a i zemlja koja senalazi na istočnomediteranskoj izapadnobalkanskoj ruti i koja svakidan ima jedan segment migracijana svom dnevnom redu, tome da-mo doprinos. Kampanjom protivKompakta, koju su na našoj politič-koj sceni vodili isti akteri kao i priratifikaciji Istanbulske konvencije,pokušala se kreirati histerija, pla-šiti ljude i prezentirati Kompaktna način koji ne odgovara njegovojsvrsi i pravnom dosegu. To su radilei neke političke stranke, pokušava-jući na jedan oportunistički i po-pulistički način iskoristiti nastalusituaciju.

Pritisakkoji je stvaran može nekeaktere u Hrvatskoj natjerati da po-puste, mogu popustiti i vlade nekihdrugih članica EU, ali moja Vladaneće jer mi znamo što radimo i sto-jimo iza svojih odluka.

I kod Konvencije i kod Kompaktaustrajali smo naonome što smatra-mo daje dobro, normalno i isprav-no. Siguran sam da velika većinaljudi u Hrvatskoj vidi da radimodobro.• Ono što vidim, a posebno u za-darskom slučaju gdje se žrtvasre-tala s nasilnikom na sudu, jest daje Konvencija mrtvo slovo na pa-piru. Ne primjenjuje se u praksi.

- Konvencija nije propis kojibi bio izravno primjenjiv, negopravni okvir koji predviđa mjere ipostavlja standarde koje strankeKonvencije moraju osigurati u svo-jem nacionalnom zakonodavstvu.U članku 49. Konvencija propisujeda se istrage i sudski postupci veza-ni za sve oblike nasilja provode beznepotrebnih odgađanja i uz punouvažavanje prava žrtve.

Kako bismo u potpunosti proveliovu odredbu Konvencije u što sko-rijem roku, predložit ćemo izmje-ne Zakona o kaznenom postupku.Izmjene će ići u pravcu prevencije

Mađarska želi ući usuvlasništvo LNG-a,ali će naše tvrtke

ćiimati većinski udioIz mog iskustva u ovom mandatu SOA radi profesionalno i zakonito. Pitanjerazrješenja savjetnika je kadrovsko pitanje u nadležnosti predsjednice

eventualnih zloporaba institutaizuzeća na štetu efikasnosti postu-panja, ali pazeći pritom na balansu odnosu na pravo na pravično su-đenje i prava obrane.• Lako je promijeniti zakon. Ima-te li recept kako osposobiti suceda vladaju postupkom te donoseodluke?

- Kao predsjednik Vlade, ja nemogu i ne smijem ulaziti u kon-kretne postupke za koje su nadlež-na pravosudna tijela, kao ni u od-luke koje se tim povodom donose.Mogu samo reći da nije dobro ovošto se dogodilo u Zadru i daje posvim kriterijima za ovakav slučajšest mjeseci dovoljno da ga se ri-

ješi, bez obzira na sve aspekte. I tuje javnost apsolutno u pravu. No,uskoro će biti sazvano novo ročištei nadam se da će proces biti prove-den uz odgovarajuću učinkovitostpostupanja.• U nezahvalnoj ste ulozi kada jeriječ o pravosuđu jer vam je utje-caj limitiran ili nikakav. Brine livas što sudske presude postaju po-

I kod Istanbulske kon-vencije i kod Marakeškogsporazuma ustrajali smona onome što smatramoda je normalno i ispravno

vodzaizlazakljudinaulicu?- Ono što Vlada može i mora uči-

niti jest donijeti kvalitetne propise,osigurati materijalne, financijske,prostorne i druge uvjete za rad teomogućiti kontinuirani profesi-onalni razvoj pravosuđa. Pri ula-sku u Europsku uniju ojačali smoDržavno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, izmijenili po-stupak ulaska u profesiju, imeno-vanja, evaluacije i napredovanjapravosudnih dužnosnika i na tajnačin osigurali punu neovisnostpravosuđa.

Ovaj dugotrajan i težak procesreforme pravosuđa donio je rezul-tate, pa tako već niz godina imamo




Vlada se ne miješa u radpravosuđa, ali nam jeobaveza učiniti sve da seostvare uvjeti za njegovprofesionalni razvoj

kontinuirano smanjenje broja ne-riješenih predmeta, i to za oko 40tisuća, a ove godine za 50 tisuća.No, usprkos značajnim pomacimastanje u hrvatskom pravosuđu jošnije zadovoljavajuće te je nastavakreforme pravosuđa jedan od prio-riteta ove Vlade.

Ove godine donijeli smo paket odšest pravosudnih zakona, čime smoreorganizirali mrežu pravosudnihtijela i osigurali bolju dostupnostsudova građanima. Spojili smo pre-kršajne s općinskim sudovima teistodobno ukupan broj pravosud-nih tijela smanjili sa 116 na 108.Osim učinkovitosti, radili smo ina jačanju transparentnosti i od-govornosti pravosudnog sustava.Tako će podaci o imovini sudacai državnih odvjetnika biti javnodostupni na internetu, a postupciimenovanja pravosudnih dužno-snika omogućit će izbor najboljihkandidata.

Donijeli smo i zakonodavni paketkojim rješavamo problem insol-ventnosti građana. Podsjećam dase na dan 31. ožujka 2018. u blokadinalazilo 325.254 građana, pri čemuje iznos njihovaduga bio oko 43,4milijardi kuna. Omogućili smo dadržava i pravne osobe povezane s

državom otpišu dio dugova građa-na u iznosu do 10.000 kuna, kao iobustavu dugotrajnih ovrha koje suse pokazale nenaplativima. Kao po-sljedica ovih mjera, broj blokiranihsmanjenje na 269.582, a iznos blo-kade kod Fine smanjenje na 18,15milijardi kuna.

Daljnje smanjenje broja bloki-ranih građana i iznosa blokadeočekujemo od izmijenjenog Za-kona o stečaju potrošača, koji ćestupiti na snagu 1. siječnja 2019.Njime omogućujemo dugotrajnoblokiranim građanima, do iznosaod 20.000 kuna, da se u jednostav-nom postupku stečaja potrošača ioni oslobode obveza.

Pored toga radimo na novomOvršnom zakonu, čije smo glav-ne smjernice predstavili u srpnjuove godine. Među ostalim, vraća-mo sudsku nadležnost kod ovrhena vjerodostojnoj ispravi, uvodi-mo elektroničku komunikaciju,znatno smanjujemo troškove svihuključenih tijela, isključujemomogućnost deložacija u zimskomrazdoblju, dodatno podižemoiznos zbog kojeg se ne može ovr-šiti nekretnina (sa 20.000 kunana 40.000 kuna), proširujemokrug primanja izuzetih od ovrhete rasterećujemo poduzetnike odprovedbe ovrhe na plaći. Svim timmjerama sustavno rješavamo jed-no važno pitanje za mnoge našegrađane.• O čemu ovisi politička sudbinaMilijana Brkićau HDZ-u?

- Aludirate na aferu SMS. Mogusamo ponoviti već rečeno. Vodili

smo razgovor kad se pojavila prvainformacija o toj temi te je on negi-rao svoju povezanost s tom aferom.Nakon toga o supstanci te teme ni-smo razgovarali. Sada se, očito, od-vija nastavak istražnih radnji kojeobavljaju policija i DORH. Oni 0tome znaju najviše, a to nije tema0 kojoj bi se nešto moglo prejudi-cirati.• Dakle, politička odgovornostMilijana Brkića ovisi o rezulta-tima kriminalističkog istraživa-nja? Ili možda nekim još jačimstupnjem sumnje u eventualnuodgovornost?

- Ponavljam daje riječ 0 ozbiljnoj,aferi koja je vrlo loša i štetna. Ri-ječ je 0 fabriciranju navodne SMSkorespondencije, kao i falsificira-nju informacija koje se odnose nanajviše političke i pravosudne duž-nosnike, a imaju za cilj diskrediti-ranje institucija i destabilizacijuvlasti.• Milijan Brkić ima povijest afe-ra, od lažne diplome, preko za-duživanja HDZ-a kod privatnetvrtke, do pitanja je li kao svoje-dobno visoko pozicionirani dje-latnik SOA-e koristio povlašteneinformacije pri kupovini dionicaPlive...

- To su više pitanja za njega negoza mene. Što se tiče HDZ-a, mogugovoriti o onome što radim u dvije1 pol godine mandata kao predsjed-nik stranke. U četvrtak sam izvije-stio Središnji odbor 0 političkim,financijskim, organizacijskim istatutarnim postignućima. Kadasam postao predsjednik, strankajebila u minusu za 18 milijuna kuna,imala je kreditne obveze i rejtingod svega 20 posto. U ekspresnomroku ponovno smo dobili povjere-nje birača, pobijedili na parlamen-tarnim izborima, sastavili Vladu,uvjerljivo pobijedili na lokalnimizborima. Stranka danas ni premakome nema ni kune financijske ilikreditne obveze. HDZ je 12 mili-juna kuna u plusu, a iza nas su dvaizborna ciklusa. Izvješće revizijebez ikakvih je primjedbi, čak i bezpreporuka.• Zvuči tako dabi vam čovjek daosvoje financije na šest mjeseci uruke...

- Ako nam je prioritet fiskalnakonsolidacija u državi gdje smoostvarili prošle godine suficit od3,15 milijardi kuna, onda na istinačin možemo voditi i stranku.HDZ smo financijski konsolidiralii postigli političke uspjehe. Imamonovi, moderniji Statut, reorgani-zirali smo Središnjicu, smanjilitroškove. Ove godine imali smo 20sastanaka Predsjedništva, 12 Naci-onalnog vijeća, 4 Središnja odbora,Opći sabor, tri tematska skupa sažupanima, gradonačelnicima i na-čelnicima iz redova HDZ-a u Šibe-niku, Osijeku i Tuhelju. Intenzitetrada Vlade i Hrvatskog sabora, kaoi djelovanje na lokalnoj i stranač-koj razini, čine koherentnu cjelinu.A dobili smo i domaćinstvo Kon-gresa Europske pučke stranke ustudenome 2019. Sve to ljudi videi osjete, zato je rejting HDZ-a, i na-kon više od dvije godine mandata,puno ispred svih drugih političkihopcija.• Dojam je u zadnje vrijeme dajeutihnula unutarstranačka opor-ba. Je li to samo dojam, ili ste do-

Ne može se govoriti ounutarstranačkoj oporbiu HDZ-u. Rijetki su trenu-ci neslaganja, ali različi-tih mišljenja mora biti

ista potpuno preuzeli kontrolu uHDZ-u?

- Ne može se govoriti o nekoj unu-tarstranačkoj oporbi. Treba voditiračuna o tome daje većina kolega uvodstvu HDZ-a izabrana na pred-zadnjem Općem saboru dva mjese-ca prije nego što sam postao pred-sjednik. No, to nas ne sprječava utome da pronađemo način funkci-oniranja koji je dobar za stranku.Ima ljudi koji su manje zadovoljni,ali toga ima u svakoj organizaciji.Bilo je drugačijih razmišljanja oIstanbulskoj konvenciji, ali, pri-mjerice, 0 Kompaktu 0 migraci-jama ni na jednom stranačkomsastanku nitko nije rekao ništa štobi bilo izvan politike koju smo jed-noglasno utvrdili kao zajedničku.Dosta su rijetki trenuci neslaganja,a i kada ih ima, to nije nikakav pro-blem. Pa i ne možemo svi 0 svemujednako misliti. To ne bi bilo dobro.• Tekstu saborske Deklaracije opravima Hrvata u BiH pojediničlanovi HDZ-a pristupili su vrlotvrdo, pa i prva reakcija MilijanaBrkića bila je daje on bez okusa,ali su ga na kraju svi bespogovor-no prihvatili. Je li taj dokumentbio svojevrsni test odnosa unutarstranke?

- Nije. Deklaracija je snažna po-drška Hrvatima u BiH i Bosni iHercegovini u cijelosti te se njomepojašnjava stav većine političkihaktera u Hrvatskoj. Mislim da suneke druge stranke propustile pri-liku da stanu iza tog dokumenta.• Mislite li na SDP?

- Da, i na njih. Mislim da su ima-li svoju šansu nešto 0 tome reći.Sudjelovali su i predlagali nekeamandmane koji su dijelom pri-hvaćeni, a onda ipak nisu podrža-li Deklaraciju. Ali mislim daje toopći problem njihovog nefunkci-oniranja kao kluba i kao stranke.Glede ravnopravnosti Hrvata kaokonstitutivnog naroda u BiH, ima-mo problem 0 kojem sam govorioodmah nakon izbora. Riječ je 0tome da nije dobro da Bošnjaci uFederaciji BiH svojim glasovimaHrvatima biraju njihovog članaPredsjedništva BiH. A na temeljuanalize izbornih rezultata, to seočito dogodilo. Stoga sam o ovomedva puta govorio na Europskomvijeću, a pitanje smo iznijeli i naVijeću za vanjske poslove EU. Mićemo to ponovno stavljati na stolte inzistirati na pravednom rje-šenju kroz odgovarajuće izmjeneizbornog zakonodavstva. Mislimda niz drugih članica EU, nakonnaših intervencija, ima danas višerazumijevanja za nužno rješavanjeovog problema.• Nikada nisu bili toliko zaoštreniodnosi s BiH i nisu pljuštale ova-kve otvorene optužbe daše Hrvat-ska miješauunutarnje stvari BiH.Vidite li izlaz?

- Zastarjele floskule o miješanjuu unutarnje poslove odlučno od-bacujem jer tu nema ničeg što biizlazilo iz raširene prakse u među-narodnim odnosima u 21. stolje-ću. Hrvatska je najveći prijatelj izagovornik europskog puta BiH, amoja je Vlada tome dala posebnoznačajan doprinos. Kontinuitetmog zalaganja za europski put BiHpoznat je i u vrijeme podnošenjazahtjeva za članstvo u EU počet-kom 2016., kada sam joj, zajedno sdrugim hrvatskim zastupnicima uEuropskom parlamentu, pomagaou svoj stvu potpredsjednika Odboraza vanjske poslove.

Hrvatska i BiH važni su politič-ki i trgovinski partneri, Hrvati sukonstitutivni narod u BiH, imamoustavnu obavezu o njima voditi

S Brkićem sam vodiosamo jedan razgovor0 aferi SMS i to na nje-zinom početku i on jedemantirao umiješanost

posebnu skrb. U mandatu mojeVlade otvorili smo predstavništvaHRT-a i HGK u Sarajevu i Mostarute dva konzulata u Livnu i Vitezu,uz one koje imamo u Banjoj Luci,Mostaru i Tuzli. Podupiremo BiHu svim forumima, a na zajedničkoj Isjednici Vlade i Vijeća ministara u 2Sarajevu prošle godine potpisanoje pet ugovora, kao i važan ugovor 0suradnji na europskim pitanjima.Hrvatska je Bosni i Hercegovinidarovala i prijevod čitave pravnestečevine Europske unije na višeod 160 tisuća stranica.• Bojim se da njima uopće nijecilj ulazak u EU.

Intenzitet ambicija pojedinihstranaka u BiH 0 tome kojom di-namikom ući u EU nije kod svihjednak. Ono stoje u interesu BiH,ali i nas kao susjedne zemlje, jestda taj proces ide što brže. Želimo daeuropski put omogući gospodarskii socijalni napredak BiH te ojačafunkcionalnost zemlje na način dabudu ravnopravna sva tri konsti-tutivna naroda, kao i svi drugi kojižive u BiH. Ne može se tvrditi dajedobro to što se dogodilo na izbori-ma, ako se ogromna većina Hrvatau BiH osjeća izigranom.• U Deklaraciju se pokušalo uni-jeti uvođenje elektronskog i dopi-snogglasanja i proširenje lokacijana kojima Hrvati BiH mogu gla-sati na izborima koji se provodeu Hrvatskoj. Kakav je vaš stav 0tome?

- To nisu teme za Deklaraciju. Tose rješava drugim propisima. Uo-stalom, sjećate li se zašto imamoovakav sustav. Dakle, 2010. kada sezbog priprema za ulazak u EU mije-njao naš Ustav, za što je potrebnadvotrećinska većina, SDP je uvjeto- ,vao da se hrvatskim državljanimaizvan Hrvatske onemogući glasa-nje izvan sjedišta diplomatskihmisija i konzularnih ureda. Takvasituacija odvraća ljude od izlaskana izbore.• HDZ ima sve veću podršku u Sa-boru, a osiguravaje Milan Bandić,i to na vrlo suspektan način, izi-gravanjem volje birača. Kako gle-date na to?

- Pratim tu tezu koja se razvija i či-ni mi se da se tu brkaju lončići. Pre-ma našem izbornom sustavu, realnogledajući, izuzetno je teško da jed-na stranka sama dobije 76 manda-ta, odnosno apsolutnu većinu. A toznači da se parlamentarna većinatreba formirati nakon izbora. HDZje na zadnjim izborima išao s mi-nimalnim brojem kandidata dru-gih stranaka na listama, i to samou pojedinim izbornim jedinicama.Pobijedili smo sa 61 mandatom. Dabiste od predsjednice Republike do-bili mandat za sastavljanje Vlade,morate predočiti dokaz o potporinajmanje 76 zastupnika. Dobiosam potporu njih čak 91 i nikomenije ništa bilo sporno u tome da sumeđu njima bili i zastupnici HSS-a,koji su bili izabrani na listi Hrvatskaraste zajedno sa SDP-om. Nitko totada nije problematizirao jer je tonormalno i zakonito.

Most se kasnije pokazao nelo-jalnim, nakon čega smo rekonfi-gurirali parlamentarnu većinu sHNS-om, koji je napravio politički

Nastavak na sljedećoj stranici -*




MILAN BANDIG S VARIJABILNIM BROJEM ZASTUPNIKAPODRŽAVA VLADU. ALI NIKAD NIJE TRAŽIO MINISTRA

odabir i time pridonio stabilizacijifunkcioniranja vlasti i napretkuzemlje. To što se neki ljudi u SDP-uodlučuju iskoristiti mogućnost daim je po zakonu saborski mandatneopoziv - to jest da pripada njima,a ne strankama - i sami donose od-luke da oduu drugu stranku ili klub,nema veze s HDZ-om. To je slabostSDP-a, koja je više nego očita. Mismo pobijedili na izborima, a vlastformiramo s onima u Hrvatskomsaboru s kojima možemo usuglasi-ti zajedničke programske ciljeve.Najlakše je otići na izbore svaka dvamjeseca. Mi smo dobili mandat zaodgovorno vođenje zemlje, a dabismo to mogli, potrebna nam jevećina od 76 zastupnika u Saboru.• Milan Bandić kaže da će nakonBožića njegov Klub imati 13 zastu-pnika, ali da zasad neće tražiti ula-zak u Vladu. Naglasak je za sada.Što ako za neko vrijeme postavitakav zahtjev?

- Nikada to nije bila tema. On svarijabilnim brojem zastupnikaod početka podržava Vladu i ni ujednom trenutku nije tražio mini-starske pozicije.• Iduće godine idemo na izbore zaEuropski parlament. Kakav rezul-tat očekujete?

- HDZ će osvojiti najmanje petmandata i tako pridonijeti ukupnojpobjedi Europske pučke stranke.• Hoćete li na liste staviti nove,mlađe ljude i omogućiti im da seprofiliraju?

- Imat ćemo jake liste. HDZ imamnogo kvalitetnih kandidata.• Stanje s brodogradilištima sveje teže. Stečaj 3. maja vrlo je iz-vjestan, a Uljanik je tek u petakobjavio da odustaje od Končara itek sada traži strateške partnere.Zašto Vlada ne nastupa odlučni-je, nego je dopustila da se izgubipuno vremena tijekom kojeg se ni-šta nije činilo?

- Neki dan sam u Rijeci objašnja-vao da od 1. siječnja ove godine i uRijeci i u Puli brodogradilišta funk-cioniraju, a radnici dobivaju plaćujedino zahvaljujući sanacijskomjamstvu koje je dala ova Vlada. Toje bilo jamstvo za sanaciju uz pro-gram restrukturiranja i pronala-ženje strateškog partnera. Nakontoga, kada su bile upitne plaće zasrpanj i kolovoz, Vlada je ponovnodala jamstva za komercijalne ban-ke s obzirom na sredstva koja jeUljanik Grupa imala deponirana.Nakon toga, za rujan, listopad i stu-deni minimalne plaće osigurane supreko Agencije za osiguranje rad-ničkih tražbina. Dakle, ova Vladapunih jedanaest mjeseci nalazi me-hanizme kako bi radniciu Uljanikui 3. maju mogli primati svoje plaće.

Hrvatska brodogradnja jedna jeod onih industrijskih grana koje sugodinama funkcionirale uz izdaš-ne državne potpore. Veliki projektrestrukturiranja brodogradilištaproveo se prije ulaska u EU. Imalismo od tada pet godina do istekaroka, otkad više nisu dozvoljenedržavne potpore. Uljanik je bio je-dino brodogradilište koje nije bilo

Od 1. siječnja ove godineradnici u Uljaniku i 3.maju plaću dobivajusamo zahvaljujućijamstvima ove Vlade

u poteškoćama. Gak je pomogao 3.maju. Međutim, očigledno je da suse u jednom trenutku dogodile po-grešne poslovne odluke koje su do-vele do toga daje preuzeto previšeobaveza, izdano previše državnihjamstava, a premalo je ugovorenihposlova obavljeno na vrijeme. Zato nije kriva država, a pogotovo neova Vlada. Međutim, u situacijismo da državna jamstva, neovi-sno iz čijeg su vremena, dolaze nanaplatu ovoj Vladi. Odluka kojuje prošlog tjedna donio Nadzorniodbor da ponovo otvore data roomi vide ima li drugih potencijalnihstrateških partnera po meni ide zatim da eventualno buduće rješenjeza restrukturiranje Uljanika i bu-dućnost 3. maja bude na realnimosnovama, a ne na trošak države.• Što je s potencijalnim novimstrateškim partnerima?

- Uz intenzivne razgovore s Eu-ropskom komisijom, koja moraodobriti plan restrukturiranja,Vlada se angažirala na pronalasku

Po mom je sudu najvaž-nije da Ina, kompanija ukojoj je Hrvatska jedanod glavnih dioničara,uspješno poslujedrugih strateških partnera ! du-goročno održivog rješenja. Nakonprošlotjednih odluka Uprave i Nad-zornog odbora Uljanik Grupe i nji-hovog odustajanjaodpartnerstvasdruštvom Kermas Energija, Mini-starstvo gospodarstva, poduzetniš-tva i obrta poslalo je pozivna pismaza iskaz interesa na šest uglednihsvjetskih brodogradilišta i najavi-lo otvaranje virtualnog data roomaveć od 27. prosinca ove godine.• Postojili dogovoreni aranžmans mađarskim premijerom Vikto-rom Orbanom koji se sada reali-zira? Počelo je tako da su HDZ-ovieuroparlamentarci glasali protivzaključka da Orban krši europskevrijednosti. Nakon togaje Mađar-

ska povukla blokadu hrvatskogulaska u OECD, pa je Orban došaou Zagreb, pa su hrvatski predstav-nici u Upravi Ine glasali za zatva-ranje rafinerije u Sisku...

- U protekle dvije godine premijerOrban i ja razgovarali smo u višenavrata na multilateralnim skupo-vima, a Budimpeštu sam posjetiokrajem prošle godine za vrijemesastanka na vrhu Kina+16. Njegovslužbeni posjet Zagrebu početkomprosinca nastupio je nakon 7 go-dina. Susretom smo, kao susjednezemlje, pokazali spremnost za ja-čanje naših međusobnih odnosa.Objema stranama sasvim je jasnoda je potrebno smanjiti tenzije uodnosima između Hrvatske i Ma-đarske koji bi, da nema ove situaci-je Ina-MOL, bili najjednostavniji uusporedbi s odnosima koje imamos drugim susjednim državama. Hr-vatskoj je u interesu da Ina budevertikalno integrirana kompanija.Nažalost, već je neko vrijeme jasnoda rafinerijski biznis Ine ne funk-

O SUFICITU, JAVNOM DUGU, AGROKORU, PETROKEMIJI, MIROVINSKOJ REFORMI...

Gospodarski cilj Vlade za 2019. jepostići investicijski rejting države

12018. godina je na izmaku, kojesu ključne gospodarske teme zaiduću godinu?- U prve smo dvije godine građa-nima i gospodarstvu značajno sma-njili poreze, stoje pridonijelo osjet-nom porastu zaposlenosti, plaća,potrošnje i stabilnom gospodar-skom rastu. Povećana je minimalnaplaća za više od 20% na 3000 kunaneto. Izišli smo iz dugogodišnjegdeficita i danas smo u suficitu, aistodobno smanjujemo javni dug.Značajno smo povećali korištenjeeuropskih sredstava, nastavili pri-vlačiti strana ulaganja i poboljšalikreditni rejting zemlje. Nakon du-gogodišnjih odlaganja provedena jevrlo zahtjevna mirovinska reformakoja jamči održivost sustava, aistodobno smo povećali mirovineza 6%. To smo sve ostvarili unatočkrizi u Agrokoru, koju smo uspješnoriješili bez opterećenja poreznih ob-veznika, kao i drugih sistemskih iza-zova koje smo naslijedili. U 2019. ciljnam je doseći investicijski rejting.Idemo s novim planom administra-tivnog rasterećenja gospodarstvavrijednim više od 600 milijuna, s po-sebnim naglaskom na mala i srednjapoduzeća. U tri godine to je više od2 milijarde kuna rasterećenja. Nekitrgovački lanci već su smanjili cijenebrojnih artikala, zahvaljujući sma-njenju stope PDV-a sa 25 posto na13 posto od 1. siječnja.Novim investicijama želimo datinovi zamah u povećanju korištenjaobnovljivih izvora energije i boljemgospodarenju otpada, kako bismobolje štitili naš okoliš i imali jeftinijuenergiju.

Povećanjem izdvajanja iz državnogproračuna za poljoprivredu na 7,7milijardi kuna u 2019. želimo našimpoljoprivrednicima omogućiti dašto bolje žive od svoga rada i rav-nopravno sudjeluju na tržištu, čimejačamo hrvatsko selo i proizvodnjuzdrave hrane.Na dobrobit naših učenika, stu-denata i znanstvenika provodimo

Od infrastrukturnihprojekata najveći prostorza pomak vidimo u želje-zničkom sektoru u koji ćese uložiti 3 milijarde euraobrazovnu reformu i nastavljamoulagati u visoko obrazovanje i zna-nost. Kroz nastavak socijalnih mjerausredotočit ćemo se na daljnje sma-njivanje nejednakosti u društvu, asveobuhvatnim paketom demo-grafskih mjera želimo zaustavitidugogodišnji pad nataliteta te nesamo zaustaviti iseljavanje, već po-taknuti povratak naših ljudi. U prvihdeset mjeseci ove godine rođeno je350 djece više nego lani, što poka-zuje da potezi Vlade - od rodiljnih iroditeljskih naknada, poreznih olak-šica, stambenog subvencioniranjamladih obitelji i drugih, kao i dosadnajvećeg programa gradnje i opre-manja vrtića diljem zemlje - dajurezultate i da se mijenja dosadašnjinegativan trend. Usto, uvođenjemobiteljske kartice smanjit ćemotroškove života obiteljima s višedjece.

Izazov kojemu ćemo se takođerposvetiti jest nastavak zdravstvenereforme i povećanje kvalitetezdravstvene skrbi, prije svega krozsmanjenje liste čekanja te oprema-nje i gradnju bolnica, a osobito za

našu djecu početak gradnje nacio-nalne dječje bolnice u Zagrebu.• Pada industrijska proizvodnja,živimo od turizma, a ne otvarase nijedna nova privredna granaImate li plan kako do kraja man-data potaknuti razvoj novih gos-podarskih grana?- Ovoj su Vladi na dnevni red došlemnoge teme koje su plod nedovr-šene tranzicije u Hrvatskoj. A sveto, kako dolazi, rješavamo na odr-živim poslovnim temeljima. Takosmo našli rješenje za Petrokemiju,koja sada funkcionira. Prije nekolikosmo dana pomogli Orljavi, a nakonpostignute nagodbe Agrokor funk-cionira i stvara dobit. Politika Vladepočiva na trokutu koji čine fiskalnakonsolidacija, strukturne reformei povećanje investicija. Stoga smointegrirali Agenciju za investicije ikonkurentnost u Ministarstvo gos-podarstva i imenovali državnogtajnika, kako bi se na cjelovit načinbavilo investicijama i industrijskompolitikom. S tri kruga porezne re-forme poboljšali smo poslovnookruženje, stoje dovelo do značaj-nih investicija u 2018. U 2019. ubr-zat ćemo digitalizaciju javne upravekoju, uz odluku o ukidanju i spajanjubrojnih agencija i javnih tijela te krozspajanje ureda državne uprave sažupanijama, činimo efikasnijom.Pokrećemo čitav niz infrastruktur-nih projekata, osobito u željezni-cama, gdje vidimo najveći prostorza investicije i za čiju modernizacijudo 2030. predviđamo više od 3milijarde eura. Radimo i na boljempovlačenju sredstava iz europskihfondova. Već imamo puno veću iznatno bržu apsorpciju nego prijei sada smo prešli prag od 60 postougovorenih sredstava, a započelismo sa svega 9 posto. Očekujemou idućoj godini doseći i 85 posto, azatim se do 2020. približiti punojiskorištenosti europskih sredstavakoji su nam na raspolaganju, što ćese, uvjeren sam, osjetiti ponajprije uravnomjernom razvoju zemlje, fn

cionira na optimalnoj razini. Isto-dobno, treba investirati u rafinerijuu Rijeci, uložiti u nju 500 milijunaeura kako bi se modernizirala. Onostoje u ovom kontekstu dobro jestjamstvo da će Sisak ostati važno in-dustrijsko i poslovno središte Ine.Transformacija poslovnih aktiv-nosti koja je prihvaćena u poslov-nom planu koji je bio na Upravi iNadzornom odboru temeljena jena poslovnim procjenama kompa-nije. To naravno ne znači da se u ra-fineriji neće nastaviti proizvoditi.• Prema prvotnom ugovoru MOLnikako nije mogao zaustaviti radsisačke rafinerije. Štoviše, obave-zali su se modernizirati je. Je li setaj ugovor u međuvremenu izmi-jenio ili se dogodilo nešto drugo?

- Po mom je sudu najvažnije dakompanija u kojoj je Hrvatska je-dan od glavnih dioničara uspješnoposluje i ostane snažna kompani-ja. To, među ostalim, znači i mo-deran rafinerijski biznis, ali ako seosvrnemo na proteklo desetljeće,ono nije nosilo značajnije poma-ke u tom pitanju. ModernizacijomRijeke čini se vrlo važan korak i ujačanju Ine. Još jednom naglaša-vam: jaka i uspješna Ina naš je pri-oritet. Stajališta su hrvatske Vladeoko otkupa dionica Ine od MOL-anepromijenjena.

0 kupnji F-16 samo ćureći da ćemo ili dobitiono što smo odabrali ilićemo poništiti natječaj.Treće opcije nema

• Što će biti s LNG terminalom?Je li nas Mađarska, zbog koje sestalno odgađalo zatvaranje natje-čaja, vukla za nos?

- U energetskom smislu, u pogle-du diversifikacije opskrbe plinom,LNG je strateški projekt za Hrvat-sku i cijeli ovaj dio Europe. Sred-stva koja smo dobili od Europskekomisije u iznosu od 101 milijuneura u odnosu na druge troškovecijelog projekta čine nam realiza-ciju znatno lakšom. Dio sredstavaza realizaciju projekta osigurat ćeHrvatska. Slijedom kontinuiranihrazgovora s mađarskom stranom,koji vode Ministarstvo zaštite oko-liša i energetike te LNG Hrvatska,trenutno postoji interes Mađarskestrane i za zakup i za partnerstvo urealizaciji projekta, odnosno za su-vlasništvo u LNG Hrvatske. Narav-no, i u slučaju suradnje, Hrvatska,odnosno naše kompanije, ostat ćevećinski vlasnici projekta.

• Dakle, projekt LNG terminalaide pa makar bio neisplativ?

- Projekt LNG plutajućeg termi-nala ide dalje jer je diversifikacijaopskrbe energentima, posebnoplinom, cilj svih država koje stra-teški promišljaju svoju budućnost.U Europi smo imali krize u opskrbiplinom prije desetak godina i jasnoje što znači energetska sigurnost.Onaj tko 0 tome vodi brigu i razu-mije važnost tog pitanja podržatće uspostavu alternativnog pravcaopskrbe.• Imali što novo s kupovinom voj-nih zrakoplova?

- Na to mogu reći samo da ćemo ilikupiti ono što smo odabrali ili ćemoponištiti postupak javne nabave.Tu nema treće opcije. 51




veliki razgovorspremjjerom smanjili smo ......2018/12/24 · veliki razgovorspremjjerom...

Documents