vesna božić-drljača danijel jelaš · 2020. 4. 25. · vesna božić-drljača danijel jelaš...

PoglavarstvoslobodnogikraljevskoggradaOsijeka

1809.–1850.

SUMARNIIN

VENTAR

VesnaBozic-DrljacaDanijelJelas

SUMARNIIN

VENTAR

Poglavarstvo

slobodnogik

raljevskoggrad

aOsijeka

VesnaBozic-Drljaca|Dan

ijelJelas

DRZ�AVNIARHIVUOSIJEKU

ISBN 978-953-6446-64-3

9 789536 446643

Vesna Božić-DrljačaDanijel Jelaš

Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka

1809. – 1850.

Sumarni inventar

Povodom 820. obljetnice najstarijeg zapisa o Osijeku i 230. obljetnice ujedinjenja osječkih komorskih općina u jedinstveni grad

Biblioteka:Obavijesna pomagalaKnjiga 1

Nakladnik:Državni arhiv u Osijeku

Za nakladnika:dr. sc. Dražen Kušen

Recenzenti:mr. sc. Ladislav Dobricadr. sc. Melina Lučić

Lektura:Slavko Sušilović, prof.

Prijevod sažetka na engleski jezik:mr. sc. Danijel Jelaš

Prijevod sažetka na njemački jezik:Dario Mlinarević, univ. spec. oec.

Prijevod sažetka na mađarski jezik:Zita Jukić, dipl. etn.

Priprema i tisak:Studio HS internet d.o.o., Osijek

Naklada:300 primjeraka

ISBN 978-953-6446-64-3

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 140608014

Knjiga je izdana uz novčanu potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Vesna Božić-DrljačaDanijel Jelaš

Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka

1809. – 1850.

Sumarni inventar

Državni arhiv u OsijekuOsijek, 2016

Grb Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, Osloboditeljna povelja 1809. godine

ö Sadržaj

Riječ nakladnika ...........................................................................................................................................7

Predgovor ........................................................................................................................................................9

Neke odrednice povijesnog razvitka Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća ...................... 11

Političke okolnosti .......................................................................................................................... 11

Gospodarstvo .................................................................................................................................... 15

Stanovništvo ...................................................................................................................................... 17

Kulturni život .................................................................................................................................... 19

Kulturno-povijesni značaj arhivskog fonda ................................................................................... 21

Ex Archivo Civitatis ................................................................................................................................... 23

Povelja slobodnog i kraljevskog grada Osijeka ................................................................... 23

Upisnici građana Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka .............................................. 25

Knjiga zapisnika zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica iz 1809. godine ... 26

Popis neplemenitog stanovništva iz 1814. godine............................................................ 27

Projekt adaptacije zgrade gradske vijećnice u Tvrđi 1835. godine ........................... 28

Statut Društva prijatelja glazbe slobodnog i kraljevskog grada Osijeka ................. 29

Oporuka i inventar imovine Pavla Hartla .............................................................................. 30

Izbor iz bibliografije o gradivu fonda i povijesti

Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća .................................................................................................. 31

Sumarni inventar ...................................................................................................................................... 37

Opis fonda ........................................................................................................................................... 39

Identifikacija ............................................................................................................................ 39

Kontekst ..................................................................................................................................... 39

Sadržaj i ustroj ........................................................................................................................ 46

Uvjeti dostupnosti i korištenja ......................................................................................... 49

Kontrola opisa ......................................................................................................................... 50

Opis nižih arhivskih jedinica ...................................................................................................... 51

1. Upravni i gospodarski poslovi ..................................................................................... 51

2. Sudbeni poslovi ................................................................................................................. 61

Popis tehničkih jedinica ............................................................................................................... 63

Knjige – 1 Upravni i gospodarski poslovi .................................................................... 63

Knjige – 2 Sudbeni poslovi................................................................................................. 89

Kutije – 1 Upravni i gospodarski poslovi ..................................................................... 96

Kutije – 2 Sudbeni poslovi .............................................................................................. 134

Summary ................................................................................................................................................... 148

Zusammenfassung ................................................................................................................................. 149

Összefoglaló .............................................................................................................................................. 150

Izvori i literatura .................................................................................................................................... 151

| 7

ö Riječ nakladnika

Državni arhiv u Osijeku i njegovi djelatnici već desetljećima nakladništvo prepoznaju kao jednu od bitnih sastavnica svoga djelovanja. Tako je iz pera niza autora iz same ustanove, ali i niza vanjskih suradnika, u nakladi Državnog arhiva u Osijeku objavljen velik broj pojedinačnih izdanja različitog opsega; monografija, objavljenih izvora, kataloga izložbi te stručno-znanstveni časopis Glasnik arhiva Slavonije i Baranje. Do sada su priređena i objavljena i dva značajna niza: Kanonske vizitacije, kao završeni niz, i Izvori za povijest Osijeka i Slavonije, kao niz koji se u kontinuitetu nastavlja objavljivati.

Izdavanjem knjige Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, 1809. – 1850., Sumarni inventar, Državni arhiv u Osijeku kao nakladnik otvara novi niz izdanja, koji će obuhvatiti objavljivanje obavijesnih pomagala (inventara) značajnijih fondova i zbirki iz fundusa ove ustanove. Među prvim izdanjima u tome nizu svakako bi svoje mjesto trebala zauzeti sva obavijesna pomagala fondova osječke gradske uprave, kao najznačajnijih i najkorištenijih fondova iz fundusa Državnog arhiva u Osijeku.

Sređivanje arhivskoga gradiva te njegova intelektualna i materijalna (fizička) zaštita, kao glavni zadatci svake arhivske ustanove i rada djelatnika u arhivima, svoj konačni smisao imaju u prezentaciji i korištenju arhivskoga gradiva. Ovo izdanje, kao i svako sljedeće u ovom nakladničkom nizu, ima upravo tu svrhu. Njime želimo vrata ove ustanove i njezinog fundusa još više otvoriti svojim redovitim i povremenim korisnicima, kao i svima onima koji će to tek postati, možda upravo zahvaljujući izdanjima u ovom nizu. Cjelina arhivskoga gradiva (fond, zbirka) kao terra incognita svakom istraživaču koji se s njom prvi puta susreće, posredstvom obavijesnog pomagala (inventara) postaje trasirano i civilizirano područje s putokazima i odrednicama koje su tek početak susreta svakog istraživača s područjem koje je kao nepoznatu zemlju neki arhivist već prehodao, izmjerio, mapirao i opisao.

Ovu knjigu poklanjamo gradu Osijeku za Dan grada 2016., a novi nakladnički niz, vrlo vrijedan za nastavak mnogih započetih i za sva nova istraživanja osječke prošlosti, započinjemo u godini koja pada na 820. obljetnicu najstarijeg zapisa o Osijeku i 230. obljetnicu ujedinjenja osječkih komorskih općina u jedinstven grad. Svaki ovakav dugotrajan i zahtjevan arhivistički rad, kojim su aktualni autori inventara i knjige obuhvatili i rad svih svojih prethodnika na tom fundusu, neka otvori novi prostor znanja za mogućnost lakšeg pristupa arhivskom gradivu i informacijama koje ono u sebi nosi te poveća broj istraživača osječke povijesti.

Dr. sc. Dražen Kušen, arhivski savjetnikv. d. ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku

| 9

ö Predgovor

Istraživanje bilo koje povijesne teme iz lokalne povijesti teško je zamislivo bez pisanih vrela nastalih djelovanjem mjesnih institucija, budući da upravo iz njih crpimo najvažnije podatke o događajima iz javnog života, društvenim i gospodarskim prilikama, istaknutim pojedincima, svakodnevici običnih ljudi te drugim pojedinostima iz prošlosti neke zajednice. Kada je riječ o gradovima, fundamentalni izvorni materijal za njihovu povijest pronalazimo ponajviše u gradivu tijela gradske samouprave. Razlog leži u širini raspona djelatnosti lokalne administracije te njezinom ogromnom utjecaju na čitav niz područja iz gradskog života, što se, dakako, nužno odražava na sadržaj i vrstu dokumenata proizašlih iz njezina rada.

Osijek je od svršetka osmanske vlasti u ovim krajevima do današnjih dana bio i ostao jedno od najvećih i najrazvijenijih hrvatskih gradskih središta. Nažalost, gradivo osječkih komorskih općina1 sačuvano je tek u fragmentima, nakon što je u vrijeme gradonačelnika Antuna Stojanovića (1868.-1869.) većina gradske arhive od 1690. do 1809. godine prodana udruženju mesara kao bezvrijedna dokumentacija. Stoga nam je to razdoblje bogate povijesti grada poznato uglavnom na temelju gradiva drugih institucija. Ista sudbina, srećom, nije snašla i dio arhive nastale od vremena proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom 1809. godine do kraja 1850. godine, kada je dokinuto feudalno ustrojstvo gradske uprave. Danas ta dokumentacija čini arhivski fond Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka (signatura: HR-DAOS-6), a ubrajamo je među najvrjednije i najsloženije arhivske cjeline u fundusu Državnog arhiva u Osijeku.

Interes za gradivo Poglavarstva javio se puno prije nego što je ono 1947. godine dospjelo u tadašnje novoosnovano osječko spremište Državnog arhiva u Zagrebu (danas Hrvatskog državnog arhiva). Još su se na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće pojedini istraživači osječke povijesti počeli služiti arhivom osječkog gradskog poglavarstva. No, sadržaj navedenog gradiva postao je u cijelosti dostupan tek nakon sveobuhvatnog arhivističkog sređivanja fonda osječkog poglavarstva od 1809. do 1945. godine, dovršenog tijekom 1980-ih. Sumarni inventar izradio je Stjepan Sršan, a 1989. godine to je obavijesno pomagalo objavljeno u izdanju Sveučilišta u Osijeku i Historijskog arhiva.2

Ubrzo je fond Gradsko poglavarstvo u Osijeku bio formalno podijeljen, u skladu s arhivskim klasifikacijskim sustavom, pa je za razdoblje od 1809. do 1848. godine oblikovan zaseban fond. U narednom je vremenu uslijedilo nekoliko manjih akvizicija

1 Arhivski fondovi: HR-DAOS-2. Komorska općina Unutarnji grad; HR-DAOS-3. Komorska općina Donji grad; HR-DAOS-4. Komorska općina Gornji grad; HR-DAOS-5. Komorska ujedinjena općina Osijek.

2 Stjepan Sršan. Inventar arhivske građe gradskog poglavarstva u Osijeku. Osijek : Sveučilište u Osijeku; Historijski arhiv u Osijeku, 1989.

10 | Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka

te je identificirana i određena količina neevidentiranog gradiva. Također, nakon dužeg razdoblja korištenja, manipulacija, evakuacije za vrijeme Domovinskog rata i seljenja unutar arhiva, prvobitni je poredak bio znatno narušen. Stoga se potkraj 2013. godine pristupilo reviziji fonda, a potom i sređivanju te izradi novog obavijesnog pomagala u skladu s važećim međunarodnim arhivističkim standardima.

Kako se prilikom posljednjeg sređivanja struktura arhivskih jedinica u fondu znatno izmijenila, a njihov je sadržaj u novom inventaru preciznije i detaljnije opisan, uporabna vrijednost objavljenog obavijesnog pomagala iz 1989. godine bitno je umanjena. Zbog toga je odlučeno da će se novi inventar iz 2016. godine objaviti uz uvodni tekst, čime bi se istraživačima dodatno približili povijesni kontekst i sadržaj fonda. Korisnicima je tako ponuđeno suvremeno izdanje koje snalaženje u ovoj razmjerno obimnoj i kompleksnoj cjelini arhivskog gradiva čini bržim i jednostavnijim. Nadamo se, stoga, da će knjiga opravdati naša nastojanja i potaknuti znatniji interes za povijest Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća.

| 11

ö Neke odrednice povijesnog razvitka Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća

Političke okolnosti

Tijekom prve polovice 19. stoljeća Osijek je uglavnom dijelio sudbinu drugih manjih provincijskih gradova, udaljenih od velikih političkih centara Habsburške Monarhije, gdje su zbivanja za koja možemo reći da su obilježila ovo razdoblje ostavila najviše traga. Doduše, ratovi s Francuskom, vladavina Franje I. i Metternichov apsolutizam, vladavina indisponiranog i slabog cara Ferdinanda I., revolucija 1848./1949. godine i početak vladavine Franje Josipa I. utjecali su i na funkcioniranje osječke gradske samouprave i na svakodnevni život stanovnika. No, samo su dva od navedenih događaja Osijeku priskrbila i nešto istaknutije mjesto na povijesnoj pozornici, prvenstveno zbog vojne uloge grada u čijem je središtu stajala jedna od najznačajnijih tvrđava u regiji.

Prvi su bili tzv. Napoleonski ratovi od 1804. do 1815. godine. Naime, njih su Osječani, osim po nestašicama, pojačanoj prisutnosti vojske, novačenju, pojačavanju tvrđave, raznim dodatnim davanjima za potrebe ratovanja i sl., osjetili i po tome što je u Osijeku jedno vrijeme bio važan centar za prihvat francuskih zarobljenika. Procjenjuje se da je osječko zarobljeništvo od kraja 18. stoljeća prošlo i nekoliko tisuća Francuza, a to je zasigurno umnogome poremetilo gradsku kolotečinu.3 Za tako velik broj vojnika bio je osiguran smještaj u sklopu vojnih kompleksa u gradu, prije svega u Tvrđi. Časnici su, dakako, imali povlašteniji status pa su bili smještani u obiteljske kuće građana.4

Jedan od značajnijih momenata za Osijek tijekom Napoleonskih ratova zbio se u studenom 1805. godine. Neposredno prije katastrofe tzv. Treće koalicije kod Austerlitza (2. prosinca 1805.), Francuske su snage zauzele Beč. Da bi spasile carsku riznicu, vlasti su natovarile novac i dragocjenosti u riječne lađe, njih ukupno sedam, te su ih prevezle u osječku tvrđavu, dovoljno sigurnu pred opasnošću da bude zauzeta od Napoleonove vojske. Prema tzv. Turkovićevom ljetopisu, blago je dopremljeno u Osijek 29. studenog, dok su kasnije pristigli vrijedni predmeti, dokumenti te naoružanje iz drugih krajeva Monarhije.5 Lokalni izvori, doduše, ne donose podatak koliko je dugo carsko blago bilo pohranjeno u osječkoj Tvrđi.

Napoleonski ratovi povezani su i sa samim proglašenjem Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom. Osim što se u arengi tzv. Osloboditeljne povelje navode brojne zasluge osječkih

3 Sršan donosi brojku od 2000 vojnika, ali nažalost u toj knjizi ne navodi izvore. Stjepan Sršan. Povijest Osijeka. Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 1996, str. 59.

4 Imamo, primjerice, zapis u ljetopisu osječkog franjevačkog samostana da su nakon bitke kod Gordone 1809. godine u Osijek dovedeni francuski časnici koji su potom bili raspoređeni po građanskim kućama. Osječki ljetopisi 1686.-1945. Stjepan Sršan (prir.). Osijek : Povijesni arhiv u Osijeku, 1993, str. 128.

5 Osječki ljetopisi…, str. 295-296.


Isprava gradske općine na hrvatskom jeziku iz 1849. godine

SUMARNI INVENTAR | 13

građana upravo u vrijeme ratova s Francuskom, uključujući i spomenuto pružanje sigurnog smještaja carske riznice 1805. godine, tu je i pitanje otkupnine regalnih prava radi provedbe postupka elibertacije. Ta je otkupnina, naravno, bila uobičajena. No, ipak treba uzeti u obzir da se proglašenje dogodilo u jeku rata tzv. Pete koalicije i Francuske, koji je započeo u veljači 1809. godine, a okončan je Šenbrunskim mirom 14. listopada 1809. godine, pri čemu su već financijski znatno oslabljenoj Austriji nametnute velike reparacije. Stoga navedenu pristojbu za otkup regalnih prava od gotovo 184 000 forinti treba promatrati u tom kontekstu jer se očito radilo i o popunjavanju ratom iscrpljene blagajne. Štoviše, aneksom iz rujna 1809. godine taj je iznos povećan za dodatnih 50 000 forinti.6

Drugi događaj ključan za povijest Osijeka u ovom razdoblju bila su revolucionarna previranja u Habsburškoj Monarhiji 1848. i 1849. godine. Refleksije tih zbivanja na osječku svakodnevicu mogu se vrlo dobro pratiti u franjevačkom ljetopisu, ali i u dokumentima Poglavarstva. Nakon početka revolucije u Beču te imenovanja baruna Josipa Jelačića banom, došlo je do određenih komešanja među osječkom gimnazijskom mladeži. Zapis u franjevačkom ljetopisu od 28. travnja 1848. godine donosi podatak o okupljanju gimnazijalaca u Donjem gradu kod gradskog prisežnika Antuna Stojanovića, gdje su sastavili zahtjeve u 14 točaka kojima su tražili, između ostalog, učenje književnosti na narodnom jeziku. Idući su dan isti učenici došli isprva u sukob s profesorima, ali su na kraju profesori popustili te je učeničkim zahtjevima udovoljeno.7

Još je, dakako, zanimljiviji razvoj događaja u gradskoj upravi. Dana 28. travnja, na sjednici Poglavarstva proglašena su Jelačićeva „Zahtijevanja naroda“ od 25. travnja uz evidentne izraze domoljubnog zanosa tadašnjeg gradskog čelništva pod vodstvom sudca Alojza (Vjekoslava) Schmidta.8 To je ujedno i prva sjednica Poglavarstva vođena na hrvatskom jeziku. Idućeg je dana održana nova sjednica, na kojoj je donesena odluka da se u svim gradskim uredima i službama hrvatski jezik rabi kao službeni, u skladu s člankom 6. Jelačićevih „Zahtijevanja naroda“.9 Svoju je lojalnost banu Poglavarstvo potvrdilo i na sjednici 18. svibnja, kada je priznalo Jelačićevu odredbu da se institucije u Hrvatskoj i Slavoniji izuzimaju iz nadležnosti ugarske vlade i palatina te je odbilo akt ugarskog palatina o proglašenju banske odredbe ništetnom.10

Međutim, odnos osječkih gradskih vlasti prema čitavoj situaciji ubrzo se mijenja, pa se već 30. svibnja u Peštu zaputilo izaslanstvo na čelu s Alojzom Schmidtom, kako bi iskazalo vjernost ugarskoj vladi u ime svih istomišljenika među građanima Osijeka.

6 Diploma Elibertationis Liberae Regiaeque Civitatis Essekiensis. Ante Grubišić (prir.). Osijek : Muzej Slavonije, 2010, str. 10.

7 Osječki ljetopisi…, str. 166.8 HR-DAOS-6. Poglavarstvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka (dalje: PSKGO). 1.1.1.2. Zapisnici

upravnih sjednica (1848). Knj. 55, str. 291-293., predmet 1182/1114. 9 HR-DAOS-6. PSKGO. 1.1.1.2. Zapisnici upravnih sjednica (1848). Knj. 55, str. 295., predmet 1182/1115.10 Osječki ljetopisi…, str. 166-167.


Idućeg je dana održana sjednica Poglavarstva na kojoj su banske odredbe odbačene, a poslanici za hrvatski sabor opozvani.11 Građanstvo je u to vrijeme već bilo podijeljeno u dva tabora, mađarone (mađaromane) i narodnjake (ilirce).12

Ozbiljnija previranja između dviju struja, odnosno stranki, odigrala su se u lipnju. Jedna od centralnih figura mađaronske struje, virovitički podžupan Szállopek, nastojao je podvrgnuti gradsku i županijsku vlast generalu Hrabowskom, kojeg je vlada u Ugarskoj imenovala komesarom za Hrvatsku i Slavoniju, te provoditi mađarske zakone na ovom području. Szállopeku su potporu pružili i osječki građani njemačke narodnosti okupljeni u organizaciju Slavonisch gesinnte deutche Esseker Burhger. Nakon ostavke Alojza Schmidta, 10. je kolovoza na čelo grada došao mađaron Josip Pozsonyi, čime su se pristaše mađarske revolucije naizgled u potpunosti učvrstili u gradskoj upravi.13 Tome je svakako pripomogla i vojna prisutnost revolucionarnih snaga u Tvrđi. Mađari onamo šalju prvo osam satnija pukovnije Zanini, potom se 29. kolovoza tvrđavska posada stavila na raspolaganje mađarskoj vladi, a u listopadu su ondje stigle i snage mađarskih honveda pod zapovjedništvom grofa Kazimira Batthyánya.14 Također, bilo je važno kome će se prikloniti domicilna posada. Držanje tvrđavskog zapovjednika u početku je bilo neutralno, no ubrzo je i on stao na mađarsku stranu.

Zbog sve izrazitije aktivnosti mađarona u Osijeku, ban Jelačić je ondje poslao svog povjerenika, požeškog podžupana Josipa Bunjika, čiji je osnovni zadatak bio organizirati lokalno stanovništvo i uvesti red, odnosno staviti Osijek pod kontrolu banskih vlasti. Bunjik je tako poništio rezultate izbora u kolovozu te je raspisao nove za 5. listopada, kada je za gradonačelnika izabran narodnjak Dimitrije Vuković.15 Međutim, mađaronska se uprava vraća nakon samo nekoliko dana pa već od 28. listopada sjednicu Poglavarstva kao gradski načelnik ponovo vodi Josip Pozsonyi.16

Otpor narodnjaka prema novonastaloj situaciji, osobito među lokalnim klerom, bio je otvoren pa su napetosti rasle, a dogodili su se i manji oružani okršaji u neposrednoj okolici Osijeka. Batthyány je istovremeno dao utvrditi Osijek, a svakodnevni život u Tvrđi se prilagođavao ratnom stanju.17 Zabilježeni su pritom i slučajevi političke represije, ponajprije od strane vojske.18

Revolucionarna zbivanja u Osijeku obilježio je i jedan kuriozitet. Naime, u siječnju 1849. godine, kada je Tvrđa bila već doslovce pod opsadom, pojavio se problem kolanja novca,

11 Osječki ljetopisi…, str. 167.12 Osječki ljetopisi…, str. 168.13 Osječki ljetopisi…, str. 168.14 Slavko Gavrilović. Virovitička županija u revoluciji 1848-1849. Historijski zbornik XIV (1961), str. 33. Vidi i

HR-DAOS-6. PSKGO. 1.1.1.2. Zapisnici upravnih sjednica (1848). Knj. 55, sjednica od 2. listopada, str. 579-586.

15 Gavrilović. Virovitička županija…, str. 19; Osječki ljetopisi…, str. 168-169.16 HR-DAOS-6. PSKGO. 1.1.1.2. Zapisnici upravnih sjednica (1848). Knj. 55, str. 597.17 Osječki ljetopisi…, str. 170-171.18 Osječki ljetopisi…, str. 170.


što je ometalo funkcioniranje, prije svega, gospodarskog života u Unutarnjem gradu. Društvo nacionalne sigurnosti odobrilo je stoga da se ondje tiskaju banknote od 10 i 20 krajcara.19 Tako je Osijek u vrijeme ovih zbivanja nakratko imao vlastitu monetu.

Potkraj siječnja započeo je konačni obračun između carske vojske i vojske odane mađarskoj revoluciji. Pucnjava topova prestala je 2. veljače. Nekoliko dana kasnije Batthyány se povlači iz grada, a posada se konačno predala 12. veljače.20 Na vlast u gradu tako ponovo dolaze narodnjaci na čelu s Dimitrijem Vukovićem, čime su i formalno okončana revolucionarna previranja u Osijeku.21

Gospodarstvo

Nakon gospodarskog uzleta tijekom 18. stoljeća, prvu je polovicu 19. stoljeća obilježila stagnacija. Na nju su dijelom utjecali i spomenuti Napoleonski ratovi, visoka otkupnina za stjecanje statusa slobodnog i kraljevskog grada, ali i činjenica da je Osijek sve više gubio na značenju kao vojno središte pa lokalni obrtnici nisu, kao ranije, mogli računati na toliku zaradu od opsluživanja stacionirane vojske. Stoga nerijetko u literaturi nailazimo na zaključak da zakašnjelo proglašenje Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom, odnosno oslobođenje od feudalne nadležnosti Ugarske dvorske komore, po sebi nije donijelo gradu očekivani gospodarski i društveni napredak. Dobar je indikator gospodarskog stanja i usporen porast gradskog stanovništva, o čemu će više riječi biti kasnije.

Okosnica lokalnog gospodarstva bile su obrtnička proizvodnja, trgovina i prometne usluge. Uvid u raznolikost obrtničke proizvodnje u gradu pružaju i popisi stanovništva iz 1814., 1828. i 1839. godine, jer je ondje pokraj imena muških članova kućanstva obavezno upisivano i njihovo zanimanje. Primjerice, u popisu iz 1828. godine evidentirano je ukupno 66 obrta, uz 523 majstora obrtnika s 514 pomoćnika (kalfi). Od obrtničkih djelatnosti prevladava proizvodnja obuće i odjeće, što je posve uobičajeno za predindustrijsko razdoblje. Među majstorima najzastupljeniji su tako bili obućari (58), zatim krojači (37), cipelari (32), mlinari/vodeničari (30), kožuhari (30), krznari (24), kabaničari (22) itd.22 Većina je obrtnika, dakako, bila okupljena u cehove, kojih je tijekom prve polovice 19. stoljeća bilo tridesetak. Cehovi su, kao strukovna udruženja, jamčili svojim članovima monopol, odnosno kontrolu proizvodnje i cijena, što je s vremenom postala jedna od kočnica gospodarskog razvoja. Tržišni su se pak odnosi očitovali u pojavi raznih pseudoobrta, pa su cehovi nerijetko od gradskih vlasti morali tražiti zaštitu svojih povlastica od takve konkurencije.23

19 Osječki ljetopisi…, str. 171.20 Osječki ljetopisi…, str. 171.21 HR-DAOS-6. PSKGO. 1.1.1.2. Zapisnici upravnih sjednica (1849). Knj. 56, str. 29.22 Stjepan Sršan. Gospodarstvo Osijeka od prvog spomena Osijeka 1196. do 1850. godine. U: Povijest

gospodarstva Osijeka. Osijek : Poglavarstvo grada Osijeka, 1998, str. 45.23 Ive Mažuran. Osijek od 1809. do 1848. godine. U: Od turskog od suvremenog Osijeka. Julio Martinčić (ur.).


U gradu su djelovala i dva trgovačka udruženja, osnovana još u 18. stoljeću. Katolički su trgovci bili okupljeni u Privilegiranom katoličkom trgovačkom staležu, dok je u Donjem gradu bila aktivna i Čestna kompania trgovačkog bratstva, odnosno udruženje pravoslavnih trgovaca.24 Međutim, nisu se trgovinom bavili samo katolici i pravoslavci. Upravo se u ovo vrijeme u grad počinju intenzivnije doseljavati Židovi. Budući da se Židovi, iz očitog razloga, nisu mogli učlaniti u jednu od ovih dviju organizacija, oni su se snalazili pretežito pokućarenjem, odnosno prodajom sitnije robe na kućnom pragu. No, čini se da su s vremenom postajali sve većom konkurencijom moćnijim cehovskim trgovcima pa su potonji, slično kao i u slučaju obrtnika, od grada 1821. godine zatražili zaštitu svojih prava.25 Ravnopravan status židovski su trgovci stekli tek ukidanjem feudalnih odnosa 1848. godine, kada prestaju važiti i sve stare cehovske povlastice.

Do tada je u gradu bilo moguće slobodno trgovati na sajamske dane. Veliki godišnji sajmovi svoju tradiciju vuku još iz osmanskih vremena, a datumi su konačno utvrđeni tzv. Osloboditeljnom poveljom. Njom su, zapravo, potvrđene ranije osječke sajamske povlastice.26 Na području Tvrđe sajmovi su se održavali na blagdane sv. Jurja (24. travnja) i sv. Ilije (20. srpnja), dok su se još od prve polovice 18. stoljeća u Gornjem gradu održavali sajmovi na bladgane sv. Fabijana i Sebastijana (20. siječnja) i sv. Luke (18. listopada). Prema odluci Ugarskog namjesničkog vijeća, godišnji je sajam trajao tjedan dana. Od 1812. godine u Osijeku su se u svakoj gradskoj četvrti održavala po dva tjedna sajma. U Tvrđi se sajmovalo srijedom i subotom, u Gornjem gradu ponedjeljkom i četvrtkom, a u Donjem gradu utorkom i petkom.27

Ono što je primjetno izostalo u ovom razdoblju bio je uzlet manufakturne proizvodnje. Najznačajnija je bila manufaktura svile, pokrenuta još u 18. stoljeću, a razmjerno veliku proizvodnju imala je i Lechnerova gornjogradska pivovara.28 Zabilježeno je djelovanje i nekoliko manjih poduzeća koja nisu dugo opstala, poput dviju manufakturnih rafinerija ulja te manufaktura za proizvodnju likera. Ive Mažuran među osječke manufakture opravdano ubraja i vojnu oružarnu, dravsko brodogradilište, ciglane te kopnene mlinove.29

Prometni položaj Osijeka svakako je bio važan čimbenik lokalnog gospodarstva, u prvom redu trgovine. Osim cestovnog, veliku ulogu je imao i riječni promet Dravom, bilo zbog blizine ušća s Dunavom, jednim od najznačajnijih europskih plovnih putova, bilo zbog lađarenja uzvodno i nizvodno od Osijeka. Lađarski je ceh bio jedan od najvećih u gradu. Primjerice, 1846. godine je imao čak 69 članova, što dovoljno kazuje o važnosti

Osijek : Zavod za znanstveni rad HAZU u Osijeku; Gradsko poglavarstvo Osijek; Zagreb : Školska knjiga, 1996, str. 103.

24 Mažuran. Osijek od 1809. do 1848. godine…, str. 102.25 Mažuran. Osijek od 1809. do 1848. godine…, str. 102.26 Diploma Elibertationis…, str. 12.27 Mažuran. Osijek od 1809. do 1848. godine…, str. 100.28 Svilana je osnovana oko 1761. godine. Mažuran. Osijek od 1809. do 1848. godine…, str. 105.29 Mažuran. Osijek od 1809. do 1848. godine…, str. 106.


ove gospodarske grane.30 Da je promet Dravom bio razvijen i vrlo unosan govori i dugogodišnja borba lađarskog ceha za povlasticu ubiranja takse za sve lađe koje prolaze pokraj Osijeka.31 Treba spomenuti da je prometovanje Dravom bilo i jedan od razloga za regulacije njezinog korita u neposrednoj okolici grada, čime se duljina plovnog puta od Osijeka do ušća u Dunav smanjila za oko 10 km.32 To je vrijeme kada bilježimo početak parobrodarskog prometa Dunavom i Dravom. Prvi je parobrod Dunavom zaplovio još 1817. godine, a Osijek ima poseban značaj kao sjedište Prvog dunavskog parobrodarskog društva, osnovanog 1822. godine.33 Ipak, svoj će pravi vrhunac parobrodarstvo u Osijeku doživjeti tek u drugoj polovici 19. stoljeća.

Stanovništvo

U pogledu vrste i dostupnosti izvora, jedno od najbolje pokrivenih istraživačkih područja za povijest Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća jest povijesna demografija. Naime, osim općih i zemljišnih popisa, koji su se provodili periodički, gradska je vlast u to vrijeme pratila populacijska kretanja po zakonom utvrđenom obrascu na godišnjoj razini.34 I premda ova tema nipošto nije do kraja iscrpljena, o stanovništvu Osijeka znamo razmjerno mnogo na temelju nekoliko provedenih istraživanja.35

Tijekom prve polovice 19. stoljeća Osijek je bio jedno od najnapučenijih gradskih središta na području hrvatskih povijesnih zemalja. Prema popisu iz 1814. godine imao je, bez plemića i stacioniranih vojnika, 8879 stanovnika.36 S plemićima i vojskom taj je broj svakako prelazio 10.000, pa se smatra da je Osijek u tom trenutku držao i primat kao najveće naselje u Hrvatskoj i Slavoniji.37 Ipak, vidljivo je da je demografski razvoj Osijeka u 19. stoljeću tekao sporije nego u prethodnom razdoblju jer broj stanovnika u narednih

30 Mažuran. Osijek od 1809. do 1848. godine…, str. 103.31 Mažuran. Osijek od 1809. do 1848. godine…, str. 103-104.32 Zlata Živaković-Kerže. Značenje plovne rijeke Drave u razvoju grada Osijeka. Anali Zavoda za znanstveni i

umjetnički rad u Osijeku 26 (2010), str. 78-79.33 Hrvatska enciklopedija. Sv. 9. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2007, str. 44, s. v. „promet

unutarnjim vodama“.34 Danijel Jelaš. Popisi stanovništva u gradivu Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Osijeka (1809-

1850). Povijesni zbornik 6 (rukopis, u tisku).35 Svakako dosad najiscrpniji pregled demografskih kretanja u Osijeku tijekom prve polovice 19. stoljeća

donosi Dubravka Božić Bogović u: Dubravka Božić Bogović. Demografska slika Osijeka od 1809. godine. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 201-216. Dakako, treba spomenuti i neke druge relevantne radove, na primjer: Kamilo Firinger. Popis osječkog pučanstva iz god. 1814. Osječki zbornik 2-3 (1948), str. 277; Mažuran. Osijek od 1809. do 1848. godine…, str. 91-99; Stjepan Sršan. Popis grada Osijeka 1828. godine. Acta historico-oeconomica Iugoslaviae 17 (1990), 33-117; Stjepan Sršan. Stanovništvo Osijeka i njegovo ekonomsko stanje 1828. godine. Anali Zavoda za znanstveni rad u Osijeku 4 (1985), 133-154.

36 Božić Bogović. Demografska slika…, str. 212, tablica 1.37 Za usporedbu, crkveni popis za župe sv. Marka (Gradec i okolna naselja) i sv. Marije (Kaptol) iz 1818.

godine donosi podatak da je tadašnji Zagreb imao 8769 stanovnika. Ivo Najašmić. Populacijski razvitak Zagreba. Sociologija i prostor: časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja 123-124 (1994), str. 2.


petnaestak godina nije porastao za više od 1000, a do 1851. godine ni za 4500. Tako je 1830. godine Osijek imao 9647, 1841. godine 11516, a 1851. godine 13187 stanovnika.38 Konačno, prema prvom modernom popisu stanovništva iz 1857. godine, Osijek je imao 16145, a Zagreb 38898 stanovnika.39 Ovakva dinamika demografskog razvoja odraz je prije svega ranije spomenute gospodarske stagnacije najvećeg slavonskog grada, ali i određenih političkih i društvenih okolnosti što su Osijek držale na marginama zbivanja, za razliku od Zagreba, koji se do druge polovice 19. stoljeća uspio u potpunosti afirmirati kao nacionalno središte hrvatskih zemalja.40

Osim kretanja ukupnog broja stanovnika, zanimljivi su i brojčani odnosi između pojedinih gradskih jedinica. Dvije najveće, Donji i Gornji grad, imale su podjednak broj stanovnika. U prvim desetljećima 19. stoljeća ipak je, prema popisu iz 1814. godine, nešto prednjačio Donji grad s 4014 stanovnika, u odnosu na Gornji, gdje ih je prema istom popisu bilo 3604. U Tvrđi je, skupa s Novim gradom, tada živio 1261 stanovnik.41 No, kako se Gornji grad s vremenom počeo transformirati u poslovno i administrativno središte Osijeka, broj tamošnjih žitelja je rastao brže pa se u popisu iz 1839. godine izjednačio s Donjim gradom, a u narednom ga je desetljeću i pretekao.42

Složena etnička i vjerska struktura stanovništva jedno je od najizrazitijih obilježja Osijeka u 18. i 19. stoljeću. Doduše, obrasci za popis neplemenitog stanovništva nisu imali predviđene rubrike za narodnost (natio). Tek se u abecedni upisnik građana bilježila etnička pripadnost, premda se prema podatcima više čini da se radilo o zavičajnoj pripadnosti.43 Za uvid u etničku strukturu stanovništva iz razdoblja do 1850. godine možemo se pak poslužiti popisom iz 1851. godine, uz pretpostavku da događaji 1848. i 1849. godine nisu prouzročili značajnije demografske perturbacije. Dakle, 1851. godine stanovništvo Osijeka činilo je 69,2 % Slavonaca, 23 % Nijemaca, 3,1 % Mađara, dok su ostale skupine zastupljene ispod 1 %.44 Slavoncima su smatrani i Hrvati i Srbi, jer se u to vrijeme stanovništvo popisivalo u pravilu prema materinjem jeziku i vjerskoj pripadnosti. Pojednostavljeno, riječ je o domicilnim govornicima slavenskog jezika. Udio Srba je moguće donekle iščitati iz udjela pravoslavnog stanovništva (16 %). Katolici su, naravno, činili većinu s udjelom od 81,2 %, a Židova je bilo 2,6 %.45 Usporedimo li ove podatke s popisom iz 1814. godine, primjetno je povećanje udjela katolika i Židova, dok je udio pravoslavaca i protestanata smanjen.46

38 Božić Bogović. Demografska slika…, str. 212, tablica 1.39 Božić Bogović. Demografska slika…, str. 215, tablica 11.40 Primjerice, u to je vrijeme Osijek sve više gubio na značenju kao vojni centar, što mu je na neki način bila

najvažnija gradska funkcija u 18. stoljeću. 41 Božić Bogović. Demografska slika…, str. 203.42 Božić Bogović. Demografska slika…, str. 206, graf 4.43 Osim podataka u rubrici Natio koji bi se mogli odnositi na etničku pripadnost (poput Hungaricus, Illyrus,

Germanus), nalazimo i pokrajinsku pripadnost (Slavonita, Austriacus, Moravus) ili pak mjesnu (Essekiensis, Posega). Vidi HR-DAOS-6. PSKGO. 1.6.5. Upisnik građana.

44 Božić Bogović. Demografska slika…, str. 213, tablica 7.45 Božić Bogović. Demografska slika…, str. 213, tablica 6.46 Božić Bogović. Demografska slika…, str. 213, tablica 5.


I tu postoje određene razlike između pojedinih gradskih cjelina. Primjerice, u Donjem gradu pravoslavci su činili znatan udio stanovništva, dok ih je u ostalim cjelinama zanemariv broj. To je izravna posljedica zabrane naseljavanja nekatolika u Tvrđi i Gornjem gradu tijekom većeg dijela 18. stoljeća. Vjerojatno ne bismo pogriješili kada bismo zaključili da iz sličnih razloga 1814. godine nijedna židovska obitelj nije stanovala u Tvrđi.47 Ti su se omjeri tek neznatno mijenjali do sredine 19. stoljeća, što nam govori da su neki stari društveni odnosi i norme opstali i nakon ukidanja formalnih barijera i diskriminacijskih zakona.

Kulturni život

Postavši slavonskom metropolom, Osijek se još u 18. stoljeću počeo afirmirati i kao kulturno središte. Tu se poglavito misli na osječku Tvrđu, koja je sve do druge polovice 19. stoljeća, odnosno izgradnje zgrade gornjogradskog društva Casino, današnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, bila žarište kulturnih zbivanja u gradu. Nositelji kulturnog razvoja grada isprva su bili časnici i pripadnici dvaju tvrđavskih redova, isusovci i franjevci. Upravo su predstave za časnike održavane u zgradi Generalata bile ujedno i početci kazališnog života u gradu.48 Osim pojedinaca među isusovcima i franjevcima, izniman su značaj imale i obrazovne institucije što su ih ovi redovi osnivali u gradu, kao i poznata franjevačka tiskara.

Sve je to manje ili više Osijek baštinio i u prvoj polovici 19. stoljeća. I dalje je ovdje bilo središte tiskarske djelatnosti. Glavni razlog tomu bila je tiskara Martina Divaldta.49 Ona je dugo bila okosnica intelektualnog rada u ovim krajevima, sve do sredine 19. stoljeća. To se posebno odnosi na lokalne književnike, kojima je tako bilo omogućeno da publiciraju svoje radove. Posebno valja spomenuti osječke ilirce Matu Topalovića, osnivača Književnog društva u Osijeku ili pak Jurja Tordinca, inicijatora osnivanja Društva osječke čitaonice, a među istaknutim pojedincima našli su se i Marijan Jaić, Josip Krmpotić te Antun Stojanović.50

Za razliku od književnog stvaralaštva, ideje ilirizma nisu se osobito odrazile na rad i repertoar jedinog kazališta u gradu. Njemački je teatar, naime, kontinuirano djelovao tijekom čitave prve polovice 19. stoljeća u zgradi Generalata. Program su izvodile razne putujuće družine, uz dopuštenje Poglavarstva. Popularnost osječkog teatra među tzv. kazališnim poduzetnicima bila je zacijelo velika, jer su na adresu Poglavarstva neprestano iz svih krajeva Habsburške Monarhije stizale zamolbe za održavanje

47 Božić Bogović. Demografska slika…, str. 213, tablica 5.48 Najraniji spomen njemačkog teatra imamo u tvrđavskim gradskim protokolima iz 1750. godine. Josip

Bösendorfer. Glumci na njemačkom kazalištu u Osijeku. Osječki zbornik II i III (1948), str. 270.49 Divaldt je tiskaru kupio od franjevaca u drugoj polovici 18. stoljeća.50 Stanislav Marijanović. Književnost ilirizma u Osijeku. U: Od turskog do suvremenog Osijeka. Julio Martinčić

(ur.). Osijek : Zavod za znanstveni rad HAZU u Osijeku; Gradsko poglavarstvo Osijek; Zagreb : Školska knjiga, 1996, str. 113, 115.


predstava. Međutim, Poglavarstvo nije davalo dozvole ako je već u gradu djelovala neka kazališna družina.51 Prema Kamilu Firingeru, najstariji spomen nekog igranog naslova u Osijeku imamo u kazališnom oglasu iz 1808. godine, danas pohranjenom u Muzeju Savonije, za predstavu Alane oder Siegesfeier Alexander des Grossen, održanu povodom imendana grofice Eleonore Pejačević.52 No, na samom oglasu nije zabilježeno mjesto održavanja predstave, pa ovu Firingerovu tvrdnju ipak treba uzeti s dosta rezerve. Na temelju brojnih kataloga predstava (catalogi dramatum) u fondu Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka znamo ipak podosta o repertoaru osječkog teatra u to doba. Većinom se radilo o suvremenim dramama i glazbeno-scenskim djelima koja, prema procjeni gradskih cenzora, sadržajem i izvedbom nisu bila u suprotnosti s javnim ćudoređem.53

O glazbenoj umjetnosti i stvaralaštvu doista se ne zna mnogo. Razloge za to možda treba tražiti u činjenici da se u vrijeme romantizma, osim u kazalištu, glazbeni život odvijao u kućama, na privatnim okupljanjima građanske elite. Izravni je dokaz da je interes u gradu za glazbu bio izniman i osnivanje Društva prijatelja glazbe slobodnog i kraljevskog grada Osijeka (Gesellschaft der Musikfreunde der kőniglisher Freistadt Eszek) 1831. godine.54

Raspoloživi podatci o likovnoj umjetnosti također su prilično oskudni. Premda su poznata imena pojedinih osječkih slikara i kipara u ovom razdoblju, njihova djela uglavnom nisu sačuvana, pa tako vrlo malo znamo i o njihovom radu.55 Većina se arhivskih vrela zapravo odnosi na umjetnički obrt (soboslikare, klesare, rezbare i sl.), no postoje i podatci o akademskim slikarima. To su bili umjetnici posve lokalnog značaja koji su radili za potrebe institucija i stanovnika Osijeka i njegove neposredne okolice.56 Dva onovremena slikara koja su ostavila najviše likovnog traga bili su Hugo Hötzendorf i Franjo Pfaltz. Osim kao slikar, Hötzendorf se istaknuo i kao dugogodišnji voditelj osječke risarske škole osnovane oko 1800. godine.57 Pfaltz je pak ostao zapamćen ponajviše po portretima i crkvenom slikarstvu.58 Od osječkih umjetnika treba navesti još i Emerika Pinka, Ivana Reindleina, Ivana Gastu, Jacobusa Löbl-Auerbacha, Ivana Servusa, Karla Januskieiwitza, Jovana Isajlovića, Franju Adolfa Römera, Franju Josipa Mückea te Franju Giffingera.59

51 Kamilo Firinger. Osječko kazalište u prvoj polovini XIX. stoljeća. U: Spomen-knjiga o pedesetoj godišnjici Narodnog kazališta u Osijeku: 1907-1957. Dubravko Jelčić (ur.). Osijek : Narodno kazalište u Osijeku, 1957, str. 26.

52 Kamilo Firinger. Osječko kazalište…, str. 21-22.53 Vidi podatke iz kataloga sastavljenog 1834. godine u: Stanislav Marijanović. Kazalište i kazališni angažman

: Njemački teatar u kontinuitetu. U: Od turskog do suvremenog Osijeka. Julio Martinčić (ur.). Osijek : Zavod za znanstveni rad HAZU u Osijeku; Gradsko poglavarstvo Osijek; Zagreb : Školska knjiga, 1996, str. 119.

54 HR-DAOS-6. PSKGO. 1.1.5. Upravni i gospodarski predmeti, Reg. 159/1831.55 Oto Švajcer. Hötzendorf. Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske; Osijek : Galerija likovnih

umjetnosti Osijek, 1982, str. 16.56 Švajcer. Hötzendorf, str. 16-17.57 Švajcer. Hötzendorf, str. 8-9.58 Švajcer. Hötzendorf, str. 20.59 Švajcer. Hötzendorf, str. 17, 21.

| 21

ö Kulturno-povijesni značaj arhivskog fonda

Premda su teme iz ranonovovjekovne povijesti Osijeka u određenoj mjeri zastupljene u historiografiji, a pojedina su tematska područja razmjerno dobro istražena, opći je dojam da o gradu od kraja osmanske vlasti do sredine 19. stoljeća znamo nedovoljno. Dijelom je to i zbog slabije dostupnosti pisanih izvora, pogotovo za 18. stoljeće. To ponajviše vrijedi za fragmentarno sačuvano gradivo osječkih komorskih općina. Stoga su istraživači, u nedostatku izvora lokalne provenijencije, prinuđeni oslanjati se ponajviše na dokumentaciju Arhiva dvorske komore Austrijskog državnog arhiva u Beču (Hof- und Kammerarchiv), zatim komorsko i drugo gradivo u Mađarskom nacionalnom arhivu u Budimpešti (Magyar Nemzeti Levéltár) te na gradivo Virovitičke županije u Hrvatskom državnom arhivu i drugim fondovima i zbirkama gdje postoji relevantni izvorni materijal.

S druge strane, fond Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka predstavlja najznačajniju i najbogatiju riznicu povijesnih svjedočanstava o gradu i njegovim stanovnicima u posljednjim desetljećima feudalizma u Habsburškoj Monarhiji. Upravo je zbog njegove razmjerno dobre sačuvanosti, koja omogućava kontinuirano praćenje i povezivanje raznovrsnih podataka kroz dulje vremensko razdoblje te bolje razumijevanje konteksta nastanka pojedinih dokumenata, ukupna informativna vrijednost fonda kao arhivske i, općenito, baštinske cjeline iznimna. Stoga gradivo osječkog poglavarstva istraživačima pruža jedinstven i vjerodostojan uvid u gotovo sve aspekte tadašnjeg života u gradu.

Primjerice, vrlo je važno tematsko područje upravna povijest Osijeka od proglašenja slobodnim i kraljevskim gradom do stupanja na snagu Privremenog općinskog reda za Osijek 1851. godine. Premda su temeljno ustrojstvo gradske uprave, uloga i nadležnosti pojedinih tijela, redoslijed gradskih sudaca i sl. dobro poznati, postoje određene nejasnoće i pojedinosti čije je rasvjetljavanje važno i za puno razumijevanje funkcioniranja gradske uprave u navedenom razdoblju i za razumijevanje arhivskog fonda kao dokumentarne cjeline. Osim praćenja određenih promjena u ustrojstvu nižih administrativnih jedinica, usklađivanja poslovanja gradske uprave s aktima središnjih organa državne uprave, evidentiranja i proučavanja lokalnih normativnih akata, gradivo fonda može upotpuniti naše spoznaje o političkim i društvenim odnosima što su se reflektirali na tadašnju gradsku vlast. Također, gradivo sadrži vrijedne informacije o institucijama i organizacijama kojima je grad upravljao ili je svojim aktima regulirao njihovo djelovanje.

Najveći su pomaci, kako je ranije rečeno, napravljeni upravo u pogledu istraživanja stanovništva grada. Stanje istraženosti je nešto slabije kod teme urbanističkog razvoja


jer su relevantnih izvori, poput planova grada, zemljišnih knjiga i katastarskih operata, slabije sačuvani. Ipak, i ti necjeloviti podatci pružaju uvid u tijek širenja gradskog tkiva, izgradnju infrastrukture, strukturu i mijene gradskog stanovništva, socijalnu topografiju Osijeka i dr. Također, popisi stanovništva ili pak iznimno zanimljive oporuke građana, ostavljaju i prostora za određene socijalno-antropološke studije, primjerice istraživanje strukture građanskih obitelji i odnosa unutar njih, kakva za Osijek još nisu provedena.

Za ekonomsku povijest poznati su nam većinom najosnovniji podatci o važnijim gospodarskim subjektima te sumirani podatci o obrtništvu iz popisa stanovništva. Slična je situacija i s kulturnom poviješću grada. Tu nam tek predstoje podrobnija istraživanja, pri čemu će, uz izvorni pisani i drugi materijal iz Muzeja Slavonije i drugih baštinskih ustanova, upravo gradivo ovog fonda imati bitnu ulogu.

Od potencijalnih istraživačkih tema valja još posebno istaknuti zapostavljenu povijest svakodnevice. Ovdje treba napomenuti da su za proučavanje događaja što su obilježili život osječkih građana tijekom prve polovice 19. stoljeća najčešće korišteni objavljeni izvori, kao što su ljetopisa osječkog franjevačkog samostana, ljetopisa donjogradskog i tvrđavskog župnika Josipa Turkovića te dnevnika Carla Sebastiana Redlsteina, uglednog osječkog kožara. No, i zapisnici sjednica Poglavarstva, brojne predstavke i dopisi građana, izvješća gradskih službenika, građanske parnice, ostavine i drugi dokumenti svjedoče o brojnim aspektima i pojedinostima života u gradu, pa je njihova uloga u mikrohistorijskim istraživanjima vezanim za osječku lokalnu zajednicu nezaobilazna.

Kulturno-povijesni značaj jedne arhivske cjeline ne očituje se, dakako, samo u rasponu znanstvenoistraživačkih tema za koje gradivo tog fonda ili zbirke predstavlja vrelo relevantnih podataka, već i u tome koliki je potencijal korištenja gradiva u drugim vidovima arhivske djelatnosti, napose za potrebe izdavaštva, postavljanja izložbi, arhivske pedagogije i sl. Stoga je arhivima cilj približiti najvrjednije gradivo iz njihovog fundusa širokom krugu potencijalnih korisnika i čitavoj zajednici, kako bi pobudili veći interes za vrijednu pisanu baštinu pohranjenu u arhivskim depoima. Istini za volju, budući da se većinom radi o rukopisnoj dokumentaciji najčešće pisanoj latinskim i njemačkim jezikom, najviše su interesa za dokumentaciju osječkog poglavarstva do sada pokazivali povjesničari i stručnjaci drugih profila koji se u svom radu bave osječkim novovjekovnim temama. Drugim pak kategorijama arhivskih korisnika rad na fondu predstavlja znatno veći izazov, pa osječki arhiv već neko vrijeme želi, u skladu s vlastitim mogućnostima, pronaći načine kako ovo gradivo učiniti dostupnijim većem broju korisnika. Započeto objavljivanje prijepisa i prijevoda zapisnika upravno-gospodarskih sjednica, kao i izrada suvremenog i informativnijeg obavijesnog pomagala te digitalizacija, trebali bi tako, osim usmjeravanja pozornosti stručne javnosti na niz još neobrađenih ili tek djelomično obrađenih tema, biti i važan iskorak u nastojanjima da se krug korisnika zainteresiranih za ovo gradivo proširi.

| 23

ö Ex Archivo Civitatis

Povelja slobodnog i kraljevskog grada Osijeka

Najznačajniji dokument iz arhive osječkog poglavarstva bez ikakve dvojbe je Osloboditeljna povelja iz 1809. godine, kojom je car Franjo I. Osijek proglasio slobodnim i kraljevskim gradom. O tome najbolje svjedoči revers odložen među spise upravnih i gospodarskih predmeta, gdje piše da je Osloboditeljna povelja bila pohranjena u tzv. tajni gradski arhiv (in secreto Civitatis Archivo), točnije trezorski sef, gdje su se i ranije čuvali vrijedni gradski dokumenti, dok je među spisima nalazimo samo u prijevodu, na njemačkom jeziku.60 Navedeni je original razgraničenjem gradiva Muzeja Slavonije i novoosnovanog arhiva u Osijeku 1947. godine ostao dijelom muzejskog fundusa te se danas čuva u sklopu Zbirke diploma Kulturno-povijesnog odjela.61 Prilikom obilježavanja dvjestote obljetnice proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom Muzej Slavonije je dao izraditi tri replike diplome. Jedna je replika darovana Državnom arhivu u Osijeku te je uvrštena u Zbirku isprava.62

Premda je original često izlagan u raznim prigodama te se o povelji i pisalo, sadržaj diplome javnosti je ipak najpoznatiji preko nekoliko izdanja prijepisa i prijevoda. Prvo je 1905. godine objavio Josip Bösendorfer na njemačkom, a 1909. godine i na hrvatskom jeziku.63 Potonje je poslužilo kao svojevrsna osnova i za najkorišteniji prijevod Stjepana Sršana iz 1989. godine.64 Isti je prijevod Sršan objavio i 2009. godine.65 Ipak, najozbiljnije kritičko izdanje Osloboditeljne povelje pod naslovom Diploma elibertationis Liberae Regiaque Civitatis Essekiensis priredio je Ante Grubišić 2009. godine, a objavio ga je

60 Osloboditeljna povelja je zavedena u urudžbeni zapisnik upravnih i gospodarskih predmeta pod br. Reg. 65/1809. Kako je izvornik završio u trezoru, pod tim su brojem ad acta odloženi revers i prijevod isprave.

61 Inventarni broj: P-107262 Signatura: HR-DAOS-2102.1.2.363 Diploma Elibertationis…, str. 7.64 Stjepan Sršan, Tihomir Stojčić. Slobodni kraljevski grad Osijek 1809 = Libera regiaque civitas Essek 1809.

Osijek : Muzej Slavonije, 1989, str. 34-51.65 Stjepan Sršan. Slobodni i kraljevski grad Osijek 1809. = Libera Regiaque Civitas Essek 1809. Osijek : Državni

arhiv u Osijeku, 2009, str. 49-68.

Revers o odlaganju izvornika Osloboditeljne povelje u tzv. Tajni gradski arhiv, odnosno trezor


Prijevod Osloboditeljne povelje na njemački jezik iz 1809. godine

Muzej Slavonije. Ono sadrži uvodni komentar, diplomatičku i heraldičku analizu, faksimil i prijepis izvornika te prijevode sadržaja isprave na hrvatski, njemački i engleski jezik.

Kao povijesni izvor, povelja pruža slojeviti uvid u niz detalja iz administrativne povijesti, ali i druge pojedinosti iz povijesti grada. Tako se, na primjer, u arengi nabrajaju zasluge Osječana u ratovima što ih je Monarhija vodila tijekom 18. stoljeća, osobito u vrijeme nedavnih ratova s Francuskom. Dispoziciju čini ukupno 25 članaka. Njima se uređuju područja statusnog prava, državnog prava, organizacije i djelatnosti lokalne vlasti, sajmovanja, sudbenosti i kaznenog prava, gradskih financija, patronata, nasljeđivanja


i dr.66 Luksuzno opremljena originalna diploma u Muzeju Slavonije pruža dodatne mogućnosti interpretacije, ponajviše zbog bogato ilustriranog grba Osijeka na prvoj stranici.

Upisnici građana Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka

Kao i u slučaju drugih slobodnih i kraljevskih gradova, stanovnici Osijeka dijelili su se u tri kategorije: građani, stanovnici i pridošlice.67 Građani (cives) su, dakle, bili stanovnici s punim građanskim pravom koji su, između ostalog, mogli aktivno sudjelovati i u lokalnoj vlasti. Prema osječkoj povelji, u općinsku su svezu bili primani samo pripadnici rimokatoličke, pravoslavne i grkokatoličke vjere, dakako uz uvjet da su se bavili nekom djelatnošću i da su posjedovali nekretninu u gradu.68 Prilikom primanja u građanstvo, osječki bi građani bili upisivani u dvije evidencije: protokolarni upisnik (Elenchus civium Liberae Regiaque Civitatis Eszekiensis) i abecedni upisnik (Conotatio Individuorum in Libera et Regia Civitate Eszekiensi).

U protokolarni upisnik građani su upisivani prema datumu stupanja u općinsku svezu. Svaki upis sadrži redni broj, datum stupanja u građanstvo, prezime i ime te zanimanje, dok se na kraju knjige nalazi abecedno kazalo imena. Da se doista radilo o protokolarnom

66 Vidi: Diploma Elibertationis…, str. 9-14.67 Diploma Elibertationis…, str. 102.68 Diploma Elibertationis…, str. 96.

Abecedni upisnik građana 1809/1847


upisniku govori i činjenica da su svi upisi do kraja 1827. godine bili izvedeni kaligrafski, premda je nakon toga rukopis više poprimio osobine kancelarijskog pisanja. Zanimljivo je da je ova knjiga u drugoj polovici 19. stoljeća služila kao evidencija počasnih građana Osijeka (upisi 1104-1125), gdje nalazimo neka zvučna imena.69 Zbog toga se ova knjige i ne nalazi u fondu Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, već je dio Zbirke isprava fonda Gradsko poglavarstvo Osijek, pod nazivom Knjiga začastnih građana.70 Abecedni upisnik odložen je u seriju Popisi stanovništva i evidencije građana.71 Za pojedini upis sadrži većinom iste podatke kao i protokolarni upisnik, uz bilješku o iznosu pristojbe za primanje u gradsku svezu te zavičajno porijeklo građanina. Oba upisnika predstavljaju vrijedan izvor za socijalnu povijest Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća, komplementirajući neke druge dokumente, prije svega popise stanovništva.

Knjiga zapisnika zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica iz 1809. godine

Premda se u naravi ova knjiga ne razlikuje od onih iz kasnijih godina, izdvaja je to što se radi o zapisnicima prvih sjednica osječkog poglavarstva i skupštine s mnoštvom zanimljivih podataka iz vremena uspostave nove gradske vlasti kao i odnosa s drugim

69 Recimo, posljednja dva upisa, iz 1915. godine, odnose se na generala Svetozara Borojevića i hrvatskog bana baruna Ivana Skerletza.

70 HR-DAOS-10. Gradsko poglavarstvo Osijek. Zbirka isprava br. 27/1898.71 Signatura: HR-DAOS-6.1.6.5

Knjiga začastnih građana


instancama i institucijama. Prvorazredan je to izvor za upravnu povijest i povijest gradske svakodnevice, koji istraživača upućuje na drugu relevantnu dokumentaciju, recimo spise vezani za predmete na dnevnom redu sjednica. Godine 2009. izašao je faksimil i prijevod ove knjige, a priredio ga je Stjepan Sršan.

Popis neplemenitog stanovništva iz 1814. godine

Jedini gotovo u cijelosti sačuvan izvor za demografska istraživanja Osijeka iz prve polovice 19. stoljeća jest Popis neplemenitog stanovništva za 1814. godinu.72 Taj je popis, kao i onaj iz 1839. godine, proveden na temelju zakonske odluke br. 2 Ugarskog sabora iz 1802. godine (De Populari Ignobilium Conscriptione).73 Kako sam naslov kaže, popisom nisu obuhvaćeni plemići, ali ni klerici niti vojnici u aktivnoj službi. Za razliku od zemljišnog (tzv. zemaljskog) popisa iz 1828. godine, koji je primarno za cilj imao evidentirati zemljišno vlasništvo po kućanstvima, popis neplemenitog stanovništva služio je ponajprije kao evidencija vojnih obveznika. To otkrivaju i same rubrike u popisu, budući da ih se većina popunjavala za muške članove kućanstva. Njih se, između ostalog, razvrstavalo po dobnim skupinama, a oni od 17 do 40 godina bili su vojni obveznici.

72 Signatura: HR-DAOS-6.1.6.173 Božena Vranješ-Šoljan. Prvi opći popis stanovništva u Habsburškoj Monarhiji 1857.: koncepcija,

metodologija i klasifikacija popisnih obilježja. Časopis za suvremenu povijest 40 (2008), 2, str. 521. Na temelju iste odluke proveden je u Osijeku i popis 1804. godine, čiji su fragmenti sačuvani i nalaze se u fondu Komorska ujedinjena općina Osijek (HR-DAOS-5).

Prva stranica Knjige zapisnika upravnih i gospodarskih sjednica iz 1809. godine.


Kao izvor za povijesnu demografiju, gospodarsku povijest i dr., popis iz 1814. godine daje najcjelovitiji uvid u stanje stanovništva Osijeka tijekom prve polovice 19. stoljeća. Osim ukupnog broja stanovnika po gradskim četvrtima, iz popisa možemo izvući i podatke o spolnoj i dobnoj strukturi stanovništva, ekonomskoj i društvenoj strukturi kućanstava, a (u kombinaciji sa sačuvanim kartografskim materijalom iz istoga vremena) moguće su i analize socijalne topografije Osijeka, barem za pojedine dijelove grada. Osim triju svezaka poimeničnog popisa, dio dokumentacije predstavljaju i sumarni popisi po kućanstvima, sastavljeni radi lakšeg baratanja brojkama.

Projekt adaptacije zgrade gradske vijećnice u Tvrđi 1835. godine

U značajnije gradivo fonda svakako ubrajamo i projektnu dokumentaciju za izgradnju ili dogradnju javnih i privatnih objekata u gradu. Nažalost, u to vrijeme još nije djelovao gradski inženjerski ured, pa je takva dokumentacija odlagana u upravno-gospodarske spise. To znatno otežava pretraživanje gradiva jer prilozi predmetima, poput građevinskih nacrta, nisu evidentirani u kazalima i urudžbenim zapisnicima. Također, posljednjom je revizijom utvrđeno da je dobar dio nacrta naknadno izdvojen iz predmeta, vjerojatno kako bi poslužili pri izradi projekata za kasnije pregradnje, no nikada nisu vraćeni na mjesto. Od sačuvanih nacrta, treba izdvojiti projekt adaptacije gradske vijećnice, najstarijeg objekta u Osijeku, gdje je danas smješten Muzej Slavonije.74

74 Signatura: HR-DAOS-6.1.1.5, Reg. 2127/1835.

Poimenični popis iz 1814. godine za Unutarnji i Novi grad.


Zgrada je podignuta još 1702. godine, a gradska se uprava njome služila sve do sredine 20. stoljeća.

Statut Društva prijatelja glazbe slobodnog i kraljevskog grada Osijeka

U prvoj polovici 19. stoljeća građanska su društva u Osijeku još uvijek bila rijetkost. Prema dostupnim podatcima, u prethodnom je stoljeću osnovano streljačko društvo. Uz njega se kasnije redovito spominjao i Odbor osječkog gradskog vrta, koji je u Gradskom vrtu, gdje se nalazilo strelište, organizirao priredbe i svečanosti.75 Prvo udruženje osnovano nakon 1809. godine bilo je ranije spomenuto Društvo prijatelja glazbe slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, jedino ovdašnje kulturno-prosvjetno udruženje osnovano prije hrvatskog narodnog preporoda. Pravila

75 Stjepan Sršan. Povijest osječkih udruga i klubova. Osijek : Povijesni arhiv u Osijeku, 1996, str. 60, 96.

Projekt adaptacije gradske vijećnice iz 1835. godine.

Naslovnica Statuta Društva prijatelja glazbe


društva (Statuten der Gesellschaft der Musikfreunde der kőniglisher Freistadt Eszek)76 potvrđena su 1831. godine, a donose jedinstveni uvid u način djelovanja ove za grad značajne kulturne organizacije.

Oporuka i inventar imovine Pavla Hartla

Posebno zanimljivu dokumentaciju predstavljaju sudbeni predmeti o izvršenju nasljeđivanja imovine, koliko zbog samih oporuka, gdje pronalazimo dragocjene podatke o odnosima unutar građanskih obitelji, pravnom i društvenom položaju suprugā, muške i ženske djece, toliko i zbog inventara pokojnikovih nekretnina i pokretnina, koji pružaju uvid u imovno stanje i kulturu življenja ondašnjeg građanstva. Dio oporuka je bio izdvojen kod stvaratelja u zasebnu podseriju, dok cjelovite predmete, odnosno rješenja o nasljeđivanju s prilozima (oporuke, inventari i dr.), nalazimo isključivo među sudbenim spisima. Takav jedan sudski predmet je i ostavina poznatog osječkog zidarskog majstora Pavla Hartla77 iz 1829. godine. Inventar pokretnina i nekretnina sadrži nekoliko stotina jedinica, uključujući kuću pokojnika, namještaj, slike, mnoštvo predmeta za svakodnevnu uporabu, alkoholna pića, alat, građevinski materijal itd.

76 Signatura: HR-DAOS-6.1.1.5, Reg. 163/1831.77 Signatura: HR-DAOS-6.2.1.5, Reg. 2272/1829.

Inventar oporuke Pavla Hartla


Izbor iz bibliografije o gradivu fonda i povijesti Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća

S obzirom na to da su se gradivom Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Osijeka koristili brojni istraživači, sastavljanje cjelovite i sveobuhvatne bibliografije relevantne za ovaj arhivski fond bio bi po sebi zahtjevan i dugotrajan posao, dostojan zasebnog rada. Za ovu je prigodu potrebno pružiti barem osnovni uvid u neke od relevantnijih publikacija, bilo da se radi o objavljenim arhivskim izvorima ili obavijesnim pomagalima, radovima o gradivu fonda ili pak radovima o raznim temama iz povijesti Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća, čiji su se autori u manjoj ili većoj mjeri oslanjali na dokumentaciju osječkog magistrata. Izbor iz bibliografije podijeljen je upravo prema navedenim kategorijama.

Objavljeni su izvori grupirani u četiri skupine izdanja. Prvu skupinu čine publikacije gradiva fonda, a radi se o objavljena tri sveska zapisnika upravnih i gospodarskih sjednica od 1809. do 1812. godine, dok su u drugu uvršteni objavljeni važni izvori za povijest Osijeka u ovom razdoblju čiji se izvornici nalaze u drugim fondovima osječkog arhiva ili se čuvaju u drugim institucijama. U trećoj je jedino ranije objavljeno obavijesno pomagalo fonda iz 1989. godine. Četvrtoj skupini pripada nekolicina stručnih radova djelatnika osječkog arhiva o gradivu fonda. Oni se primarno bave sadržajem pojedinih jedinica te problematikom sređivanja gradiva osječkog poglavarstva. Najviše je bibliografskih jedinica uvršteno u četvrtu skupinu radova, koju primarno čine historiografski radovi pisani na temelju gradiva fonda. Njih je potrebno navesti ponajviše radi dodatne informacije korisnicima o rasponu mogućih istraživačkih tema i stanju istraženosti povijesti Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća.

Objavljeno gradivo fonda

Politicko-gospodarski zapisnici slobodnog i kraljevskog grada Osijeka od 3. sijecnja do ukljucivo 31. prosinca 1812. godine = Prothocolla politico-oeconomica liberae requiaeque civitatis Essek a 3-a Ianuarii usque 31-am Decembris inclusive anni 1812. Stjepan Sršan (prir.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2012

Zapisnik poglavarstvenih odluka slobodnog i kraljevskog grada Osijeka od 30. kolovoza do zadnjeg dana prosinca 1809. godine u političkim i gospodarskim predmetima = Prothocollum determinationum magistratualium lib. et. reg. civitatis essekiensis a 30-a augusti usque ultimam decembris anni 1809. in objectis politicis et oeconomicis. Stjepan Sršan (prev. i prir.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2009

Zapisnik političkih i gospodarskih odluka slobodnog i kraljevskog grada Osijeka za 1810. i 1811. godinu = Prothocollum Determinationum politico-oeconomicarum lib. et. reg.


civitatis Essekiensis pro annis 1810. et 1811. Stjepan Sršan (prir.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2011

Objavljeni izvori za povijest Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća iz drugih fondova i ustanova

Diploma Elibertationis Liberae Regiaquae Civitatis Essekiensis. Ante Grubišić (prir.). Osijek : Muzej Slavonije Osijek, 2010

Osječki ljetopisi 1686.-1945. Stjepan Sršan (prir.). Osijek : Historijski arhiv u Osijeku, 1993

Osječki dnevnik Sebastijana Karla Redlsteina. Stjepan Sršan (prir.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 1997

Visitationes Canonicae = Kanonske vizitacije : knjiga V : Osijek i okolica 1732.-1833. Stjepan Sršan (prir.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2007

Zapisnici općine Osijek = Prothocollum des Stadt-Raths zu Esseg : 1794.-1809. Stjepan Sršan (prir.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2000

Zemljišna knjiga grada Osijeka (Tvrđa) 1687-1821. godine. Stjepan Sršan (prir.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 1995

Objavljena obavijesna pomagala

Sršan, Stjepan. Inventar arhivske građe Gradskog poglavarstva u Osijeku. Osijek : Sveučilište u Osijeku; Historijski arhiv u Osijeku, 1989

Radovi o gradivu fonda

Firinger, Kamilo. Popis osječkog pučanstva iz god. 1814. Osječki zbornik 2-3 (1948), str. 277

Jelaš, Danijel. Popisi stanovništva u gradivu Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Osijeka (1809-1850). Povijesni zbornik 6 (rukopis,u tisku)

Kušen, Dražen. Arhivsko gradivo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka – nastanak,


obrada, korištenje, perspektiva. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 378-393

Sršan, Stjepan. Popis grada Osijeka 1828. godine. Acta historico-oeconomica Iugoslaviae 17 (1990), str. 33-117

Radovi o povijesti Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća

Bagić, Marko. Osječka svakodnevica kroz svjedoke vremena u prvoj polovici 19. stoljeća. Essehist 2 (2011), str. 23-25

Balta, Ivan. Krizna zbivanja u Gradu Osijeku i okolici 1848. i 1849. godine. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 291-312

Božić Bogović, Dubravka. Demografska slika Osijeka od 1809. godine. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 201-216

Bösendorfer, Josip. Crtice iz slavonske povijesti s osobitim obzirom na prošlost županija: Križevačke, Virovitičke, Požeške, cisdravske Baranjske, Vukovske i Srijemske te Kr. i slob. grada Osijeka u srednjem i novom vijeku. Osijek : Knjigo i kamenotiskara Julija Pfeiffera, 1910

Bösendorfer, Josip. Kako je Osijek postao Kraljevski i slobodni grad. Narodna starina, knj. 8 (1929), 18, str. 33-40

Đidara, Petar. Gradska uprava i obrtništvo Osijeka od 1809.-2009. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 217-243

Firinger, Kamilo. Osječko kazalište u prvoj polovini XIX. stoljeća. U: Spomen-knjiga o pedesetoj godišnjici Narodnog kazališta u Osijeku : 1907-1957. Dubravko Jelčić (ur.). Osijek : Narodno kazalište u Osijeku, 1957, str. 21-61

Firinger, Kamilo. Osječke ljekarnice u drugom deceniju 19. stoljeća. Farmaceutski glasnik 9 (1953), str. 240-248

Firinger, Kamilo. Počeci manufakture i industrije u Osijeku. Osječki zbornik I (1958), str. 143-169

Firinger, Kamilo. Robni promet na osječkim godišnjim sajmovima 1840. godine. Osječki zbornik 16 (1977), str. 123-129


Gardaš, Miro, Tunjica Petrašević, Daniel Hamann. Gradsko redarstvo i vojni poslovi grada Osijeka od 1809. godine. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 136-164

Jelaš, Danijel. Funkcioniranje gradske uprave i statuti Osijeka 1809.-1945. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 65-79

Kosanović, Nikola. Osijek revolucionarnih godina. Osječki zbornik 16 (1977), str. 131-170

Kosanović, Nikola. Osječki cehovi i cehovski spomenički predmeti. Osječki zbornik 14-15 (1973/1975), str. 243-275

Kosanović, Nikola. Političke borbe i glavne ličnosti revolucionarnih godina 1848/1849. u Osijeku. Osječki zbornik 18-19 (1987), str. 155-185

Kuhač, Franjo. Zur Geschichte der k. Freistadt Essek. Agramer Zeitung, 24. 12. 1894., str. 9-11

Kušen, Dražen. Arhivirana povijest Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka : Katalog izložbe. Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2009

Medved, Ivan. Bibliografija o proglašenju Osijeka gradom. Osječki zbornik 2-3 (1948), str. 139-143

Od turskog do suvremenog Osijeka. Julio Martinčić (ur.). Osijek : Zavod za znanstveni rad HAZU u Osijeku; Gradsko poglavarstvo Osijek; Zagreb : Školska knjiga, 1996

Rončević, Melita. Sudski poslovi Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1809.-1943. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 127-135

Sršan, Stjepan. Gospodarstvo Osijeka od prvog spomena Osijeka 1196. do 1850. godine. U: Povijest gospodarstva Osijeka. Osijek : Poglavarstvo grada Osijeka, 1998, str. 13-60

Sršan, Stjepan. Gradonačelnici slobodnog i kraljevskog grada Osijeka od 1809. do 1945. godine. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 80-116

Sršan, Stjepan. Građanstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka od 1809. do 1848. godine. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 117-126

Sršan, Stjepan. Kako je Osijek 1809. godine postao slobodan i kraljevski grad. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 15-34

Sršan, Stjepan. Osijek 1848./1849. U: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Hrvatska


1848. i 1849. Mirko Valentić (ur.). Zagreb : Hrvatski institut za povijest, 2001, str. 235-252

Sršan, Stjepan, Osijek prije dva stoljeća – uoči i nakon proglašenja slobodnog i kraljevskog grada 1804.-1934. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 35-64

Sršan, Stjepan. Povijest Osijeka. Osijek : Povijesni arhiv u Osijeku, 1996

Sršan, Stjepan. Slobodni i kraljevski grad Osijek 1809. = Libera Regiaque Civitas Essek 1809. Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2009

Sršan, Stjepan. Stanovništvo Osijeka i njegovo ekonomsko stanje 1828. godine. Anali Zavoda za znanstveni rad u Osijeku 4 (1985), str. 133-154

Sršan, Stjepan, Tihomir Stojčić. Slobodni kraljevski grad Osijek 1809 = Libera regiaque civitas Essek 1809. Osijek : Muzej Slavonije Osijek, 1989

Vinaj, Marina. Kulturne institucije grada od proglašenja slobodnog i kraljevskog grada Osijeka do Drugog svjetskog rata – kazališni život i sjedište muza. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 192-200

Vincetić Žilić, Erika. Osječke gradske svečanosti u 18. i 19. stoljeću. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 261-275

Sumarni inventar

| 39

ö Opis fonda

Identifikacija

Signatura HR-DAOS-6Klasa A.1.1.5Naslov Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada OsijekaVrijeme nastanka gradiva 1809-1850Razina opisa FondKoličina i nosač jedinice opisa 607 knjiga, 1038 kutija; 132,30 d/m papir

Kontekst

Usporedni povijesni nazivi stvaratelja

HrvatskiPoglavarstvo slobodne i kraljevske varoshi Osieka

LatinskiMagistratus Liberae et Regiae (Regiaeque) Civitatis Essekiensis

NjemačkiMagistrat der Königliche Freistadt Essek

Vrijeme djelovanja

1809-1850

Upravna povijest

Nakon što je Josip II. 2. prosinca 1786. godine ukazom ujedinio komorske općine Donji, Gornji i Unutarnji grad u jedinstvenu Komorsku općinu Osijek, uklonjena je najveća prepreka proglašenju Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom. U sklopu opsežnih političkih, gospodarskih i društvenih reformi te nastojanja Dvora u Beču da se tzv. Novostečeni krajevi integriraju u upravni i gospodarski sustav Habsburške Monarhije,


Marija Terezija je taj status već podijelila važnijim gradovima u široj regiji, točnije Somboru, Novom Sadu, Požegi i Subotici. Međutim, njezini pokušaji da ujedini osječke komorske općine nisu bili uspješni pa je ujedinjenje proveo tek njezin sin.78

U vrijeme vrlo turbulentnih zbivanja u čitavoj Europi zbog Napoleonskih ratova građani Osijeka su inicirali postupak za dobivanje povlastica slobodnog i kraljevskog grada. Osijek je u tom ratu dao znatan obol osiguravanjem smještaja za francuske zarobljenike te kao privremeno sigurno mjesto za carsku riznicu. Također, sredstva kojima bi osječki građani otkupili povlašteni status bila su dobrodošao doprinos državnom proračunu, što je također išlo u prilog zahtjevima da se njihova općina oslobodi nadležnosti komorskih vlasti. Postupak je započeo još 1790. godine, nakon dolaska na vlast Leopolda II., a trajao je gotovo dva desetljeća. U tom je razdoblju u Beč odaslano nekoliko deputacija na pregovore s Dvorom i drugim stranama u postupku. Pregovori su uspješno okončani početkom 1809. godine te je 24. ožujka Franjo I. izdao povelju o podjeljivanju statusa slobodnog i kraljevskog grada Osijeku, uz ugovoreni otkup od 183.723 forinte.79 Svečana instalacija, predvođena kraljevskim izaslanikom, virovitičkim županom Josipom Mailathom de Szekelyem, održana je 28. kolovoza u župnoj crkvi sv. Mihaela u Tvrđi. Kraljevski izaslanik imenovao je tom prigodom 40 članova gradskog zastupstva (30 rimokatolika i 10 pravoslavaca). Zastupstvo je izabralo magistrat na čelu s gradskim sudcem Ivanom pl. Baranyajem, dotadašnjim tajnikom Virovitičke županije.80 Prva sjednica Poglavarstva održana je 30. kolovoza.

Hrvatski sabor je ovu povlasticu potvrdio 1811. godine, dok Ugarski to nije nikada učinio jer je uvažio prigovor plemićā Dezseffwy, koji su smatrali da polažu pravo na Osijek na temelju pogrešne pretpostavke da je grad bio vlasništvo njihove obitelji u predosmanskom razdoblju.81 Prvih je godina Poglavarstvo imalo poteškoća i s drugim instancama, napose županijskim i komorskim vlastima, koje su se znale uplitati u rad

78 O okolnostima i postupku elibertacije u: Josip Bösendorfer. Crtice iz slavonske povijesti s osobitim obzirom na prošlost županija: Križevačke, Virovitičke, Požeške, cisdravske Baranjske, Vukovske i Srijemske te Kr. i slob. grada Osijeka u srednjem i novom vijeku. Osijek : Knjigo i kamenotiskara Julija Pfeiffera, 1910, str. 395-396; Josip Bösendorfer. Kako je Osijek postao Kraljevski i slobodni grad. Narodna starina, 8 (1929), 18, str. 33-40; Ive Mažuran. Tri komorska grada. U: Od turskog do suvremenog Osijeka. Julio Martinčić (ur.). Osijek : Zavod za znanstveni rad HAZU u Osijeku; Gradsko poglavarstvo Osijek; Zagreb : Školska knjiga, 1996, str. 51-53; Stjepan Sršan. Kako je Osijek 1809. godine postao slobodan i kraljevski grad. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str 15-34; Stjepan Sršan. Osijek prije dva stoljeća – uoči i nakon proglašenja slobodnog i kraljevskog grada 1804.-1934. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 35-64; Sršan. Slobodni i kraljevski grad Osijek…, str. 29-34; Zapisnik poglavarstvenih odluka slobodnog i kraljevskog grada Osijeka od 30. kolovoza do zadnjeg dana prosinca 1809. godine u političkim i gospodarskim predmetima = Prothocollum determinationum magistratualium lib. et. reg. civitatis essekiensis a 30-a augusti usque ultimam decembris anni 1809. in objectis politicis et oeconomicis. Stjepan Sršan (prev. i prir.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2009, str. 7-10; Diploma Elibertationis…, str. 5-10.

79 U konačnici je taj iznos narastao na oko 260.000 forinti, odnosno oko 144 forinte po domaćinstvu. Sršan, Slobodni i kraljevski grad Osijek…, str. 33.

80 Zapisnik poglavarstvenih odluka…, str. 40.81 Sršan. Kako je Osijek…, str. 33.


gradske uprave.82 Također, i vojska je nastojala zadržati raniji utjecaj na društveno-političke prilike u gradu, neke od prihoda što ih je ranije ubirala te beneficije ukonačivanja i besplatne radne snage.83

Premda je formalno grad administrativno ujedinjen još za Josipa II., do pune integracije gradskih četvrti Unutarnjeg, Gornjeg, Donjeg i Novog grada neće doći sve do prve polovice 20. stoljeća. Udaljenost i slaba prometna povezanost bile su samo najočitiji odraz urbanističke rascjepkanosti. Međutim, gradske su četvrti i u socijalnom i u ekonomskom pogledu funkcionirale kao zasebne cjeline. Svaka je četvrt, usto, imala zasebni niz kućnih brojeva, svaka je bila zasebni četnički kotar, odnosno upravna jedinica za novačenje, a postojala su i tri izborna kotara, iz kojih su birana po dva člana Poglavarstva. Na temelju popisa stanovništva vidljive su i razlike u etničkoj i vjerskoj strukturi. Godine 1809. brojem je stanovnika prednjačio Donji grad. Ulogu administrativnog središta imao je Unutarnji grad, gdje se nalazila gradska vijećnica te niz drugih institucija, poput vojarni, vojne bolnice, gimnazije, franjevačkog samostana i dr. No, postupno je primat počeo preuzimati Gornji grad, osobito nakon izgradnje nove velebne županijske palače u tadašnjoj Volovskoj (današnjoj Županijskoj) ulici 1846. godine.

U četrdesetogodišnjem razdoblju djelovanja Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, funkcioniranje gradskih vlasti većinom se odvijalo bez većih poteškoća. Mandat prvog sudca Ivana Baranyaya bio je, doduše, popraćen aferama i određenim prijeporima sa zastupstvom, u to vrijeme ne baš utjecajnim tijelom. Baranyay je na kraju podnio ostavku pa su do izbora funkciju sudca obnašali vršitelji dužnosti.84 Ipak, najveća kriza vlasti dogodila se u jeku revolucionarnih zbivanja 1848./1849. godine, kada su se, ovisno o vojnoj i političkoj situaciji u gradu i županiji, na vlasti izmjenjivali mađaronski sudac Josip Pozsonyi i narodnjački Demetar Vuković.

Stari model feudalnog sustava upravljanja temeljen na Osloboditeljnoj povelji formalno je okončan tek dvije godine nakon ukidanja feudalizma u Hrvatskoj i Slavoniji donošenjem carskog patenta o privremenom općinskom redu za Osijek od 7. rujna 1850. godine. No, odredbe tog privremenog reda zaživjele su u potpunosti tek nakon što su u listopadu 1851. godine u gradu provedeni lokalni izbori.85

U razdoblju od 1809. do 1850. dužnost gradskog sudca obavljalo je ukupno 9 osoba. To su bili:

82 Više u: Mažuran. Osijek od 1809. do 1848. godine…, str. 106-109.83 Zapisnik poglavarstvenih odluka…, str. 13-14.84 Zapisnik političkih i gospodarskih odluka slobodnog i kraljevskog grada Osijeka za 1810. i 1811. godinu =

Prothocollum Determinationum politico-oeconomicarum lib. et. reg. civitatis Essekiensis pro annis 1810. et 1811. Stjepan Sršan (prir.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2011, str. 823.

85 Više u: Jelaš, Danijel. Funkcioniranje gradske uprave i statuti Osijeka 1809.-1945. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), 70-71.


Ivan Baranyay 1809.-1811.Aleksandar Chavrak (vršitelj dužnosti) 1811.-1812.Josip Krmpotić (vršitelj dužnosti) 1812.Karl Zengewall 1813.-1814.Aleksandar Chavrak 1814.-1815.Stjepan Moslavac 1815.-1821.Josip Krmpotić 1821.-1831.Josip Pozsonyi 1831.-1835.Alojz Schmidt (vršitelj dužnosti) 1835.-1837.Alojz Schmidt 1837.-1848.Josip Pozsonyi 1848.Demetar Vuković 1848.Josip Pozsonyi 1848.-1849.Demetar Vuković 1849.-1850.Antun Stojanović 1850.

Mjesna nadležnost

Teritorij općine Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka obuhvaćao je gradske četvrti Donji grad, Gornji grad, Unutarnji grad (Tvrđa) i Alodij (Novi grad) te okolno gradsko zemljište. Općina je graničila s Retfalačkim vlastelinstvom na zapadu, Čepinskim na jugozapadu, Erdutskim na jugu i jugoistoku, dok je rijeka Drava predstavljala granicu Slavonije i Ugarske, kao i Virovitičke i Baranjske županije.

Sjedišta

Sjedište Poglavarstva bilo je u gradskoj vijećnici na središnjem trgu u Unutarnjem gradu.

Pravni položaj

Slobodni i kraljevski grad Osijek imao je status autonomne općine i četvrtog plemićkog staleža, s pravom zastupljenosti u Ugarskom saboru te Saboru Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Također, kao slobodni i kraljevski grad, Osijek je postao krunsko dobro (peculium sanctae Coronae), što znači da je priznavao jedino vrhovnu vlast vladara. Općenito govoreći, slobodne gradske općine imale su iznimno velik stupanj autonomije u obavljanju navedenih poslova, no trebale su podnositi izvješća višim upravnim i nadzornim organima, kao što su Kraljevsko namjesništvo, Visoka zemaljska vlada u Zagrebu i Ugarska dvorska komora.


Funkcije i djelatnost

Prema tadašnjoj upravno-pravnoj regulativi i tradiciji, tri su temeljne skupine poslova bile u nadležnosti jedinica lokalne samouprave: upravni poslovi (politica negotia), gospodarski poslovi (oeconomica negotia) i sudski poslovi (iuridica negotia).86

Upravni su poslovi, između ostalog, uključivali donošenje upravnih i normativnih akata, postupke izbora gradskih vlasti, dodjelu građanskog statusa, popisivanje stanovništva i vođenje drugih evidencija o građanima i gradskoj imovini, vođenje urbara, brigu o udovicama, siromasima i siročadi, vođenje gradske arhive, bilježničke poslove, odobrenje gradnje, izdavanje putnih isprava, novačenje vojnih obveznika, upućivanje peticija na više instance, pritužbe u ime gradske uprave i građana, itd. Također, grad je organizirao zdravstvenu službu, redarstvo, školstvo, razne komunalne službe te je skrbio o gradskim župama kao nositelj patronatskog prava.87

Kada govorimo o sudskim poslovima, gradska se vlast poglavito bavila građanskim prvostupanjskim parnicama te kaznenim djelima počinjenim na području grada. Slobodni i kraljevski gradovi su imali tzv. pravo mača (ius gladii), odnosno mogli su suditi i u slučajevima teških delikata za koje je bila predviđena smrtna kazna. Izuzetak su bili delikti poput izdaje, uvrede veličanstva i sl., budući da su za njih nadležni bili viši sudovi, dok je drugostupanjska instanca bio Stol sedmorice u Budimu. U domenu juridičkih poslova potpadale su i ostavine, točnije njihovo ovjeravanje i provođenje.

Gospodarski poslovi ticali su se gradskih prihoda i rashoda. Gradska je administracija, dakle, prikupljala porez, vodila porezne evidencije, određivala različite tržne i druge pristojbe te donosila godišnji gradski proračun.

U prvo su se vrijeme upravne i gospodarske sjednice Poglavarstva i Skupštine održavale zajedno, a od 1815. godine, za sve tri grupe poslova, sjednice se održavaju zasebno.

Unutarnji ustroj

Poveljom slobodnog i kraljevskog grada Osijeka utvrđeno je ustrojstvo gradske uprave. Izvršnu vlast u gradu predstavljalo je Poglavarstvo, na čelu sa sudcem (iudex, čeonik). Osim sudca, Poglavarstvo je činilo i šest senatora (starješina). Jedan od senatora obnašao je dužnost gradskog satnika (capitaneus), glavnog zapovjednika lokalnog redarstva te zamjenika sudca.

Zakonodavno tijelo bila je gradska skupština ili zastupstvo (electa communitas) na

86 Sršan. Inventar…, str. 13. 87 Vidi i: Sršan. Inventar…, str. 18-19.


čelu s pučkim tribunom (tribunus plebis). Skupštinu je činilo 40 zastupnika, od kojih se 10 biralo iz redova građana pravoslavne vjere. Izbori za skupštinu (tzv. obnova ili restauratio) održavali su se svake treće godine za polovicu zastupničkih mjesta, dakle zastupnički je mandat trajao 6 godina.

Među najvažnijim službenicima bili su redovni bilježnik (ordinarius notarius) i njegov zamjenik ili podbilježnik (vicenotarius). Jedan od njih dvojice je uvijek bio prisutan na sjednicama poglavarstva i zastupstva te je skupa sa sudcem i senatorima ovjeravao zapisnike. Zamjenik bilježnika bio je još zadužen i za gradsku arhivu, premda se kasnije javlja službenik pismohranitelj (regestrator). Od ostalih činovnika posebno treba spomenuti skrbnika siročadi (pupillarum curator), glavnog rizničara (camerarius) te upravitelja Zemljišnog ureda (praefectus urbarii). Osim niza administrativnih činovnika, iz gradskog su se proračuna plaćali i gradski fizik, ranarnici, ljekarnici, babice, župnici i kapelani, učitelji, panduri, noćobdije, subaše, dobošari, poljari, lugari itd.

Određeni poslovi gradske uprave bili su preneseni na pojedine gradske urede. Oni su vodili vlastitu dokumentaciju u skladu sa zaduženjima, većina i vlastito računovodstvo s uredskom blagajnom. Uredi vezani za upravni i gospodarski djelokrug poslova bili su Zemljišni ured (Officium Urbariatus), Sirotišni ured (Officium Pupillorum) te Blagajnički ured (Officium Cassae). Zemljišni je ured vodio zemljišne (gruntovne, katastarske i dr.) evidencije. U sklopu tog ureda je djelovala Šestotjedna depozitna (ostavna) blagajna, a ondje su se uplaćivali polozi prilikom kupoprodaje nekretnina radi osiguranja naplate svih gradskih potraživanja. Sirotišni je ured imao primarni zadatak upravljati imovinom gradske siročadi, kao svojevrsni investicijski fond. Sirotišna blagajna obračunavala je prihode i rashode od upravljanja imovinom siročadi. Blagajnički je ured bio središnja jedinica za upravljanje gradskim prihodima i rashodima, s pet blagajni - Komorskom, Poreznom, Depozitnom, Privremenom depozitnom i Bolničkom. Komorska je blagajna bila centralna gradska riznica, kojoj su izvješća slale sve druge niže uredske blagajne. Porezna je blagajna obračunavala gradske prihode od poreza, Depozitna ili Ostavna blagajna zaprimala je uloge građana te razne pologe na ime transakcija, a Bolnička je obračunavala prihode i rashode gradske bolnice. Što se Privremene depozitne blagajne tiče, nažalost, njezina dokumentacija nije sačuvana pa nije moguće odrediti kakvu je funkciju ona imala. Jedini gradski ured koji se bavio sudbenim poslovima bio je Sudbeni ured (Officium Iudicatus). Glavni zadatak tog ureda bio je zaprimanje pritužbi građana, točnije kaznenih prijava i zamolbi za pokretanjem građanskih parnica protiv drugih osoba.

Opći kontekst

Institucija slobodnih kraljevskih gradova u ovim se krajevima javlja u 13. stoljeću. Taj su status naselja stjecala na temelju vladarskih povlastica o izuzimanju gradskih općina


iz sudske, upravne i porezne nadležnosti županija i vlastele te njihovom podvrgavanju izravnoj sudbenoj vlasti vladara ili kraljevskog tavernika (u slučaju tzv. tavernikalnih gradova). Tijekom vremena su slobodne općine građana dobivale i status kolektivnog plemstva, stičući time pravo slanja poslanika u Ugarski sabor.

Proglašenje Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom bilo je očekivani korak, budući da se radilo o najvećem i najznačajnijem slavonskom naselju, koje taj status nije steklo ranije isključivo zbog kasne administrativne integracije gradskih cjelina pod jedan magistrat. Ipak, treba naglasiti da se radi o posljednjih četrdesetak godina feudalizma u Habsburškoj Monarhiji te da građani Osijeka, s obzirom na visoki iznos otkupnine, ali i općenito zbog razdoblja ekonomske stagnacije, od ovog proglašenja nisu imali očekivanu korist. Revolucionarna zbivanja 1848.-1849. godine u Monarhiji su dokinula feudalizam, a time i feudalnu instituciju slobodnih kraljevskih gradova.88

Odnosi i veze

Prednik

Komorska općina Osijek (1786.-1809.)

Sljednik

Gradsko poglavarstvo Osijek (1851.-1945.)

Povijest arhivskog fonda

U vrijeme djelovanja stvaratelja, gradivo Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Osijeka bilo je smješteno u prostoriji gradske vijećnice predviđenoj za arhivu, a najvažniji su dokumenti odlagani u poseban sef koji je služio kao trezor (secretum civitatis archivum). Potom je o gradivu skrbio pravni sljednik Poglavarstva, da bi pred Drugi svjetski rat najveći dio stare gradske arhive bio pohranjen u osječkom muzeju, sve do preuzimanja u netom osnovani osječki arhiv 1947. godine. Tadašnji ravnatelj Muzeja, Josip Bösendorfer, odlučio je zadržati Osloboditeljnu povelju i nešto kartografskog materijala, dok sudbinu glavnine upravno-gospodarskih spisa iz 1850. godine još treba razjasniti.89

Budući da je gradivo u Arhiv dospjelo skupa s drugom dokumentacijom gradske uprave

88 Gradska se uprava i u narednom razdoblju koristila titulom slobodnog i kraljevskog grada, ali ona je imala isključivo povijesno značenje.

89 Sršan navodi da ih je proučavao Bösendorfer te da se nalaze u Muzeju Slavonije. Sršan. Inventar…, str. 26.


od kraja 17. stoljeća do 1945. godine, a u dosjeu fonda ne nalazimo uobičajene priloge i stare vodiče fonda, teško je danas rekonstruirati u kakvom je stanju ono primljeno, tko je i kada radio na sređivanju fonda itd. Tek u Sršanovom inventaru iz 1989. godine doznajemo da je prvotno sređivanje trajalo godinama uz sudjelovanje većeg broja arhivskih djelatnika te da su se na tom poslu posebno istaknuli Kamilo Firinger, Ive Mažuran i, dakako, sam Sršan.90 Isprva je gradivo od 1809. do 1945. godine smatrano jedinstvenim fondom, što je zadržano i tijekom prvotnog sređivanja. Kasnije je, primjenom i danas važećeg klasifikacijskog sustava, taj fond podijeljen na četiri cjeline prema kriteriju povijesnih razdoblja. Tako je fond HR-DAOS-6 dobio naziv Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, a obuhvaćao je razdoblje od 1809. do 1848. godine. Ta je razdioba izvršena administrativno, ali su zadržani jedinstvena struktura fonda te obavijesno pomagalo, odnosno navedeno razgraničenje nije provedeno do kraja sve do revizije započete 2013. godine. Tada se krenulo i u novo sređivanje fonda.

Način preuzimanja

Prvo je preuzimanje od Muzeja Slavonije u Osijeku obavljeno 11. studenog 1947. godine. Nakon toga je ostatak gradiva preuziman u više navrata.91

Sadržaj i ustroj

Sadržaj

Gradivo fonda Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka predstavlja vrelo raznovrsnih izvornih podataka za povijest Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća. Riječ je o dokumentaciji nastaloj djelovanjem središnjih tijela gradske vlasti i nižih administrativnih jedinica. Glavnina fonda odnosi se na rad Poglavarstva i Skupštine. Radi se o zapisnicima upravnih, gospodarskih i sudbenih sjednica, spisima predmeta rješavanih na spomenutim sjednicama te pripadajućim registraturnim evidencijama i pomagalima, odnosno urudžbenim zapisnicima i abecednim kazalima.

Vrijednu skupinu dokumenata čine i normativni akti središnjih državnih organa kojima su se uređivala razna područja iz djelokruga poslova Poglavarstva i pitanja iz domene gospodarstva, prava i obveza građana i dr.

Gradivo gradskih ureda sadrži dokumentaciju iz djelokruga poslova pojedinih ureda te financijsku dokumentaciju uredskih blagajni. Što se gradiva Zemljišnog ureda tiče,

90 Sršan. Inventar…, str. 6, 26.91 Državni arhiv u Osijeku. Knjiga primljenog arhivskog gradiva I., passim.


posebno treba istaknuti zemljišne evidencije, prvenstveno gruntovne i katastarske knjige te razne popise vlasnika nekretnina u gradu. U gradivu Sirotišnog ureda nalazimo podatke o siročadi na skrbi Poglavarstva i upravljanju njihovom imovinom, osobito u dosjeima siročadi. Podatke pak o financijskom poslovanju grada, gradskim prihodima i rashodima, sadrži gradivo Blagajničkog ureda. Zanimljive podatke o građanima i njihovoj svakodnevici nalazimo i u gradivu nastalom radom Sudbenog ureda. Riječ je o raznim prijavama i predstavkama građana upućenim gradskom sudcu ili Poglavarstvu te o brojnim oporukama odloženim u zasebnu podseriju.

Prvorazredan izvor podataka o stanovništvu Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća predstavljaju sumarni i poimenični popisi stanovništva, napose popisi neplemenitog stanovništva iz 1815. i 1840. godine te zemaljski popis iz 1828. godine. Evidencije vojnih obveznika i dokumentacija o regrutaciji tvore podseriju Vojni poslovi.

Odabiranje, izlučivanje i rokovi čuvanja

Zbog vremena nastanka gradiva, njegove povijesne važnosti i trajnog karaktera, odabiranje i izlučivanje prilikom posljednjeg sređivanja nije izvršeno. Sršan tek uzgredice navodi podatak da je tijekom ranijih sređivanja iz fonda izlučena bezvrijedna dokumentacija, no dokumenata i zapisa o tome u dosjeu fonda nema.92

Plan sređivanja

Potkraj 2013. godine pristupilo se reviziji arhivskog fonda, ponajviše radi utvrđivanja stanja arhivskih i tehničkih jedinica, ponovne uspostave prvobitnog poretka narušenog dugogodišnjim korištenjem gradiva te eventualne identifikacije gradiva koje je potrebno restaurirati. No, nakon inicijalnog uvida primijećena je na pojedinim mjestima i znatnija izmiješanost gradiva unutar tehničkih jedinica. Također, uočene su određene naknadne akvizicije i pridruživanja gradiva Poglavarstva izdvojenog iz drugih arhivskih cjelina. Te izmjene nisu bile evidentirane niti u obavijesnim pomagalima niti u dosjeu fonda, te je odlučeno da će revizija uključivati i temeljitu analizu sadržaja jedinica.

Detaljnom analizom strukture i sadržaja fonda Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka utvrđeno je sljedeće stanje:

- u većini je arhivskih jedinica utvrđen manji ili veći stupanj narušenosti prvobitnog poretka

- u dijelu arhivskih jedinica postoji neevidentirano gradivo koje nije ispravno identificirano, nije ispravno odloženo ili je na neadekvatan način opisano u

92 Sršan. Inventar…, str. 17.


obavijesnom pomagalu- dosadašnja struktura arhivskog fonda tek je djelomično odražavala

administrativno ustrojstvo, funkcije i djelatnosti stvaratelja- zbog spomenutih naknadnih ulaganja dio tehničkih jedinica bio je pretrpan,

a zbog dugogodišnje manipulacije mnoge su tehničke jedinice bile oštećene i trebalo ih je zamijeniti

- dio gradiva bio je odložen u ambalažu neodgovarajućih dimenzija

Na temelju provedene analize odlučeno je da se krene u novo sređivanje fonda, pri čemu će se ponovo uspostaviti prvobitni poredak ondje gdje je bio narušen, nova primjerenija struktura arhivskih serija i podserija, spisi će se uložiti u nove kutije te će se na kraju izraditi novo suvremeno obavijesno pomagalo, odnosno sumarni inventar, u skladu s aktualnim arhivskim međunarodnim standardima. Ovo je bila prilika i da se gradivo u potpunosti razgraniči s fondom Gradsko poglavarstvo Osijek, uz korekciju granične godine, pa će ubuduće fond Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka obuhvaćati razdoblje od 1809. do 1850. godine, sukladno stvarnim administrativnim i zakonodavnim promjenama.

Tijekom obrade i sređivanja fonda poštivan je prvobitni poredak koji je uspostavio sam stvaratelj u registraturi. To se u prvom redu odnosi na spise vođene prema centralnim urudžbenim zapisnicima, odlagane ad acta prema registraturnom broju, ali i na druge spise, vođene u raznim registraturnim evidencijama. Tamo gdje registraturni poredak nije bio utvrdiv, gradivo je združeno prema načelu pertinencije te je unutar jedinica odlagano kronološki, dok su dosjei u fondu odloženi abecedno.

Budući da je posljednje obavijesno pomagalo obuhvaćalo gradivo od 1809. do 1945. godine, tadašnja je struktura fonda ponajviše odražavala funkcije, organizaciju i djelatnosti osječkog poglavarstva iz razdoblja nakon 1850. godine. Stoga je tijekom sređivanja bilo nužno i temeljito preustrojiti fond. Tako su, s obzirom na osnovne djelatnosti Poglavarstva, oblikovane dvije serije: Upravno-gospodarski poslovi i Sudbeni poslovi. Razlog zašto upravni i gospodarski poslovi nisu razgraničeni kao zasebne serije leži u tome što su se od 1809. do 1814. godine održavale zajedničke upravno-gospodarske sjednice pa su sukladno tomu vođeni i jedinstveni sjednički zapisnici, a spisi upravnih i gospodarskih poslova registraturno su odlagani zajedno sve do 1850. godine. Podserije čini gradivo pojedinih ustrojbenih jedinica gradske uprave ili se radi o dokumentaciji združenoj prema vrsti ili sadržaju.

Obradom je, dakle, uspostavljena sljedeća osnovna struktura fonda:

1. Upravni i gospodarski poslovi

1.1 Rad središnjih tijela na poslovima uprave i gospodarstva 1.2 Normativni akti


1.3 Zemljišni ured i blagajna 1.4 Sirotišni ured i blagajna 1.5 Blagajnički ured 1.6 Popisi i evidencije stanovništva 1.7 Vojni poslovi

2. Sudbeni poslovi

2.1 Rad središnjih tijela na sudskim poslovima 2.2 Sudbeni ured 2.3 Ostavine

Kako se radi o razmjerno velikom arhivskom fondu, odlučeno je da će se prilikom izrade obavijesnog pomagala uz sumarni popis arhivskih jedinica izraditi i detaljni pojedinačni popis tehničkih jedinica, smješten na kraju inventara.

Uvjeti dostupnosti i korištenja

Uvjeti dostupnosti i umnožavanja

Sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva93 i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Osijeku.94

Jezik i pismo u gradivu

Njemački, latinski, hrvatski, mađarski, srpski; njemačka novovjekovna gotica, latinica, ćirilica

Tvarne značajke i tehnički uvjeti

Sačuvane knjige i spisi u razmjerno su dobrom stanju, no ipak će biti nužno neke knjige preuvezati.

93 Narodne novine 67/1999. Url: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_67_1260.html (10. 10. 2016.)94 Stranica Državnog arhiva u Osijeku. Url: http://www.dao.hr/pravilnik_o_koristenju_arhivskog_gradiva.php (11. 6. 2015.).


Obavijesna pomagala

Stjepan Sršan. Inventar arhivske građe gradskog poglavarstva u Osijeku. Osijek : Sveučilište u Osijeku; Historijski arhiv u Osijeku, 1989 (vodič)

Vesna Božić-Drljača, Danijel Jelaš. Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka (1809-1850) : Sumarni inventar. Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2016

Kontrola opisa

Napomena arhivista

Obavijesno pomagalo izradili su viši arhivisti Vesna Božić-Drljača i mr. sc. Danijel Jelaš. Na poslovima sređivanja sudjelovao je i Dražen Jurković, viši arhivski tehničar.

Pravila ili propisi

Opis je izrađen sukladno Općoj međunarodnoj normi za opis arhivskog gradiva ISAD/G, drugo izdanje,95 i Međunarodnoj normi arhivističkoga normiranoga zapisa za pravne osobe i obitelji ISAAR/CPF, drugo izdanje.96

Datum izrade

Travanj 2016.

95 ISAD (G) : Opća međunarodna norma za opis arhivskog gradiva. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2001.96 ISAAR (CPF) : Međunarodna norma arhivističkoga normiranoga zapisa za pravne osobe i obitelji. Zagreb :

Hrvatski državni arhiv, 2006.


ö Opis nižih arhivskih jedinica

1. Upravni i gospodarski poslovi

Signatura HR-DAOS-6.1Razina opisa SerijaVrijeme nastanka gradiva 1809-1850Količina i nosač jedinice opisa 462 knjige; 646 kutija (84 d/m) Serija sadrži dokumentaciju Poglavarstva iz djelokruga uprave (politica) te gospodarske djelatnosti (oeconomica). Radi se o gradivu koje se tiče organizacije i funkcioniranja gradske uprave, gradskih službenika i namještenika, donošenja proračuna, gradskih prihoda i rashoda, gradske imovine, vođenja evidencija o građanima i drugim stanovnicima, vođenja zemljišnih evidencija, komunalnog uređenja, održavanja javnog reda i mira, regulacije gospodarske djelatnosti građana, sajmovanja, gradskih poreza i pristojbi, skrbi o siročadi, socijalnih davanja, regulacije cijena, javnog zdravlja, patronatskog prava, odnosa grada s drugim tijelima i institucijama, ukonačenja vojske i novačenja.

1.1 Rad središnjih tijela na poslovima uprave i gospodarstva

Signatura HR-DAOS-6.1.1Razina opisa PodserijaVrijeme nastanka gradiva 1809-1850Količina i nosač jedinice opisa 177 knjiga; 512 kutija (73,5 d/m)

Dokumentaciju središnjih tijela Poglavarstva iz djelokruga poslova uprave i gospodarstva čine sjednički zapisnici Poglavarstva i Skupštine te Upravni i gospodarski predmeti s pripadajućim registraturnim evidencijama, točnije urudžbenim zapisnicima i kazalima.


1.1.1 Zapisnici upravnih i gospodarskih sjednica 1809-1850 knj. 1-93

1.1.1.1 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica

1809-1814 knj. 1-18

1.1.1.2 Zapisnici upravnih sjednica 1815-1850 knj. 19-571.1.1.3 Zapisnici gospodarskih sjednica 1815-1850 knj. 58-93

1.1.2 Prijepisi zapisnika upravnih i gospodarskih sjednica

1812/1850 kut. 1-20

1.1.3 Urudžbeni zapisnici upravnih i gospodarskih predmeta

1809-1850 knj. 94-135

1.1.4 Kazala upravnih i gospodarskih predmeta 1809-1850 knj. 136-177Upisi u kazalima sadrže i broj sjednice i urudžbeni broj spisa predmeta pod kojim je odložen ad acta. Stoga je pomoću kazala moguće pretraživati i zapisnike i spise.

1.1.5 Upravni i gospodarski predmeti 1809-1850 kut. 21-512

1.2 Normativni akti

Signatura HR-DAOS-6.1.2Razina opisa PodserijaVrijeme nastanka gradiva 1809-1850Količina i nosač jedinice opisa 4 knjige; 1 kutija (0,5 d/m)

Podserija sadrži knjige prijepisa naredaba s pripadajućim kazalom te knjigu carskih dekreta. Radi se o normativnim aktima središnjih državnih organa, a njima se uređuju razna područja iz djelokruga poslova poglavarstva te funkcioniranja i svakodnevnog života gradske općine. Osim knjiga prijepisa, u podseriju su uvrštene i razne okružnice, odnosno naredbe i uredbe središnjih organa vlasti. 97

1.2.1 Prijepisi pristiglih normativnih akata 1809-1848 knj. 178-180

1.2.1.1 Knjige naredaba 1809-1848 knj. 178-1791.2.1.2 Kazalo knjiga naredaba knj. 180

Knjiga sadrži upise koji se odnose na Knjigu naredaba (1851-1869) iz fonda Gradsko poglavarstvo Osijek.97

97 Fond HR-DAOS-10.


1.2.2 Prijepis zbirke carskih dekreta i rješenja dvorske kurije

1830 knj. 181

Riječ je o rukopisnom prijepisu zbirke carskih dekreta i rješenja dvorske kurije naslovljene Planum Tabulare Sive Decisiones Curiales, tiskane 1800. godine. U ex librisu stoji da je prijepis prvotno pripadao privatnoj biblioteci odvjetnika Alojza Schmidta, kasnijeg gradskog sudca.

1.2.3 Okružnice 1809/1850 kut. 513

1.3 Zemljišni ured i blagajna


Podserija sadrži dokumentaciju iz djelokruga poslova Zemljišnog ureda i uredske blagajne, uključujući i evidencije o zemljišnom vlasništvu, reguliranje prometa nekretnina u gradu te ubiranje prihoda od kupoprodaje.

1.3.1 Izvadci iz sjedničkih zapisnika 1822/1850 kut. 514-520Jedinicu čine izvadci iz zapisnika sjednica Gradskog poglavarstva u predmetima koji se odnose na rad Zemljišnog ureda i blagajne te predmetima o zemljišnom vlasništvu.

1.3.2 Gruntovne knjige 1809-1847 knj. 182-185Gruntovne knjige Osijeka za ovo razdoblje nisu sačuvane u cijelosti. Vođene su za svaku gradsku četvrt posebno, a donose podatke o slijedu vlasnika pojedinih parcela, podatke o površini, kulturi i zgradama na čestici te poveznicu s knjigom ugovora o prodaji nekretnina.

1.3.2.1 Gornji grad 1809-1847 knj. 1821.3.2.2 Donji grad 1809-1847 knj. 183-1841.3.2.3 Unutarnji i Novi grad 1809-1847 knj. 185


1.3.3 Katastralni zemljišnik za Donji grad 1824 knj. 186Sačuvan je jedino katastralni zemljišnik za četvrt Donji grad. Knjiga sadrži pojedinačne podatke o vlasništvu, površini i kulturi po katastarskim česticama.

1.3.4 Popisi kućevlasnika knj. 187-188Jedinicu čine dva nedatirana popisa kućevlasnika, od kojih je jedan vođen prema kućnom broju, a drugi abecedno.

1.3.5 Popis vlasnika oranica i vinograda 1820 knj. 1891.3.6 Knjige ugovora o prodaji nekretnina 1809-1847 knj. 190-197

Knjige ugovora o prodaji nekretnina sadrže skraćeni tekst ugovora za svaku kupoprodaju nekretnina na području grada, a donose podatke o kupcu, prodavatelju, samoj nekretnini i cijeni.

1.3.7 Gradski prihodi od prometa nekretnina 1824 knj. 198-206kut. 521-529

Jedinica sadrži dokumentaciju vezanu za gradske prihode od prometa nekretnina, uključujući i dokumentaciju o uplatama u Šestotjednu depozitnu blagajnu.

1.3.7.1 Dnevnik zemljišnih prihoda 1834-1835 knj. 198

1.3.7.2 Mjesečni izvadci o zemljišnim prihodima

1809/1844 kut. 521-522

1.3.7.3 Protokoli Šestotjedne depozitne blagajne

1813/1847 knj. 199-206

1.3.7.4 Spisi Šestotjedne depozitne blagajne

1813-1850 kut. 523-529

1.4 Sirotišni ured i blagajna


Podseriju čini dokumentacija o upravljanju imovinom siročadi u nadležnosti Poglavarstva, financijskom poslovanju Sirotišnog ureda i blagajne te općenito načinu funkcioniranja skrbi o siročadi u gradu.


1.4.1 Knjige siročadi 1809-1848 knj. 207-208Knjige siročadi sadrže podatke o imovini za svako siroče na skrbi osječkog poglavarstva ponaosob, ponekad i imena roditelja te drugih članova obitelji.

1.4.2 Dosjei siročadi 1815/1850 kut. 530-559U dosjeima nalazimo dokumentaciju o upravljanju imovinom za svako pojedino siroče na skrbi Poglavarstva, točnije račune, blagajničke izvatke, namire, izvatke sjedničkih zapisnika te sudske rasprave.

1.4.3 Računovodstvena dokumentacija Sirotišnog ureda

1809/1850 knj. 209-244

Računovodstvena dokumentacija uključuje račune, odnosno sumarne i pojedinačne iskaze o stanju imovine siročadi u tekućoj godini te blagajničke spise, podatke o bilanci Sirotišne blagajne, evidenciju dužnika kojima je novac iz blagajne bio posuđivan uz kamatu i uredsku kopirnu knjigu računa.

1.4.3.1 Knjige računa Sirotišne blagajne 1811/1850 knj. 209-2261.4.3.2 Spisi Sirotišne blagajne 1809-1850 kut. 560-5841.4.3.3 Dnevnici primitaka i izdataka

Sirotišne blagajne1821/1845 knj. 227-242

1.4.3.4 Knjiga dužnika Sirotišne blagajne 1809/1842 knj. 2431.4.3.5 Kopirna knjiga računa Sirotišnog

ureda1836-1848 knj. 244

1.4.4 Instrukcije o radu Sirotišta u Beču 1828/1838 kut. 585Jedinica sadrži normalije, jelovnike, razne obrasce i drugu dokumentaciju o radu bečkog sirotišta, dostavljenu Sirotišnom uredu kao ogledni primjerak.

1.5 Blagajnički ured


Gradivo blagajničkog ureda sastoji se od spisovodstvenog gradiva nastalog u sklopu redovnog poslovanja ureda, razne računovodstvene dokumentacije pojedinih blagajni u njegovoj nadležnosti te obračuna gradskih prihoda s pripadajućom dokumentacijom.


1.5.1 Spisi Blagajničkog ureda 1809/1850 kut. 586-592Jedinica obuhvaća dokumentaciju Blagajničkog ureda, koji je koordinirao ukupno financijsko poslovanje Poglavarstva.

1.5.2 Komorska blagajna 1812-1850 knj. 245-282kut. 593-633

Dokumentacija Komorske blagajne objedinjuje cjelokupnu računovodstvenu djelatnost Poglavarstva. Jedinica sadrži obračune za sve gradske prihode i rashode, a uključuje dnevnike i spise Komorske blagajne, iskaze različitih prihoda i rashoda te obračune troškova za djelatnike Poglavarstva i zatvorenike.

1.5.2.1 Dnevnici računa Komorske blagajne

1812/1850 knj. 245-257

1.5.2.2 Računi prihoda i rashoda Komorske blagajne

1818/1849 knj. 258-282

1.5.2.3 Spisi Komorske blagajne 1813-1850 kut. 593-6281.5.2.4 Zbirni iskazi prihoda i rashoda

Komorske blagajne1833/1849 kut. 629

1.5.2.5 Iskazi prihoda i rashoda od glavnica i kamata

1814/1850 kut. 629

1.5.2.6 Iskazi prihoda i rashoda od najamnine

1815/1850 kut. 629

1.5.2.7 Iskazi i obračuni trošarina 1815/1850 kut. 6301.5.2.8 Rashodi za osoblje Poglavarstva 1813/1850 kut. 631-6321.5.2.9 Rashodi za varoške služitelje 1837/1850 kut. 632

1.5.2.10 Rashodi za zatvorenike 1818/1820 kut. 632

1.5.3 Porezna blagajna 1828/1838 knj. 283-317kut. 633-637

Dokumentaciju Porezne blagajne čine blagajnički spisi i računi prihoda i rashoda blagajne te sumarna izvješća o poreznim uplatama i dugovanjima građana.

1.5.3.1 Dnevnici računa Porezne blagajne 1818/1849 knj. 283-2971.5.3.2 Računi prihoda i rashoda Porezne

blagajne1817/1849 knj. 298-317

1.5.3.3 Spisi Porezne blagajne 1813-1850 kut. 633-6361.5.3.4 Sumarna izvješća o uplati i

ostatku poreza1833/1849 kut. 637


1.5.4 Depozitna blagajna 1828/1838 knj. 318-339kut. 638

Dnevnici i spisi Depozitne blagajne tiču se pologa građana i drugih fizičkih osoba koje su novac uložile kod grada uz kamatu.

1.5.4.1 Dnevnici primitaka i izdataka Depozitne blagajne

1812/1848 knj. 318-339

1.5.4.2 Spisi Depozitne blagajne 1818/1849 kut. 638

1.5.5 Završni računi Bolničke blagajne 1846/1849 kut. 6391.5.6 Proračuni gradskih blagajni 1823/1849 kut. 640

1.5.6.1 Proračun Komorske blagajne 1823/1849 kut. 6401.5.6.2 Proračun Porezne blagajne 1823/1847 kut. 640

1.5.7 Gradski podkomornik 1813/1850 knj. 340-346kut. 641

Jedinica sadrži računovodstvenu dokumentaciju gradskog podkomornika vezanu za upravljanje gradskom imovinom.

1.5.7.1 Dnevnik računa gradskog podkomornika

1813/1850 knj. 340-346

1.5.7.2 Spisi gradskog podkomornika 1845-1847 kut. 641

1.5.8 Gradske pristojbe 1810/1850 kut. 642Jedinica sadrži evidencije o ubiranju gradskih pristojbi.

1.5.8.1 Iskazi vodenica i vodomlinarine 1814/1850 kut. 6421.5.8.2 Dnevnici maltarine 1810-1811 kut. 6421.5.8.3 Dnevnici bregarine 1813-1839 kut. 642

1.5.9 Ugovori o najmu i koncesiji 1825/1850 kut. 6431.5.10 Porezi građana 1811/1850 knj. 347-434

kut. 644-645Jedinicu čine detaljni izračuni i evidencije poreznih obveza građana.

1.5.10.1 Porezna osnova 1811/1850 kut. 6441.5.10.2 Glavne porezne knjige 1811/1850 knj. 347-3581.5.10.3 Izvadci iz porezne knjige 1833/1850 kut. 6441.5.10.4 Godišnji individualni obračuni 1819/1850 knj. 359-4261.5.10.5 Obračuni poreznih zaostataka 1817/1844 knj. 427-434

kut. 6451.5.10.6 Župni porez 1819-1820 kut. 644


1.5.11 Poslovne knjige osječkih trgovaca 1811/1847 knj. 435-440Jedinica sadrži računovodstvene knjige osječkih trgovaca koje su najvjerojatnije bile prilog pojedinačnim predmetima obračuna poreza vlasnika trgovačkih radnji u gradu.

1.5.11.1 Knjiga vjerovnika 1834/1840 knj. 4351.5.11.2 Imenik salda-konti knj. 4361.5.11.3 Računska knjiga 1816/1822 knj. 4371.5.11.4 Blagajnička knjiga 1819-1820 knj. 4381.5.11.5 Glavna knjiga trgovca Georga

Anderhola1811/1818 knj. 439

1.5.11.6 Vinska knjižica trgovca Antona Franka

1840/1847 knj. 440

1.6 Popisi i evidencije stanovništva

Signatura HR-DAOS-6.1.6Razina opisa PodserijaVrijeme nastanka gradiva 1809-1850Količina i nosač jedinice opisa 20 knjiga (0,8 d/m)

Podserija sadrži knjige četiriju popisa stanovništva, triju općih i jednog zemaljskog, te abecedno kazalo građana, točnije muških stanovnika primljenih u općinsku svezu.

1.6.1 Opći popis iz 1814. godine 1814 knj. 441-446Opći popis neplemenitog stanovništva (conscriptio ignobilium) obavljen 1814. godine je najbolje sačuvani popis stanovništva Osijeka iz prve polovice 19. stoljeća. Njime su obuhvaćeni svi stanovnici grada osim plemića i klerika. On donosi podatke o svakom članu kućanstva. Kod muškaraca su se, uz ime i prezime, upisivali godina rođenja, položaj u kućanstvu (qualificatio), status i kategorija zanimanja (classificatio), dobna skupina, vjerska pripadnost, je li odsutan u vrijeme popisa (u zemlji, inozemstvu ili mjestu rođenja), je li služio vojsku, radi li se o trajno ili privremeno nastanjenom strancu te opaske popisivača. Za ženske se pak članove kućanstva navode samo ime i prezime, položaj u kućanstvu, je li odsutna, radi li se o strankinji te eventualna opaska popisivača. Razlog razlikama u bilježenju podataka za muškarce i žene leži u tome što je popis služio i kao evidencija vojnih obveznika. Popis je vođen po gradskim četvrtima, a, osim poimeničnog sačuvane su i knjige sumarnog popisa.


1.6.1.1 Poimenični popis Unutarnji i Novi grad

1814 knj. 441

1.6.1.2 Poimenični popis Gornji grad 1814 knj. 4421.6.1.3 Poimenični popis Donji grad 1814 knj. 4431.6.1.4 Sumarni popis Unutarnji i Novi

grad1814 knj. 444

1.6.1.5 Sumarni popis Gornji grad 1814 knj. 4451.6.1.6 Sumarni popis Donji grad 1814 knj. 446

1.6.2 Opći popis iz 1839. godine 1839 knj. 447-451Opći popis neplemenitog stanovništva iz 1839. godine vođen je prema identičnom obrascu kao i popis iz 1814. godine. Knjiga poimeničnog popisa za Gornji grad nije sačuvana.

1.6.2.1 Poimenični popis Donji grad 1839 knj. 4471.6.2.2 Poimenični i sumarni popis

Unutarnji grad1839 knj. 448

1.6.2.3 Poimenični i sumarni popis Novi grad

1839 knj. 449

1.6.2.4 Sumarni popis Gornji grad 1839 knj. 4501.6.2.5 Sumarni popis Donji grad 1839 knj. 451

1.6.3 Popis vojnih obveznika iz 1850. godine za Gornji grad

1850 knj. 452

Riječ je o popisu provedenom s ciljem evidentiranja vojnih obveznika rođenih između 1824. i 1830. godine po kućanstvima. Sačuvan je samo necjelovit svezak za Gornji grad.

1.6.4 Opći zemljišni popis iz 1828. godine 1828 knj. 453-459Predmet ovoga cenzusa nije bio poimenično popisati pučanstvo, već prikupiti podatke o kućanstvima, točnije imovini kućanstva podložnoj oporezivanju. Uz ime poreznog obveznika (glave obitelji, kućegazde), popis donosi broj radno sposobnih ukućana obaju spolova između 18 i 60 godina starosti, njihovo zanimanje, broj kuća na posjedu i njihovu vrijednost, veličinu i vrijednost okućnice, površine njiva, livada, vinograda te opseg i vrijednost proizvodnje, broj krupne i sitne stoke, površine šume, razno i opaske popisivača.

1.6.4.1 Probni popis za Unutarnji grad 1828 knj. 4531.6.4.2 Knjige zemljišnog popisa I-VI 1828 knj. 454-459


1.6.5 Upisnik građana 1809/1847 knj. 460Abecedni Upisnik građana (Conotatio Individuorum in Libera et Regia Civitate Eszekiensi) sadrži ime i prezime građanina, njegovu vjeroispovijest, zanimanje, narodnost, bračno stanje te način plaćanja i iznos pristojbe za primanje u građanstvo.98

1.7 Vojni poslovi

Signatura HR-DAOS-6.1.798

Razina opisa PodserijaVrijeme nastanka gradiva 1849-1850Količina i nosač jedinice opisa 2 knjige; 1 kutija (0,2 d/m)

Podserija sadrži evidencije o ukonačivanju vojske za vojne kotareve Gornji, Unutarnji i Donji grad te zapisnike sa sjednica gradskog regrutacijskog odbora.

1.7.1 Zapisnici o ukonačivanju vojske 1849-1850 knj. 461-462kut. 646

Zapisnici sadrže podatke o vojnicima smještenim u Osijeku, odnosno njihovo ime, ime kućevlasnika koji je vojniku pružio smještaj te vrijeme trajanja boravka.

1.7.1.1 Kotar Gornji grad 1849 knj. 4611.7.1.2 Kotar Unutarnji grad 1849-1850 knj. 4621.7.1.3 Kotar Donji grad 1850 kut. 646

1.7.2 Zapisnici Odbora za novačenje 1849-1850 kut. 646Riječ je o fragmentarno sačuvanim zapisnicima Odbora za novačenje.

98 Postoji sačuvana i Knjiga građana Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, no ona je kasnije služila kao Knjiga začasnih građana te je odložena u Zbirku isprava fonda Gradsko poglavarstvo Osijek (HR-DAOS-10) pod br. 37/1898, knj. br. 1187.


2. Sudbeni poslovi

Signatura HR-DAOS-6.2Razina opisa SerijaVrijeme nastanka gradiva 1809-1850Nosač jedinice opisa 145 knjiga; 392 kutije (48,30 d/m)

Serija sadrži dokumentaciju Poglavarstva iz djelokruga sudbenih poslova (iuridica). Gradivo se odnosni na organizaciju i funkcioniranje sudbene djelatnosti na području gradske općine, odnos gradske i drugih sudbenih nadležnosti, prijave i progon počinitelja kaznenih djela i prekršaja, izvršenja kazni, građanske parnice te ostavine građana. Također, u domeni sudbenih poslova Poglavarstva bilo je i vođenje registra tvrtki sa sjedištem na području grada.

2.1 Rad središnjih tijela na sudbenim poslovima

Signatura HR-DAOS-6.2.1Razina opisa PodserijaVrijeme nastanka gradiva 1809-1850Količina i nosač jedinice opisa 140 knjiga; 384 kutije (47,3 d/m)

Dokumentaciju središnjih tijela Poglavarstva iz djelokruga sudbenih poslova čine sjednički zapisnici Poglavarstva i Skupštine, Sudbeni predmeti te pripadajuće registraturne evidencije i evidencije trgovačkih društava i zatvorenika.

2.1.1 Zapisnici sudbenih sjednica 1809-1850 knj. 463-5152.1.2 Prijepisi zapisnika sudbenih sjednica 1811/1850 kut. 647-6532.1.3 Urudžbeni zapisnici sudbenih predmeta 1810-1850 knj. 516-5562.1.4 Kazala sudbenih predmeta 1809-1850 knj. 557-598

Upisi u kazalima sadrže i broj sjednice i urudžbeni broj spisa predmeta pod kojim je odložen ad acta. Stoga je pomoću kazala moguće pretraživati i zapisnike i spise.

2.1.5 Sudbeni predmeti 1809-1849 kut. 654-10292.1.6 Sudbeni procesi i parnice 1817/1844 knj. 599

kut. 10302.1.7 Knjiga reversa sudskih predmeta 1835/1849 knj. 6002.1.8 Registar trgovačkih tvrtki 1841/1848 knj. 601 2.1.9 Knjiga zatvorenika 1817-1831 knj. 602


2.2 Sudbeni ured

Signatura HR-DAOS-6.2.2Razina opisa PodserijaVrijeme nastanka gradiva 1815/1835Količina i nosač jedinice opisa 3 knjige; 6 kutija (0,7 d/m)

Podserija sadrži urudžbene zapisnike i spise Sudbenog ureda. Radi se pretežito o predstavkama i dopisima upućenim gradskom sudcu ili Poglavarstvu glede kaznenih, građanskih i drugih predmeta iz domene sudbenih poslova Poglavarstva. Prevladavaju prijave građana, napose zamolbe za pokretanje postupka protiv drugih osoba.

2.2.1 Urudžbeni zapisnici Sudbenog ureda 1815/1835 knj. 603-6052.2.2 Spisi Sudbenog ureda 1815/1835 kut. 1031-1036

2.3 Ostavine

Signatura HR-DAOS-6.2.3Razina opisa PodserijaVrijeme nastanka gradiva 1809/1850Količina i nosač jedinice opisa Količina: 2 knjige; 2 kutije (0,3 d/m)

U ovu je podseriju gradska administracija izdvajala oporuke građana, koje obično sadrže podatke o nasljednicima te inventar predmeta ostavine. Uz izvornike oporuka ovdje su odloženi i njihovi prijepisi.

2.3.1 Oporuke 1809/1847 knj. 606-6072.3.2 Prijepisi oporuka 1815/1835 kut. 1037-1038


Popis tehničkih jedinica

Knjige – 1 Upravni i gospodarski poslovi

Broj knjige Signatura Naziv arhivske jedinice Razdoblje Raspon

1.1Rad središnjih tijela na poslovima uprave i gospodarstva

1809-1850

1.1.1 Zapisnici upr. i gosp. sjednica 1809-1850

1 1.1.1.1 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica 1809 IX - XII mj.

2 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica I 1810 I - III mj.

3 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica II 1810 IV - VI mj.

4 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica III 1810 VII - IX mj.

5 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica IV 1810 X - XII mj.

6 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica I 1811 I - IV mj.

7 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica II 1811 V - VIII mj.

8 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica III 1811 IX - XII mj.

9 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica I 1812 I - VI mj.

10 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica II 1812 VII - XII mj.






14 1.1.1.1 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica IV 1813 X - XII mj.




18 Zapisnici zajedničkih upravno-gospodarskih sjednica IV 1814 X - XII mj.

19 1.1.1.2 Zapisnici upravnih sjednica 1815 I - XII mj.20 Zapisnici upravnih sjednica 1816 I - XII mj.21 Zapisnici upravnih sjednica 1817 I - XII mj.22 Zapisnici upravnih sjednica 1818 I - XII mj.23 Zapisnici upravnih sjednica 1819 I - XII mj.24 Zapisnici upravnih sjednica 1820 I - XII mj.25 Zapisnici upravnih sjednica 1821 I - XII mj.26 Zapisnici upravnih sjednica 1822 I - XII mj.27 Zapisnici upravnih sjednica 1823 I - XII mj.28 Zapisnici upravnih sjednica 1824 I - XII mj.29 Zapisnici upravnih sjednica 1825 I - XII mj.30 Zapisnici upravnih sjednica 1826 I - XII mj.31 Zapisnici upravnih sjednica 1827 I - XII mj.32 Zapisnici upravnih sjednica 1828 I - XII mj.33 Zapisnici upravnih sjednica 1829 I - XII mj.34 Zapisnici upravnih sjednica 1830 I - XII mj.35 Zapisnici upravnih sjednica 1831 I - XII mj.36 Zapisnici upravnih sjednica 1832 I - XII mj.37 Zapisnici upravnih sjednica 1833 I - XII mj.38 Zapisnici upravnih sjednica 1834 I - XII mj.39 Zapisnici upravnih sjednica 1835 I - XII mj.40 Zapisnici upravnih sjednica 1836 I - XII mj.41 Zapisnici upravnih sjednica 1837 I - XII mj.



42 1.1.1.2 Zapisnici upravnih sjednica 1838 I - XII mj.43 Zapisnici upravnih sjednica 1839 I - XII mj.44 Zapisnici upravnih sjednica 1840 I - XII mj.45 Zapisnici upravnih sjednica 1841 I - XII mj.46 Zapisnici upravnih sjednica 1842 I - XII mj.47 Zapisnici upravnih sjednica 1843 I - XII mj.48 Zapisnici upravnih sjednica 1844 I - XII mj.49 Zapisnici upravnih sjednica I 1845 I - VI mj.50 Zapisnici upravnih sjednica II 1845 VII - XII mj.51 Zapisnici upravnih sjednica I 1846 I - VII mj.52 Zapisnici upravnih sjednica II 1846 VIII - XII mj.53 Zapisnici upravnih sjednica I 1847 I - VI mj.54 Zapisnici upravnih sjednica II 1847 VII - XII mj.55 Zapisnici upravnih sjednica 1848 I - XII mj.56 Zapisnici upravnih sjednica 1849 I - XII mj.57 Zapisnici upravnih sjednica 1850 I - XII mj.58 1.1.1.3 Zapisnici gospodarskih sjednica 1815 I - XII mj.59 Zapisnici gospodarskih sjednica 1816 I - XII mj.60 Zapisnici gospodarskih sjednica 1817 I - XII mj.61 Zapisnici gospodarskih sjednica 1818 I - XII mj.62 Zapisnici gospodarskih sjednica 1819 I - XII mj.63 Zapisnici gospodarskih sjednica 1820 I - XII mj.64 Zapisnici gospodarskih sjednica 1821 I - XII mj.65 Zapisnici gospodarskih sjednica 1822 I - XII mj.66 Zapisnici gospodarskih sjednica 1823 I - XII mj.67 Zapisnici gospodarskih sjednica 1824 I - XII mj.68 Zapisnici gospodarskih sjednica 1825 I - XII mj.69 Zapisnici gospodarskih sjednica 1826 I - XII mj.70 Zapisnici gospodarskih sjednica 1827 I - XII mj.71 Zapisnici gospodarskih sjednica 1828 I - XII mj.72 Zapisnici gospodarskih sjednica 1829 I - XII mj.73 Zapisnici gospodarskih sjednica 1830 I - XII mj.



74 1.1.1.3 Zapisnici gospodarskih sjednica 1831 I - XII mj.75 Zapisnici gospodarskih sjednica 1832 I - XII mj.76 Zapisnici gospodarskih sjednica 1833 I - XII mj.77 Zapisnici gospodarskih sjednica 1834 I - XII mj.78 Zapisnici gospodarskih sjednica 1835 I - XII mj.79 Zapisnici gospodarskih sjednica 1836 I - XII mj.80 Zapisnici gospodarskih sjednica 1837 I - XII mj.81 Zapisnici gospodarskih sjednica 1838 I - XII mj.82 Zapisnici gospodarskih sjednica 1839 I - XII mj.83 Zapisnici gospodarskih sjednica 1840 I - XII mj.84 Zapisnici gospodarskih sjednica 1841 I - XII mj.85 Zapisnici gospodarskih sjednica 1842 I - XII mj.86 Zapisnici gospodarskih sjednica 1843 I - XII mj.87 Zapisnici gospodarskih sjednica 1844 I - XII mj.88 Zapisnici gospodarskih sjednica 1845 I - XII mj.89 Zapisnici gospodarskih sjednica 1846 I - XII mj.90 Zapisnici gospodarskih sjednica 1847 I - XII mj.91 Zapisnici gospodarskih sjednica 1848 I - XII mj.92 Zapisnici gospodarskih sjednica 1849 I - XII mj.93 Zapisnici gospodarskih sjednica 1850 I - XII mj.

1.1.3 Urudžbeni zapisnici upravnih i gospodarskih predmeta 1809-1850

94 1.1.3 Urudžbeni zapisnici upravnih i gospodarskih predmeta 1809 1-386

95 Urudžbeni zapisnici upravnih i gospodarskih predmeta 1810 1-960


















111

Urudžbeni zapisnici upravnih i gospodarskih predmeta 1826 1-3483






















131

Urudžbeni zapisnici upravnih i gospodarskih predmeta 1846 1-4157







1.1.4 Kazala upravnih i gospodarskih predmeta 1809-1850

136 1.1.4 Kazala upravnih i gospodarskih predmeta 1809 A-Ž

137 Kazala upravnih i gospodarskih predmeta 1810 A-Ž













150

Kazala upravnih i gospodarskih predmeta 1823 A-Ž












1.2 Normativni akti 1809-1848

1.2.1 Prijepisi pristiglih normativnih akata 1809-1848

178 1.2.1.1 Knjiga naredaba 1809-1826 179 Knjiga naredaba 1826-1848 180 1.2.1.2 Kazalo za knjigu naredaba A-Ž

181 1.2.2 Prijepis zbirke carskih dekreta i rješenja dvorske kurije 1830

1.3 Zemljišni ured i blagajna 1809-1850 1.3.2 Gruntovne knjige 1809-1847

182 1.3.2.1 Gruntovna knjiga Gornji grad 1809/1847 183 1.3.2.2 Gruntovna knjiga Donji grad I 1809/1847 184 Gruntovna knjiga Donji grad II 1809/1847

185 1.3.2.3 Gruntovna knjiga Unutarnji i Novi grad 1809/1847

186 1.3.3 Katastralni zemljišnik Donji grad 1824 1.3.4 Popisi kućevlasnika

187 1.3.4 Popis kućevlasnika 188 Popis kućevlasnika

189 1.3.5 Popis vlasnika oranica i vinograda 1820



1.3.6 Knjige ugovora o prodaji nekretnina 1809-1847

190 1.3.6 Knjiga ugovora o prodaji nekretnina I 1809-1816

191 Knjiga ugovora o prodaji nekretnina II 1817-1820

192 Knjiga ugovora o prodaji nekretnina III 1821-1825

193 Knjiga ugovora o prodaji nekretnina IV 1826-1829

194 Knjiga ugovora o prodaji nekretnina V 1830-1833

195 Knjiga ugovora o prodaji nekretnina VI 1834-1837

196 Knjiga ugovora o prodaji nekretnina VII 1838-1842

197 Knjiga ugovora o prodaji nekretnina VIII 1843-1847

1.3.7 Gradski prihodi od prometa nekretnina 1809-1847

198 1.3.7.1 Dnevnik zemljišnih prihoda 1834/1835

199 1.3.7.3 Protokoli Šestotjedne depozitne blagajne 1813-1822 1-157

200 Protokoli Šestotjedne depozitne blagajne 1822-1827 1-79








206 1.3.7.3 Protokoli Šestotjedne depozitne blagajne 1846-1847 1-112

1.4 Sirotišni ured i blagajna 1809-1850 1.4.1 Knjige siročadi

207 1.4.1. Knjiga siročadi 1809-1834208 Knjiga siročadi 1832-1848

1.4.3Računovodstvena dokumentacija Sirotišnog ureda

209 1.4.3.1 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1811-1813 210 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1813-1814 211 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1814-1815 212 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1815-1816 213 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1816-1817 214 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1817-1818 215 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1818-1819 216 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1820-1821 217 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1821-1822 218 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1822-1823 219 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1823-1824 220 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1824-1825 221 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1825-1826 222 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1826-1827 223 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1831-1832 224 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1833-1834 225 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1845-1846 226 Knjiga računa Sirotišne blagajne 1849-1850

227 Dnevnik primitaka Sirotišne blagajne 1821-1822

228 Dnevnik izdataka Sirotišne blagajne 1821-1822




230 1.4.3.3 Dnevnik primitaka Sirotišne blagajne 1826-1827










240 Dnevnik primitaka i izdataka Sirotišne blagajne 1841-1842



243 1.4.3.4 Knjiga dužnika Sirotišne blagajne 1809/1842

244 1.4.3.5 Kopirna knjiga računa Sirotišnog ureda 1836-1848

1.5 Blagajnički ured 1809-1850 1.5.2 Komorska blagajna

245 1.5.2.1 Dnevnik računa Komorske blagajne 1812-1813

246 Dnevnik računa Komorske blagajne 1813-1814



247 1.5.2.1 Dnevnik računa Komorske blagajne 1814-1815



250 Dnevnik računa Komorske blagajne 1821








258 Račun prihoda i rashoda Komorske blagajne 1812-1813

259 1.5.2.2 Račun prihoda i rashoda Komorske blagajne 1816-1817








265 1.5.2.2 Račun prihoda i rashoda Komorske blagajne 1832-1833
















281 Račun prihoda i rashoda Komorske blagajne 1848




1.5.3 Porezna blagajna

283 1.5.3.1 Dnevnik računa porezne blagajne 1818-1819

284 Dnevnik računa porezne blagajne 1819-1820

285 Dnevnik računa porezne blagajne 1821













298 1.5.3.2 Račun prihoda i rashoda porezne blagajne 1817-1818

299 Račun prihoda i rashoda porezne blagajne 1818-1819



300 1.5.3.2 Račun prihoda i rashoda porezne blagajne 1819-1820

301 Račun prihoda i rashoda porezne blagajne 1820













314

Račun prihoda i rashoda porezne blagajne 1845-1846






1.5.4 Depozitna blagajna

318 1.5.4.1 Dnevnik primitaka i izdataka depozitne blagajne 1812-1813

319 Dnevnik primitaka i izdataka depozitne blagajne 1813-1814








327 Dnevnik primitaka i izdataka depozitne blagajne 1824










335 1.5.4.1 Dnevnik primitaka i izdataka depozitne blagajne 1840-1841




339 Dnevnik primitaka i izdataka depozitne blagajne 1848

1.5.7 Gradski podkomornik

340 1.5.7.1 Dnevnik računa gradskog podkomornika 1813

341 Dnevnik računa gradskog podkomornika 1815

342 Dnevnik računa gradskog podkomornika 1829/1830




346 Dnevnik računa gradskog podkomornika 1850

1.5.10 Porezi građana 347 1.5.10.2 Glavna knjiga poreza 1811-1816 Tvrđa348 Glavna knjiga poreza 1824-1841 Tvrđa349 Glavna knjiga poreza 1811-1816 Gornji grad350 Glavna knjiga poreza 1817-1824 Gornji grad351 Glavna knjiga poreza 1824-1841 Gornji grad352 Glavna knjiga poreza 1841-1850 Gornji grad353 Glavna knjiga poreza 1811-1816 Donji grad354 Glavna knjiga poreza 1817-1824 Donji grad355 Glavna knjiga poreza 1824-1841 Donji grad



356 1.5.10.2 Glavna knjiga poreza 1841-1850 Donji grad

357 Glavna knjiga poreza 1811-1816Tvrđa, Gornji grad, Donji grad

358 Glavna knjiga poreza 1817-1824Tvrđa, Gornji grad, Donji grad

359 1.5.10.4Godišnji individualni obračun poreza po glavnim kategorijama poreznih predmeta

1819-1820 Gornji grad

360 Individualni obračun poreza po glavnim kategorijama poreznih predmeta






363Individualni obračun poreza po glavnim kategorijama poreznih predmeta














369 1.5.10.4Individualni obračun poreza po glavnim kategorijama poreznih predmeta














376

Individualni obračun poreza po glavnim kategorijama poreznih predmeta







1818-1819 Donji grad





















389

Individualni obračun poreza po glavnim kategorijama poreznih predmeta













1824-1825 Tvrđa, Novi grad











































427 Porezni zaostaci 1817 Tvrđa, Novi grad

428 Porezni zaostaci 1817 Gornji grad429 Porezni zaostaci 1824 430 Porezni zaostaci 1825 431 Porezni zaostaci 1825



432 1.5.10.5 Porezni zaostaci 1827 433 Porezni zaostaci 1829 434 Porezni zaostaci 1830 434 Porezni zaostaci 1830

1.5.11 Poslovne knjige osječkih trgovaca

435 1.5.11.1 Knjiga vjerovnika 1834/1840 436 1.5.11.2 Imenik salda-konti --- 437 1.5.11.3 Računska knjiga 1816/1822 438 1.5.11.4 Blagajnička knjiga 1819/1820

439 1.5.11.5 Glavna knjiga trgovca Georga Anderhola 1811/1818

440 1.5.11.6 Vinska knjižica trgovca Antona Franka 1840/1847

1.6 Popisi i evidencije stanovništva 1809-1850

1.6.1 Opći popis iz 1814. godine

441 1.6.1.1 Poimenični popis Nutarnji i Novi grad 1814

442 1.6.1.2 Poimenični popis Gornji grad 1814 443 1.6.1.3 Poimenični popis Donji grad 1814 444 1.6.1.4 Sumarni popis Nutarnji grad 1814 445 1.6.1.5 Sumarni popis Gornji grad 1814 446 1.6.1.6 Sumarni popis Donji grad 1814

1.6.2 Opći popis iz 1839. godine 447 1.6.2.1 Poimenični popis Donji grad 1839

448 1.6.2.2 Poimenični i sumarni popis Nutarnji grad 1839

449 1.6.2.3 Poimenični i sumarni popis Novi grad 1839

450 1.6.2.4 Sumarni popis Gornji grad 1839 451 1.6.2.5 Sumarni popis Donji grad 1839



1.6.3 Popis vojnih obveznika 452 1.6.3.1 Poimenični popis Gornji grad 1850

1.6.4 Opći zemljišni popis iz 1828. godine

453 1.6.4.1 Probni popis za Nutarnji grad 1828 454 1.6.4.2 Zemaljski popis I 1828 455 Zemaljski popis II 1828 456 Zemaljski popis III 1828 457 Zemaljski popis IV 1828 458 Zemaljski popis V 1828 459 Zemaljski popis VI 1828

1.6.5 Upisnik građana

460 1.6.5 Indeks primljenih ljudi u gradsku svezu 1809/1847

1.7 Vojni poslovi 1849-1850 461 1.7.1.1 Zapisnik o ukonačivanju vojske 1849 Gornji grad462 1.7.1.2 Zapisnik o ukonačivanju vojske 1849/1850 Tvrđa


Knjige – 2 Sudbeni poslovi


2.1 Rad središnjih tijela na sudbenim poslovima 1809-1850

2.1.1 Zapisnici sjednica poglavarstva 1809-1850

463 2.1.1 Zapisnici sudbenih sjednica 1809 464 Zapisnici sudbenih sjednica 1810 465 Zapisnici sudbenih sjednica 1811 466 Zapisnici sudbenih sjednica 1812 467 Zapisnici sudbenih sjednica 1813 468 Zapisnici sudbenih sjednica 1814 469 Zapisnici sudbenih sjednica 1815 470 Zapisnici sudbenih sjednica 1816 471 Zapisnici sudbenih sjednica 1817 472 Zapisnici sudbenih sjednica 1818 473 Zapisnici sudbenih sjednica 1819 474 Zapisnici sudbenih sjednica 1820 475 Zapisnici sudbenih sjednica 1821 476 Zapisnici sudbenih sjednica 1822 477 Zapisnici sudbenih sjednica 1823 478 Zapisnici sudbenih sjednica 1824 479 Zapisnici sudbenih sjednica 1825 480 Zapisnici sudbenih sjednica 1826 481 Zapisnici sudbenih sjednica 1827 482 Zapisnici sudbenih sjednica 1828 483 Zapisnici sudbenih sjednica 1829 484 Zapisnici sudbenih sjednica 1830 485 Zapisnici sudbenih sjednica 1831 486 Zapisnici sudbenih sjednica 1832 487 Zapisnici sudbenih sjednica 1833 488 Zapisnici sudbenih sjednica 1834



489 2.1.1 Zapisnici sudbenih sjednica I 1835 490 Zapisnici sudbenih sjednica II 1835 491 Zapisnici sudbenih sjednica 1836 492 Zapisnici sudbenih sjednica 1837 493 Zapisnici sudbenih sjednica I 1838 494 Zapisnici sudbenih sjednica II 1838 495 Zapisnici sudbenih sjednica 1839 496 Zapisnici sudbenih sjednica I 1840 497 Zapisnici sudbenih sjednica II 1840 498 Zapisnici sudbenih sjednica I 1841 499 Zapisnici sudbenih sjednica II 1841 500 Zapisnici sudbenih sjednica I 1842 501 Zapisnici sudbenih sjednica II 1842 502 Zapisnici sudbenih sjednica I 1843 503 Zapisnici sudbenih sjednica II 1843 504 Zapisnici sudbenih sjednica I 1844 505 Zapisnici sudbenih sjednica II 1844 506 Zapisnici sudbenih sjednica I 1845 507 Zapisnici sudbenih sjednica II 1845 508 Zapisnici sudbenih sjednica I 1846 509 Zapisnici sudbenih sjednica II 1846 510 Zapisnici sudbenih sjednica I 1847 511 Zapisnici sudbenih sjednica II 1847 512 Zapisnici sudbenih sjednica 1848 513 Zapisnici sudbenih sjednica I 1849 514 Zapisnici sudbenih sjednica II 1849 515 Zapisnici sudbenih sjednica 1850

2.1.3 Urudžbeni zapisnici sudbenih predmeta 1810-1850

516 2.1.3 Urudžbeni zapisnici sudbenih predmeta 1810




518 Urudžbeni zapisnici sudbenih predmeta 1812




522

Urudžbeni zapisnici sudbenih predmeta 1816






















542

Urudžbeni zapisnici sudbenih predmeta 1836

















2.1.4 Kazala sudbenih predmeta 1809-1850 557 2.1.4 Kazala sudbenih predmeta 1809 A-Ž558 Kazala sudbenih predmeta 1810 A-Ž559 Kazala sudbenih predmeta 1811 A-Ž560 Kazala sudbenih predmeta 1812 A-Ž561 Kazala sudbenih predmeta 1813 A-Ž562 Kazala sudbenih predmeta 1814 A-Ž563 Kazala sudbenih predmeta 1815 A-Ž564 Kazala sudbenih predmeta 1816 A-Ž565 Kazala sudbenih predmeta 1817 A-Ž566 Kazala sudbenih predmeta 1818 A-Ž567 Kazala sudbenih predmeta 1819 A-Ž568 Kazala sudbenih predmeta 1820 A-Ž569 Kazala sudbenih predmeta 1821 A-Ž570 Kazala sudbenih predmeta 1822 A-Ž571 Kazala sudbenih predmeta 1823 A-Ž572 Kazala sudbenih predmeta 1824 A-Ž573 Kazala sudbenih predmeta 1825 A-Ž574 Kazala sudbenih predmeta 1826 A-Ž575 Kazala sudbenih predmeta 1827 A-Ž576 Kazala sudbenih predmeta 1828 A-Ž577 Kazala sudbenih predmeta 1829 A-Ž578 Kazala sudbenih predmeta 1830 A-Ž579 Kazala sudbenih predmeta 1831 A-Ž



580 2.1.4 Kazala sudbenih predmeta 1832 A-Ž581 Kazala sudbenih predmeta 1833 A-Ž582 Kazala sudbenih predmeta 1834 A-Ž583 Kazala sudbenih predmeta 1835 A-Ž584 Kazala sudbenih predmeta 1836 A-Ž585 Kazala sudbenih predmeta 1837 A-Ž586 Kazala sudbenih predmeta 1838 A-Ž587 Kazala sudbenih predmeta 1839 A-Ž588 Kazala sudbenih predmeta 1840 A-Ž589 Kazala sudbenih predmeta 1841 A-Ž590 Kazala sudbenih predmeta 1842 A-Ž591 Kazala sudbenih predmeta 1843 A-Ž592 Kazala sudbenih predmeta 1844 A-Ž593 Kazala sudbenih predmeta 1845 A-Ž594 Kazala sudbenih predmeta 1846 A-Ž595 Kazala sudbenih predmeta 1847 A-Ž596 Kazala sudbenih predmeta 1848 A-Ž597 Kazala sudbenih predmeta 1849 A-Ž598 Kazala sudbenih predmeta 1850 A-Ž

2.1.6 Sudbeni procesi i parnice 599 2.1.6 Kazalo parnica 1819/1844 600 2.1.7 Knjiga reversa sudskih predmeta 1835/1849 601 2.1.8 Registar trgovačkih tvrtki 1841/1848 602 2.1.9 Knjiga zatvorenika 1817-1831

2.2 Sudbeni ured 1815-1835

2.2.1 Urudžbeni zapisnici Sudbenog ureda

603 2.2.1 Urudžbeni zapisnici Sudbenog ureda 1815-1819 1-255

604 Urudžbeni zapisnici Sudbenog ureda 1819-1821 1-257



605 2.2.1 Urudžbeni zapisnici Sudbenog ureda 1831-1835 1-133

2.3 Ostavine 1809-1850 606 2.3.1 Prijepisi oporuke 1809/1817 607 2.3.2 Prijepisi oporuke 1847/1850


Kutije – 1 Upravni i gospodarski poslovi

Broj kutije Signatura Naziv arhivske jedinice Razdoblje Raspon

1.1Rad središnjih tijela na poslovima uprave i gospodarstva

1809-1850

1.1.2 Prijepisi zapisnika sjednica poglavarstva

1 1.1.2 Prijepisi zapisnika (upravno-gospodarske sjednice) 1811 I-XII mj.

Prijepisi zapisnika (upravno-gospodarske sjednice) 1812 I-XII mj.

2 Prijepisi zapisnika (upravno-gospodarske sjednice) 1814 I-XII mj.

Prijepisi zapisnika (upravne sjednice) 1816 I-XII mj.

Prijepisi zapisnika (upravne sjednice) 1818 I-XII mj.

4 Prijepisi zapisnika (upravne sjednice) 1830 I-XII mj.












14 1.1.2 Prijepisi zapisnika (upravne sjednice) 1844 I-XII mj.






19 Prijepisi zapisnika (gospodarske sjednice) 1816 I-XII mj.




19

Prijepisi zapisnika (gospodarske sjednice) 1844 I-XII mj.



1.1.5 Upravni i gospodarski predmeti 1809-1850

21 1.1.5 Upravni i gospodarski predmeti 1809 1…170

22 Upravni i gospodarski predmeti 1809 172…374

















37

Upravni i gospodarski predmeti 1811 1381..1589






















57

Upravni i gospodarski predmeti 1813 962…1200











66 Upravni i gospodarski predmeti 1814 311..560











77







117























137













149 Upravni i gospodarski predmeti 1821 361--610










157























177













187 1.1.5 Upravni i gospodarski predmeti 1824 751..982










197


198 Upravni i gospodarski predmeti 1825 167--250





















217























237

















251 Upravni i gospodarski predmeti 1829 1...232






257







297























317























337























357























377























397























417























437







477























497

















511 1.1.5 Upravni i gospodarski predmeti 1849 2027..2190


1.2 Normativni akti 1809-1850

513 1.2.3 Okružnice 1809/1850

1.3 Zemljišni ured i blagajna 1809-1850

1.3.1 Izvadci iz sjedničkih zapisnika

514 1.3.1 Izvadci iz sjedničkih zapisnika 1838

Izvadci iz sjedničkih zapisnika 1840



515 Izvadci iz sjedničkih zapisnika 1843







1.3.7 Gradski prihodi od prometa nekretnina

521 1.3.7.2 Mjesečni izvadci o zemljišnim prihodima 1809/1825

522 Mjesečni izvadci o zemljišnim prihodima 1831/1844

523 1.3.7.4 Spisi Šestotjedne depozitne blagajne 1813-1822 1...157

524 Spisi Šestotjedne depozitne blagajne 1822-1827 1...79

525 Spisi Šestotjedne depozitne blagajne 1827-1831 1...121



526 1.3.7.4 Spisi Šestotjedne depozitne blagajne 1831-1835 1…167

527 Spisi Šestotjedne depozitne blagajne 1835-1838 7…118



Spisi Šestotjedne depozitne blagajne 1843-1845 1…93


Spisi Šestotjedne depozitne blagajne 1850 19…190

1.4 Sirotišni ured i blagajna 1809-1850 530 1.4.2 Dosjei siročadi 1815-1850 A - Ba531 Dosjei siročadi 1815-1850 Be532 Dosjei siročadi 1815-1850 Bi - Bu533 Dosjei siročadi 1815-1850 Boneker534 Dosjei siročadi 1815-1850 C - Đ535 Dosjei siročadi 1815-1850 E - Fe536 Dosjei siročadi 1815-1850 Fi - G537 Dosjei siročadi 1815-1850 Ha538 Dosjei siročadi 1815-1850 He - Hu539 Dosjei siročadi 1815-1850 I - J540 Dosjei siročadi 1815-1850 Jelenić541 Dosjei siročadi 1815-1850 Ka - Ke542 Dosjei siročadi 1815-1850 Ko - Ku543 Dosjei siročadi 1815-1850 L544 Dosjei siročadi 1815-1850 Ma - Me545 Dosjei siročadi 1815-1850 Mihajlović546 Dosjei siročadi 1815-1850 Mi - N547 Dosjei siročadi 1815-1850 O - Pe



548 1.4.2 Dosjei siročadi 1815-1850 Pi549 Dosjei siročadi 1815-1850 Po550 Dosjei siročadi 1815-1850 Pr - Ra551 Dosjei siročadi 1815-1850 Re - Ri552 Dosjei siročadi 1815-1850 Ru - Sch553 Dosjei siročadi 1815-1850 Schneider554 Dosjei siročadi 1815-1850 Si - Sz555 Dosjei siročadi 1815-1850 T556 Dosjei siročadi 1815-1850 Tomašek557 Dosjei siročadi 1815-1850 U - Vi558 Dosjei siročadi 1815-1850 Vo - Vu559 Dosjei siročadi 1815-1850 Z - Ž

1.4.3Računovodstvena dokumentacija Sirotišnog ureda

560 1.4.3.2 Spisi Sirotišne blagajne 1809-1812 561 Spisi Sirotišne blagajne 1813-1814

Spisi Sirotišne blagajne 1814-1815 Spisi Sirotišne blagajne 1815-1816 Spisi Sirotišne blagajne 1816-1817 Spisi Sirotišne blagajne 1817-1818 Spisi Sirotišne blagajne 1818-1819 Spisi Sirotišne blagajne 1819-1820 Spisi Sirotišne blagajne 1820-1821 Spisi Sirotišne blagajne 1821-1822 Spisi Sirotišne blagajne 1822-1823

561 Spisi Sirotišne blagajne 1823-1824 562 Spisi Sirotišne blagajne 1825-1826

Spisi Sirotišne blagajne 1826-1827 Spisi Sirotišne blagajne 1827-1828

563 Spisi Sirotišne blagajne 1828-1829 Spisi Sirotišne blagajne 1829-1830



564 1.4.3.2 Spisi Sirotišne blagajne 1830-1831 Spisi Sirotišne blagajne 1831-1832

565 Spisi Sirotišne blagajne 1832-1833 Spisi Sirotišne blagajne 1833-1834

566 Spisi Sirotišne blagajne 1834-1835 567 Spisi Sirotišne blagajne 1835-1836 568 Spisi Sirotišne blagajne 1837-1838 569 Spisi Sirotišne blagajne 1838-1839 570 Spisi Sirotišne blagajne 1838-1839 571 Spisi Sirotišne blagajne 1839-1840

Spisi Sirotišne blagajne 1840-1841 572 Spisi Sirotišne blagajne 1841-1842 573 Spisi Sirotišne blagajne 1842-1843 574 Spisi Sirotišne blagajne 1843-1844 575 Spisi Sirotišne blagajne 1845-1846 576 Spisi Sirotišne blagajne 1845-1846 577 Spisi Sirotišne blagajne 1846-1847 578 Spisi Sirotišne blagajne 1847-1848 579 Spisi Sirotišne blagajne 1847-1848 580 Spisi Sirotišne blagajne 1848-1849 581 Spisi Sirotišne blagajne 1848-1849 582 Spisi Sirotišne blagajne 1849-1850 583 Spisi Sirotišne blagajne 1849-1850 584 Spisi Sirotišne blagajne 1849-1850

585 1.4.4 Instrukcije o radu Sirotišta u Beču 1828/1838

1.5 Blagajnički ured 1809-1850 1.5.1 Spisi Blagajničkog ureda

586 1.5.1 Spisi Blagajničkog ureda 1809/1818 587 Spisi Blagajničkog ureda 1819/1832 588 Spisi Blagajničkog ureda 1833/1836 589 Spisi Blagajničkog ureda 1837/1840



590 1.5.1 Spisi Blagajničkog ureda 1841/1844 591 Spisi Blagajničkog ureda 1845/1847 592 Spisi Blagajničkog ureda 1848/1850

1.5.2 Komorska blagajna 593 1.5.2.3 Spisi Komorske blagajne 1813-1814 594 Spisi Komorske blagajne 1814-1815 595 Spisi Komorske blagajne 1815-1816 596 Spisi Komorske blagajne 1816-1817 597 Spisi Komorske blagajne 1817-1818 598 Spisi Komorske blagajne 1818-1819 599 Spisi Komorske blagajne 1819-1820 600 Spisi Komorske blagajne 1820-1821 601 Spisi Komorske blagajne 1821-1822 602 Spisi Komorske blagajne 1822-1823 603 Spisi Komorske blagajne 1823-1824 604 Spisi Komorske blagajne 1824-1825 605 Spisi Komorske blagajne 1825-1826 606 Spisi Komorske blagajne 1826-1827 607 Spisi Komorske blagajne 1827-1828 608 Spisi Komorske blagajne 1828-1829 609 Spisi Komorske blagajne 1829-1830 610 Spisi Komorske blagajne 1830-1831 611 Spisi Komorske blagajne 1831-1832 612 Spisi Komorske blagajne 1832-1833 612 Spisi Komorske blagajne 1833-1834 613 Spisi Komorske blagajne 1834-1835 613 Spisi Komorske blagajne 1835-1836 614 Spisi Komorske blagajne 1836-1837 615 Spisi Komorske blagajne 1837-1838 616 Spisi Komorske blagajne 1838-1839 617 Spisi Komorske blagajne 1839-1840



1.5.2.3 Spisi Komorske blagajne 1840-1841 618 Spisi Komorske blagajne 1841-1842 619 Spisi Komorske blagajne 1842-1843 620 Spisi Komorske blagajne 1843-1844 621 Spisi Komorske blagajne 1844-1845 622 Spisi Komorske blagajne 1845-1846 623 Spisi Komorske blagajne 1845-1846 624 Spisi Komorske blagajne 1845-1846 625 Spisi Komorske blagajne 1845-1846 626 Spisi Komorske blagajne 1846-1847 627 Spisi Komorske blagajne 1847-1848 628 Spisi Komorske blagajne 1848-1849 628 Spisi Komorske blagajne 1849-1850

629 1.5.2.4 Prihodi i rashodi gradskih blagajni zbirni 1833/1849

1.5.2.5 Iskazi prihoda i rashoda od glavnica i kamata 1814/1850

1.5.2.6 Iskazi prihoda i rashoda od najamnine 1815/1850

630 1.5.2.7 Iskazi i obračuni trošarina 1815/1850

631 1.5.2.8 Platne liste poglavarstvenog osoblja 1813/1834

632 1.5.2.8 Platne liste poglavarstvenog osoblja 1835/1850

1.5.2.9 Rashodi za varoške služitelje 1837/1850 1.5.2.10 Rashodi za zatvorenike 1818/1820

1.5.3. Porezna blagajna 633 1.5.3.3 Spisi Porezne blagajne 1816-1817

Spisi Porezne blagajne 1818-1819 Spisi Porezne blagajne 1819-1820 Spisi Porezne blagajne 1821-1822 Spisi Porezne blagajne 1822-1823 Spisi Porezne blagajne 1824-1825



635 1.5.3.3 Spisi Porezne blagajne 1825-1826 Spisi Porezne blagajne 1827-1828 Spisi Porezne blagajne 1828-1829 Spisi Porezne blagajne 1829-1830 Spisi Porezne blagajne 1830-1831 Spisi Porezne blagajne 1831-1832 Spisi Porezne blagajne 1832-1833 Spisi Porezne blagajne 1833-1834 Spisi Porezne blagajne 1835-1836

636 Spisi Porezne blagajne 1836-1837 Spisi Porezne blagajne 1837-1838 Spisi Porezne blagajne 1838-1839 Spisi Porezne blagajne 1840-1841 Spisi Porezne blagajne 1841-1842 Spisi Porezne blagajne 1842-1843 Spisi Porezne blagajne 1843-1844

637 Spisi Porezne blagajne 1844-1845 637 Spisi Porezne blagajne 1845-1846

Spisi Porezne blagajne 1847-1848 Spisi Porezne blagajne 1848-1849

638 1.5.3.4Sumarni izvještaji o predavanju i ostatku poreza u poreznoj blagajni

1833/1849

1.5.4 Depozitna blagajna

639 1.5.4.2 Spisi Depozitne blagajne 1813-1814 Spisi Depozitne blagajne 1814-1815 Spisi Depozitne blagajne 1815-1816 Spisi Depozitne blagajne 1816-1817 Spisi Depozitne blagajne 1817-1818 Spisi Depozitne blagajne 1818-1819 Spisi Depozitne blagajne 1819-1820



1.5.4.2 Spisi Depozitne blagajne 1820-1821 Spisi Depozitne blagajne 1821-1822 Spisi Depozitne blagajne 1827-1828 Spisi Depozitne blagajne 1828-1829 Spisi Depozitne blagajne 1829-1830 Spisi Depozitne blagajne 1830-1831 Spisi Depozitne blagajne 1831-1832 Spisi Depozitne blagajne 1832-1833 Spisi Depozitne blagajne 1833-1834 Spisi Depozitne blagajne 1834-1835 Spisi Depozitne blagajne 1835-1836 Spisi Depozitne blagajne 1836-1837 Spisi Depozitne blagajne 1838-1839 Spisi Depozitne blagajne 1839-1840 Spisi Depozitne blagajne 1840-1841 Spisi Depozitne blagajne 1841-1842 Spisi Depozitne blagajne 1842-1843 Spisi Depozitne blagajne 1845-1846 Spisi Depozitne blagajne 1846-1847 Spisi Depozitne blagajne 1848

639 1.5.5 Završni račun bolničke blagajne 1846/1847 Završni račun bolničke blagajne 1848/1849

1.5.6 Proračuni gradskih blagajni 640 1.5.6.1 Proračuni komorske blagajne 1823/1849

1.5.6.2 Proračuni porezne blagajne 1823/1845 1.5.7 Gradski podkomornik

641 1.5.7.2 Računi gradskog podkomornika 1845/1846 Računi gradskog podkomornika 1846/1847

1.5.8 Gradske pristojbe 642 1.5.8.1 Iskaz vodenica i vodomlinarine 1814/1850

1.5.8.2 Dnevnici maltarine 1810-1811



1.5.8.3 Dnevnici bregarine 1813-1839 643 1.5.9 Ugovori o najmu i koncesiji 1825/1850

1.5.10 Porezi građana 644 1.5.10.1 Porezna osnova 1811/1850

1.5.10.3 Izvadci iz porezne knjige 1833/1850 1.5.10.5 Porezni popisi i zaostaci poreza 1818/1824 1.5.10.6 Rimokatolički župni porez 1819/1820

645 1.5.10.5 Porezni popisi i zaostaci poreza 1825/1844 1.7 Vojni poslovi 1849-1850 1.7.1 Zapisnici o ukonačivanju vojske

646 1.7.1.3 Zapisnik o ukonačivanju vojske - Donji grad 1850

1.7.2 Zapisnici odbora za novačenje 1849/1850


Kutije – 2 Sudbeni poslovi


2.1 Rad središnjih tijela na sudbenim poslovima 1809-1850

2.1.2 Prijepisi zapisnika sudbenih sjednica

647 2.1.2 Prijepisi zapisnika sudbenih sjednica 1811

648 Prijepisi zapisnika sudbenih sjednica 1813

Prijepisi zapisnika sudbenih sjednica 1814






652 Prijepisi zapisnika sudbenih

sjednica 1846



2.1.5 Sudbeni predmeti 654 2.1.5 Sudbeni predmeti 1809 1…32655 Sudbeni predmeti 1810 1…201656 Sudbeni predmeti 1810 202…337657 Sudbeni predmeti 1811 1…260658 Sudbeni predmeti 1811 261…488659 Sudbeni predmeti 1812 1…199



660 2.1.5 Sudbeni predmeti 1812 200…365661 Sudbeni predmeti 1812 366..620662 Sudbeni predmeti 1813 1…395663 Sudbeni predmeti 1813 396…555664 Sudbeni predmeti 1813 556..732665 Sudbeni predmeti 1813 733..873666 Sudbeni predmeti 1814 1…225667 Sudbeni predmeti 1814 226…409668 Sudbeni predmeti 1814 410…535669 Sudbeni predmeti 1814 536…718670 Sudbeni predmeti 1814 719…858671 Sudbeni predmeti 1815 1…312672 Sudbeni predmeti 1815 313…530673 Sudbeni predmeti 1815 531…841674 Sudbeni predmeti 1815 842…1065675 Sudbeni predmeti 1815 1066…1237676 Sudbeni predmeti 1815 1238…1413677 Sudbeni predmeti 1816 1…170678 Sudbeni predmeti 1816 171…469679 Sudbeni predmeti 1816 470…645680 Sudbeni predmeti 1816 646…895681 Sudbeni predmeti 1816 896…1152682 Sudbeni predmeti 1816 1153…1362683 Sudbeni predmeti 1817 1…220684 Sudbeni predmeti 1817 221…480685 Sudbeni predmeti 1817 481…710686 Sudbeni predmeti 1817 711…900687 Sudbeni predmeti 1817 901…1100688 Sudbeni predmeti 1817 1101…1276689 Sudbeni predmeti 1817 1277…1495690 Sudbeni predmeti 1818 1…270



691 2.1.5 Sudbeni predmeti 1818 271…470692 Sudbeni predmeti 1818 471…745693 Sudbeni predmeti 1818 746…1000694 Sudbeni predmeti 1818 1001…1210695 Sudbeni predmeti 1818 1211…1435696 Sudbeni predmeti 1818 1436…1630697 Sudbeni predmeti 1818 1631…1853698 Sudbeni predmeti 1819 1…225699 Sudbeni predmeti 1819 226…480700 Sudbeni predmeti 1819 481…735701 Sudbeni predmeti 1819 736…1000702 Sudbeni predmeti 1819 1001…1320703 Sudbeni predmeti 1819 1321…1520704 Sudbeni predmeti 1819 1521…1770705 Sudbeni predmeti 1819 1771…1984706 Sudbeni predmeti 1819 1985…2160707 Sudbeni predmeti 1820 1…200708 Sudbeni predmeti 1820 201…480709 Sudbeni predmeti 1820 481…740710 Sudbeni predmeti 1820 741…1065711 Sudbeni predmeti 1820 1066…1290712 Sudbeni predmeti 1820 1291…1540713 Sudbeni predmeti 1820 1541…1770714 Sudbeni predmeti 1820 1771…2109715 Sudbeni predmeti 1821 1…260716 Sudbeni predmeti 1821 261…520717 Sudbeni predmeti 1821 521…800718 Sudbeni predmeti 1821 801…1010719 Sudbeni predmeti 1821 1011…1195720 Sudbeni predmeti 1821 1196…1382721 Sudbeni predmeti 1821 1383…1755



722 2.1.5 Sudbeni predmeti 1821 1756…1910723 Sudbeni predmeti 1821 1911…2185724 Sudbeni predmeti 1822 1…200725 Sudbeni predmeti 1822 201..500726 Sudbeni predmeti 1822 501…780727 Sudbeni predmeti 1822 781…1025728 Sudbeni predmeti 1822 1026…1230729 Sudbeni predmeti 1822 1231…1490730 Sudbeni predmeti 1822 1491…1740731 Sudbeni predmeti 1822 1741…1960732 Sudbeni predmeti 1822 1961…2241733 Sudbeni predmeti 1823 1…320734 Sudbeni predmeti 1823 321…580735 Sudbeni predmeti 1823 581…825736 Sudbeni predmeti 1823 826…1195737 Sudbeni predmeti 1823 1196…1360738 Sudbeni predmeti 1823 1361…1700739 Sudbeni predmeti 1823 1701…1880740 Sudbeni predmeti 1823 1881…2169741 Sudbeni predmeti 1824 1…278742 Sudbeni predmeti 1824 279…560743 Sudbeni predmeti 1824 561…820744 Sudbeni predmeti 1824 821…1210745 Sudbeni predmeti 1824 1211…1400746 Sudbeni predmeti 1824 1401…1700747 Sudbeni predmeti 1824 1701…1894748 Sudbeni predmeti 1824 1895…2271749 Sudbeni predmeti 1825 2…300750 Sudbeni predmeti 1825 301…590751 Sudbeni predmeti 1825 591…775752 Sudbeni predmeti 1825 776…985



753 2.1.5 Sudbeni predmeti 1825 1…1255754 Sudbeni predmeti 1825 1256…1450755 Sudbeni predmeti 1825 1…1750756 Sudbeni predmeti 1825 1751…1977757 Sudbeni predmeti 1825 1978…2270758 Sudbeni predmeti 1826 1…245759 Sudbeni predmeti 1826 246..570760 Sudbeni predmeti 1826 571…760761 Sudbeni predmeti 1826 761…970762 Sudbeni predmeti 1826 971…1275763 Sudbeni predmeti 1826 1276…1515764 Sudbeni predmeti 1826 1516…1890765 Sudbeni predmeti 1826 1891…2115766 Sudbeni predmeti 1826 2116…2352767 Sudbeni predmeti 1826 2353…2623768 Sudbeni predmeti 1827 1…230769 Sudbeni predmeti 1827 231…560770 Sudbeni predmeti 1827 561…740771 Sudbeni predmeti 1827 741…1120772 Sudbeni predmeti 1827 1121…1620773 Sudbeni predmeti 1827 1621…1980774 Sudbeni predmeti 1827 1981…2170775 Sudbeni predmeti 1827 2171…2519776 Sudbeni predmeti 1828 1…250777 Sudbeni predmeti 1828 251…605778 Sudbeni predmeti 1828 606…830779 Sudbeni predmeti 1828 831…1050780 Sudbeni predmeti 1828 1051…1265781 Sudbeni predmeti 1828 1266…1480782 Sudbeni predmeti 1828 1481…1804783 Sudbeni predmeti 1828 1805…2125784 Sudbeni predmeti 1828 2126…2268



785 2.1.5 Sudbeni predmeti 1829 1…260786 Sudbeni predmeti 1829 261..500787 Sudbeni predmeti 1829 501…827788 Sudbeni predmeti 1829 828…992789 Sudbeni predmeti 1829 993…1185790 Sudbeni predmeti 1829 1186…1436791 Sudbeni predmeti 1829 1437…1694792 Sudbeni predmeti 1829 1695…1909793 Sudbeni predmeti 1829 1910…2206794 Sudbeni predmeti 1829 2207…2331795 Sudbeni predmeti 1829 2332…2624796 Sudbeni predmeti 1830 1…290797 Sudbeni predmeti 1830 291…682798 Sudbeni predmeti 1830 683…950799 Sudbeni predmeti 1830 951…1181800 Sudbeni predmeti 1830 1182…1485801 Sudbeni predmeti 1830 1486…1680802 Sudbeni predmeti 1830 1681…1880803 Sudbeni predmeti 1830 1881…2364804 Sudbeni predmeti 1830 2365…2594805 Sudbeni predmeti 1830 2595…2776806 Sudbeni predmeti 1830 2777…2986807 Sudbeni predmeti 1831 1…360808 Sudbeni predmeti 1831 361…695809 Sudbeni predmeti 1831 696…936810 Sudbeni predmeti 1831 937…1180811 Sudbeni predmeti 1831 1181…1456812 Sudbeni predmeti 1831 1457…1718813 Sudbeni predmeti 1831 1719…1953814 Sudbeni predmeti 1831 1954…2385815 Sudbeni predmeti 1831 2386…2620816 Sudbeni predmeti 1831 2621…2847



817 2.1.5 Sudbeni predmeti 1832 1…330818 Sudbeni predmeti 1832 331…650819 Sudbeni predmeti 1832 651…930820 Sudbeni predmeti 1832 931…1190821 Sudbeni predmeti 1832 1191...1385822 Sudbeni predmeti 1832 1386…1603823 Sudbeni predmeti 1832 1604…1989824 Sudbeni predmeti 1832 1990…2329825 Sudbeni predmeti 1832 2330…2509826 Sudbeni predmeti 1832 2510…2689827 Sudbeni predmeti 1832 2690…2925828 Sudbeni predmeti 1833 1…282829 Sudbeni predmeti 1833 283…510830 Sudbeni predmeti 1833 511…880831 Sudbeni predmeti 1833 881…1186832 Sudbeni predmeti 1833 1187…1500833 Sudbeni predmeti 1833 1501…1677834 Sudbeni predmeti 1833 1678…2049835 Sudbeni predmeti 1833 2050…2328836 Sudbeni predmeti 1833 2329…2535837 Sudbeni predmeti 1833 2536…2639838 Sudbeni predmeti 1833 2640…2886839 Sudbeni predmeti 1834 3…360840 Sudbeni predmeti 1834 361…660841 Sudbeni predmeti 1834 661…867842 Sudbeni predmeti 1834 868…1033843 Sudbeni predmeti 1834 1034…1289844 Sudbeni predmeti 1834 1290…1560845 Sudbeni predmeti 1834 1561…1788846 Sudbeni predmeti 1834 1789…2052847 Sudbeni predmeti 1834 2053…2282



848 2.1.5 Sudbeni predmeti 1834 2283…2250849 Sudbeni predmeti 1834 2251…2797850 Sudbeni predmeti 1835 4…190851 Sudbeni predmeti 1835 191…459852 Sudbeni predmeti 1835 460…699853 Sudbeni predmeti 1835 700…899854 Sudbeni predmeti 1835 900…1170855 Sudbeni predmeti 1835 1171…1335856 Sudbeni predmeti 1835 1336…1529857 Sudbeni predmeti 1835 1530…1858858 Sudbeni predmeti 1835 1859…2039859 Sudbeni predmeti 1835 2040…2166860 Sudbeni predmeti 1835 2167…2471861 Sudbeni predmeti 1836 1…314862 Sudbeni predmeti 1836 315…589863 Sudbeni predmeti 1836 590…830864 Sudbeni predmeti 1836 831….1010865 Sudbeni predmeti 1836 1011…1313866 Sudbeni predmeti 1836 1314…1540867 Sudbeni predmeti 1836 1541…1769868 Sudbeni predmeti 1836 1770…1950869 Sudbeni predmeti 1836 1951…2360870 Sudbeni predmeti 1836 2361…2562871 Sudbeni predmeti 1836 2563…2384872 Sudbeni predmeti 1836 2385…3154873 Sudbeni predmeti 1837 1…300874 Sudbeni predmeti 1837 301…570875 Sudbeni predmeti 1837 571…810876 Sudbeni predmeti 1837 811…1000877 Sudbeni predmeti 1837 1001…1221878 Sudbeni predmeti 1837 1222…1640



910 2.1.5 Sudbeni predmeti 1839 2741…2931911 Sudbeni predmeti 1840 1…100912 Sudbeni predmeti 1840 101…270913 Sudbeni predmeti 1840 271…520914 Sudbeni predmeti 1840 521…695915 Sudbeni predmeti 1840 696…900916 Sudbeni predmeti 1840 901…1099917 Sudbeni predmeti 1840 1100..1270918 Sudbeni predmeti 1840 1271…1456919 Sudbeni predmeti 1840 1457…1639920 Sudbeni predmeti 1840 1640..1890921 Sudbeni predmeti 1840 1891…2122922 Sudbeni predmeti 1840 2123…2300923 Sudbeni predmeti 1840 2301…2480924 Sudbeni predmeti 1840 2481…2731925 Sudbeni predmeti 1841 1…210926 Sudbeni predmeti 1841 211…416927 Sudbeni predmeti 1841 417…587928 Sudbeni predmeti 1841 588..767929 Sudbeni predmeti 1841 768…974930 Sudbeni predmeti 1841 975…1251931 Sudbeni predmeti 1841 1252..1409932 Sudbeni predmeti 1841 1410…1705933 Sudbeni predmeti 1841 1706…1978934 Sudbeni predmeti 1841 1979…2205935 Sudbeni predmeti 1841 2206…2499936 Sudbeni predmeti 1842 1…330937 Sudbeni predmeti 1842 331…670938 Sudbeni predmeti 1842 671…885939 Sudbeni predmeti 1842 886…1125940 Sudbeni predmeti 1842 1126…1360



972 2.1.5 Sudbeni predmeti 1845 1…200973 Sudbeni predmeti 1845 201…489974 Sudbeni predmeti 1845 490…612975 Sudbeni predmeti 1845 613…885976 Sudbeni predmeti 1845 886…1130977 Sudbeni predmeti 1845 1131…1296978 Sudbeni predmeti 1845 1297…1480979 Sudbeni predmeti 1845 1481…1755980 Sudbeni predmeti 1845 1756…1960981 Sudbeni predmeti 1845 1960…2164982 Sudbeni predmeti 1845 2165…2363983 Sudbeni predmeti 1846 1…232984 Sudbeni predmeti 1846 233…460985 Sudbeni predmeti 1846 461…690986 Sudbeni predmeti 1846 691…860987 Sudbeni predmeti 1846 861…1085988 Sudbeni predmeti 1846 1086…1320989 Sudbeni predmeti 1846 1321…1539990 Sudbeni predmeti 1846 1540…1739991 Sudbeni predmeti 1846 1740…1970992 Sudbeni predmeti 1846 1971…2270993 Sudbeni predmeti 1846 2271…2435994 Sudbeni predmeti 1846 2436…2560995 Sudbeni predmeti 1846 2561…2785996 Sudbeni predmeti 1846 2786…2990997 Sudbeni predmeti 1847 1…210998 Sudbeni predmeti 1847 211…449999 Sudbeni predmeti 1847 450…708

1000 Sudbeni predmeti 1847 709…9601001 Sudbeni predmeti 1847 961…12001002 Sudbeni predmeti 1847 1201…1440



1003 2.1.5 Sudbeni predmeti 1847 1441…16601004 Sudbeni predmeti 1847 1661…18901005 Sudbeni predmeti 1847 1891…20741006 Sudbeni predmeti 1847 2075…23151007 Sudbeni predmeti 1847 2316…26001008 Sudbeni predmeti 1847 2601…28611009 Sudbeni predmeti 1847 2862…31401010 Sudbeni predmeti 1847 3141…33561011 Sudbeni predmeti 1848 1…2751012 Sudbeni predmeti 1848 276…5201013 Sudbeni predmeti 1848 521…7501014 Sudbeni predmeti 1848 751…10241015 Sudbeni predmeti 1848 1025…12281016 Sudbeni predmeti 1848 1229…13851017 Sudbeni predmeti 1848 1386…15551018 Sudbeni predmeti 1848 1556…16671019 Sudbeni predmeti 1849 1668…18471020 Sudbeni predmeti 1849 1…1711021 Sudbeni predmeti 1849 172..4801022 Sudbeni predmeti 1849 481…6301023 Sudbeni predmeti 1849 631…8901024 Sudbeni predmeti 1849 891…10701025 Sudbeni predmeti 1849 1071…13051026 Sudbeni predmeti 1849 1306…14551027 Sudbeni predmeti 1849 1456…16401028 Sudbeni predmeti 1849 1641…18401029 Sudbeni predmeti 1849 1841…20401030 2.1.6 Sudski procesi i rasprave 1817/1844

2.2 Sudbeni ured 1809-1850 1031 2.2.2 Spisi Sudbenog ureda 1815-1819 1…1201032 Spisi Sudbenog ureda 1815-1819 121…255



1033 2.2.2 Spisi Sudbenog ureda 1819-1821 2…1301034 Spisi Sudbenog ureda 1819-1821 131…2571035 Spisi Sudbenog ureda 1831-1835 2…871036 Spisi Sudbenog ureda 1831-1835 88…133

2.3 Ostavine 1809-1850 1037 2.3.1 Oporuke 1809/1819 1038 2.3.2 Prijepisi oporuka 1820/1847


ö Summary

The Magistrate of the Free and Royal City of Osijek: 1809 - 1850: Summary Inventory

The archival fonds of the Magistrate of the Free and Royal City of Osijek is one of the most prominent archival units in the holdings of the State Archives in Osijek. It represents a comprehensive and immensely valuable collection of documents that can be used as sources for the history of the principal Slavonian city in first half of the 19th century, that is form its inauguration into the free and royal city rank in 1809 to the abolishment of the late feudal local authority model in 1850. For the most part, these documents contain key information on the organisation and functioning of the city magistrate and council, the relationship between the local authority the citizens or other authorities and institutions. They also bring figures and facts on the local politics, economic development, demographics, social structure and relations, urbanisation, cultural development and everyday life in Osijek during that period.

The initial arrangement and processing of the fonds was completed during the 1980s. The inventory of the Osijek local authority records for the period from 1809 and 1945 was published in 1989. Later, a number of documents belonging to this fonds was discovered, and a new classification system defined the records from the late feudal period, from 1809 to 1850, as a separate unit. Furthermore, due to its use over more than two decades and evacuation during the war in 1990s, a necessity for the documents review, audit, and reboxing, emerged. The audit and rearrangement process was completed in 2016, as well as the finding aid, a summary inventory.

Besides the aforementioned inventory, composed according the international archival standards, this book also contains several introductory chapters that give an additional context to the finding aid and the archival materials. The first chapter discusses the political, economic, demographic and cultural circumstances in Osijek during the first half of the 19th century. It is followed by the chapter on cultural and historical significance of the archival fonds. The next chapter brings descriptions of several selected documents from the archive of the Free and Royal City of Osijek. The fourth chapter gives a selection of relevant bibliography, namely published sources or historiography. The inventory brings the description of the archival fonds, description of series, subseries and lower archival units, as well as the contents of respective volumes and boxes. The introduction and the modern up-to-date finding aid should provide the researchers of the history on Osijek in the first half of the 19th century with a more usable and accurate tool for the local authority records search.


ö Zusammenfassung

Das Stadtmagistrat der freien und königlichen Stadt Osijek: 1809 - 1850: summarisches Inventar

Der Archivfond „das Stadtmagistrat der freien und königlichen Stadt Osijek“ zählt zu den bedeutendsten Archivmaterialien im Fundus des kroatischen Staatsarchivs in Osijek. Das Archivgut stellt eine bedeutende Sammlung von Dokumenten, die als Quelle zur Forschung der bedeutendsten slawonischen Stadt in der ersten Hälfte des 19. Jahrhunderts dienen kann, genauer seit der Erhaltung des Status der freien und königlichen Stadt Osijek im Jahr 1809 bis zur Abschaffung des feudalen Modells der Einrichtung der Stadtverwaltung im Jahr 1850. Die Dokumente aus dem Archivfond bringen in erster Linie Angaben über die Organisation und das Funktionieren des Stadtmagistrats und der Stadtversammlung, die Beziehung der lokalen Macht gegenüber den Bürgern als auch Angaben über andere Instanzen und Institutionen. Weiter beinhalten sie Angaben über die politischen, ökonomischen und demographischen Umstände dieses Zeitraums, über die soziale Struktur und die gesellschaftlichen Verhältnisse, über die Urbanisierung, die kulturelle Entwicklung und dem alltäglichen Leben der Einwohner der Stadt Osijek.

Die erste Bearbeitung dieses Archivfonds wurde in den 1980-er Jahren vollendet und das Inventar (1809 - 1945) wurde im Jahr 1989 veröffentlicht, doch seitdem ist eine große Anzahl von Dokumenten gefunden die zu diesem Archivfond gehören. Außerdem ist aufgrund einer neuen Klassifizierung bestimmt, dass man das Archivgut aus dem spätfeudalen Zeitraum in einen eigenen Archivfond aussondern muss. Weiter ist aufgrund der intensiven Nutzung des Archivguts in den letzten zwei Jahrzehnten und der Evakuierung im Zeitraum des Heimatkrieges in den 1990-er Jahren der Bedarf einer Revision und der Auswechslung der Archivschachteln gewachsen. Die Revision des alten Inventars ist im Jahr 2016 vollendet und ein neues summarisches Inventar ist errichtet.

Außer dem Inventar, welches nach dem internationalen Archivstandards gemacht wurde, enthält dieses Buch auch zusätzlich einige Kapitel über den Kontext des Inventars und des Archivguts selbst. Im ersten Kapitel wird über die politischen, demographischen und kulturellen Umstände in Osijek in der ersten Hälfte des 19. Jahrhunderts gesprochen. Danach folgt ein Kapitel über die kulturell-geschichtliche Bedeutung des Archivfonds. Im nächsten Kapitel folgt die Beschreibung einiger auserwählter Dokumente aus dem Archivfond. Das vierte Kapitel gibt eine relevante Auswahl der Bibliographie, wobei es sich um veröffentliche Quellen der Historiographie handelt. Das Inventar selbst besteht aus der Beschreibung des Archivfonds, der Beschreibung der Serien, Unterserien und niedrigeren Strukturen, als dann folgt auch ein Verzeichnis der technischen Einheiten. Eine solche Einleitung und ein modernes und ajouriertes Inventar sollte den Forschern der Geschichte von Osijek ein leichteres und genaueres Suchen des Archivguts der lokalen Verwaltung ermöglichen.


ö Összefoglaló

Eszék Szabad Királyi Város Elöljárósága: 1909. - 1850.: levéltári segédlet

Eszék Szabad Királyi Város Elöljárósága anyaga az Eszéki Állami levéltár legjelentősebb levéltári egységei közé tartozik. Ez a levéltári anyag mindenre kiterjedő, kiemelten értékes, a 19. század első felének, pontosabban a szabad királyi városi cím 1809. évi elnyerésétől a feudális városi közigazgatási berendezés 1850. évi megszünéséig terjedő dokumentumgyűjtemény és forrásanyag a legjelentősebb szlavóniai város történelmének kutatásához,. A dokumentumok leginkább a városi elöljáróság és városi tanács szervezeti és működési rendjét tartalmazzák, tanúskodnak a helyi önkormányzat és a polgárok, valamint más intézmények kapcsolatáról. Mindemellet számos adatot tartalmaznak a korabeli politikai, gazdasági, demográfiai állapotokról, a lakosság szociális összetételéről és társadalmi helyzetéről, városrendezésről, kulturális fejlődéséről és a kérdéses időszak mindennapi életéről.

A fond első rendezése az 1980-as években fejeződött be, a levéltári segédlet pedig, amely a városi önkormányzat 1809. és 1945. közötti időszakát öleli fel, 1989-ben kiadványként is megjelent. Azóta jelentős mennyiségű dokumentum került elő, amely mind e fond részét képezi. Ugyanakkor az új levéltári rendszerezés előírja, hogy a kései feudális kori anyagot ki kell emelni az egységes fondból. Továbbá, a levéltári anyag két évtizedes gyakori használata, valamit az 1990. évi háborús körülmények miatti mentés következtében felmerült a fond állapotának átvizsgálása és az elhasználódott, rossz állapotú dobozok cseréjének szüksége. A revizió és újrarendezés 2016. folyamán fejeződött be és elkészült a fond új levéltári segédlete, ill. leltárjegyzéke.

Az említett levéltári segédédleten kívül, amely megfelel a nemzetközi levéltári normák előírásainak, ez a kötet néhány bevezető tanulmányt is tartalmaz, amely kiegészítésként szolgál a segédlethez és a levéltári anyaghoz. Az első fejezetben a 19. század első felében a város politikai, gazdasági, demográfiai és kulturális kapcsolataival foglalkozik. Ezt követi a fond kulturális és történeti jelentőségének elemzése. A következő fejezet a levéltári anyag néhány kiemelt dokumentuma leírásával foglalkozik. A negyedik fejezet a válogatott irodalmat, elsősorban forráskiadványokat és történettudományi munkákat sorolja fel. Maga a segédlet a fond és állagainak leírását és leltári jegyzékét tartalmazza. A bevezető, valamint a javított és frissített, korszerű leltárjegyzék remélhetőleg mekönnyíti a kutatók számára a város 19. század eleji önormányzatának könnyebb és pontosabb tanulmányozását.


ö Izvori i literatura

Arhivski izvori

Državni arhiv u Osijeku

HR-DAOS-6. Poglavarstvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1.1.1.2. Zapisnici upravnih sjednica (1848, 1849)

1.1.5. Upravni i gospodarski predmeti, Reg. 65/1809; 163/1831; 2127/1835; 1.6.5. Upisnik građana2.1.5. Sudbeni predmeti, Reg. 2272/1829

HR-DAOS-10. Gradsko poglavarstvo Osijek 8. Zbirka isprava 27/1898

HR-DAOS-2102. Zbirka isprava1.2.3 Replika povelje kojom je car Franjo I. Osijeku podijelio povlastice slobodnog i kraljevskog grada

Dokumentacijsko-informacijski centarKnjiga primljenog arhivskog gradiva I.

Objavljeni izvori

Osječki ljetopisi 1686.-1945. Stjepan Sršan (prir.). Osijek : Povijesni arhiv u Osijeku, 1993

Zapisnik poglavarstvenih odluka slobodnog i kraljevskog grada Osijeka od 30. kolovoza do zadnjeg dana prosinca 1809. godine u političkim i gospodarskim predmetima = Prothocollum determinationum magistratualium lib. et. reg. civitatis essekiensis a 30-a augusti usque ultimam decembris anni 1809. in objectis politicis et oeconomicis. Stjepan Sršan (prev. i prir.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2009

Zapisnik političkih i gospodarskih odluka slobodnog i kraljevskog grada Osijeka za 1810. i 1811. godinu = Prothocollum Determinationum politico-oeconomicarum lib. et. reg. civitatis Essekiensis pro annis 1810. et 1811. Stjepan Sršan (prir.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2011


Literatura

Božić Bogović, Dubravka. Demografska slika Osijeka od 1809. godine. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 201-216

Bösendorfer, Josip. Crtice iz slavonske povijesti s osobitim obzirom na prošlost županija: Križevačke, Virovitičke, Požeške, cisdravske Baranjske, Vukovske i Srijemske te Kr. i slob. grada Osijeka u srednjem i novom vijeku. Osijek : Knjigo i kamenotiskara Julija Pfeiffera, 1910

Bösendorfer, Josip. Glumci na njemačkom kazalištu u Osijeku. Osječki zbornik II i III (1948), str. 270-271

Bösendorfer, Josip. Kako je Osijek postao Kraljevski i slobodni grad. Narodna starina, knj. 8 (1929), 18, str. 33-40

Diploma Elibertationis Liberae Regiaeque Civitatis Essekiensis. Ante Grubišić (prir.). Osijek : Muzej Slavonije, 2010

Firinger, Kamilo. Osječko kazalište u prvoj polovini XIX. stoljeća. U: Spomen-knjiga o pedesetoj godišnjici Narodnog kazališta u Osijeku : 1907-1957. Dubravko Jelčić (ur.). Osijek : Narodno kazalište u Osijeku, 1957, str. 21-61

Firinger, Kamilo. Popis osječkog pučanstva iz god. 1814. Osječki zbornik 2-3 (1948), str. 277 Gavrilović, Slavko. Virovitička županija u revoluciji 1848-1849. Historijski zbornik XIV (1961), str. 1-73

Hrvatska enciklopedija. Sv. 9. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2007

Jelaš, Danijel. Funkcioniranje gradske uprave i statuti Osijeka 1809.-1945. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), 65-79

Jelaš, Danijel. Popisi stanovništva u gradivu Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Osijeka (1809-1850). Povijesni zbornik 6 (rukopis, u tisku)

Kerže-Živaković, Zlata. Značenje plovne rijeke Drave u razvoju grada Osijeka. Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku 26 (2010), str. 75-88

Marijanović, Stanislav. Kazalište i kazališni angažman : Njemački teatar u kontinuitetu. U: Od turskog od suvremenog Osijeka. Julio Martinčić (ur.). Osijek : Zavod za znanstveni rad HAZU u Osijeku; Gradsko poglavarstvo Osijek; Zagreb : Školska knjiga, 1996, str. 118-123


Marijanović, Stanislav. Književnost ilirizma u Osijeku. U: Od turskog od suvremenog Osijeka. Julio Martinčić (ur.). Osijek : Zavod za znanstveni rad HAZU u Osijeku; Gradsko poglavarstvo Osijek; Zagreb : Školska knjiga, 1996, str. 113-117

Mažuran, Ive. Osijek od 1809. do 1848. godine. U: Od turskog od suvremenog Osijeka. Julio Martinčić (ur.). Osijek: Zavod za znanstveni rad HAZU u Osijeku; Gradsko poglavarstvo Osijek; Zagreb : Školska knjiga, 1966, str. 87-112

Mažuran, Ive. Tri komorska grada. U: Od turskog do suvremenog Osijeka. Julio Martinčić (ur.). Osijek : Zavod za znanstveni rad HAZU u Osijeku; Gradsko poglavarstvo Osijek; Zagreb : Školska knjiga, 1996, str. 21-53.

Najašmić, Ivo. Populacijski razvitak Zagreba. Sociologija i prostor : časopis za istraživanjeprostornoga i sociokulturnog razvoja 123-124, (1994), str. 1-12

Sršan, Stjepan. Gospodarstvo Osijeka od prvog spomena Osijeka 1196. do 1850. godine. U: Povijest gospodarstva Osijeka. Osijek : Poglavarstvo grada Osijeka, 1998, str. 13-60

Sršan, Stjepan. Inventar arhivske građe Gradskog poglavarstva u Osijeku. Osijek : Sveučilište u Osijeku, Historijski arhiv u Osijeku, 1989

Sršan, Stjepan. Kako je Osijek 1809. godine postao slobodan i kraljevski grad. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str.15-34

Sršan, Stjepan. Popis grada Osijeka 1828. godine. Acta historico-oeconomica Iugoslaviae 17 (1990), 33-117

Sršan, Stjepan. Osijek prije dva stoljeća – uoči i nakon proglašenja slobodnog i kraljevskog grada 1804.-1934. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 10 (2009), str. 35-64

Sršan, Stjepan. Povijest Osijeka. Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 1996

Sršan, Stjepan. Povijest osječkih udruga i klubova. Osijek : Povijesni arhiv u Osijeku, 1996

Sršan, Stjepan. Slobodni i kraljevski grad Osijek 1809. = Libera Regiaque Civitas Essek 1809. Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2009

Sršan, Stjepan, Tihomir Stojčić. Slobodni kraljevski grad Osijek 1809 = Libera regiaque civitas Essek 1809. Osijek : Muzej Slavonije, 1989

Sršan, Stjepan. Stanovništvo Osijeka i njegovo ekonomsko stanje 1828. godine. Anali Zavoda za znanstveni rad u Osijeku 4 (1985), 133-154


Švajcer, Oto. Hötzendorf. Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske; Osijek : Galerija likovnih umjetnosti Osijek, 1982

Vranješ-Šoljan, Božena. Prvi opći popis stanovništva u Habsburškoj Monarhiji 1857. : koncepcija, metodologija i klasifikacija popisnih obilježja. Časopis za suvremenu povijest 40 (2008), 2, str. 517-543

Propisi i standardi

ISAAR (CPF) : Međunarodna norma arhivističkoga normiranoga zapisa za pravne osobe i obitelji. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2006

ISAD (G) : Opća međunarodna norma za opis arhivskog gradiva. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2001

Pravilnik o korištenju arhivskog gradiva. Narodne novine 67 (1999). Url: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_67_1260.html (10. 10. 2016.)

Pravilnik o radu čitaonice Državnog arhiva u Osijeku. Url: http://www.dao.hr/pravilnik_o_ koristenju_arhivskog_gradiva.php (11. 6. 2015.)

PoglavarstvoslobodnogikraljevskoggradaOsijeka

1809.–1850.

SUMARNIIN

VENTAR

VesnaBozic-DrljacaDanijelJelas

SUMARNIIN

VENTAR

Poglavarstvo

slobodnogik

raljevskoggrad

aOsijeka

VesnaBozic-Drljaca|Dan

ijelJelas

DRZ�AVNIARHIVUOSIJEKU

ISBN 978-953-6446-64-3

9 789536 446643

vesna božić-drljača danijel jelaš · 2020. 4. 25. · vesna božić-drljača danijel jelaš...

Documents